The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L.

service

Domovinskiratuudbenicimaizpovijesti
TheHomelandWarinhistorytextbooks
byJulijaBarunieljkaKrie
Source:
JournalofContemporaryHistory(asopiszasuvremenupovijest),issue:2/2006,pages:627651,
onwww.ceeol.com.
627 627
UDK: 372.894(075.2)200
372.894(075.3)200
355.01(497.5)199
Pregledni lanak
Primljeno: 10. 5. 2006.
Prihvaeno: 13. 10. 2006.
Domovinski rat u udbenicima iz povijesti
JULIJA BARUNI-ELJKA KRIE
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata, Zagreb,
Republika Hrvatska
Autorice su pregledale sve udbenike koji obrauju razdoblje Domovinskog
rata. Pri ralambi njihova sadraja velikim djelom vodile su se upurama koje
propisuje Nastavni plan i program za povijest za osnovne i srednje kole jer su
one za autore udbenika obvezujue. Nakon pregleda udbenika, zakljuuju
da meu navedenim udbenicima, kako za osnovne, tako i za srednje kole,
kad je u pitanju obrada razdoblja Domovinskog rata, nema veih razlika i
odstupanja.
Kljune rijei: Domovinski rat, udbenici, nastavni plan i program
Uvod
U ovom radu nastojale smo objektivno, sa stajalita povijesne struke
analizirati nastavne jedinice o Domovinskom ratu u kolskim udbenici-
ma. Koliko je problematika Domovinskoga rata zastupljena u kolskim ud-
benicima, kako pojedini autori interpretiraju dogaaje iz toga razdoblja te
kakvom se terminologijom koriste, neka su od pitanja na koja smo pokua-
le odgovoriti. Cilj nam je predoiti itatelju kakvo znanje o Domovinskom
ratu dobivaju uenici u osnovnim i srednjim kolama, ovisno o usmjerenju i
onom opsegu koji im je potreban u daljnjoj naobrazbi. Analiza je obuhvatila
udbenike povijesti iju je uporabu u hrvatskim osnovnim i srednjim kola-
ma, tj. gimnazijama i strukovnim kolama, odobrilo Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta; primjerice, u ovoj kolskoj godini 2005./2006. u nasta-
vi povijesti u 8. razredu osnovne kole koristi se est udbenika, u trogodi-
njim strukovnim kolama etiri, etverogodinjim strukovnim kolama tri,
a u gimnazijama etiri udbenika. Da bismo omoguili to bolji uvid u pro-
blematiku prikaza Domovinskoga rata u kolskim udbenicima, te upozo-
rili na njezinu sloenost, kao i na velik broj odobrenih udbenika iz povije-
sti za osnovne i srednje kole za kolsku godinu 2005./2006., u prilogu dono-
simo njihov popis, te prikaz postotka njihove zastupljenosti u nastavi. Iako
smo pregledale sve udbenike, s obzirom na to da navedeni udbenici imaju
razliit postotak zastupljenosti u kolama, u radu smo se posebno osvrnu-
le na one najzastupljenije. To su uglavnom udbenici dva vodea izdavaa
Profila i kolske knjige, koji imaju praksu izdavanja po dva udbenika razli-
itih autora za svaki razred.
God. 38., br. 2., 373.-716. Zagreb, 2006.
Access via CEEOL NL Germany
628 628
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
S obzirom na to da se svi autori udbenika moraju drati nastavnoga
plana i programa, koje za pojedini predmet propisuje Ministarstvo znano-
sti, obrazovanja i sporta, odobreni udbenici ne bi se smjeli mnogo razli-
kovati u broju nastavnih jedinica i njihovu opsegu te pojmovima uvrte-
nima u sadraj. Odreene razlike mogue su u terminologiji i opirnosti,
odnosno saetosti u prikazivanju ili navoenju pojedinih dogaaja i datuma
iz Domovinskoga rata. Dakako, mogu se razlikovati i naini interpretacije
pojedine povijesne teme, te eventualne zanimljivosti, izvorni tekstovi, slike i
drugi popratni sadraji koje autori uvrtavaju u udbenik, uglavnom prema
vlastitom nahoenju.
U lipnju 2005. godine Ministarstvo je, zasad samo za osnovne kole, pro-
pisalo Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). Taj plan predvia
znatno vie slobode nastavnicima u odabiru tema, ali ne i autorima udbe-
nika, pa se sadraji i nadalje vjerojatno nee znatno razlikovati.
1
OSNOVNE KOLE
Uenici 8. razreda trenutno usvajaju gradivo povijesti iz est udbeni-
ka
2
. Prema sadanjem nastavnom planu i programu za povijest za 8. razred
osnovne kole predviene su dvije nastavne jedinice za razdoblje stvara-
nja i obrane hrvatske drave. U samom nastavnom planu i programu stoji:
S velikom panjom obradit emo rezultate demokratskih izbora, kao i uree-
nje moderne hrvatske drave te donoenje novog Ustava Republike Hrvatske.
