1.

POJAM TRANSPORTA, PRIJEVOZA, PREKRCAJA I RUKOVANJA

Transport podrazumijeva savladavanje prostornih i vremenskih udaljenosti, pritom se transport ne ogranicava samo na prijevoz,
vec i na prijenos predmeta transporta (ljudi, teret). Prevozeci robu i Ijude s jednog mjesta na drugo prijevoz savladava prostorne i
vremenske udaljenosti.
Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja pomodu prometne suprastrukture i infrastrukture omoguduje realizaciju prometne
usluge. Prevozedi robu, ljude i energiju s jednog mjesta na drugo.
Tehnologija prekrcaja podrazumijeva nacin i vjestinu rukovanja raznovrsnim teretima. Mora zadovoljiti sigurnost, elasticnost,
ekonomicnost, ekoloku prihvatljivost i brzinu.
Rukovanje teretom jest prijenos tereta na malim udaljenostima. To je luko-prekrcajna djelatnost u obliku ukrcaja, iskrcaja,
prekrcaja te rukovanja u lukim skladitima
Transportni sustavi:podrazumijevaju se svi oblici transporta i skladitenja robe koji su sastavni dio premjetanja robe od mjesta
proizvodnje do krajnjih potroaa

2. POJAM PREKRCAJNOG SREDSTVA, DIZALICE, DIZALA I PRENOSILA

Prekrcajnim sredstvom smatramo strojeve, uredaje, naprave i postrojenja za prijenos materijala i predmeta (iznimno i ljudi) na
redovito kracim udaljenostima.
Dizalica je svaki uredaj koji sluzi za vertikalno dizanje i spustanje, kao i za horizontalno prenosenje tereta bez obzira na vrstu
pogona i pokretljivost.
Lucke dizalice su dizalice koje se koriste za prekrcaj robe u lukama, a mogu biti obalne (s ogranicenim kretanjem po
tracnicama) mobilne i plovece.
Lucke obalne dizalce su prekrcajni uredaji okretne izvedbe koji se krecu po tracnicama, a mogu se podesiti za rad kukom,
grabilicom, magnetom.
Lucke mobilne dizalice su prekrcajni uredaji okretne izvedbe s resetkastim ili teleskopskim dohvatnikom postavljenim na
cestovno vozilo sa vlastitim pogonom i neogranicenim kretanjem. Mogu se podesiti za rad svim zahvatnim sredstvima.
Dizalo je uredaj koji prenosi teret ili Ijude iskljucivo okomitim gibanjem.
Prenosilo je uredaj na kojem se visina tereta za vrijeme prijenosa ne moe mijenjati.

3. ULOGA I ZNACENJE PREKRCAJNIH SREDSTAVA U PROMETNOM PROCESU

Prekrcaj robe i putnika neizbjean je i znaajan proces u sigurnom i ekonominom odvijanju ukupnog prometnog procesa.
Prekrcajni trokovi pribrajaju se ukupnoj transportnoj vrijednosti robe, pa je jedan od osnovnih zadataka kreatora transporta
poznavanje svih bitnih znacajki prekrcajnog sredstva.

Prema stupnju mehaniziranosti prekrcaj moze biti: runi, polumehanizirani, mehanizirani, automatizirani

Pri izboru naina prekrcaja treba obuhvatiti i slijedece parametre:
nabavna cijena, Proizvodnost: esto se koristi kao polazni parametar pri izboru prekrcajnog sredstva, kapacitet, Tehnicki kapacitet
je maksimalni transportni ucinak uz najpovoljnije uvjete, limitiran tehnicko-tehnoloskim obiljezjima. Nije nepromjenjiva veliina,
usavravanjem tehnike i uvjeta rada nuno se poveava,Stvarni kapacitet uzima u obzir okolne imbenike, uvjete izvodenja,
raspored operativnih povrsina, vrstu tereta, Rezervni kapacitet, ekoloska prihvatljivost, troskovi odravanja, fleksibilnost,
ekonomicnost.

4. FIZICIKO TEHNICKE ZNACAJKE ROBE KAO PREDMETA PREKRCAJA

Roba se prema agregatnom stanju moze podijeliti na cvrstu, tekucu i plinovitu.
vrsta se roba razvrstava na komadnu robu (neodreenog oblika, odreenog i krupna komadna roba), ambalaziranu robu (roba
pakirana u sanduke, bacve kutije; prije je bila u raznim oblicima), zrnasta roba (zrna u rasponu od 0,5-10 mm), prasnasta roba
(zrnca manja od 0,5 mm), roba bez odreenog oblika i zivotinje (roba s posebnim svojstvima).
Tekuda roba: tu spada nafta i njezine preradevine, te ostale tekucine kao kiseline, alkoholna pida i voda.

Na_izbor prekrcajnog sredstva utjee:
Kod komadne robe utjecaj imaju dimenzije komada, oblik, tezina, lomljiv ekspolzivnost i zapaljivost
Kod tekuce robe utjee kemijski sastav, viskoznost, zapaljivost.
Kod sipkog tereta: granulacija, gustoca materijala, kut unutarnjeg trenja, habajuce djelovanje, Ijepljivost, vlaznost, sklonost
smrzavanju

Tereti se jos razvrstavaju prema masi na lake (do 30 kg), srednje teske (30-1000 kg) i teske (10000kg).

Nasipni kut ovisi o vrsti materijala, njegovom stanju, krupnodi, obliku zrna, te brzini nasipavanja. Razlikujemo ga pri mirovanju i pri
pokretu.
Habajude djelovanje sipkog materijala ovisi uglavnom o tvrdodi, obliku materijala i trenju klizanja na kliznicama transportnog
ureaja. Prema stupnju habanja (troenja) sipki materijali se dijele:malo, srednje, jako habajudi

5. RAZVRSTAVANJE PREKRCAJNIH SREDSTAVA

Prekrcajna sredstva klasificiraju se prema odreenim skupinama koje sadre razlike u pogledu namjene, konstrukcije, pogona,
izvedbe postolja te trajektorije.
Svaki elementarni tok ima polaznu i krajnju toku koje su povezane putanjom trajektorijom.

Temeljna podjela prekrcajnih sredstava moze biti putanja toka tereta:
Linijska prekrcajna sredstva koja opsluzuju jedan ili vise tokova tereta na istoj liniji i imaju jedan stupanj slobode kretanja.
Povrsinska koja opsluzuju jedan ili vise tokova tereta u istoj ravnini i imaju dva stupnja slobode kretanja, i konacno
prostorna koja opsluzuju jedan ili vise tokova tereta u prostoru i imaju tri stupnja slobode kretanja.
prostorna prekrcajna sredstva - u njih se ubrajaju prekrcajna sredstva koja mogu opsluiti 1 ili vie elementarnih tokova s
raznim poetnim i krajnjim tokama, nalaze li se sve njihove trajektorije u odreenom prostoru. Imaju 3 stupnja slobode.

Prekrcajna sredstva mozemo jos podijeliti na:
Prekrcajna sredstva neprekidnog transporta imaju veliki kapacitet uz malu potrosnju energije (cjevovodi, Transporteri,
konvejeri i elevatori).
Prekrcajna sredstva povremenog transporta obavljaju premjestanje tereta na nacin "komad po komad" pa se u radu
naizmjenicno izmjenjuju puni i prazni hod. Karakterizira ih velika potrosnja energije uz relativno malu proizvodnost.

6. OSNOVNE VELIINE U TEHNICI TOKA MATERIJALA

Osnovne veliine u protoku materijala su koliina (masa), put i vrijeme. Proracun ucinka protoka materijala moze se izvesti iz
prosjecne kolicine mase, odnosno prosjecnog broja ukrcanih jedinica u vremenskoj jedinici na transportnome putu s transportnom
brzinom.

7. POKAZATELJI VREDNOVANJA RADA PREKRCAJNIH SREDSTAVA

Pokazatelji vrednovanja rada prekrcajnih sredstava zasnivaju se na fizickim velicinama, a obuhvacaju relaciju puteva, vremena,
tereta i stupanj koristenja ucinka prekrcaja.

Relacija puteva - put sto ga odredeno prekrcajno sredstvo ostvari u odredenom vremenskom razdoblju moze biti proizvodni put
(onaj sto ga sredstvo ostvari za prijenos tereta) i neproizvodni put (onaj sto ga sredstvo ostvari bez prijenosa tereta).
Neproizvodni put moe biti: nulti (prij. sr. ga prijee bez tereta do mjesta polaska i natrag do parkiralita), prazni put (prij. sredstvo
ga prijee izmeu mjesta iskrcaja i mjesta ukrcaja).

Relacija vremena - koeficijent iskoristenja radnog vremena je odnos intenziteta koristenja prekrcajnog sredstva i ukupnog
vremena

Relacija tereta nosivost - iskoristenje nazivne nosivosti ovisi o tehnicko eksploatacijskim znacajkama prekrcajnog sredstva u
odnosu na vrstu tereta, kolicinu i njegov smjestaj (utjecaj imaju jos klimatski uvjeti, vjestina rukovanja).
Koeficijent statickog iskoristenja nazivne nosivosti: je omjer tezine tereta sto se prenosi i tezine tereta koja bi se mogla prenositi
potpunim iskoristenjem nazivne nosivosti.
Koeficijent dinamickog iskoristenja nazivne nosivosti: je omjer ostvarenog i ukupno mogucegtransportnog rada odreenog
prekrcajnog sredstva.

Stupanj koritenja uinka prekrcaja prosjean prekrcajni uinak za vrijeme transportne operacije
Teorijski uinak prekrcajnog sredstva

8. POJAM I TEHNIKO TEHNOLOKA OBILJEJA DIZALICE

Dizalica je svaki uredaj koji sluzi za vertikalno dizanje i spustanje, kao i za horizontalno prenosenje tereta, bilo da izvodi sve tri
operacije ili samo pojedine, bez obzira na vrstu pogona i bez obzira na pokretljivost. Radi pomocu celicnog uzeta ili lanca, a
podesena je za rad s kukom, grabilicom ili drugim zahvatnim sredstvom.

Osnovni tehn.-tehnol. parametri koji determiniraju primjenu odredene dizalice obuhvacaju:
vrstu i tip dizalice, velicinu, nosivost, vrstu pogona, brzine pojedinih kretanja dizalice, visinu dizanja, kapacitet, instaliranu
pogonsku snagu, tezinu dizalice, dohvat, slobodni prostor izmedu postolja, opterecenje po kotacu, prijenosne mehanizme i
zahvatne naprave za rad s dizalicom
Sveobuhvatnom analizom ovih tehnicko-tehnoloskih parametara mogu se utvrditi prednosti i nedostaci primjene odredenih vrsta i
tipova dizalica u konkretnim uvjetima rada.





9. RAZVRSTAVANJE DIZALICA

Raznovrsnost primjene dizalicnih strojeva izrazena kroz prilagodljivost dizalica zadanim uvjetima i rezimima rada rezultirala je
mnostvom razlicitih vrsta, tipova i konstrukcijskih rjesenja dizalicnih strojeva i uredaja.

Prema konstrukciji dizalice dijelimo na:
Dizalice s dohvatnikom: zidne ili konzolne, stupne, pokretno-okretne, portalne i poluportalne
Dizalice mosnog tipa: mosne dizalice, prekrcajne mostove
Specijalne dizalice su raznovrsne kako po tipu, tako i po namjeni, jer su i funkcije, kao i uvjeti njihove primjene razliciti. U
skupinu specijalnih dizalica ubrajaju se razlicite vrste specijaliziranih prekrcajnih postrojenja namijenjeni ukrcaju i iskrcaju
sipkih tereta, kontejnera i drugih masovnih tereta. U ovu skupinu svrstavaju se i plovece dizalice, derik-dizalice i ostale
vrste specijaliziranih diz. strojeva i uredaja.
Glede mogucnosti slobode kretanja (pokretljivosti), dizalice se mogu razvrstati na:
Stacionarne (nepokretne) dizalice - zidne, konzolne I stupne (rotacijsko i vertikalno gibanje)
Pokretne dizalice mogu se kretati zajedno s teretom (SUI motor, elektromotor)
Prijenosne dizalice nemaju ureaj za vlastito kretanje; prenose se s jednog mjesta na drugo

S obzirom na gospodarsku djelatnost u kojoj se najcesce primjenjuju, dizalice se razvrstavaju na:
lucke, brodske, brodogradilisne, gradevinske, metalurske, zeljeznicke, ostale izvedbe dizalica

Vrste pogona koje dizalice koriste:
rucni-malo se upotrebljava (rucna vitla i dizalice); motorni-siroko zastupljen

S obzirom na vrstu pogona koji koriste razlikujemo:
dizalice pogonjene motorima SUI, parne dizalice, hidraulicne i pneumatske dizalice, elektricne dizalice

10. UTVRIVANJE POGONSKE KLASE, NAZIVNE NOSIVOSTI, RADNIH BRZINA I RASPONA POSTOLJA DIZALICE

Pogonska klasa dizalice odreduje se prema tablicnim parametrima broja radnih ciklusa na sat i teorijskog radnog vremena, pa se
dijele na lake, srednje, teske i vrlo teske. Pogonska se klasa moze odrediti za dizalicu u cjelini ili za njezine pojedine mehanizme kao
mehanizam za glavno i pomocno spustanje tereta, mehanizam za okretanje, mehanizam za voznju. Klasa 1 podrazumijeva dizalice
sa kratkim radnim vremenom i malim opterecenjem (mosne, montane), Klasa 2 podrazumijeva dizalice za rad u radionicama
tvornica i skladista (lucke obalne dizalice), Klasa 3 podrazumijeva dizalice sa teskim pogonom i cestim ukapcanjima (derik dizalice
sa grabilicama), a Klasa 4 dizalice sa vrlo teskim pogonima i velikim relativnim opterecenjima (prekrcajni mostovi).

Nazivna nosivost je najveci dozvoljeni teret ovjesen na kuki, koristan teret u grabilici i tezina grabilice, teret zahvacen sprederom,
teret zahvacen magnetom i tezina magneta. Standardom je utvren opdi niz vrijednosti izraen u kN i prikazan u tablici.

Visina dizanja je vertikalna udaljenost od poda do najnie toke kuke u njenom najviem poloaju. Standardom je utvren niz
vrijednosti iz kojega se mogu birati visine dizanja svih vrsta industrijskih dizalica

Radna brzina podrazumijeva brzinu dizanja tereta, brzinu voznje voznog vitla, brzina voznje mosta, brzina okretanja, brzina
mijenjanja dohvata kraka. Brzina dizalice na elektricni pogon ne smije biti veca od 50 m/min a brzina voznih kolica ne smije biti
veca od 30 m/min. Standardom je utvrden niz vrijednosti iz kojeg se biraju brzine kretanja (radne brzine) dizalice, ukljucujuci
brzine kretanja svih pogona svih vrsta industrijskih dizalica koje sluze za vertikalno dizanje tereta pomocu uzeta ili lanca.

Raspon dizalica - Standardom je utvrden niz vrijednosti (tablica) iz kojeg se biraju rasponi svih vrsta mosnih, portalnih i
poluportalnih dizalica, razumjevajuci pod rasponom dizalice udaljenost izmedu sredina tracnica na stazama dizalice.

11. MALE I RUNE DIZALICE

Male dizalice upotrebljavaju se za premjestanje tereta na kratkim udaljenostima, najcesce pri montaznim i remontnim radovima,
za dizanje tereta na male visine (300 do 500 mm).