Upoznat emo uenike s procesom meunarodnog priznanja, s problematikom
pregovaranja, uzrocima Domovinskog rata, junatvom hrvatskih branitelja, pri-
manjem Hrvatske u OUN, dolaskom UN-a kao i neuspjehom meunarodnih
snaga. S osobitom panjom obradit emo i zapoeti proces postupnog osloba-
anja hrvatskih okupiranih teritorija, kao i poetak procesa obnove i razvitka.
3

Te su dvije nastavne jedinice u udbenicima naslovljene: Nastanak samo-
stalne i suverene hrvatske drave i Hrvatska samostalna i suverena i meuna-
rodno priznata drava. Veina je autora te naslove zadrala i u udbenicima.
Neki su ih poneto promijenili, no sadraj je isti. Posveeno im je oko 6 stra-
nica od nekih 170 stranica koliko ih ukupno u prosjeku ima svaki udbenik.
Iznimka je udbenik Josipa Jurevia i Maje Rai, gdje se spomenute nastav-
ne jedinice proteu na 12 od ukupno 167 stranica. Za njihovu obradu pred-
viena su dva kolska sata.
1
Analiza sadraja udbenika odnosi se na kolsku godinu 2005./2006. Zbog novog Zakona
o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (NN, broj 36/06.) neki od ovih udbenika u
kolskoj godini 2006./2007. nisu u uporabi, jer nisu ostvarili dovoljnu postotnu zastupljenost,
ali sljedee godine mogu ponovno ui u postupak odabira. U prilogu donosimo popis odo-
brenih udbenika za kolsku godinu 2006./2007.
2
Za uenike, pripadnike srpske nacionalne manjine u uporabi je udbenik Snjeane
KOREN, Historija 8, u izdanju Prosvjete, 2005.
3
Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999., 143.
629 629
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
Politike prilike uoi raspada Jugoslavije i poetak rata
Kao uvod u obradu nastanka suverene hrvatske drave, u svim udbe-
nicima obrauju se politike prilike u bivoj Jugoslaviji neposredno prije
osamostaljivanja Hrvatske i Slovenije. Odgovornost za raspad bive dravne
zajednice nepodijeljeno se pripisuje Srbiji i Slobodanu Miloeviu. Svi auto-
ri kao glavni uzrok krize navode centralistike tenje Srbije proizale iz elje
za dominacijom nad ostalim narodima, a u skladu s jaanjem velikosrpskog
pokreta koji je, irei se iz Srbije, kod dijela Srba u Hrvatskoj naiao na plod-
no tlo. U veini se udbenika istie spremnost nove hrvatske vlade na pre-
govore o preustroju Jugoslavije, odnosno o zalaganju Slovenije i Hrvatske
za konfederalnu zajednicu drava, a u sluaju Slovenije i potpunu neovi-
snost nasuprot zahtjevima Srbije i Crne Gore za to jaom centralizacijom,
odnosno unitarnom dravom. Najvie prostora ta je tema dobila u udbeni-
ku autora Mire Kolar-Dimitrijevi, Hrvoja Petria i Jake Ragua. U njemu
se istie kako je Miloevi ustvrdio da je suverenost republika kao konfede-
ralnih ili neovisnih drava mogua samo ako se promijene njihove granice
i tako zadovolji srpska manjina koja ne eli ivjeti izvan jedinstvene jugo-
slavenske drave. Navodi se da cilj nije bio zatita Srba izvan Srbije, nego
elja da se preko njih srui vodstvo republika koje su eljele neovisnost, a
one podvrgnu Beogradu. Slijedi konstatacija da je Beograd potaknuo izbija-
nje srpske pobune u Hrvatskoj. Hrvoje Matkovi takoer je malo vie pro-
stora posvetio pregovorima o preustroju Jugoslavije. Nasuprot tome, u ud-
beniku Josipa Jurevia i Maje Rai ti se pregovori uope ne spominju, iako
su navedeni u nastavnom planu i programu. Uenici tako ne mogu dobiti
cjelovitu sliku jer je izostavljena injenica da je Hrvatska bila spremna, pod
odreenim uvjetima, ostati u bivoj dravnoj zajednici. Ciljevima i metoda-
ma srpske politike Jurevi se bavi u tekstu pod naslovom Srbijanska agre-
sivnost gdje, izmeu ostalog, navodi da su Srbiji u poticanju i organizira-
nju suprotstavljanja legalnoj vlasti u Hrvatskoj pomagale srbizirane struk-
ture jugoslavenskih vlasti.
4
Snjeana Koren u svom udbeniku, u temi o ras-
padu Jugoslavije, u rubrici Izvori donosi ulomke iz knjiga Noela Malcolma
Povijest Bosne i Laure Silber i Alana Littlea Smrt Jugoslavije.
5
N. Malcolm
pie o srpskoj dominaciji u jugoslavenskoj federaciji i o neopravdanosti nji-
hova nezadovoljstva time to im Tito nakon Drugoga svjetskog rata nije dao
oekivane teritorijalne dobitke. Navedeni odlomak iz knjige Smrt Jugoslavije
govori o 14. kongresu SKJ. Spominje se vrijeanje slovenske delegacije od
strane srpskih predstavnika, te istup Slobodana Miloevia. Navodi se da je
hrvatska strana u znak potpore slovenskoj delegaciji napustila kongres, to
je oznailo konaan slom SKJ.
Nakon pregovora, u veini udbenika slijedi referendum o neovisnosti
i proglaenje Hrvatske samostalnom i suverenom dravom. Zatim slijedi
4
Josip JUREVI, Maja RAI, Povijest 8, Zagreb 2004., 140.
5
S. KOREN, Povijest 8, Zagreb 2003., 226.
630 630
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
naslov Rat protiv Hrvatske ili Domovinski rat. Kao neposredni uzrok rata
u svim se udbenicima navodi nespremnost srpskoga vodstva da prihvati
osamostaljenje Hrvatske i Slovenije. Toan datum poetka rata nigdje se ne
navodi, no veina autora poglavlje o ratu zapoinje tzv. Balvan-revolucijom
(17. kolovoza 1990.), kao uvodom u srpsku agresiju. Najvie o Balvan-revo-
luciji pie H. Matkovi. Jedino u ovom udbeniku za pobunjeno srpsko sta-
novnitvo koristi se termin etnici, tonije etnike grupe.
6
U ostalim udbe-
nicima oni se nazivaju srpskim pobunjenicima, a etnici se uglavnom ne spo-
minju. Izuzetak je udbenik J. Jurevia i M. Rai, gdje se spominje osniva-
nje Srpskog etnikog pokreta u Beogradu. Veina autora pie i o osnivanju
SAO Krajine i namjerama pobunjenih Srba da se pripoje buduoj Velikoj
Srbiji. Kao poetak oruanih sukoba najee se navodi sukob hrvatskih
redarstvenika sa srpskim pobunjenicima, koji su potpomognuti jedinicama
JNA zauzeli Plitvice (31. oujka 1991.), iako se prvi oruani sukob dogo-
dio 1.2. oujka 1991. kada su srpski pobunjenici napali policijsku posta-
ju u Pakracu. Kod J. Jurevia, M. Rai i M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petria, J.
Ragua spominje se i masakr nad hrvatskim redarstvenicima u Borovu Selu
(2. svibnja 1991.). Svi autori u jednoj reenici govore o napadu JNA, odno-
sno velikosrpskoj agresiji na Sloveniju.
Tijek rata
Kao razdoblje poetka otvorene agresije na Hrvatsku navodi se ljeto 1991.
kad se JNA ukljuila u izravne napade na hrvatske poloaje. U svim ud-
benicima koristi se termin velikosrpska agresija. Niti jedan autor ne dovo-
di u pitanje tko je napada, a tko rtva, kao ni meunarodni karakter ratno-
ga sukoba. Isto tako, u svim se udbenicima izriito navodi da su Hrvatsku
napale JNA i srpske dobrovoljake jedinice iz Srbije, koje jedino H. Matkovi
naziva etnikim teroristima
7
, dok ostali autori koriste termin srpske paravoj-
ne postrojbe. Svi autori u ovom dijelu nastavne jedinice spominju ustrojava-
nje hrvatskih obrambenih snaga, osnivanje Zbora narodne garde i Hrvatske
vojske. Jedino S. Koren spominje samo Hrvatsku vojsku i to malim poetnim
slovima, kao pridjev, a ne naziv. U ovom je udbeniku najmanje prostora
posveeno samom tijeku rata, do oslobaanja okupiranih podruja. No, zato
donosi nekoliko izvornih tekstova: apel Olge Carevi, sveuiline profesorice
iz Zagreba svojim sunarodnjacima Srbima, da povuku svoje krvolone etnike
s teritorija Republike Hrvatske; znakovita reenica koju je za svoj list napisao
francuski novinar koji se nalazio u Vukovaru za vrijeme opsade grada (Ako
se Europa 1992. mora graditi na ruevinama Vukovara i Dubrovnika, vie bih
volio da je ne vidim.); apel za mir austrijske djece Anti Markoviu, u kojemu
ga pitaju zato ne dopusti Hrvatskoj da postane posebna zemlja; dio inter-
6
Hrvoje MATKOVI, Povijest 8, Zagreb 2005., 131.
7
Isto, 131.
631 631
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
vjua Susan Sonntag Hrvatskom radiju u kojemu se zgraava nad bombar-
diranjem Dubrovnika; ulomak iz poznatog govora Vlade Gotovca na pro-
svjednom skupu Bedema ljubavi i ulomak iz otvorenoga pisma zagrebakih
majki generalu Veljku Kadijeviu.