Vijcane dizalice: Dizalice s navojnim vretenom imaju nosivost od 1 do 200 kN, brzina dizanja 0,15 do 0,35 m/min. Pokretanjem
rucice lijevo-desno pokrede se zavojnica i teret se dize ili spusta. Osnovni uvjet koji mora biti zadovoljen je da je kut uspona
zavojnice manji od kuta trenja

Dizalice sa zupcastom polugom: nosivosti od 5 do 250kN, visina dizanja od 300 do 400 mm.Kod dizanja tereta uskocnica slobodno
klizi po poledini zuba, a pri prestanku dizanja upire se u zub zupcastog kotaca i teret se zaustavlja. Pri spustanju tereta rucica se
okrece u suprotnom smjeru pri cemu se zupcasti kotac oslobada pritiska i glavina se, uslijed momenta tereta, okrece s
pogonskom osovinom.

Hidraulicne dizalice: za dizanje tereta mase i do 200 tona. Pomocu hidraulicnih dizalica podizu se tereti velike tezine, ukoliko se ne
zahtijeva odredena brzina dizanja. Tekucina se potiskuje u cilindar pomocu rucice sto uzrokuje da se klip izdize s teretom.
Pneumatske dizalice: Princip rada pneumatskih dizalica isti je kao i kod hidraulicnih, samo sto kod pneumatskih na klip ne djeluje
tekucina, vec zrak. Zbog nemogucnosti stvaranja velikih pritisaka, podesene su na manje radne tlakove, pa je stoga i nosivost
dizalica ogranicena. Nosivost rijetko prelazi 20 kN.

Uzetnici (koloturnici): Uzetnici se upotrebljavaju samostalno, ili kao dio mehanizma za dizanje tereta kod vedih dizalica. Sastoje se
od nepomicnih i pomicnih uznica (kolotura) preko kojih je prebaceno vucno uze.
Jednostavni uzetnici sastoje se od nepokretne unice, a upotrebljavaju se za terete manjih tezina.
Slozeni i paralelni uzetnici sastoje se od dva ili vise jednostavnih uetnika. Za razliku od slozenih uzetnika, kod kojih svaki
jednostavni uzetnik ima svoje uze, paralelni uzetnici imaju samo jedno uze, koje se proteze na oba kraja. Primjenjuju se u uvjetima
kad je za dizanje tereta potrebna veca sila.
Diferencijalni uzetnici sastoje se od cvrste dvostruke uznice (nasadene na istoj osovini) i pomicne uznice preko koje je prebaceno
Uzetnici s bubnjem primjenjuju se u uvjetima kada se uzetnik upotrebljava u kombinaciji s vitlom ili kao dio mehanizma za dizanje
na vecim dizalicama.

Lancane dizalice: posebna podvrsta uzetnika. Osnovni princip lancane dizalice sastoji se u tome sto se sila za dizanje tereta prenosi
preko puznog pogonskog prijenosa. Moze se s relativno malom silom podici veliki teret tezine od 5 do 200 kN. Visina dizanja
obicno je od 3,2 do 16 m.
Male pritezne dizalice: upotrebljavaju se za dizanje tereta na vede visine pomocu uzeta ili lanca. Pritezna dizalica je jednostavne
konstrukcije, male tezine, lako se prenosi, a s njom se jednostavno rukuje. Mehanizam dizalice sastoji se od vise uznica s urezanim
zljebom za pogon i prijenos. Nosivost malih priteznih dizalica je do 100 kN, a visina dizanja do 10m.

Vitla: Razlika izmedu male pritezne dizalice i vitla sastoji se u tome sto vitlo ima ugraen bubanj za namatanje vucnog uzeta ili
lanca. Pogon moze biti runi ili motorni.
Rucna vitla - bubanj vitla (na koji se namata uze), pogon (rucni) preko rucice i sustava zupanika, imaju uredaj za kocenje. Rijetko
se upotrebljavaju.
Motorna vitla - Vitla s motornim pogonom imaju u praksi veoma siroku primjenu. Kao pogonski motori najcesce se primjenjuju
elektromotori, motori s unutarnjim izgaranjem i hidraulicni motori. Vucna sila motornih vitla krece se od 2.5 do 150 kN, pri brzini
dizanja tereta od 0,1 do 1 m/s.
Elektricna vitla - namijenjena su prijenosu malih i srednje teskih tereta na brodovima, u brodskim strojarnicama, radionicama.
Izraduju se u razlicitim velicinama, oblicima i za razlicite namjene. Posebna izvedba elektricnih vitla su viseca vitla koja mogu biti
cvrsto zavjesena ili se kretati na tracnicama.
Vitla pogonjena motorima SUI - tamo gdje nema elektricne energije ili je strojni pogon ugraden naknadno. Snaga motora
razmjerna je broju okretaja, pa se zato kod malog broja okretaja motora vitla ne moze svladati opterecenje. Ovo je razlog sto se
ove izvedbe rijetko koriste.
Hidraulicna vitla - sve cesca vrsta pogona, posebno na brodovima. Mogucnosti dizanja tereta vecim brzinama, mekano i bez
udaraca, a u radu se pokazuje kao tocan i siguran s vrlo jednostavnim posluzivanjem i upravljanjem. Pogon vitla ostvaruje se
hidraulicnom. Nedostatak: ako su istodobno ukljucena 2 vitla na jedan agregat, svaki od njih moze raditi samo s pola snage.

12. OSNOVNI ELEMENTI DIZALICA

Osnovni elementi: uzad i lanci, zahvataci tereta, uznice (koloturi) uzetnici (koloturnici), vitla, bubnjevi za namatanje uzadi, kocnice,
ustavljaci i granicnici.

a) UAD
Prema materijalu izrade razlikujemo: uad iz biljnih i sintetskih vlakana i elina

od bilijnih vlakana - rijetko se upotrebljava kao nosiva uzad i uzad za zavjesenje tereta na kuku dizalice, zbog veoma malih
nosivosti (do 5 kN) i osjetljivosti na vlagu zbog koje postaju kruca, slabija i brze trunu. Najzastupljenija je konopljina uzad (konopi).
Pogodni su za vezivanje tereta jer su gipki. Konopi se izraduju u promjerima od 13-150 mm od konoplje, vlakana abaka (manila) ili
od sintetskih vlakana (najlon).

Sintetska uzad - elasticna i otporna na vlagu.

Celicna uzad - ima vrlo siroku primjenu u rukovanju teretom, Izmedu ostalog sluzi za prijenos i vezanje tereta (dizalice, dizala,
konvejeri, vucno uze zicara itd.) ili kao vozna ili nosiva uzad. Izraduje se od celicnih zica koje se pletu u pramenove koji sukanjem
oko biljne, celicne, mineralne ili sintetske jezgre oblikuju odgovarajuce uze. Sukanje zice u pramenove moze biti lijevovojno ili
desnovojno.

Celicna uzad se na dizalicama upotrebljava kao:
Nosiva uzad je uzad koja nosi i pokrece teret ili dio dizalice, a namata se preko uzetnika na bubanj. Izradena je od vise
strukova s umetnutom jezgrom u sredini, a mora biti dovoljno elasticna i savitljiva.
Konstrukcijska uzad cini sastavni konstrukcijski dio dizalice i obicno se upotrebljava za zatezanje i nosenje pojedinih
dijelova dizalice.
Pasice (brage)

b) LANCI
Upotrebljavaju se za zahvat tereta, za pogon te kod konvejera za izravan transport tereta. Prednost im je veoma mali polumjer
zakretanja, otpornost na trosenje i koroziju, te mogucnost zamjene ostecenih dijelova.Slaba im je strana osjetljivost na udarno
opterecenje i preopterecenost, mala elasticnost, te mogucnost nenadanog loma.

Lanci s karikama (koluturni) - mogu biti kalibrirani i nekalibrirani. Nekalibrirani lanci su oni kod kojih karike nemaju potpuno
jednake dimenzije, te se zbog toga ne smiju upotrebljavati kao nosivi lanci, jer njihov prijelaz preko lancanika nije pouzdan.
Upotrebljavaju se kao konstrukcijski lanci. Kod kalibriranih lanaca sve karike moraju imati duzinu i korak koji odgovaraju propisanoj
toleranciji.

Zglobni lanci - izraduju se za nosenje tereta, kao pogonski lanci ili konvejerski lanci.
Lanci za nosenje tereta upotrebljavaju se za prijenos sile i za nosenje najtezih tereta tezine do 300kN, brzine do 0,3m/s.
Pri vecim brzinama (do 1m/s) treba im smanjiti dozvoljeno opterecenje. Primjenjuju se kod rucnih dizalica za relativno
vece terete. Kod dizalica s motornim pogonom lanci sa zglobovima mogu se upotrijebiti samo za relativno male visine
dizanja.
Pogonski lanci su zglobni lanci koji se i izraduju kao: lanci s tuljkom, valjkasti lanci
Konvejerski lanci izraduju se za opterecenja od 31 1000kN. Mogu biti: jednoredni, dvoredni te razlicite specijalne
izvedbe

Lanci za zahvatanje tereta (pasice) - Za zahvatanje i prekrcaj tezih tereta, posebice u lukama upotrebljavaju se lancane pasice.

c) ZAHVATAI TERETA
Zahvataci tereta su elementi uredaja za dizanje koji sluze za zahvat tereta.

Podjela zahvatnih sredstava prema vrsti tereta:
1. komadni tereti: kuke, uzad ili lanci za vezivanje, teretne platforme, klijesta i hvataci, nosece grede
2. sipki teret: grabilice, posebne posude i kosare, elektromagneti

Na sve zahvatace tereta primjenjuju se sljedeca pravila:
a) moraju imati oznaku dozvoljene nosivosti
b) prije upotrebe moraju biti ispitani s probnim opterecenjem
c) moraju se upotrebljavati i odrzavati u skladu s uputama proizvodaca.

KUKE - kuke su univerzalni alat za zahvatanje i zavjesenje tereta na dizalicu. Raznih su oblika, izradene za nosivosti od 2 do 3500
kN. Najcesce se izraduju od celika i to kovanjem ili presanjem. Kuke moraju biti ispitane od proizvodaca i to statickim
opterecenjem uvecanim za 25% od dozvoljene nosivosti kuke.
Jednokrake kuke imaju minimalne dimenzije, malu tezinu i visinu, a pri tome se postigne jednaka jacina po svim
presjecima.Negativno obiljezje jednokrakih kuka je sto je vrat kuke opterecen na istezanje i na savijanje.
Dvokrake kuke teret se moze objesiti i pomocu dva uzeta, tako da svaka strana kuke nosi polovinu tereta. Ove kuke
izraduju se za nosivosti i do 3000 kN.
Sigurnosne kuke imaju svrhu sprijeciti ispadanje uzeta sa kuke. Opremljene su s osiguracem od ispadanja uzeta. To ine
pomocu: prstena, konusnog prikljucka, klina ltd.

STREMENI upotrebljavaju se pri transportu teskih tereta (tezih od 1000 kN), po potrebi i za manje terete umjesto kuka. Za
zavjesenje tereta pasice se provlace kroz otvor stremena. Imamo: jednostavni stremen, stremen s osovinicom, stremen sa
zglobovima

PASICE - (pasci, brage) upotrebljavaju se za vezivanje i zavjesenje tereta. Primjenjuju se: celicna uzad, lanci, konopi (konopljina
uzad), uzad iz sintetskih vlakana (manila, uze) i specijalne pasice.

TERETNE PLATFORME - (podnice) za prijenos tereta koji se slaze na podnicu i objedinjen prenosi do mjesta iskrcaja. Primjenom
teretne platforme povecava se masa jedinicnog tereta. Teretne platforme zahvacene su pomocu uzadi za kuku dizalice.
Upotrebljavaju se najede za prekrcaj robe u vrecama.

KLIJESTA I HVATACI - Za zahvacanje pojedinacnog komadnog tereta raznih dimenzija i oblika kao sto su sanduci, bacve, bale,
trupci, tracnice, celicni profili, role papira. limovi i ostali slicni teret. Stezac steze teret samo s jedne strane, dok kod klijesta teret
stezu podjednako oba kraka s obje strane.

NOSECE GREDE upotrebljavaju se za prekrcaj dugackih i teskih tereta kao sto su cijevi, konstrukcije, dijelovi strojeva, celicni limovi,
automobili. Nosece grede u kombinaciji s kukom, hvataljkom, ili drugom zahvatnom napravom cine poseban lucki alat koji se
zavjesenjem za kuku dizalice upotrebljava za rukovanje s vecim i tezim generalnim teretima.
-U nosece grede mogu se svrstati i specijalna zahvatna sredstva za rukovanje s kontejnerima: Hvataci kontejnera (spreaderi) -
univerzalno sredstvo - poseban lucki alat (okvir, greda) za rukovanje s kontejnerima u operacijama "Lo-Lo". Mogu biti standardni za
samo jednu vrstu kontejnera (20,30 ill 40 stopa) ili univerzalni koji mogu mijenjati duzinu prema potrebi.

GRABILICE - zahvatna sredstva koja se upotrebljavaju za prekrcaj sipkog tereta kao sto je zeljezna ruda, ugljen, fosfati, sljunak,
pijesak.
Grabilice se s obzirom na konstrukcijsku izvedbu:Grabilice s jednouzetnim upravljanjem, Grabilice s dvouzetnim upravljanjem,
etveroune, Specijalne grabilice

POSUDE I KOSARE - Pri prekrcaju sipkih materijala i sitnijeg rasutog komadnog tereta. Izraduju se u razlicitim oblicima, a redovito
su pomocu uzeta ili lanca zavjesene za kuku dizalice.

ELEKTROMAGNETI - Za dizanje i prenosenje metalnih tereta. Do nosivosti od 1000kN. Pozornost zahtijeva dosjedanje magneta na
teret koji se bez struje polozi na njega cijelom plohom, a zatim se ukapca struja.

d) UNICE (KOLUTURI), UETNICI (KOLUTURNICI), VITLA
Uznice - Upotrebljava se za mijenjanje pravca savitljivog elementa ili kao dio u sustavu uzetnika, za smanjivanje sile opterecenja
nosivog uzeta, gdje razlikujemo pokretnu i nepokretnu uznicu.
Na dizalicama se najvise upotrebljavaju uznice za uzad, a kod lancanih dizalica i nekih vitla upotrebljavaju se uznice za kolutne i
galove lance.
Uzad i lanci, pri prijelazu preko uznica, ne smiju biti izlozeni velikim naprezanjima na savijanje, kao i opasnosti od brzog habanja.
S obzirom na izvedbu sklopa uznice razlikuju se otvorene, polu-zatvorene i zatvorene uznice. Zatvorene uznice upotrebljavaju se
kod dizalica koje rade na otvorenom prostoru (zbog zastite od atmosferskih utjecaja).
Uznice se izraduju od sivog lijeva (cesto s umetnutim lezajima od bronze i izbusenim osovinicama za podmazivanje lezista),
celicnog lijeva i zavarene izvedbe.

e) BUBANJ ZA NAMATANJE UZADI
Bubanj je element dizalice i dio mehanizma za dizanje koji sluzi za namatanje i odmatanje nosivog uzeta pri vertikalnom dizanju.
Bubanj je cilindricnog oblika, izraen od lijevanog eljeza ili elinog lima, redovito toliko dug, da se uze moze namotati u jednom
sloju. Promjer bubnja je od 18-25 puta veci od promjera uzeta. Da uze ne bi ispalo s bubnja koriste se rubnjaci, a uze je pricvrsceno
na bubanj pomocu uske, vijka, utora. S obzirom na izvedbu prijenosa razlikuju se bubnjevi s lezajem, bubnjevi sa zupcastim i
bubnjevi s puznim prijenosom.
Kod mehanizma za dizanje dizalica koje rade s dva zahvatna sredstva (npr. s kukom i grabilicom) upotrebljavaju se dva bubnja, iako
je za upravljanje s jednim zahvatnim sredstvom dovoljan jedan bubanj.

f) KONICE, USTAVLJAI I GRANINICI
Kocnica je uredaj pomocu kojega se zaustavlja dizalica ili njezin pojedini mehanizam (uredaj) dok se nalazi u kretanju. S obzirom na
pogon razlikuju se: mehanicke, elektricne i elektrohidraulicne kocnice.
Prema namjeni kocnice se dijele na:
kocnice za spustanje - koje podesavaju brzinu spustanja tereta.
kocnice za kretanje - prekidaju daljnje kretanje dizalice ili voznih kolica
kocnice za zaustavljanje - imaju zadatak zadrzati teret na odredenoj visini

Prema konstrukciji razlikuju se sljedece vrste kocnica:
Kocnice s papucama
kocnice s trakom
Kocnica sa diskom.
Centrifugalne kocnice
elektromagnetske
elektrohidraulicne kocnice
Ustavljaci - sluze za zadrzavanje tereta na odredenoj visini. Oni omogucavaju okretanje mehanizma samo u jednom smjeru, i to u
smjeru dizanja tereta, a sprecavaju okretanje u suprotnom smjeru. Prema nacinu djelovanja ustavljaci se dijele na: zupcaste i tarne
ili frikcijske.