8
Uglavnom su to ulomci iz nekih govora,
apela i iskaza iz Hrvatske i svijeta objavljeni u knjizi Hrvatsko ratno pismo.
Osim toga, u tekstovima ispod slika pie o granatiranju Dubrovnika i tra-
gediji Vukovara. Iako S. Koren o ratu pie prilino turo, spomenuti povije-
sni tekstovi njezinoj interpretaciji povijesnih dogaaja daju i onu subjektiv-
nu, ljudsku dimenziju, koja uenicima barem priblino moe doarati ozra-
je vremena o kojem se govori. Malo vie pozornosti samom tijeku rata pri-
daje udbenik M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petria i J. Ragua, koji saeto ocr-
tava glavna bojita u prvom razdoblju rata, dodue bez ulaenja u detalje,
a spominje i oslobaanje dijela zapadne Slavonije u prosincu 1991. godine.
Duna pozornost posveena je Vukovaru i Dubrovniku. Najopirnije je tijek
rata obraen u udbeniku J. Jurevia i M. Rai, u kojemu je na zemljovi-
du prikazano 8 bojita u Hrvatskoj, s oznaenim smjerovima srpskih napa-
da. U njemu se spominje da je puzajua agresija do kraja 1990. zahvatila
Banovinu i Zapadnu Slavoniju, a potom i Istonu Slavoniju, da bi u srpnju
1991. srbijanska vojska (ovdje zbirni naziv za tzv. JNA, mobilizirane i para-
vojne postrojbe iz Srbije te pobunjene Srbe iz Hrvatske) zapoela totalni rat
protiv Hrvatske.
9
Vukovarska bitka i pad grada ovdje se pod posebnim naslo-
vom opisuju prilino detaljno. Granatiranje Dubrovnika uope se ne spomi-
nje. U istom se udbeniku posljedice agresije na Hrvatsku prikazuju u broj-
kama, iako je upitna njihova tonost, jer slubeni podaci jo nisu konani.
Sretnije rjeenje nali su autori M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petri i J. Ragu
koji su posljedice rata prikazali u posebnoj tablici, u rubrici Za one koji ele
znati vie, s naznakom da su to podaci iz 1999. godine.
to se tie meunarodnih okolnosti, veina autora istie kako najvei
dio drava nije bio sklon raspadu Jugoslavije, a time niti osamostaljivanju
Hrvatske, izuzev Njemake, Austrije i Vatikana koji su se zalagali za meu-
narodno priznanje Hrvatske. H. Matkovi jedini spominje Hansa Dietricha
Genshera. U potpisu pod slikom istie kako se on zduno zalagao za pri-
znanje Hrvatske. Veina autora takoer naglaava da su, osim zalaganja
navedenih drava, priznanju pomogle i tragedija Vukovara te granatiranje
Dubrovnika, koji su snanije skrenuli pozornost meunarodne javnosti na
rat u bivoj Jugoslaviji i ujedno izazvali simpatije za Hrvatsku. Najmanje
panje priznanju posveeno je u udbeniku Vesne uri, koja uope ne spo-
minje imbenike koji su utjecali na priznanje, te u udbeniku autora Maje
Brkljai, Tihomira Ponoa, Zdenka Samarije i Daria pelia, koji, pak, jedi-
ni spominju Badinterovu komisiju. U svim udbenicima spominje se dola-
zak Mirovnih snaga UN-a, odnosno UNPROFOR-a i njihov neuspjeh u izvr-
avanju postavljenih zadaa.
8
KOREN, n. dj., 231.
9
J. JUREVI, M. RAI, n. dj., 142.
632 632
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
Rat u Bosni i Hercegovini
Obrada rata u Bosni i Hercegovini nije predviena dosadanjim nastav-
nim planom i programom za 8. razred, no u svoje su ga udbenike uvrstili S.
Koren te autori M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petri, J. Ragu. U tekstu pod naslo-
vom Rat u Bosni i Hercegovini S. Koren navodi da je pravi cilj Miloevieve
politike zapravo bilo osvajanje Bosne i Hercegovine, te da su od travnja 1992.
srpske snage zapoele jo krvaviji rat u BiH koji je ubrzo prerastao u tragi-
ni meusobni sukob tri tamonja naroda.
10
Kratak tekst zakljuuje se kon-
statacijom da je to bio najokrutniji europski sukob nakon Drugoga svjet-
skog rata, u kojemu su poinjeni brojni zloini nad civilnim stanovnitvom,
osobito na podrujima pod srpskom kontrolom. Tekst je popraen slikom
razorenoga minareta neimenovane damije, a u tekstu ispod slike autorica
pie o namjernom unitavanju kulturnih spomenika. Pie da su na podru-
ju pod srpskom kontrolom uniteni brojni spomenici islamske kulture. U
istom kontekstu (namjerno unitavanje)
11
navodi se da su snage bosansko-
hercegovakih Hrvata u doba hrvatsko-bonjakih sukoba sruile Stari most
u Mostaru. Autorica se u jednoj reenici osvre na hrvatsko-muslimanski
sukob, istiui da se nepovoljno odrazio na meunarodni poloaj Hrvatske.
M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petri, i J. Ragu donose opiran tekst o ratu u BiH
koji nosi naslov Velikosrpska agresija na Bosnu i Hercegovinu. U njihovu ud-
beniku navodi se kako je privremeni zavretak rata u Hrvatskoj omoguio
JNA da zapone osvajanje Bosne i Hercegovine te da Bonjaci nisu uspje-
li organizirati obranu pa su Srbi osvojili 70% teritorija BiH. U udbeniku je
i kratak osvrt na opsadu Sarajeva. Istie se da su u tom razdoblju odluan
otpor pruili Hrvati organizirani u HVO, obranivi Hercegovinu i srednju
Bosnu, dok se muslimanska Armija BiH uinkovitije organizirala tek u jesen
1992. godine. Dakako, spominje se i hrvatsko-muslimanski sukob za koji se
kae da je nastao iz politikih nesuglasica, ali je posredovanjem SAD-a pre-
kinut. Navodi se da su na okupiranim podrujima Srbi proveli genocid nad
Hrvatima i Muslimanima.
12
Isti autori u svom udbeniku u kontekstu oslo-
baanja hrvatskih okupiranih podruja navode da je uspjeh Hrvatske voj-
ske omoguio HVO-u i Armiji BiH da oslobode dijelove zemlje, ime je kona-
no zaustavljena agresija na tu zemlju.
13
Iako se time upozorilo na doprinos
Hrvatske u oslobaanju okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine, dojam je
da neposredno sudjelovanje Hrvatske vojske u oslobodilakim operacijama
u BiH nije dovoljno jasno naglaeno.
10
KOREN, n. dj., 232.
11
Isto, 232.
12
Mira KOLAR-DIMITRIJEVI, Hrvoje PETRI, Jaka RAGU, Povijest 8, Zagreb 2003.,
161.
13
Isto, 162.
633 633
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
Posljednja reenica teksta posveena je pokolju u Srebrenici. HNOS pred-
via i usvajanje znanja o ratu u Bosni i Hercegovini, ukljuujui pojmove:
ljudske rtve i materijalna razaranja, ratni zloin, etniko ienje i raselja-
vanje stanovnitva.
Oslobaanje okupiranih hrvatskih podruja
Oslobaanje okupiranoga hrvatskoga teritorija u svim je udbenicima
korektno obraeno, bez nekih veih odstupanja. Svugdje se navodi da je
poduzimanje vojnih akcija bilo posljedica nesposobnosti UNPROFOR-a da
reintegrira okupirano podruje u dravnopravni sustav RH, kao i nespre-
mnost vodstva tzv. RSK na pregovore, zbog ega je postojala trajna opa-
snost da se okupirana podruja u budunosti pripoje Srbiji. U nastavnim
jedinicama koje piu o oslobaanju okupiranoga hrvatskoga podruja auto-
ri su se uglavnom usredotoili na zavrne oslobodilake operacije Bljesak
i Oluju. Navode se datumi operacija i nabrajaju osloboena podruja, a u
veini udbenika nalaze se i zemljovidi na kojima su prikazane oslobodila-
ke operacije. M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petri, i J. Ragu kratko se osvru na
prethodne oslobodilake operacije, bez navoenja njihovih naziva i datuma.
U udbeniku M. Brkljai, T. Ponoa, Z. Samarije i D. pelia na zemljovi-
du su prikazane sve znaajne oslobodilake operacije. Najvie su prostora
tim operacijama dali autori J. Jurevi i M. Rai. U njihovom se udbeniku
opisuju sve vanije operacije. Tono se navodi koliko je etvornih kilome-
tara osloboeno u kojoj operaciji i koliko je mjesta osloboeno, a negdje se
ak i sela poimence nabrajaju. Tekst je popraen fotografijom hrvatskih ten-
kova u Oluji. U samo dva udbenika spominje se da je velik dio stanovni-
tva srpske nacionalnosti s podruja osloboenih Bljeskom i Olujom napu-
stio Hrvatsku. To je udbenik autora M. Brkljai, T. Ponoa, Z. Samarije i
D. pelia te udbenik S. Koren, koja ujedno spominje da su u vrijeme tih
ratnih operacija zabiljeeni sluajevi krenja ljudskih prava (ubojstva, unita-
vanje imovine).
14
H. Matkovi navodi da su poraeni etnici i jedinice pri-
spjele na to podruje iz Srbije u bijegu naputali hrvatski teritorij
15
, ali ne spo-
minje civile. Prema dosadanjem nastavnom planu i programu, odlazak srp-
skoga stanovnitva nije naveden kao obavezna natuknica. Nastavna jedini-
ca Hrvatska samostalna i suverena i meunarodno priznata drava u svim se
udbenicima zakljuuje mirnom reintegracijom Istone Slavonije. Zavretak
rata u Bosni i Hercegovini i Daytonski sporazum spominju se samo kod M.