13. KONZOLNE DIZALICE

Konzolne dizalice - dobile su ime po tome sto njihov krak po svom izgledu i polozaju predstavlja tipican konzolni nosac. Krak
(dohvatnik) dizalice moze biti polozen u horizontalnom i kosom polozaju, a s obzirom na mogucnosti gibanja kraka razlikuju se
konzolne dizalice s nepokretnim i s pokretnim krakom. Upotrebljavaju se za male nosivosti i dohvate

Konzolne dizalice razlikuju se po svojim konstrukcijskim elementima na: zidne i stupne dizalice.
Najvise se upotrebljavaju u industrijskim skladistima, montaznim pogonima, Ijevaonicama, u graditeljstvu i poljodjelstvu. Za pogon
se redovito upotrebljavaju elektromotori. Ponekad pogon moze biti i kombinirani, pri cemu mehanizam za dizanje tereta ima
elektricni pogon, a drugi mehanizmi pokrecu se rucno.





14. MOSNE DIZALICE

Mosne dizalice - najzastupljenija vrsta dizalica u proizvodnim pogonima i skladistima otvorenog i zatvorenog tipa. Staza za kretanje
mosne dizalice moze biti izradena u sklopu gradevne konstrukcije skladista, ili pak kao samostalna konstrukcija oslonjena na
vertikalne stupove.

Prijenos tereta s mosnim dizalicama pruza znacajne prednosti:
a) dobar pregled dizalicara nad radnim prostorom (osim u uvjetima upravljanja s poda)
b) veliki slobodni prostor za brzo prenosenje tereta duz cijele staze
c) Slobodan prolaz prijevoznih sredstava ispod konstrukcije dizalice.

Tehniki podaci: Nosivosti od 20 do 5000 kN. Visine dizanja od 8 do 16 m. Rasponi mosta su duzine od 4 do 100 m, mogu se
upravljati s poda ili upravljake kuice.

a) Mosne dizalice s 1 nosacem - Primjenjuju se za manje nosivosti dizalica. Prednosti su: relativno mala masa dizalice, manji
troskovi izrade i jednostavno odrzavanje.
Visece dizalice su mosne dizalice s voznim stazama zavjesenima na stropu ili krovnoj konstrukciji.
Prednosti u odnosu na mosne dizalice: manja tezina i visina dizalice, jednostavnija i laksa konstrukcija, ne zahtijevaju teske
potporne stupove za vozne staze dizalice, jednostavnije i lakse prenose teret u susjedne prostorije industrijskih pogona, nesmetani
rad ispod dizalice itd.
Nedostaci: ogranicena nosivost i brzine kretanja, nisu prikladne za intenzivniji rad, vec se zbog tehnickih obiljezja elektromotora
samo povremeno koriste, brzo trosenje kotaca (zbog malog promjera) itd.
Zbog svojih prednosti visece dizalice nalaze opravdanu primjenu u skladistima i montaznim halama, i sl.

b) Mosna dizalica sa 2 nosaca - dizalice vecih nosivosti obicno imaju dva glavna nosaca koji su izradeni kao resetkasti ili punostijeni
nosaci.
Buduci da je most dizalice izraden od dva nosaca koji su medusobno vezani samo na krajevima, izmedu njih je omoguceno kretanje
voznih kolica (macke). Vozna kolica imaju zadatak da svojim uredajem zahvate teret, prenesu ga uzduz mosta i spuste na zeljeno
mjesto.

15. GRAEVINSKE DIZALICE

Gradevinske dizalice obavljaju citav unutarnji transport na gradilistu.

a) Toranjske okretne dizalice - imaju visok, vitak toranj s dohvatnikom na gornjem dijelu. Zbog potreba lakse konstrukcije i
otpornosti djelovanju vjetra, toranj i dohvatnik dizalice najcesce su resetkaste konstrukcije. Najcesce je nosivost ovih dizalica 10 do
100 kN s dohvatom od 10 do 40 m. Visina dizanja je 20 do 100 m
Ukoliko je dizalica postavljena na voznom postolju sa gumama i vozackom kabinom te prilagodena za prijevoz javnim putevima,
ona se redovito transportira vlastitim pogonom.

b) Gradevinske puzajuce dizalice - opremljene su mehanizmom za samopodizanje. Smjestaju se unutar zgrade ili na betonski
temelj postavljen izvan zgrade. Stup dizalice izraden je iz nekoliko dijelova . Dostizu visinu od preko 100 m. Duljina kraka ovih
izvedbi toranjskih dizalica je obicno do 30 m, a nosivost do 400 kN i vise.

c) Visece gradevinske dizalice - nosivosti su 50 do 100 kN. iznimno i do 200 kN s rasponom od 600 do 800 m i vise. Upotrebljavaju
se na gradilistima velikih duljina, sirina i dubina. Namijenjene su za prijenos betonske smjese. Prednost upotrebe je prohodnost i
nesmetani transport na gradilistu.
d) Gradevinske derik-dizalice - Nosivost je najcesce 20 do 250 kN, a za posebne uvjete prekrcaja iznosi i do 10000 kN, s
maksimalnim dohvatom od 10 do 50 m.

e) Mobilne gradevinske dizalice - u osnovi su identicne izvedbe kao i lucke mobilne dizalice

16. ELJEZNIKE DIZALICE

Pruzne dizalice su dizalice koje se krecu po tracnicama. Krecu se po industrijskim prugama i upotrebljavaju za prekrcaj komadne i
sipke robe, za montazne radove i odrzavanje postrojenja. Nosivost pruznih dizalica je 15 do 30 kN, a iznimno i vise, dohvat je 6 do
10 m, a moment tereta do 300 kNm.

Zeljeznicke dizalice upotrebljavaju se za gradevinske i montazne radove na mostovima i prugama, za prekrcaj raznog materijala te
za rasciscavanje pruge nakon zeljeznicke nesrece.
Zeljeznicke dizalice imaju u podvoscima nosive upornike koji se blokiraju kad dizalica radi. Nosivost zeljeznickih dizalica iznosi 30 do
2500 kN. Pogon ovih dizalica je dizel-elektricni ili dizel-hidraulicki.

Lokomotivske dizalice upotrebIjavaju se za dizanje i prijenos lokomotiva i vagona na otvorenom prostoru. Relatvno su teze, te
imaju uredaj za glavno i pomocno dizanje (dvije kuke). Nosivost lokomotivskih dizalica cesto je i veca od 1000 kN.
17. BRODOGRADILINE DIZALICE

U brodogradilistima su najzastupljenije dizalice s krakom i mosne dizalice. Upotrebljavaju se na navozima, opremnim obalama i na
otvorenim skladistima. Na navozima brodogradilista upotrebljavaju se portalne dizalice postize se kretanje kraja dohvatnika
priblizno po horizontali. Brodogradilisne skladisne dizalice, kao i dizalice na raspremnoj obali, koje su obicno portalne izvedbe s
jednodijelnim dohvatnikom, napajaju se preko kliznih elektricnih vodova koji su smjesteni u energetskom dovodnom kanalu.
Za prijenos velikih i teskih sekcija broda upotrebljavaju se brodogradilisne mosne dizalice nosivosti 7500 kN i vise, raspona 130 m i
visine dizanja do 80 m. Ove dizalice svrstavaju se u brodogradilisne portable dizalice, a jedne su od najvecih, najtezih i naislozenijih
dizalicnih konstrukcija. Najvece izvedbe brodogradilisnih portalnih dizalica imaju nosivost 15000 kN i visinu dizanja do 100 m.

18. LUKE OBALNE DIZALICE

KONSTRUKCIJA
luckih obalnih dizalica izradena je od celika, prema standardima koji se odnose na potrebnu cvrstocu, stabilitet, trajnost i sigurnost
u radu.
Konstrukcija moze biti izvedena iz: resetkastih nosaca, kutijaste izvedbe, cijevne konstrukcije
Prema konstrukciji postolja: portalne dizalice, poluportalne dizalice, sepaste dizalice
S obzirom na konstrukciju kraka dizalice razlikuju se:sa jednodijelnim i pregibnim krakom
Postoje i dizalice: s nepomicnim i s pomicnim dohvatnikom.

TEHNIKI PODACI:
Nosivost luckih obalnih dizalica najcesce iznosi od 30 do 360 kN, izuzetno i 650 kN s maksimalnim dohvatom od 20 do 45 m. Brzina
voznje je priblizno 0,4 m/s
Nosivost luckih obalnih dizalica s jednodijelnim dohvatnikom iznosi od 30- 100 kN, a izuzetno i do 360 kN s maksimalnim dohvatom
od 18- 40 m. Nosivost luckih obalnih dizalica sa clankastim dohvatnikom iznosi od 60-360 kN, a izuzetno i do 650 kN. Maksimalni
dohvat dizalica sa clankastim dohvatnikom je od 15- 45 m, a izuzetno i do 65 m.

POGON:
Lucke obalne dizalice za svoj pogon najcesce koriste elektricnu struju. Elektricni pogon luckih obalnih dizalica pokazao se najboljim
rjesenjem.
Prednosti : jednostavan dovod energije, velika sigurnost pogona, spremnost za rad, mogucnost velikog preopterecenja tijekom
kratkog vremena, male dimenzije i tezine elektromotora, lako odrzavanje i ekonomicnost.
Nedostaci: velika brzina vrtnje pogonskih elektromotora i cinjenica da je ucinak elektromotora ogranicen visinom zagrijavanja sto
ovisi o vrsti pogona i izdrzljivosti izolacije. Velike brzine vrtnje elektromotora zahtijevaju prijenosnike s velikim prijenosnim
omjerima, s kojima rastu i gubici.
Vrsta struje: uglavnom se koristi trofazna izmjenicna struja napona 3x380/220 V, 50 Hz.

Odredivanje snage elektromotora dizalice - Elektromotor dizalice mora imati toliku snagu da se u predvidenom pogonu ne
prekoraci dozvoljena granica zagrijavanja. Osim toga, mora imati dovoljan okretni momet za najnepovoljnije opterecenje.

Trofazni asinhroni motori - obicno se ugraduju u elektromotorne pogone dizalica, a s obzirom na sigurnost u pogonu,
jednostavnost i cijenu, imaju prednost pred ostalim vrstama elektromotora. Oni bolje podnose udarna opterecenja , manje se
kvare, a potreban im je i manji prostor za ugradnju nego kod istosmjernih.

Kolutni motori - upotrebljavaju se tamo gdje se trazi: fina regulacija brzine, mreza ne podnosi relativno velike uklopne struje i je
potrebno postici velike pokretne momente.

Kavezni elektromotor - (Teslin motor) kao najrobusniji i pogonski najpouzdaniji motor, ima ogranienu primjenu zbog velikih
strujnih udara na mrezu u momentu upucivanja.

Kavezni elektromotori - za pogon dizalica kod kojih nije potrebna velika snaga i regulacija brzine vrtnje.

MEHANIZMI:
-za dizanje sluze za dizanje, spustanje i drzanje tereta. Prema vrsti pogona mehanizmi mogu biti mehanicki, hidraulicki i
pneumatski. Ako je mehanizam za dizanje predviden za dizanje teskih tereta, tada treba uzeti u obzir i vlastitu tezinu sklopa kuke,
odnosno zahvatnog sredstva.
-za voznju dizalice po stazi sluzi za pokretanje citave dizalice i njeno tocno postavljanje u odnosu na dio broda koji se ukrcava ili
iskrcava.
-za voznju voznog vitla sastavni je dio pogonskih uredaja mosnih dizalica i prekrcajnih mostova. Zbog malog razmaka tracnica,
mehanizmi za voznju vitla imaju obicno centralni pogon, pa je tada na svakoj strani najmanje jedan od kotaca pogonski.
-za okretanje sluzi kod za okretanje gornjeg dijela dizalice na kojem je pricvrscen dohvatnik. Redovito se postavlja u strojarnici
obalne dizalice. Veliku mogucnost reguliranja brzine okretanja daju hidraulicki mehanizmi za okretanje. Za pogon okretnog dijela
dizalice, oslonjenog preko kotaca na kruznu tracnicu, sluze obicni mehanizmi za voznju koji pokrecu dio voznih kotaca.
-za pomicanje kraka sluzi za uvlacenje dohvatnika dizalice pod teretom. Takvi mehanizmi mogu biti mehanicki i hidraulicki.

UPRAVLJAKI I SIGURNOSNI UREAJI:
Upravljacki uredaji na luckim obalnim dizalicama sluze za ukapcanje i iskapcanje motora, za promjenu smjera okretanja, za
regulaciju brzine okretanja i za aktiviranje kocenja motora.
Upravljanje i regulacija broja okretaja kolutnih elektromotora i elektromotora istosmjerne struje, koji se najcesce koriste kod
obalnih dizalica, izvodi se pomocu kontrolera ili upravljackih sklopki.
Upravljanje dizalicom: rucnim komandama i automatskim upravljanjem
Radi eliminiranja meduvremena pojedinih operacija i ljudskog cimbenika, zahvaljujuci razvoju elektronike, dizalice dobivaju
elemente automatizacije pojedinih faza kretanja, ili cak cijelog toka prekrcajnih operacija. Upravljacke sklopke i mikroprocesori
sluze za daljinsko upravljanje kolutnih motora.