Kolar-Dimitrijevi, H. Petria i J. Ragua, te kod S. Koren. Prema HNOSU,
Daytonski sporazum je takoer pojam koji uenici obavezno morati usvoji-
ti.
14
KOREN, n. dj., 232-233.
15
H. MATKOVI, n. dj., 132-134.
634 634
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
ETVEROGODINJE SREDNJE STRUKOVNE KOLE
U etverogodinjim srednjim strukovnim kolama uenici povijest ue
u prvom i u drugom razredu. Obrauju se hrvatska i svjetska povijest, za
razliku od trogodinjih srednjih kola, gdje gradivo iz povijesti obuhvaa
samo hrvatsku povijest. Proiruje se znanje steeno u osnovnoj koli, ali ako
koliinu sadraja i broj nastavnih jedinica, odnosno nastavni plan i program
za etverogodinje srednje strukovne kole, usporedimo s gimnazijskim pla-
nom i programom, taj je sadraj ipak saet i ogranien samo na najvanije
dogaaje iz hrvatske i svjetske povijesti. U tom kontekstu moemo proma-
trati i sadraje koji se odnose na razdoblje novije hrvatske povijesti, poseb-
no Domovinski rat koji se ui u drugom razredu.
U upotrebi su tri udbenika iz povijesti za drugi razred. Stvaranje samo-
stalne i neovisne hrvatske drave i Domovinski rat obrauju se u dvije
nastavne jedinice; u udbenicima je to otprilike 7 9 stranica teksta od oko
170 koliko ih u prosjeku ima svaki udbenik, zajedno sa slikama, zemljovidi-
ma, popratnim izvornim tekstovima i dodatnim materijalima.
Politike prilike uoi raspada Jugoslavije i poetak rata
Naslovima Nastanak samostalne hrvatske drave ili Nastanak nezavisne
i suverene hrvatske drave zapoinje uvod u najnoviji dio hrvatske povije-
sti. Politike, drutvene i ekonomske prilike krajem 80-ih i poetkom 90-
ih godina 20. stoljea navode se kao uzroci koji su doveli do velikih politi-
kih i drutvenih promjena na podruju bive Jugoslavije, a koji e rezultira-
ti ratnim sukobima na podruju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Politika
kriza koja je prethodila ratu objanjava se tekom ekonomskom situacijom
na podruju bive Jugoslavije i jaanjem srpskog nacionalizma. Raspad SKJ
oznaio je poetak kraja SFRJ, a glavnim krivcem za spomenuta dogaanja
smatraju se srpski nacionalizam ili velikosrpski hegemonizam definiran u
Memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti iz 1986. godine. Zdenko
Samarija u svom udbeniku pokuava objasniti razloge jaanja srpskoga
nacionalizma, a u tom kontekstu pie: Medijski rat koji su srpski mediji vodi-
li protiv Hrvatske homogenizirao je Srbe. Probueni velikosrpski nacionalizam,
koji je podgrijavan tezom o genocidnosti Hrvata podsjeanjem na srpska stra-
danja tijekom trajanja NDH, trebao je ouvati Jugoslaviju, a u stvarnosti stvo-
riti veliku Srbiju.
16
Velikosrpske ideje poele su se ostvarivati nakon dola-
ska Slobodana Miloevia na vlast u Srbiji. Autori Emil okonaj, Hrvoje
Petri, Jaka Ragu i Davor kiljan te Z. Samarija u svojim udbenicima u
tom kontekstu spominju i mitingake pokrete, kojima je Slobodan Miloevi
elio destabilizirati vlast u ostalim jugoslavenskim republikama. Prva sku-
pina autora spominje pojam tzv. antibirokratske revolucije
17
, iako se on nig-
16
Zdenko SAMARIJA, Hrvatska i svijet 2, Zagreb 2003., 163-164.
17
Emil OKONAJ, Hrvoje PETRI, Jaka RAGU, Davor KILJAN, Povijest 2, Zagreb
2003., 177.
635 635
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
dje u tekstu ne objanjava. Jasno pie da su upravo planovi o stvaranju veli-
ke Srbije 1991. godine doveli do izbijanja osvajakog rata protiv Hrvatske te
potom 1992. do rata u Bosni i Hercegovini.
Veina autora, kada pie o pregovorima predsjednika est jugoslavenskih
republika, jasno definira razlike u njihovim stajalitima o preustroju posto-
jee drave, te objanjava pojmove centralizacija, federacija i konfederaci-
ja, pri emu se naglasak stavlja na zauzimanje hrvatske i slovenske strane za
konfederalni preustroj Jugoslavije, te spremnost Hrvatske da se nastala kriza
rijei pregovorima, na to se nadovezuje i odluka o odravanju referenduma,
donesena na posljednjem sastanku estorice predsjednika.