Sigurnosni uredaji na obalnim dizalicama sluze za automatsko zaustavljanje mehanizama dizalice, kada oni dodu u svoj krajnji
polozaj. Oni osiguravaju stabilitet dizalice, zasticuju pojedina postrojenja i sklopove, pridonose sigurnosti dizalicara i radnika koji
rade u blizini dizalice, te sprijecavaju posljedice eventualne nepaznje dizalicara i ostecenja koja bi nastala uslijed kvara na dizalici.
Vrsta i izvedba sigurnosnih uredaja utvrdena je standardima i odgovarajucim propisima za svaku vrstu dizalice.
Imamo: Glavna sklopka i motorne zastitne sklopke za svaki pojedini mehanizam dizalice, Uzemljenje svakog motora i elektricnih
uredaja, Krajnji prekidaci ili krajnje sklopke, Automatski uredaji za mjerenje jacine vjetra i iskapcanje pogona dizalice, Elektricno
blokiranje uredaja onemogucuje rad dizalice, ako svi kontroleri nisu u nultom polozaju, Uredaj za zastitu od preopterecenja, Stop-
taster ill dugme za nuzdu, Elektromagnetsko ili elektrohidraulicko otvaranje kocnice, zvucni uredaj
Mehanicki sigurnosni uredaji: Odbojnici, automatska konica, klijeta za sidrenje.

19. TEHNICKO - TEHNOLOSKA OBILJEZJA LUCKIH OBALNIH DIZALICA I NJIHOVA MEDUZAVISNOST S UVJETIMA PREKRCAJA
TERETA U LUCI

-Bitan utjecaj na izbor luckih obalnih dizalica imaju konstrukcijske osobine pristana i dimenzije te nosivost operativne povrsine.
Prednost sirokih obala za prekrcaj generalnih tereta ogleda se u vecoj skladisnoj povrsini i mogucnosti prihvata veceg broja
kopnenih vozila, sto daje izvjesnu sigurnost pri protoku tereta, ali zahtijeva i veca investicijska ulaganja.
-Na izbor i dispoziciju luckih obalnih dizalica, indirektno moze utjecati i dubina mora uz pristan. Ova cinjenica proizlazi iz
mogucnosti prihvata vecih brodova, sto zahtijeva da tehnicko-tehnoloska obiljezja dizalica i njihov raspored budu u funkcijskoj vezi
s duljinom i sirinom broda.
-Kljucan cimbenik pri izboru lucke obalne dizalice je i nosivost operativnih povrsina, koja moze ograniciti upotrebu vecih i tezih
luckih obalnih dizalica.
-Potrebno je analizirati i potreban dohvat dizalice, a buduci da se danas suvremene obalne dizalice konstrukcijski izvode s
dohvatom i do 50 m, izbor je moguce prilagoditi potrebama. Pored vaznosti maksimalnog dohvata, vaznost ima i minimalni
dohvat.
-Vazno tehnicko-tehnolosko obiljezje obalne dizalice je i maksimalna visina dizanja, odnosno spustanja kuke.

20. PREKRCAJNI UCINAK LUCKIH OBALNIH DIZALICA

imbenici: ukupna nosivost lucke obalne dizalice, kolicina prekrcanog tereta u jedinici vremena, putanja materijalne tocke
zahvatnog sredstva i tereta, brzina prekrcaja koja je rezultat transportnog puta i vremena ciklusa dizalice, ucestalost prekrcaja.
Zbog slozenosti mjerenja trajanja, radni ciklus dizalice najcesce se dijeli u 4 radnje: "nosivi" dio, "prazan" dio, vrijeme potrebno za
zahvat i za odlaganje tereta.
Trajanje radnog ciklusa obalne dizalice moguce je rasclaniti i na dva dijela: strojno vrijeme i vrijeme potrebno za zahvat i odlaganje
tereta
Proracun prosjecna radnog ciklusa obalnih dizalica:zasniva se na mjerenjima vremena cetiriju osnovnih radnji dizalice i to: voznje
dizalice po stazi, okretanja i promjene dohvata kraka dizalice kao horizontalne radnje te dizanja ili spustanja
Priblizno konstantno rasipno podrucje je rezultat odredenog broja objektivnih i subjektivnih utjecaja, kao:
vjestina dizalicara i njegov utjecaj na radni ciklus, stanje dizalice prije pocetka rada, transportirana kolicina, posebni utjecaji,
primjerice visinske prepreke, vjetar, tracnice

21. VRSTE, KONSTRUKCIJA I POGON LUCKIH MOBILNIH DIZALICA

Sastoje se od pokretnog postolja ili vozila i dizalice.

S obzirom na konstrukciju postoje tri osnovne izvedbe pokretnog postolja i to:
Postolje na vagonskim kotacima prvenstveno se upotrebljava za zeljeznicke i lokomotivske dizalice s ogranicenim
radijusom kretanja, pa ova izvedba postolja ne zadovoljava lucki rad.
Postolje na gusjenicama konstruirano je za rad na neravnim povrsinama i terenima pa se cesto upotrebljava za
gradevinske mobilne dizalice koje mogu imati nosivost i do 10000 kN.
Postolje na pneumatskim gumama izvodi se sa razlicitim konstrukcijama, medu kojima se isticu 2 osnovne: autodizalice ili
samohodne dizalice i automobilske dizalice sa kamionskim postrojem.

Pogon - Voznja mobilnih dizalica na vece razdaljine obavlja se vlastitim pogonom i u tu svrhu one su opremljene sa vozackom
kabinom. Za pogon se najcesce upotrebljavaju motori s unutarnjim izgaranjem SUI, dok se prijenos energije za izvodenje pojedinih
radnji dizalice ostvaruje pomocu el. energije, hidraulickim ili mehanickim prijenosom.

Konstrukcijska obiljezja i izvedbe luckih mobilnih dizalica
Podizu i 400 kN na dohvatu od 48 metara, a maksimalna nosivost im prelazi 1000 kN. Ne mogu se pod opterecenjem kretati po
obali, jer tijekom rada imaju izvucene upornike. Broj i razmjestaj upornika moze biti razlicit. Za razliku od obalne dizalice, kod
mobilne dizalice, zbog potreba voznje, kompletan pogonski dio smjesta se unutar mimalnog prostora. Velika je razlika i u
pogonskom sustavu.

Pogonski sustav - U postroju mobilne dizalice smjesten je pogonski motor, prijenosni mehanizam i upravljacki uredaj za voznju
dizalice. Dizel motor, koji sluzi za voznju dizalice, ujedno je i pogonski uredaj za rad dizalice, a transformacijom energije postize se
elektriki ili hidraulicki. Dok se mehaniki rjee koristi zbog vecih problema s odrzavanjem i teske izvedbe.

Osnovni konstrukcijski djelovi - nosivi stup s kabinom za upravljanje, dohvatnik, kabina za voznju, postrojenje s pogonskim i
prijenosnim uredajem za voznju dizalice

22. TEHNICKO - TEHNOLOSKE MOGUCNOSTI PRIMJENE LUCKIH MOBILNIH DIZALICA

Buduci da mobilna dizalica moze imati visoki stupanj iskoristivosti, pa stoga i visoki stupanj produktivnosti, moze se veoma
efikasno primijeniti u uvjetima u kojima ne postoje prostorna i druga ogranicenja.
Ogranicavajuci faktor primjene ovih dizalica je blokiranje prostora na obali i onemogucavanje slobodnog prolaza vagona i
cestovnih vozila te pritisak na povrsinu operativne obale. Jedno rjeenje problema pritiska je ugradnja laksih komponenti i
smanjenje ukupne tezine dizalice, a drugo isto tako efikasano je rasporedivanje opterecenja dizalice na sto veci broj kotaca i
upornika. Uprkos navednim nedostacima ista dizalica ima visoki uporabni potencijal i iskoristivost zbog svoje mobilnosti. S obzirom
da se radi o univerzalnom prekrcajnom sredstvu, ne postoje ogranicenja u pogledu vrste tereta s kojim se rukuje. Kod ukrcaja i
iskrcaja broda, mobilne dizalice rade sa izvucenim upornicima, cime se postize znatno veca stabilnost, a pritisak sa kotaca prenosi
na upornike dizalice. U vecini slucajeva upornici se pokrecu hidraulickim uredajima, te se mogu veoma brzo uvuci, sto omogucava
brzo premjestanje dizalice.

23. TENDENCIJE RAZVOJA KOMBINIRANIH IZVEDBI LUCKIH OBALNIH I MOBILNIH DIZALICA

Razvoj prekrcajnih sredstava na operativnoj obali ide za time da se iskoriste pozitivne osobine mobilnih i luckih obalnih dizalica.
Rjesenja se nastoje dobiti kombinacijom pozitivnih svojstava jedne i druge dizalice. Konstruktori traze rjesenja u konstrukciji
mobilne dizalice s portalnim postoljem, koji omogucuje slobodan protok ispod dizalice.
Konstrukcijska rjesenja voznog dijela postolja mobilno-obalnih dizalica omogucuje vise razlicitih alernativnih izvedbi. Kotaci mogu
biti opremljeni sa okretnim temeljnim plocama koje sluze kao upornici, a alternativno se mogu upotrijebiti i za voznju dizalice po
tracnicama.
U uvjetima rada visenamjenskih terminala fleksibilnost rada moze u potpunosti zadovoljiti odgovarajuci broj mobilnih ili
kombiniranih mobilno-obalnih dizalica.
Mogucnost primjene konstrukcija mobilno-obalnih dizalica u buducem radu morskih luka ponajprije ce ovisiti o zahtjevima luka i
njihovoj prilagodljivosti razlicitim uvjetima luckog prekrcaja.

24. KONSTRUKCIJSKA OBILJEZJA AUTODIZALICA

U lukama se primjenjuju razlicite vrste i tipovi autodizalica s nosivoscu od 25 kN do 1000 kN. Mogu raditi s kukom, grabilicom,
hvatacem kontejnera i sa magnetom. Mogucnost okretanja dohvatnika dizalice je redovito 360. Dohvat kraka mijenja se unutar
tocno propisanih parametara u ovisnosti o nosivosti. Bitna je stabilnost u radu, sto uvjetuje ispravan zahvat tereta te cvrsta i
vodoravna podloga. Stabilitet i nosivost povecava se upornicima

S obzirom na izvedbu dohvatnika razlikuju se:
Autodizalice s resetkastim dohvatnikom mogu podizati teske terete na vrlo velike visine, jer je dohvatnik povoljno
opterecen. Dohvatnikom se moze produljiti do visine od 160 m sa dohvatom do 80 m.
Autodizalice s teleskopskim dohvatnikom najcesce se upotrebljavaju za obavljanje prekrcajnih radova u lukama. Imaju
manju nosivost od autodizalica s resetkastim dohvatnikom, ali zahtijevaju znatno krace vrijeme za pripremu rada.

Pogon autodizalica - upotrebljavaju se obicno jedan ili dva dizel motora. Kod manjih dizalica motor za voznju koristi se za dizanje i
sva druga gibanja dizalice.
Dizel-mehanicki pogon dizalice zbog malih gubitaka u mehanickim prijenosnicima ima dobru iskoristivost snage dobivene
od motora. Odrzavanje diesel-mehanickog pogona je relativno jednostavno. Nedostatak je u tome sto imaju veliku
vlastitu masu i mnogo dijelova koji se habanjem trose.
Dizel-hidraulicki pogon danas se najcesce upotrebljava za pogon autodizalica, koji je pretezno hidrostaticki. Skuplji je od
mehanickog pogona a veci su i troskovi odrzavanja.
Dizel-elektricni pogon - pokrece generator istosmjerne ill izmjenicne struje koji napaja pogonske elektromotore pojedinih
mehanizama dizalice. Ovakvi pogoni prikladni su za veoma velike snage (gdje se trazi fina regulacija rada)



25. PREKRCAJNI MOSTOVI

Prekrcajni mostovi upotrebljavaju se za prekrcaj rasutih tereta i komadne robe. Glavno obiljezje je dugacak most, a cesto i veliki
raspon, kojim prekrcajni mostovi premoscuju citava skladista zajedno sa zeljeznickim kolosijecima, a u lukama seu i iznad
brodova. Drugo bitno obiljezje je mala brzina voznje dizalice, a velika brzina voznje vitla, jer tijekom rada radi samo vitlo, a most
miruje. Prekrcajni mostovi koji su namijenjeni iskrcaju broda nazivaju se brodoiskrcavacrma i onih koji su namijenjeni ukrcaju
broda, a nazivaju se brodoukrcavacima. Prekrcajni mostovi sastoje se uglavnom od istih elemenata i dijelova kao i lucke obalne
dizalice. Medutim, prekrcajni mostovi bitno se razlikuju od obalnih dizalica u elektricnom dijelu koji je mnogo kompliciraniji i gdje
se primjenjuju posebni sustavi regulacije i automatizacije upravljackog sustava dizalice. Konstrukcija prekrcajnih mostova moze biti
izradena od resetkastih nosaca, kutijastog oblika ili izradena od cijevi

26. PREKRCAJNI MOSTOVI ZA KONTEJNERE

Razlikuju se:
Panamax: - velicina dohvata ispod 44 m od obalne tracnice,
Standard Post Panamax - dohvat od 44 do 48 m,
Extra Post Panamax - dohvat veci od 48 m. Dohvat 44 m - raspon od 18 redova kontejnera
Post-277 panamax - 16 redova kontejnera, sirina "super" post - Panamax brodova

Glavna tehnicka obiljezja: nosivost ispod hvataca, dohvat prema moru, visina podizanja tereta, brzina voznje voznih kolica i brzina
podizanja tereta. Nosivost kontejnerskih dizalica redovito se krece od 300 do 500kN, najede od 400 do 450 kN. Najvece
kontejnerske dizalice dohvata iznad 48 m velikih radnih brzina nalaze se na najvecim europskim i juznoazijskim terminalima u
kojima se koncentrira promet i obavlja prekrcaj na feeder brodove. Vecina kontejnerskih dizalica velike brzine voznje kolica ima i
veliku brzinu podizanja tereta. Kontejnerski prekrcajni mostovi svrstavaju se u jedne od najskupljih i najtezih luckih prekrcajnih
sredstava. Napajanje elektricnom energijom najcesce se izvodi pomocu gumenog fleksibilnog kabela. Za pogon uredaja za dizanje,
voznju voznog vitla i promjenu dohvata kraka koriste istosmjernu struju, koja se dobiva pomocu pretvaraca.

27. PREKRCAJNI MOSTOVI ZA SUHE RASUTE TERETE

Suhi rasuti tereti kao sto su npr. ugljen, zeljezna ruda, fosfati, boksit i zitarice cesto se prevoze velikim prekooceanskim brodovima,
sto zahtijeva i odgovarajuca prekrcajna sredstva za brzi ukrcaj i iskrcaj velikih kolicina masovnog tereta. Za tu svrhu upotrebljavaju
se razlicite izvedbe prekrcajnih mostova (brodoukrcavaca i brodoiskrcavaca) koji svojom konstrukcijom, velikim dohvatom,
nosivoscu i velikim brzinama ukrcaja ili iskrcaja mogu zadovoljiti uvjete brzog prekrcaja.

Brodoukrcivaci - Ukrcaj ugljena, zeljezne rude, boksita i slicnih tereta najcesce se izvodi pomocu linearnih ili radijalnih
brodoukrcavaca vrlo visokog kapaciteta ukrcaja
Buduci da se radi o velikim i teskim konstrukcijama prekrcajnih mostova postavljanje takvih postrojenja zahtijeva i odgovarajuce
pristane
Linearni brodoukrcivac ima okretni most i sklop voznih kolica, zahtijeva manje dimenzije za istu povrsinu pokrivanja broda, te je
zato i skuplji od radijalnog brodoukrcavaca. Veca povrsina pokrivanja broda linearnim brodoukrcavacem dolazi do izrazaja kod
vecih brodova.
Na glavnom mostu brodoukrcavaca nalazi se transporter, a na njegovom kraju teleskopska cijev pomocu koje se teret usmjerava i
ukrcava u brod. Za teret koji se pri velikom padu lomi ili razvija prasinu postavljaju se na kraju prepusta naprave za usporeno
spustanje tereta, a za teret koji se haba transporter s vedricama.