Tijek rata
Sljedea nastavna jedinica obrauje tijek rata, od poetaka velikosrpske
agresije, ratnih zbivanja u Hrvatskoj, meunarodnog priznanja Hrvatske,
dolaska mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku, do zavretka rata i oslobaanja
hrvatskog teritorija.
Poeci velikosrpske agresije ili Poetak oruane agresije podnaslovi su koji-
ma zapoinje obrada Domovinskoga rata. Autori su se ograniili na termine
velikosrpska ili oruana agresija i pobunjeni Srbi ili srpska pobuna, osobi-
to kada se govori o poecima sukoba, o tzv. Balvan-revoluciji ili proglaenju
SAO Krajine. Velikosrpsku politiku u Hrvatskoj provodila je Srpska demokrat-
ska stranka u Hrvatskoj na elu s Jovanom Rakoviem, a srpski politiari irili
su propagandu o ugroenosti Srba od ustake vlasti.
18

Kada se govori o ulozi JNA, svi autori istiu njezino otvoreno davanje
podrke pobunjenim Srbima, od samih poetaka agresije, pa do irenja rata
i otvorenog ratovanja protiv Hrvatske: Srpski su voe otvoreno zagovarali
odcjepljenje od Hrvatske onih podruja u kojima je bilo naseljeno brojnije srp-
sko stanovnitvo, a Srbija Slobodana Miloevia i JNA u tome su ih podrava-
le.
19
; Kako je velika Srbija mogla nastati samo vojnom silom, Srbija se u svojim
nastojanjima najvie oslanjala na saveznu vojsku, JNA, u kojoj su Srbi tradi-
cionalno bili natprosjeno zastupljeni.
20
Dakle, kada se objanjava uloga JNA
u ratu protiv Hrvatske, osobito sami poeci velikosrpske agresije, svi auto-
ri gotovo identino piu o okolnostima koje su vladale u Srbiji i u redovi-
ma JNA neposredno prije ratnih sukoba na ovim podrujima, a uenici na
temelju toga jasno mogu razluiti tko je agresor, koji su mu ciljevi, teritori-
jalne pretenzije, te dobiti uvid u politike i drutvene prilike koje su uvjeto-
vale stvaranje pobune i poetak agresije na Republiku Hrvatsku, odnosno,
mogu razumjeti uzroke samoga rata.
18
Vesna URI, Ivan PEKLI, Hrvatska i svijet od sredine XVIII. do kraja XX. stoljea,
Zagreb 2002., 160.
19
SAMARIJA, n. dj., 166.
20
OKONAJ, PETRI, RAGU, KILJAN, n. dj., 180.
636 636
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
Kao dogaaj koji je oznaio poetak pobune navodi se tzv. balvan-revolu-
cija, a njezini su zaetnici pobunjeni kninski Srbi
21
, odnosno naoruani srpski
civili.
22
Kada se govori o poetku agresije na Hrvatsku, navode se sukobi na
Plitvicama i napad na hrvatske policajce u Borovu Selu, iako se jasno nagla-
ava da je toan datum poetka rata teko odrediti. Dogaaj na Plitvicama
opisan je kao sukob hrvatskih snaga i pobunjenih Srba ili sukob hrvatske
policije i pobunjenika, a sukobu je prethodilo proglaenje samostalnosti
SAO Krajine i njezino odcjepljenje od Hrvatske. Navodi se da su pobunje-
ni Srbi bili potpomagani dobrovoljcima koji su dolazili iz Srbije, te da su
nastojali etniki oistiti zauzeta podruja, pri emu su imali veliku podrku
JNA i politikog vrha Srbije. Nakon tih dogaaja zapoela je otvorena agre-
sija na Hrvatsku. Na okupiranim je podrujima protjerivanjem cjelokupno-
ga hrvatskog i ostalog nesrpskog puanstva provoeno etniko ienje, a
osvajanja su pratila razaranja sela i gradova, te zloini nad civilnim stanov-
nitvom. Naglasak se stavlja i na osnivanje hrvatskih oruanih snaga, najpri-
je Zbora narodne garde, a potom Hrvatske vojske. Na jednom se mjestu ak
navodi da je Hrvatska vojska nabavljala oruje tajnim kanalima iz inozem-
stva.
23
Ratna su zbivanja prikazana vrlo saeto. To se posebno odnosi na udbe-
nik Hrvatska i svijet od sredine XVIII. do kraja XX. stoljea autora V. uri i
I. Peklia, gdje su agresija na Hrvatsku i oruani sukobi saeti u jednu jedi-
nu reenicu: Pobunjeni hrvatski Srbi i vojnici JNA unitavali su sela, progoni-
li i masakrirali stanovnitvo, okupirali mjesta i deportirali ljude, ruili katolike
crkve i bombardirali gradove od Dubrovnika do Vukovara.