Brodoiskrcivaci - Brodski iskrcavaci u osnovi imaju jednaku celicnu konstrukciju kao i brodski ukrcavaci, ali je princip rada potpuno
razlicit i zasniva se na radu voznog vitla sa zahvatacem. Zahvatac brodoiskrcavaca zahvaca sipki teret iz brodskog skladista i prenosi
ga na trakasti transporter kojim se teret dalje prenosi do skladista ili utovarne stanice za vagone.
Brodoiskrcavaci za sipke terete opremljeni su voznim kolicima pri cemu se razlikuju dvije izvedbe:
sustav voznih kolica s vucnom uzadi - Unatoc znatno vecoj duzini uzadi, slozenijem vodenju, konstrukcijske izvedbe
uredaja osiguravaju pouzdan pogon. Tezina voznih kolica je relativno mala, te je citava konstrukcija mosta laksa.
Prednosti prekrcajnih mostova s voznim kolicima i vucnom uzadi omogucile su znatno povecanje ucinka, sto je
doprinijelo njihovoj vecoj primjeni.
vozna kolica s upravljanjem pomocu zglobnih poluga - sustav kod kojeg su vozna kolica pokretana preko poluga s dva
zglobna spoja umjesto s vucnom uzadi. Kod ovog sustava pogonski uredaji i elektrooprema su smjesteni na straznjem
dijelu mosta sa kopnene strane.

28. UVJETI STABILNOSTI I OPTEREDENJA LUKIH OBALNIH I MOBILNIH DIZALICA

Stabilnost luckih obalnih i mobilnih dizalica ovisi o pravilnom rasporedu statickih i dinamickih sila. Stabilnost se utvrduje za uvjete
normalnog rada i uvjete izvanrednih okolnosti. Provjera stabilnosti dizalica utvrduje se racunskim putem i probnim opterecenjima,
a podrazumijeva ocjenu stabilnosti dizalice u cjelini, ali i u pojedinim dijelovima. Pri ocjeni stabilnosti pretpostavlja se da su staze
po kojima se dizalica krece, odnosno njeni temelji, horizontalni i potpuno kruti.
Momenti stabilnosti su oni momenti koji teze da zadrze dizalicu u stabilnom polozaju. Tezine (mase i sile) treba racunati u
najnepovoljnijem polozaju i velicini.
Momenti prevrtanja dizalice su svi momenti koji teze prevrtanju dizalice oko odredene tocke prevrtanja, a rezultat su djelovanja
sile tereta, sile vjetra, sila ubrzanja, kocenja i si.
Momenti uredaja za "sidrenje" dizalice i sprjecavanje njenog pokretanja pod utjecajem sila pribrajaju se momentima stabilnosti
dizalice. Suma momenata stabilnosti minus suma momenata prevrtanja mora biti veca od 0.
Dinamicka provjera stabilnosti dizalice izvodi se na nacin da se dizalica optereti teretom i pri tome se sukcesivno izvode sva
predvidena kretanja sa teretom u najnepovoljnijem polozaju. Opterecenje dizalice mora se izvoditi u skladu s dijagramom
nosivosti.
Statika provjera se izvodi da se dizalica optereti nazivnim teretom koji se neznatno podigne a zatim se dodaje potreban teret.

29. PRORACUN STABILNOSTI LUCKIH OBALNIH (OKRETNIH) DIZALICA

Sile koje mogu utjecati na prevrtanje dizalicu su: sila kraka i sila tereta; tezina dijelova dizalice; sile inercije od mase tereta pri
kocenju; sile inercije od masa tereta pri okretanju dizalice; sila vjetra na konstrukciju dizalice i povrsinu izlozenu vjetru.
Pri proracunu stabilnosti portalnih obalnih dizalica bitna je usporedba momenata stabilnosti i momenata prevrtanja. Stabilnost
dizalice protiv prevrtanja dokazuje se racunski i ispitivanjem. Stabilnost se postize ugradnjom dodatnog balasta u portalu ili
sirenjem razmaka izmedu linije prevrtanja. Stabilnost se provjerava za razlicite slucajeve opterecenja. Provjera stabilnosti dizalica
propisana je odgovarajucim normama.

30. ODREDIVANJE OPTERECENJA I OSNOVNI ELEMENTI PRORACUNA LUCKIH OBALNIH I MOBILNIH DIZALICA

Glavna opterecenja - podrazumijevaju se opterecenja koja djeluju u stanju mirovanja opterecene dizalice, kod normalne
temperature i bez utjecaja vjetra, a obuhvacaju: teret Q , vlastitu tezinu konstrukcije dizalice G.
Pod vlastitom tezinom konstrukcije dizalice podrazumijeva se tezina sklopova dizalice, umanjena za tezinu elemenata zahvatanja,
odnosno nosenja tereta. Vlastita tezina uzima se na pocetku proracuna aproksi-mativno, na temelju izracunatih prosjecnih
vrijednosti, podataka iz literature, standarda, kataloga proizv.

Dopunska opterecenja : vertikalna i horizontalna

Posebna opterecenja - ubrajaju se: Sile prevrtanja kod udara kruto zavjesenog tereta u prepreku, Udar punom brzinom u
odbojnike zbog otkazivanja kocnica. U tom slucaju izracunavaju se inercijske sile zbog naglog zaustavljanja, Probna opterecenja
dizalice, Utjecaj orkanskog vjetra, Opterecenja kod transporta i montaze.

31. PROBNA (POKUSNA) ISPITIVANJA DIZALICA

Sastoje se od cetiri radnje: pregleda dizalice i njenih uredaja, statickog opterecenja, dinamickog opterecenja, provjere stabilnosti.
Probno ispitivanje je detaljno i sustavno provjeravanje ispravnosti konstrukcije dizalice, njenih uredaja i instalacija i to bez
opterecenja i u uvjetima odredenog statickog i dinamickog opterecenja. Prvo pokusno ispitivanje izvodi se na novoizgradenoj
dizalici prije njenog pustanja u rad.

Staticko pokusno opterecenje izvodi se preopterecenjem dizalice zbog provjeravanja ispravnosti i sigurnosti celicne konstrukcije
uredaja za dizanje tereta, te nosivih i zahvatnih elemenata dizalice.
Staticko pokusno opterecenje izvodi se tako da se pokusni teret podigne na visinu 100 mm od poda, a zatim se na toj visini drzi 10
minuta.

Dinamicko pokusno opterecenje obavlja se radi provjere ispravnosti i sigurnosti konstrukcije dizalice, te svih mehanizama i
uredaja za dizanje, okretanje, prenosenje i spustanje tereta. Dinamicko pokusno opterecenje izvodi se uvijek nakon obavljenog
statickog pokusnog opterecenja. Izvodi se na nacin da se dizalica opterecuje pokusnim teretom koji je za 10% veci od maksimalne
nosivosti dizalice. Teret se podize i spusta po cijeloj visini; prenosi se uzduzno i po precno i to vise puta dok se ne utvrdi potpuna
ispravnost djelovanja svih mehanizama, kocnica i sigurnosnih uredaja dizalice.

32. PLOVECE DIZALICE

S obzirom na izvedbu i namjenu plovedih dizalica razlikujemo:
1. Dizalice na tehnickim plovnim objektima (brod dizalice, plovecedizalice)
2. Brodske dizalice sa samaricama
3. Brodske palubne dizalice
4. Brodski prekrcajni mostovi
5. Dizalice u strojarnici broda i naprave za dizanje.

Brod dizalica je brod specijalne konstrukcije koji posjeduje rotacijsku dizalicu velike nosivosti. Upotrebljava se za rukovanje i
montazu teskog tereta te opskrbu naftnih busotina potrebnim materijalom.

Svaka veca luka ima i nekoliko plovecih dizalica za prekrcaj teskih tereta. Buduci da su ti objekti vrlo skupi, potrebno je naci
ekonomsku opravdanost za nabavku takve dizalice. Plovece dizalice, za razliku od brod-dizalica, koje osim sto prekrcavaju i prevoze
teske terete, plove i rade u blizini morskih obala.

Glavni dijelovi plovece dizalice su: Plovni dio ili ponton - strojarnica s elektricnom centralom, prostorije za posadu, spremiste za
potrebe dizalice i plovila, balastni tankovi, oprema na palubi i Dizalica

Osnovni mehanizmi plovecih dizalica su:
a)Mehanizam za okretanje - imaju mogucnost okretanja oko svoje osi za 360.
b)Mehanizam za dizanje tereta - Ovaj mehanizam nalazi se na samoj dizalici i to redovito na zadnjem dijelu, tako da djeluje kao
dio protuutega.
c)Mehanizam za promjenu dohvata - Ovaj mehanizam nalazi se na posebnoj platformi iznad strojarnice, i iste je izvedbe kao kod
obalnih dizalica.
d) Sigurnosni uredaji plovecih dizalica - Osim sigurnosnih uredaja koji su sastavni dio obalnih dizalica, plovece dizalice imaju i
dodatne sigurnosne uredaje: inklinomjer, uredaj za kontrolu nagiba potona; moment-metar, uredaj koji automatski iskapca dovod
struje i signalizira dizalicaru, ako je predena granica opterecenja; uredaj za postavljanje dizalice u transportni polozaj.
e) Pogonski uredaj plovece dizalice - Pomocu elektricne centrale napajaju se svi pogoni za potrebe dizalice I pontona

33. BRODSKA PREKRCAJNA SREDSTVA POJAM, VRSTE I KONSTRUKCIJA

Brodska prekrcajna sredstva obuhvacaju sve uredaje i naprave na brodu koje su namijenjene ukrcaju, iskrcaju i prijenosu tereta na
brodu ili iz broda na obalu (i obratno) ili u drugi brod (plovilo).
Prema konstrukcijskoj izvedbi i namjeni na brodovima najzastupljenija su sljedeca prekrcajna sredstva: a) brodske samarice, b)
brodske okretne dizalice, c) brodski prekrcajni mostovi, d) dizalice i dizala u strojarnici i izmedu paluba broda, e) brodske podizne
platforme.
Prednosti upotrebe brodskih prekrcajnih sredstava su visestruke. One omogucuju ukrcaj i iskrcaj brodova u lukama koje nisu
opremljene obalnim dizalicama i drugim prek. sr.
a) pruzaju jedinu mogucnost ukrcaja i iskrcaja tereta izvan oplate broda kad brod ne moze pristati uz obalu;
b) mogu se upotrebljavati, neovisno o radu lucke mehanizacije, a cesto imaju i vecu nazivnu nosivost nego prosjecne lucke obalne
dizalice.
Navedene prednosti nadoknauju brodaru gubitak teretnog prostora kojeg zauzimaju brodski prekrcajni uredaji, kao i troskove
vezane za rad i odrzavanje ovih uredaja.

34. SAMARICE

Samarica je brodski uredaj koji omogucuje zadrzavanje i premjestanje tereta sustavom uadi i unica privrenih na jarbolima ili
stupovima.
Imamo lake (do 200 kN) i teke (preko 200 kN).
Na suvremenim brodovima samarice se rijetko postavljaju, jer su njihovu ulogu preuzele brze okretne brodske dizalice

Brodska samarica je uredaj za rukovanje teretom koji omogucuje zadrzavanje i premjestanje tereta sustavom uzadi i uznica,
pricvrscenih na vlastitoj konstrukciji i izvan nje (na jarbolima, stupovima, palubama i vitlima).
Laka samarica je brodska samarica pojedinacne nosivosti manje od 200 kN.
Teska samarica je brodska samarica pojedinacne nosivosti 200 kN i vise.
Pomicna samarica je brodska samarica koja pod opterecenjem moze mijenjati dohvat (pomocu okretnih vitala).
Nepomicna samarica je brodska samarica koja pod opterecenjem ne moze mijenjati dohvat.

35. BRODSKE PALUBNE DIZALICE

-je okretna ili pokretna dizalica na palubi broda koja ne zahtjeva sustav uzadi i uzetnika i kod koje se teret pricvrscuje izvan
konstrukcije dizalice.

S obzirom na pokretljivost razlikuju se: pokretne i nepokretne
S obzirom na konstrukciju razlikuju se: stabilne okretne palubne dizalice, pokretne palubne dizalice, jednostruke palubne dizalice,
dvostruke palubne dizalice
Prema vrsti pogona razlikuju se:elektro-hidraulickim pogonom, dizel-hidraulickim pogonom, elektricnim pogonom, dizel-
elektricnim pogonom
Prema namjeni mogu biti: dizalice za rad s kukom, s grabilicom, s hvatacem kontejnera
Prema nosivosti brodske palubne dizalice dijele se na: dizalice za lake i teke terete
Dizalice ugradene na brod mogu biti pokretne i nepokretne.

Brodske nepokretne dizalice - Brodske nepokretne dizalice ne mogu se gibati duz brodskog skladista (jer su usadene u cvrsto
postolje), ali se mogu okretati oko svoje osi (postolja) za 360. Takve dizalice postavljaju se izmedu grotla ili bocno na boku broda.
Dohvat dizalice ovisi o sirini broda, odnosno o minimalnom dohvatu dizalice na obalnoj strani (4 m). Cesto se na boku broda
postavljaju dizalice koje mogu dohvatiti i do 10 m na obali. Takve dizalice (nosivosti 300 kN i dohvata 30 m) pokrivaju citavu
povrsinu skladista broda.
Brodske twin (udvojene) dizalice - ugraduju se na zajednicko okretno postolje. Svaka dizalica moze raditi odvojeno na brodskom
skladistu sa svojom maksimalnom nosivoscu.
Brodske pokretne dizalice - Pokretna ili portalna brodska dizalica smjestena je na postolju u obliku portala. Nogari portala klize po
tracnicama koje su smjestene uzduz broda. Ove dizalice upotrebljavaju se za prekrcaj komadnog ili sipkog tereta. Pogodne su za
rad sa zahvatacem, a kod vecih nosivosti upotrebljavaju se za prekrcaj kontejnera i teglenica. Koriste se i za podizanje poklopaca na
skladistima
Tehnicko-tehnoloska obiljezja brodskih dizalica
Brodske i plovece dizalice dijele se u prema stupnju njihove iskoristivosti u ovisnosti o velicini opterecenja. Konstrukcija, dimenzije
i tehnicko stanje brodskih dizalica moraju omoguciti sigurno prenosenje slobodno zavjesenog tereta, uzimajuci u obzir podatke
pocetnih proracuna, kao i zadane parametre u predvidenom podrucju koristenja Suvremene brodske dizalice moraju zadovoljiti i
zahtjeve u pogledu jednostavnosti rukovanja, sigurnosti u radu, mogucnosti okretanja i promjene dohvata, mogucnosti
ublazavanja njihanja tereta, vece brzine i dobre kontrole kretanja tereta, ustede na prostoru, zastite pogonskih djelova od utjecaja
meteoroloskih promjena, kontrole rada pogonskih jedinica itd.

36. OPTEREDENJA BRODSKIH TERETNIH UREAJA

Stalna opterecenja su vlastita tezina nosive konstrukcije, mehanizama, komunikacijskih postolja, stalnih protuutega i ovjesene
opreme kojima velicina i polozaj u odnosu na promatrani dio konstrukcije ostaju nepromjenjeni za vrijeme koristenja.

Opterecenja od tereta podrazumijevaju tezinu tereta s tezinom zahvatne naprave. U proracunima se moze zanemariti tezina
zahvatnog sredstva, ako njegova velicina ne prelazi 5% tezine tereta.

Sile od nagiba ploveceg objekta imaju takoder vaznu ulogu pri odredivanju sila koje djeluju na konstrukciju brodskih teretnih
uredaja. Pri odredivanju opterecenja uzimaju se u obzir velicine kutova nagiba i trima ploveceg objekta ovisno o podrucju plovidbe
i radnom stanju dizalice.

Posebno se razmatra utjecaj vertikalnih sila inercije pri podizanju i spustanju tereta te horizontalnih i centrifugalnih sila. Na
brodske teretne uredaje djeluju i dopunska (dodatna) opterecenja. U dodatna opterecenja ubrajaju se opterecenja izazvana
vjetrom i gibanjem mora, opterecenja od zaledivanja itd.

37. ISPITIVANJA, PREGLEDI, ISPRAVE I OZNACAVANJE BRODSKIH TERETNIH UREDAJA

Cilj ispitivanja i pregleda brodskih teretnih uredaja je utvrdivanje njihove ispravnosti i podobnosti za siguran rad.
Razlikuju se staticka i dinamicka ispitivanja.
Staticko ispitivanje izvodi se pokusnim opterecenjem koje je i do 25% vece od nazivne nosivosti.
Dinamicko ispitivanje izvodi se teretom koji je 10% tezi od nazivne nosivosti, a svi oblici kretanja dizalice izvode se u punoj brzini.

Brodski teretni uredaji podlijezu redovitim, periodicnim i izvanrednim pregledima:
Sve samarice i dijelovi opreme pricvrscene na samaricama, jarbolima, stupovima i polugama mora pregledati ekspert Registra
najmanje jedanput u 5 godina (redoviti pregled).
Sve dizalice, naprave za dizanje i teretna vitla samarica podlijezu kontrolnom pregledu, najmanje 1 u 12mj.
Izvanredni pregledi i ispitiv. dokazuju se potvrdama o obavljenom pregledu (nakon remonta, obnove, preinake).
Na svaki teretni uredaj ispitan pokusnim opterecenjem, ako su rezultati pregleda pozitivni, mora se staviti zig.
Periodicne preglede teretnih uredaja obavlja odgovorna osoba na brodu (prije ukrcajno-iskrcajnih operacija).

38. KOMPARATIVNA ANALIZA PRIMJENE BRODSKIH I LUCKIH OBALNIH DIZALICA

Vec duzi niz godina prisutna je i dilema koji je sustav prekrcaja broda efikasniji u lukama: lucki obalni sustav ili brodski prekrcajni
sustav. Prednost upotrebe brodske mehanizacije je u nizim prekrcajnim troskovima i troskovima odrzavanja te manjim
investicijskim ulaganjima u opremu luka. Obalne dizalice zahtijevaju jacu obalnu konstrukciju, tracnice, instalacije i energetsku
mrezu sto iziskuje znatna ulaganja i povecava troskove odrzavanja. Za razliku od brodskih dizalica, koje pokrivaju radnu povrsinu
na obali od oko 30 m
2
s dohvatom od oko 4 do 5 m na obalu, lucke obalne dizalice mogu posluzivati sve zeljeznicke kolosijeke i
cestovna vozila na operativnoj obali. Brodske dizalice ne mogu posluzivati cestovna vozila na operativnoj obali, a cesto puta je i
pokrivanje povrsine brodskog grotla manje nego pri radu s obalnom dizalicom. Sve su to opravdani razlozi zbog kojih se luke cesto
puta unaprijed opredjeljuju za postavljanje luckih obalnih dizalica ili nabavu luckih mobilnih dizalica, koje omogucuju visestruku
upotrebu na pristanu i u skladistu luke.

39. POSEBNI UREDAJI BRODSKOG TERETNOG SUSTAVA

Dizalice u strojarnici broda - Za preglede dijelova porivnih strojeva i za njihov popravak, u strojarnici broda postavlja se dizalica.
Zbog povecanja dimenzija strojeva, njihove mase i zahtjeva za cescim pregledom u manjim vremenskim razmacima, dizalica je
postala standardni dio opreme strojarnice broda. Izvedena je kao mosna ili konzolna.
Pojedini pogoni dizalice mogu biti rucni, elektricni, pneumatski i hidraulicni, a nosivost ovisi o tezini onih dijelova porivnog stroja
koje je potrebno radi pregleda cesce podizati.

Brodske podizne platforme - teretni uredaji za vertikalni prijenos tereta izmedu teretnih paluba broda, s horizontalnim nacinom
ukrcaja i iskrcaja, pogonjene s hidraulickim ili elektrickim pogonom. Upotrebljavaju se na brodovima koji su namijenjeni prijevozu
tereta na kotacima.
Moraju imati sigurnosne uredaje: prekidace krajnjeg polozaja, uredaje koji stite od preopterecenja, uredaje za zabravljivanje u
zatvorenom polozaju, koji osiguravaju platformu u zatvorenom polozaju, uredaje za signalizaciju rada mehanizma za podizanje i
spustanje koji daju vizualnu i zvucnu signalizaciju, ostale uredaje: zastita hidraulickog pogona, zastitne ograde, signalni uredaji.
Brodske rampe - bitan dio opreme RO-RO brodova i trajekata. To su plohe posebne konstrukcije koje premoscuju razmak izmedu
obale i broda. Mogu se ugradivati na pramcu, na krmi, bocno po krmi i na boku broda, a velicina im ovisi o vrsti i tipu broda, te
velicini i masi tereta koji se prevozi preko rampe.
Prema osnovnoj namjeni rampe se dijele na: za zeljeznicki promet, vozila, putnike.
RO-RO rampa moze biti: brodska, obalna, mosna
Brodske rampe mogu biti: aksijalne, otklonjene, krmene, bone

Dizalice brodica za prikupljanje - Brodica za prikupljanje izvedena je s krutim ili pneumatskim dnom, a za njeno sputanje u pravilu
se koriste namjenske dizalice One se isporucuju s pojedinom brodicom, a omogucuju spustanje u vremenu kracem od 5 minuta.

Gravitacijske sohe - za spustanje brodica ili splavi koriste gravitacijsku silu odnosno tezinu brodice. Brodica je smjestena tako da se
nakon oslobadanja osiguraca, plovilo spusti zbog vlastite tezine pri cemu nije potreban fizicki ni bilo kakav drugi rad ili vanjsko
napajanje energijom. Postoji vise izvedbi, a njihov je izbor uvjetovan ponajprije vrstom i velicinom broda.

Brodovi samoiskrcivaci - Zbog potreba neovisnosti broda o prekrcajnim kapacitetima luke u prijevozu rasutih tereta razvili su se
posebni tipovi brodova samoiskrcavaca. Osnovna zamisao za razvoj ovih brodova bila je kako skratiti vrijeme boravka broda u luci,
a pritom iskrcati rasuti teret vlastitim iskrcajnim uredajima. Ovim brodovima najvise se prevozi zeljezna ruda, glinica, cement,
zitarice, gips, ugljen. A za iskrcaj upotrebljavaju trakaste transportere, konvejere, elevatore.

40. SIGURNOSNE MJERE PRI RADU S DIZALICAMA

Pri prijenosu i dizanju tereta dizalicama, najvece opasnosti prijete od prevrtanja i pada dizalice, pada tereta, ozljeda radnika
dijelovima dizalice ili teretom, uzrokovanih neispravnoscu dizalice, nepropisnim upravljanjem, preopterecenjem, nepravilnim
vezanjem tereta. Sigurnost prijenosa tereta ovisi o mnogobrojnim ciniocima, a prvenstveno o strucnosti, odgovornosti i
medusobnoj suradnji dizalicara i signaliste

Signalist - osoba osposobljena i iskljucivo zaposlena davanjem znakova dizalicaru pri manipulaciji teretom na dizalici, na kojoj
dizalicar sa svojeg radnog mjesta ne moze u cijelosti pratiti kretanje zahvatnog sredstva i tereta pri dizanju, prijenosu i spustanju.

Vezac tereta - osoba osposobljena za poslove vezanja, pricvrscivanja, odnosno vjesanja i uravnotezenja tereta na kuku ili drugo
zahvatno ili nosece sredstvo dizalice. Moze obavljati i posao signaliste.
lako je za pravilno vezanje i ucvrscivanje tereta odgovoran signalist, dio odgovornosti ima i dizalicar koji mora suradivati sa
signalistom i u granicama mogucnosti nadzirati njegov rad. Pri tome mora osobito obratiti pozornost da: vezac tereta pravilno
izabire zahvatna i ovjesna sredstva, teret bude pravilno vezan i ucvrscen, signalist daje samo dogovorene znakove.

Signalizacija pri radu s dizalicom - nekoliko nacina signalizacije: rukom, zastavicom, svjetlosnim signalima, zvucnim signalima,
zvizdaljkom, telefonom, tranzistorskim primopredajnikom

41. DOKUMENTACIJA, PREGLEDI I ISPITIVANJA DIZALICA

Svaka dizalica mora imati propisanu dokumentaciju potrebnu za odrzavanje dizalice u ispravnom stanju, upute za rukovanje,
preglede i eventualnu montazu. Dizalice na elektricni i motorni pogon s nosivoscu preko 10 kN, moraju imati maticnu i kontrolnu
knjigu. Dizalice se moraju redovito i prema zakonskim odredbama pregledavati. Moraju se i ispitivati prije putanja u rad, te nakon
obnove, rekonstrukcije ili popravka. Rezultati ispitivanja unose se u maticnu knjigu dizalice.

Maticna knjiga sadrzi tehnicke podatke i karakteristike dizalice te rezultate prvog pokusnog ispitivanja obavljenog od proizvodaca
dizalice.

Kontrolna knjiga namijenjena je odrzavanju dizalice, a u istu se upisuju osnovni podaci dizalice, podaci o zaduzenim osobama za
odrzavanje i osobi zaduzenoj za upravljanje dizalicom, kao i podaci i nalazi o popravcima i periodicnim ispitivanjima dizalice.

42. DIZALA

Dizala su postrojenja za vertikalni transport ljudi, ili tereta koji se prenose u kabini (kucici), krecuci se izmedu najmanje dvije cvrste
vodilice, sa mogucnoscu zaustavljanja na predvidenim stajalistima.

Putnicka dizala - u stambenim zgradama mogu biti predvidena za maksimalno 5,8 ill 13 osoba.
Teretna dizala - namijenjena su prijevozu tereta sa pratiocem, a skladisna dizala sluze prekrcaju robe u skladistu i konstruiraju se
na nacin da se dizalo ugraduje po sredini pregradnog zida tako da moze opsluzivati dva oodjeljenja. Pogon teretnih dizala moze biti
elektricni ili hidraulicni. Glavni su nedostaci hidraulickih dizala: ogranicena visina dizanja od samo 10-12 m i male brzine voznje.
Brodska dizala - Brodska dizala ugraduju se za brzi prijevoz tereta i putnika izmedu paluba. Na velikim putnickim brodovima ova
dizala ugraduju se u parovima.

43. PRIJEVOZNO PREKRCAJNA SREDSTVA

U prijevozno-prekrcajna sredstva spadaju: rucna industrijska vozila, motorna industrijska vozila, vilicari, utovarivaci, rovokopaci,
tegljaci, traktori, prikolice, kontejnerski prijenosnici i dr. sredstva namijenjena potrebama unutarnjeg transporta, skladistenja i
prekrcaja u lukama, industrijskim pogonima, trgovackim sredistima i prometnim cvoristima. Karakteriziraju ih manje vanjske
dimenzije i manje brzine voznje. Za pogon se najcesce upotrebljavaju motori s unutrasnjim izgaranjem i elektromotori .
Prijevozno-prekrcajna sredstva koja su namijenjena radu u zatvorenim prostorima najcesce upotrebljavaju elektromotorni pogon.
S obzirom na namjenu i konstrukcijsku izvedbu imamo: prijevozno-prekrcajna sredstva bez uredaja za podizanje, i sa ureajem za
podizanje

44. PRIJEVOZNO PREKRCAJNA SREDSTVA BEZ UREAJA ZA PODIZANJE

U prijevozno-prekrcajna sredstva bez uredaja za podizanje svrstavaju se razlicite vrste rucnih kolica, motornih i elektro kolica,
kolica platforme, traktori (tegljaci), prikolice, poluprikolice i ostala transportna sredstva koja su namijenjena prijevozu tereta na
krace udaljenosti.

45. RUCNA INDUSTRIJSKA VOZILA I MOTORNA KOLICA

U luckim i industrijskim zatvorenim skladistima cesto se upotrebljavaju razne vrste kolica na rucni pogon. U ovisnosti o vrsti tereta,
pakiranju i masi, rucna kolica izraduju se s razlicitim konstrukcijskim rjesenjima. Najcesce su prilagodena prijenosu lakih tereta i
prijevozu na krace udaljenosti (do 50 m). U industriji, luckim i trgovackim skladistima, rucna kolica za potrebe prijenosa
paletiziranog tereta mogu biti kombinirana sa vilicom. U skupinu rucnih industrijskih vozila mogu se svrstati i manja rucno
pogonjena tracnicka vozila, kao sto su npr. manji vagoncici koji se upotrebljavaju u rudarstvu.

Motorna kolica - Za prijenos vecih kolicina tereta i duze vrijeme rada u lukama i industrijskim pogonima upotrebljavaju se motorna
kolica. Mogu biti pogonjena elektromotorima i motorima s unutarnjim izgaranjem (diesel motor), pa se razlikuju elektricna i dizel
kolica. Motorna kolica se izraduju s nepokretnim i nagibnim platformama ili kosevima za smjestaj tereta. Upotrebljavaju se za
srednje duzine transporta, vece brzine i vece terete. Nosivost im je obicno od 5 do 50 kN, a ponekad i do 400 kN. Prikladna su za
neredoviti pojedinacni transport za udaljenosti do 1000 m. Maksimalna brzina voznje motornih kolica je oko 20 km/h.

46. TRAKTORI (TEGLJACI), PRIKOLICE I POLUPRIKOLICE

Traktori (tegljaci) - upotrebljavaju se u unutarnjem transportu luka i industrijskih pogona za vucu obicnih i specijalnih prikolica i
poluprikolica u uvjetima kada je komadnu robu i vece jedinicne terete potrebno prevesti na vecu udaljenost. Posebna namjena
traktora u lukama je i za vucu vagona sa svrhom tocnog postavljanja vagona uz vrata skladista.
Snaga traktora tegljaa krede se do 200 kW, a brzina iznosi 50 km/h. Najcesce imaju pogon na sva 4 kotaca zbog strmine rampi
preko kojih prolaze.

Prikolice i poluprikolice - Jednostavne su konstrukcije sa redovito 8 kotaca (2x4 kotaca), nosivosti 50 do 100 kN, dimenzija
platforme 5x3 m. Za vucu se obicno koristi traktor.
Razlikuju se dvije vrste prikolica: niske i cestovne prikolice
Za vede udaljenosti od luke i tee terete upotrebljavaju se prikolice za teske terete, a za prijevoz dugackih komada, kao i prijevoz
kontejnera upotrebljavaju se razlicite izvedbe specijalnih prikolica i poluprikolica. Nosivost ovih prikolica obicno iznosi od 90 do
380 kN, s mogucnoscu brzine voznje od 50 do 80 km/h, ovisno o namjeni i izvedbi prikolice.
Za ukrcaj tereta na RO-RO brod upotrebljavaju se: Vucna vozila (trailer) - nakon postavljanja prikolice na odredeno mjesto u brodu
napusta brod (ne predstavljaju dodatan nepotreban teret). Niske prikolice; poluprikolice (roll trailer sustav) - Jednostavne su
izvedbe, snazne konstrukcije, i zauzimaju manje mjesta od klasine (prazne se mogu jednostavno sloziti jedna na drugu i zajedno
transportirati).
Za transport kontejnera LUF sustavom gdje se jedinicni teret sastoji od 4 kontejnera od 40 stopa ili 6 kontejnera od 20 stopa koji
su postavljeni u poseban okvir - prikolicu, primjenjuju se LUF prikolice.

47. PRIJEVOZNO PREKRCAJNA SREDSTVA SA UREAJEM ZA DIZANJE

Za obavljanje razlicitih prijevoznih, prekrcajnih i slagalisnih radnji u lukama, industrijskim pogonima, trgovackim skladistima,
gradevinarstvu i ostalim gospodarskim djelatnostima upotrebljavaju se razlicite vrste prijevozno-prekrcajna sredstva. Tu spadaju
razlicite vrste i tipovi vilicara, utovarivaca-rovokopaca, kontejnerskih prijenosnika i ostalih sredstava slicne namjene.


48. VILICARI

Vilicari su specijalna transportno-manipulativna sredstva sa ugradenom vilicom namjenjena istovaru, prijevozu, skladistenju i
utovaru raznog tereta. Naj zastupljenija su i najpraktinija sredstva unutarnjeg transp. Osnovna svojstva vilicara ogledaju se u
sljedecem: dize teret, vozi, slaze teret, nije vezan za odredeno mjesto i pravac kretanja.
Vilicari su najbolje iskoristeni kada dizu teret do granice vlastite nazivne nosivosti, voze ga najdalje 50 m i slazu na policu ill sloj.
Prijevoz tereta vilicarom na veca rastojanja nije ekonomican i zato je za takve svrhe bolje koristiti prikolicu s traktorom ill neko
drugo transportno sredstvo.
Upotreba vilicara danas najcesce vezuje za primjenu paleta te prekrcaj i skladistenje paletizirane robe, iako se u suvremenim
uvjetima vilicari upotrebljavaju i za prijenos raznovrsne komadne robe.
Paleta je posebno konstruirana podloga, medunarodno dogovorenih dimenzija, izradena od odredenog materijala, definirane
nosivosti i cvrstoce, koja omoguduje stvaraje jedininog tereta.
S obzirom na mjesto upotrebe i gospodarsku djelatnost, palete mogu biti: lucke, zeljeznicke, industrijske. Cijena palete utjece na
ukupnu cijenu transporta, pa se razlikuju: za jednokratnu upotrebu, povratne palete, za internu upotrebu.
S obzirom na prakticnu upotrebu palete se mogu svrstati u sljedece skupine: ravne drvene palete, boks palete, sanduk palete,
specijalne palete.
U europskom prometanju robe najzastupljenija je: EUROPALETA 1200x1000 mm, nazivne nosivosti 1500kg.

Viliare razvrstavamo prema: pogonskom uredaju, konstrukciji, namjeni.
Prema pogonskom uredaju: rucni, motorno-rucni vilicari, motorni vilicari
Prema konstrukciji: ceone vilicare, bocne vilicare, regalne vilicare
Prema namjeni: transportne vilicare, skladisne vilicare, vilicare za komisioniranje

49. PODJELA VILIARA PREMA VRSTI POGONA

Rucni vilicari - upotrebljavaju se za prijevoz paletizirane i komadne robe u skladistima, pri istovaru i utovaru kontejnera,
pomorskih, zeljeznickih, cestovnih i zracnih prijevoznih sredstava. Rucni vilicari sluze za podni transport u uvjetima kad nije
potrebno slaganje tereta u vece visine. Bitan dio rucnog vilicara je vilica koja ulazi u otvore palete koju podize s poda i prenosi na
drugo prekrcajno mjesto. Sustav podizanja i spustanja vilice temelji se na mehanickom i hidraulickom principu. Znatno bolji je
hidraulicki sustav podizanja i spustanja vilice, sto potvrduje i cinjenica da se ovakvi vilicari nalaze u sirokoj primjeni. Podizanje i
spus-tanje tereta obavlja se s jednim ili vise pokreta rucice, a kod hidraulickog sustava i s pomocu pedale.

Motorno- rucni vilicari - imaju veliku prednost pred obicnim rucnim vilicarima jer se lakse i brze krecu i, sto je od posebnog
znacaja, radnik se flzicki ne napreze, buduci da samo upravlja njihovim kretanjem. Zbog toga se s motornim rucnim vilicarom moze
dvostruko vise prekrcati robe, nego s obicnim rucnim vilicarom.
Njima se mogu uspjesno i lako obavljati sve prekrcajne operacije, osim podizanja paletizirane robe u visinu, slaganja u regale, ili
slaganja jedne paletne jedinice na drugu. Medutim, u praksi se primjenjuju i motorno-rucni vilicari sa ugradenim teleskopom
pomocu kojih se paletizirana roba moze podizati na visinu i iznad 3 m

Motorni vilicari - mehanizirana transportna sredstva koja su prilagodena prijenosu, pretovaru i uskladistenju paletizirane robe i
pojedinih nepaletiziranih tereta (ukoliko imaju i posebne zahvatne uredaje).
Prema vrsti pogonske energije razlikuju se:
a) vilicari pogonjeni motorima s unutarnjim izgaranjem (diesel, benzinski i plinski vilicari) na otvorenom
b) vilicari pogonjeni elektromotorima - izvor energije koriste akumulator (elektro vilicari) u zatvorenom

50. VILICARI POGONJENI MOTOROM S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Glavni dijelovi motornih vilicara su: postroj, protuuteg i kabina vozaca, pogonski uredaj za voznju, prijenosni mehanizam,
upravljacki uredaj, kocioni uredaj, uredaj za dizanje.
Konstrukcijski je izveden tako da omogucuje laku montazu, demontazu i pristup pojedinim dijelovima pri odrzavanju uredaja. Na
zadnjem dijelu postroja postavljen je protuuteg koji daje stabilnost vilicaru pri podizanju tereta.
Prema konstrukciji uredaja za upravljanje razlikuju se 2 vrste: vilicari sa 4 i 3 kotaa
Uredaj za dizanje se sastoji od: teleskopa i hidraulickog pogonskog i prijenosnog sustava.
Za uspjesno upravljanje motornim vilicarom od posebnog znacaja je izvedba prijenosnog mehanizma. Prijenosni mehanizam
vilicara najcesce je izveden u obliku hidromehanickog prijenosa, a moe biti i hidrostaticki pogon.
Vaznu ulogu u prijenosu snage motora imaju i gume vilicara. Postoje dvije osnovne vrste guma za vilicare: pneumatici i pune gume.

51. ELEKTRO-VILICARI (VILICARI NA ELEKTRICNI POGON)

Namijenjeni su za prijevoz i slaganje tereta u zatvorenom prostoru s maksimalnom duljinom prijevoza do 50 m. Ekoloski su vrlo
prihvatljivi, ne stvaraju buku, a proizvode se u okviru standardnih nosivosti.
Na uspjesnost rada elektro-vilicara izvan zatvorenog prostora bitno utjecu meteoroloski uvjeti, posebno kisa i snijeg, a hladnoca je
vazan cimbenik za trajnost akumulatora. Ne podnose voznju po neravnom terenu.
Za pogon elektricnih vilicara pretezno se koriste istosmjerni motori, a u zadnje vrijeme je razvijen i pogon pomocu asinkronih-
izmjenicnih motora.
Izvoriste pogonske energije su razne vrste akumulatora. Odrzavanje tog vaznog elementa je od posebne vaznosti za ukupno
racionalno koristenje vilicara. Akumulator odreduje dva osnovna parametra: kapacitet nazivni napon. Akumulator daje vilicaru
snagu za rad u jednoj radnoj smjeni. Bitni dijelovi elektro-vilicara su i elektromotori, daljinski prekidaci ili sklopke, elektronicki
regulatori, otpornici i osiguraci, koje je potrebno redovito pregledavati i po potrebi zamijeniti.

52. X. CEONI VILICARI

Najzastupljenija sredstva u konstrukcijskoj izvedbi vilicara. Podizanje i spustanje tereta obavlja se vilicama smjestenim na prednjem
dijelu u smjeru gledanja vozaca, zbog cega su i nazvani ceoni. Za rad sa ceonim vilicarom bitan je njegov stabilitet koji zavisi od
rasporeda statickih i dinamickih sila koje djeluju na vilicara. U mirovanju sile su reakcija podloge na njegovu tezinu, a tijekom
voznje pridruzuju im se i sile koje se javljaju zbog inercije, ubrzanja, kocenja te centrifugalne sile i sile voznje u zavojima. Djelovanje
tih sila mora biti neutralizirano odnosno uravnotezeno, kako se vozilo i teret ne bi preokrenuli.

53. BOCNI VILICARI

Koriste se za transportiranje svih vrsta tereta s kojima je, zbog njihovih dimenzija, otezano manipuliranje
Bocni vilicar sacinjavaju isti ili vrlo slicno rijeseni sklopovi kao i kod ceonog vilicara, ali je uredaj za podizanje tereta smjesten na
njegovu desnom boku. Bocni je vilicar namijenjen za prekrcaj tereta vecih tezina i duzina te je stoga vrlo dobro prihvacen u drvnoj
industriji, celicanama, no nije iskljucena i mogucnost njegove sire primjene - posebno u skladistima metalnih proizvoda.
Bocni vilicar karakterizira velika stabilnost i pri maksimalno izvucenom uredaju za podizanje tereta, a na tu stabilnost utjece
relativno velik razmak kotaca, niska tocka tezista, te raspored tereta koji neutralizira aktivne dinamicke sile, dok je ukupna tezina
rasporedena na sva cetiri kotaca.
Mogucnost bocnog odlaganja tereta rezultira velikom ustedom skladisnog prostora. Razlog tome je sto bocni vilicar manevar
obavlja kretanjem naprijed - natrag i nema potrebe za okretanjem na voznim stazama u zatvorenom prostoru.
Bocni vilicari su najcesce namijenjeni za rad na otvorenom prostoru. Za pogon uglavnom upotrebljavaju diesel motor. Teleskopski
uredaj za podizanje i nagibanje izveden je s hidraulickim pogonom.

54. REGALNI VILICARI

Regalni vilicari namjenjeni su za podizanje robe na velike visine u skladinim prostorima. Prema konstrukciji razlikuje se nekoliko
vrsta.
Hidraulicni regalni ovjesni vilicar - kombinirani uredaj za posluzivanje skladista paletama i rucno sabiranje - komisioniranje robe.
Svi su pogoni hidraulicni. Nosivost uobicajenog konstrukcijskog rjesenja je 8 kN.
Podni regalni ovjesni vilicar - uredaj koji se krece po tracnicama na podu skladisa i vodilicama smjestenim na stropu. Svi pogoni su
elektromotorni, a upravljanje se izvodi rucno, poluautomatski ili automatski. Namijenjen je za rad na vecim visinama skladista (7-
18 m), pri cemu je maksimalna nosivost 6 kN.
Regalni vilicar za komisioniranje - robe je namijenjen rucnom sabiranju i slaganju prikupljene robe na vecim visinama, koja je
nedostupna ostalim transportnim sredstvima.

55. UTOVARIVACI ROVOKOPACI

Utovarivaci su prekrcajno-prijevozna sredstva koja se upotrebljavaju za zgrtanje, utovar i prijenos rasutog materijala na krace
udaljenosti. Najcesce se upotrebljavaju u gradevinarstvu, rudarstvu, industriji i u lukama na skladistima rasutog tereta. Koriste
posebno zahvatno sredstvo grabilicu, a za posebne uvjete rada i veca. Ukoliko imaju dva zahvatna sredstva grabilicu i kopaicu ovi
strojevi se nazivaju Utovarivaci - rovokopaci, te se mogu upotrebljavati ne samo za utovar, vec i za iskop materijala sto im daje
vecu fleksibilnost i omogucuje znatno vecu primjenu. Zbog sto veceg radnog ucinka, utovarivaci imaju pogon na sva cetiri kotaca.
Za pogon se najcesce upotrebljava diesel motor, upravljaki ureaj je hidraulicki.

Utovarivaci se mogu razvrstati na osnovu vise kriterija:
1.prema nacinu kretanja zahvatnog sredstva u radu: Vertikalno pokretanje i Vertikalno pokretanje i okretanje oko okretnog
postolja
2.prema konstrukciji postroja (sasije):konstrukcija postroja iz 1 dijela i 2 dijela
3.prema konstrukciji zahvatnog sredstva: utovarna lopata iz jednog ili vise dijelova .
4.prema tehnologiji rada: eoni i boni.
5.prema mogucnosti promjene dohvata zahvatnog sredstva za vrijeme istovara: fiksni I promjenjivi dohvat
6.prema vrsti pogona: motor s unutarnjim izgaranjem, kombinirani pogon (dizel-elektricni pogon).
7. prema vrsti uredaja za kretanje: gume , gusjenice, tracnice





56. KONTEJNERSKI PRIJENOSNICI

Portalni prijenosnik velikog raspona (Transtainer) cesto se nazivaju i mosnim dizalicama mogu se kretati na gumenim kotacima
(RTG) ili po tracnicama (RMG ). Konstrukcijski su izvedeni u obliku portala po cijem se gornjem dijelu krece vozno vitlo sa hvatacem
za kontejnere.
Mogu prenositi i slagati razlicite tipove kontejnera, a veoma cesto se koriste i za ostale teske i krupne terete. Njihova prednost je u
velikom rasponu. Portal Transtainera moze premostiti 5 do 15 redova kontejnera slozenih u 3 do 4 reda u visinu. Nosivost im je
najcesce 400 kN.
Nedostaci se prije svega ogledaju u potrebi za kretanjem iskljucivo po ravnim povrsinama, vecoj mogucnosti ostecenja kontejnera i
cescim potrebama odrzavanja hidraulickog sustava.

Portalni prijenosnik malog raspona (Straddle Carrier) - specijaliziran je prijenosnik za kontejnere za rad na suvremenim
kontejnerskim terminalima.
Osnovno im je tehnicko obiljezje velika radna brzina. Znacajna je prednost sto je njihovo teziste na sredini konstrukcije, bez obzira
da li je kontejner pun ili prazan. Zbog toga je i pritisak na kotace kod ove vrste prijenosnika podjednako rasporeden, dok mu je
konstrukcija nesto laksa. Najcesce prenose samo jedan kontejner, a uglavnom se upotrebljavaju za rad na kracim udaljenostima.
Nosivost je 350-400 kN.

Postoje 3 vrste:
a) portalni nosac kod kojeg vozac kontrolira voznju i ukrcaj. Moze rukovati s bilo kojom duljinom kontejnera i prici kontejneru s bilo
koje strane;
b) portalni nosac otvoren na vrhu koji ima otvor na vrhu, a omogucuje dizanje i ucvrscivanje kontejnera. Duljina kontejnera
ogranicena je otvorom postroja prijenosnika;
c) portalni teleskopski nosac koji ima teleskopski postroj, a omogucuje dizanje i ucvrscivanje kontejnera.

Bocni prijenosnik (Side Loader) - moze ukrcavati, iskrcavati i prenositi kontejnere sa strane - bocno, te ih po potrebi slagati u tri
visine. Prednost je jednostavno rukovanje i velika manevarska sposobnost. Pogone se najcesce motorom SUI sa hidraulickim
prijenosom i uredajem za dizanje.

Autodizalice za prekrcaj kontejnera (Reachstacker) slue za iskrcaj i ukrcaj vagona i vozila te prijenos i slaganje tereta na
skladistu. Nosivosti su od 25 do 1000 kN, pogonjeni dizel ili benzinskim motorom sa elektro-hidraulickim mehanizmom za dizanje i
nagibanje dohvatnika, najcesce teleskopske izvedbe. Prednosti upotrebe autodizalice ogledaju se prije svega u njenoj izuzetnoj
mobilnosti i visestrukoj namjeni. Nedostatak je sto se ponekad pojavljuju problemi preciznosti rada zbog asimetricnosti tezista
sustava, te potrebe za vecim manipulativnim prostorom i zahtjeva za radom na ravnoj i cvrstoj podlozi. Stabilnost se moze povecati
upornicima.

57. VRSTE, IZVEDBA I NAMJENA TRANSPORTERA

strojevi koji transportiraju robu po horizontali ili pod malim kutem. Tu razlikujemo: trakaste, ploaste strugajude, pune, inercijske,
gravitacijske, pneumatske, hidrauline
Transporteri su jedni od najznaajnijih sredstava neprekidnog transporta te uz cjevovode ine najzastupljeniju skupinu. Ima ih
razliitih vrsta, izvedbi i namjena, a najede se primjenjuju trakasti transporteri. Rabe se za brz i neprekidan prijevoz teret, i to
najede onda kada je potreban ravnomjeran dotok materijala na mjesto iskrcaja.
Mogu biti samostalni, pokretljivi, ili mogu biti vrsto montirani na odreeno mjesto i dio su nekog proizvodnog procesa.
Proizvodnost najvedih transportera prelazi 10 tisuda tona u satu.

58. TRAKASTI TRANSPORTERI

Trakasti transporteri ine najvedu skupinu ureaja za kontinuirani transport s obzirom na potranju i proizvodnju. Masovnost
njihove primjene proistjee iz njihove jednostavne konstrukcije, velike proizvodnosti, mogudnosti transportiranja materijala
vodoravno i pod kutem, velike duljine transportiranja i neujnog rada. Rabe se za brz i neprekidan prijevoz teret, i to najede onda
kada je potreban ravnomjeran dotok materijala na mjesto iskrcaja.
Trakasti transporteri se mogu razvrstati na razne naine:
po obliku trake:ravni, konkavni
po tipu trake:metalna, gumirana, metalna-mreasta
po vrsti pogona:1, 2, 3 ili vie bubnja
No svrhovitijom se ini podjela:
kosi i kombinirani trakasti transporteri
transporteri za velike proizvodnosti i velike udaljenosti brzina trake 20-40 km/h; mali trokovi, najede povezuju velike luke sa
rudnicima; najvedi je 200 km dug
transporteri za ugradbu kao podskupovi ugraeni su u velike strojeve tj. dio su nekog velikog postrojenja
transporteri posebne namjene posebni prekretni transporteri namijenjeni za usmjeravanje razliitih sipkih materijala u bokseve
ili bunkere, tj. utovarne koeve. Tu se svrstavaju i prijevozni transporteri s ureajem za podizanje lake konstrukcije.

59. TRAKE TRANSPORTERA

Traka je glavni element transportera jer se prenoenje robe obavlja pomodu elastine trake. Ona slui kao vuni i nosedi element
za kretanje i noenje materijala. Mora biti gipka, otporna na habanje i udare i vrsta. S obzirom na uvjete eksploatacije,
primjenjuju se trake raznih izvedaba i izraene od raznih materijala. Najvie se primjenjuju trake izraene od nekoliko slojeva
tekstilnih vlakana sjedinjenih vulkaniziranom gumom. U posljednje vrijeme sve se vie koriste sintetiki materijali umjesto tekstila.
Tako imamo trake od: gume, tekstila, plastinih materijala, eline trake i ice.

60. BUBNJEVI, VALJCI, UKRCAJNE I ISKRCAJNE NAPRAVE TRAKASTIH TRANSPORTERA

Bubnjevi su neophodni elementi svakog trakastog transportera. Mogu biti:pogonski i natezni
Valjci mogu biti:nosivi i povratni
Prema obliku valjci mogu biti:Glatki, s gumenim prstenovima, valjci s dvosmjernom zavojnicom
Ukrcajne naprave osiguravaju ravnomjeran i neprekidan dovod materijala bez otedivanja trake. Najede se koriste lijevci i
ljebovi. Svrha lijevaka i ljebova je sputanje materijala na traku bez udaraca. Daje im se odreeni kut nagiba i odreena duljina,
da materijal klizedi prema traci postigne brzinu trake. Time se sprjeava ili smanjuje troenje trake i otedenje od udaraca.
irina lijevka na donjem dijelu iznosi 60 80% od irine trake. Sa strane se stavljaju titnici visine 100 150 mm, koji sprjeavaju
prosipanje materijala. Postavljanjem vedeg broja nosivih valjaka sprjeava se vedi ugib trake i prosipanje materijala.
Izvedbe iskrcajnih naprava materijala ovise o tomu hode li se iskrcaj obavljati na kraju transportera ili na bilo kojem dijelu uzdu
trake. Ako se iskrcaj obavlja na kraju transportera, koriste se iskrcajne glave s cijevi i kliznim lijebom. Pri iskrcaju materijala negdje
uzdu trake primjenjuju se iskrcajne naprave s bubnjem, ravni i pluni strugai. Ravni i pluni strugai slue za skidanje sipke i
komadne robe s trake.

61. TRANSPORTERI STRUGAI

Na transporterima strugaima materijal se ubacuje u nepokretno korito i premjeta se pomicanjem po dnu. Rabe se za prijevoz
zrnanog i grudastog materijala, kao to su rude, ugljen, vapnenac, sol. Zbog jednostavne konstrukcije i pouzdanosti u radu esto
se koriste u rudarstvu, metalurgiji i poljodjelstvu.
Za pomicanje materijala slue lopatice, gredice ili hvatai razliitih oblika.
Glavni nedostaci su: troe vie energije za relativno malu dobavu, pojaano je troenje korita jer se materijal premjeta klizanjem
po nepokretnom koritu, nisu prikladni za ljepljivi i veoma abrazivni materijal, u transportu oteduju materijal trenjem i gnjeenjem.
Prednosti:manja teina i nia cijena od lankastih transportera, jednostavan je ukrcaj i iskrcaj, materijal se moe uzimati i iz hrpe

62. LANKASTI ILI PLOASTI TRANSPORTERI

lankasti transporteri prenose komadnu i sipku robu ravno i zavojito, i to horizontalno ili pod nagibom. Ti se transporteri sastoje
od nosivih lanaka i ploa koje su meusobno povezane s jednim ili dva vuna lanca. Ploe oblikuju beskrajnu traku ili pokretno
korito.
Trake se kredu na kotaima koje povlai vuni lanac. Lanac dobiva pogon od pogonskog lananika koji pokrede motor. Kao vuni
element najede se primjenjuju lanci, i to zavareni i valjkasti. Lanci mogu biti sa dugim i kratkim lancima. A kao vuni element
mogu se jo koristiti i elina uad.

63. TRESIVI TRANSPORTERI

Tresivi transporteri rabe se za prijevoz sipkog i komadnog materijala na vodoravnim i malo nagnutim putovima. Njihov temeljni
element je lijeb koji se giba oscilatorno.
Dijele se na:oscilacijski i vibracijski
Oscilacijski transporteri su oni u kojih se materijal ne podie s dna i ne odvaja od lijeba tijekom transporta. Dijele na: sa stalnom
silom trenja i promjenjivom. Imaju relativno malu proizvodnost i buan rad
Vibracijski transporteri su oni u kojih se materijal podie s dna lijeba za vrijeme transporta, odnosno koji rade na principu
bacanja. Dijele se na: objeene i poduporne kontrukcije

64. PUNI TRANSPORTERI

Puni transporteri svrstavaju se u skupinu transportera bez vunog elementa. Nain rada je slian radu transportera strugaa, jer
pu kao struga gura ispred sebe materijal koji se nalazi u lijebu ili zatvorenoj cijevi. Najede se koriste za prijevoz sipkog
materijala. Nisu pogodni za prijevoz krupnog i komadnog materijala, te ljepljivog i krhkog. Najprikladniji radni poloaj je vodoravni
ili s blagim usponom. Iznimno se mogu koristiti za okomiti transport. Koriste se u industriji graevnih materijala, u silosima,
mlinovima i dr. prenose materijale do 40m.
Prednosti su u jednostavnoj konstrukciji, lakom odravanju, manjoj teini i manjim dimenzijama.
Nedostaci su u tome to se zbog trenja i klizanja brzo troe lijeb i pu, otpori kretanja su vedi pa je veda i potronja pogonske
energije.


65. ELEVATORI

Dizalice (elevatori) slue za kontinuirano premjetanje sipkog materijala i komadne robe u okomitom smjeru ili pod velikim kutom
nagiba. Za premjetanje sipkog materijala koriste se vedrice, a za komadnu robu dizalice s konzolama i vjealicama.
Vuni element dizalice moe biti vrpca ili lanci. Lanci se obino primjenjuju kod vedih visina dizanja (preko 45 m) i pri vedim
otporima zahvatnog elementa. U usporedbi s drugim transporterima, zauzimaju manje mjesta i najekonominiji su transporteri za
okomiti transport sipkih materijala. Visina podizanja je do 80 m (rijetko do 100 m), a proizvodnost do 1000 t/h.
Dizalice se mogu razvrstati:
po vrsti vunog elementa na:trakaste, lanaste
po brzini kretanja zakretnog sredstva na:sporohodne,brzohodne
po zahvatnom sredstvu na:konzolne, s vedricama, dizalice s vjealicama
prema vrsti transportirane robe na:dizalice za sipke materijale, dizalice za komadnu robu

66. KONVEJERI

Konvejeri se najvie koriste u industriji, dok ih u lukama rjee susredemo. Mogu se koristiti za transport sipkog materijala i
komadne robe. Imamo konvejere s posudama te konvejere sa naboranom trakom (primjenjiv u lukama).

67. CJEVOVODNI TRANSPORT

Cjevovodi mogu biti:naftovodi, plinovodi, produktovodi, vrelovodi, parovod
Cjevovodi su stabilni objekti kroz koje protjee samo proizvod. Sva je energija usmjerena direktno na proizvode i nema gubitaka na
pokretanje prijevoznog sredstva. Proizvod je zatiden od oneidenja i isparavanja jer se krede kroz neprekinutu cijev. Smjeteni su
pod zemljom.
Cjevovodi omoguduju primjenu kompletne automatizacije i iskljuuju neposredni udio radnika u prijevozu. Omoguduju kontinuirani
transport velikih koliina goriva, te veliku fleksibilnost jer doputaju prijevoz vie razliitih vrsta proizvoda istim cjevovodom do iste
ili razliite lokacije i to bez prekida. Prijevoz je neujan i nevidljiv (pod zemljom).
Negativnosti su: njihova gradnja dolazi u obzir samo ondje gdje ih ima i treba, visoka ulaganja i trokovi (fiksni), odvijanje prometa
samo u jednom smjeru, preinake su teke

68. HIDRAULINI TRANSPORT

Hidraulini transporteri premjetaju sipki materijal strujom tekudine u otvorenim koritima ili zatvorenim cjevovodima. Za
potrebnu vodenu struju koristi se prirodni pad ili mlaz vode ostvaren tlakom crpke. Za hidraulini transport pogodna je roba koja
se moe mijeati s vodom i koja ne podlijee otedenju
Prednosti:velika udaljenost dobave bez potrebe prekrcaja, slobodno oblikovanje trase, mali trokovi eksploatacije, velika
proizvodnost, mogudnost tehnolokih operacija tijekom transporta,
Nedostaci:velika potronja vode, ogranienja granulacije i vrste transportiranih materijala, opasnost od zamrzavanja u zimskim
uvjetima, visoke investicije ureaja za odvajanje,

69. PNEUMATSKI TRANSPORT

Pneumatski transporteri prenose uglavnom sipki materijal, ponekad i komadnu robu, s pomodu struje plinova, kroz cjevovod.
Transport se ostvaruje tako to se u struju plina, najede zraka, dovodi sipki materijal. Zatim se on zajedno sa strujom zraka
premjeta do eljenog mjesta gdje se odvaja materijal od zraka i pohranjuje u skladita. Pokretljivost smjese materijala i zraka u
cjevovodima ostvaruje se stvaranjem razlika tlaka na njihovim krajevima.
Prednosti:hermetinost koja omoguduje primjenu u transportu materijala to zagauje okoli, jednostavnost konstrukcije,
montae i demontae, mogudnost primjene elastinih cijevi za skupljanje materijala s teko pristupanih mjesta, te ukrcaj i iskrcaj
na vie mjesta, male dimenzije, jednostavno opsluivanje i odravanje uz male trokove, omoguduje visok stupanj automatizacije,
Nedostaci su:povedano troenje cjevovoda, osobito kada rade velikim brzinama, potroak pogonske energije je za 5-14 puta vedi
nego u mehanikih transportera,

70. IARE

iare se primjenjuju vedinom za sipki teret, te rjee za komadni teret. Koristi se tamo gdje terenski uvjeti daju iari odreene
tehnike i ekonomske prednosti. Takoer se primjenjuje za prijevoz ljudi u turistike i sportske svrhe, no najede je to u rudarstvu,
umarstvu i crnoj i obojenoj metalurgiji. iare imaju sposobnost prilagoavanja konfiguraciji terena, premodujudi iroke i duboke
provalije i svladavajudi otre uspone do 45 nagiba.
Troe malo energije, malo radne snage, a prijevozni proces se moe u potpunosti automatizirati. Duljina transportne linije iare u
okviru jedne pogonske stanice je 8 km.
Nedostaci su im ogranieni kapacitet zbog ograniene nosivosti i male gustode vagonida i relativno male brzine kretanja.
Najskuplji i najsloeniji dijelovi iare su utovarna i istovarna stanica te nosede ue koje mora biti izraeno od visoko kvalitetnog
elika.
iara se sastoji od:utovarne stanice, linije transporta iare, istovarne stanice, vagoneta, pogonskog ureaja, zateznog ureaja,
nosedeg ueta, vunog ueta,

iare se razlikuju prema sljededim obiljejima:
prema broju uadi:1, 2, 3 ueta
po nainu kretanja vagoneta:s krunim i isprekidanim kretanjem

71. USPINJAE

Uspinjaa je transportno sredstvo neprekinutog transporta koja slui obino za prijevoz sipkih tereta. Uspinjae obino imaju jedan
kolosjek sa mimoilaznicom po sredini ili rjee dva kolosjeka. Najvedi nagib koji je svladala uspinjaa je 120 %.
Po kolosjeku se krede platforma na kolicima slino vagonetu.
Na gornjem kraju uspinjae nalazi se motorno vitlo koje pomodu elinog ueta vue platformu gore, dok se druga krede dolje.
Time se samo die netto teina to je povoljno za motor.
Nedostaci su mali kapacitet i brzina kretanja, to je ograniavajudi faktor povedanja transporta.