24

U druga dva udbenika navedena je veina hrvatskih bojita, od isto-
ne Slavonije do june Dalmacije, uz poseban osvrt na razaranja i zloine
u Vukovaru i Dubrovniku. Kada se spominje Vukovar, autori Z. Samarija
te E. okonaj, H. Petri, J. Ragu, D. kiljan piu: potpuno opkoljen grad
branilo je oko 2000 skromno naoruanih branitelja; nakon gotovo puna
tri mjeseca opsade srpske su snage naposljetku zauzele Vukovar 18. studeno-
ga 1991. godine, poinivi pritom teke zloine, posebno nad ranjenicima vuko-
varske bolnice.
25
Spominju se zloini srpske strane poinjeni tijekom agresije
(logori, masovne grobnice).
U udbeniku Hrvatska i svijet, autor Z. Samarija, govorei o meuna-
rodnom priznanju Republike Hrvatske, jedini spominje jugoslavenski ustav
iz 1974. godine i Badinterovu komisiju koja je utvrdila da je SFRJ prestala
postojati i preporuila priznanje Republike Hrvatske
26
, te tako objanjava pre-
21
URI, PEKLI, n. dj., 160.
22
OKONAJ, PETRI, RAGU, KILJAN, n. dj., 179.
23
Isto, 181.
24
URI, PEKLI, n. dj., 161.
25
OKONAJ, PETRI, RAGU, KILJAN, n. dj., 181-182.
26
SAMARIJA, n. dj., 167.
637 637
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
duvjete koji su omoguili meunarodno priznanje Republike Hrvatske kao
samostalne drave. Drugi autori samo opisuju tijek meunarodnog prizna-
nja Hrvatske i naglaavaju da je do priznanja dolo zahvaljujui, ponajpri-
je, velikoj potpori od strane Vatikana i Njemake, te nakon ratnih zloina
poinjenih u Vukovaru i Dubrovniku, kada je napokon dolo do promjena u
meunarodnoj politici i meunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Kada se govori o ulozi mirovnih snaga Ujedinjenih naroda, prvenstve-
no se naglaava kako UNPROFOR tijekom svoga mandata nije uspio izvri-
ti postavljene zadatke, tovie, zakljuuje se da su Srbi za to vrijeme jo vie
uvrstili svoju vlast na podrujima koja su kontrolirale meunarodne snage.
Uz to, navodi se da snage UN-a nisu uspjele provesti demilitarizaciju para-
vojnih snaga i osigurati povratak izbjeglica, a pripisuje im se i odgovornost
za poetak agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Rat u Bosni i Hercegovini
U navedenim udbenicima velikosrpska agresija na Bosnu i Hercegovinu
vrlo je saeto obraena u posebnom odlomku. Iznimka je jedino udbenik
autora V. uri i I. Peklia, u kojemu se o agresiji na BiH ne govori. Srpske
snage nazivaju se agresorom, a kao glavni oslonac velikosrpske politike u
BiH navodi se Srpska demokratska stranka. Navodi se da su na okupira-
nim podrujima Srbi poinili genocid nad Hrvatima i Muslimanima. Sukob
Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini opisuje se kao kratkotrajni oru-
ani sukob zaustavljen posredovanjem meunarodne zajednice i stvaranjem
Federacije Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini. Kao zavretak rata u
BiH navodi se potpisivanje Daytonskog sporazuma u studenom 1995.
U tekstu o zloinima srpskih snaga u BiH spominje se samo da su Srbi
u Srebrenici poinili strahovit pokolj nad civilnim stanovnitvom, te da je
meunarodna zajednica pokazala nemo u sprjeavanju tih zloina. Na zlo-
ine poinjene u Srebrenici, Z. Samarija se osvre kraim, izdvojenim tek-
stom pod naslovom Razmisli, u kojemu, na temelju izvjea Informativne
misije francuske Nacionalne skuptine, istie odgovornost francuskih asni-
ka za pokolj u Srebrenici.
27

Oslobaanje okupiranih hrvatskih podruja
U svim se udbenicima, u dijelu u kojem se govori o oslobaanju oku-
piranih hrvatskih podruja, opirnije spominju samo operacije Maslenica,
Bljesak i Oluja, ali uglavnom u kontekstu vojnog oslobaanja hrvatskog teri-
torija. Ne spominju se posljedice tih akcija, civilno stanovnitvo, izbjeglice,
materijalne tete itd. Poduzimanje oslobodilakih akcija od strane Hrvatske
27 SAMARIJA, n. dj., 171.
638 638
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
vojske objanjava se time da je Hrvatska, budui da agresor nije prihvaao
nikakve mirovne ponude i mirno rjeavanje sukoba, bila prisiljena poduzeti
oruane operacije na okupiranim podrujima svoga teritorija. Zakljuak je
da je Hrvatska vojska za nekoliko dana u operaciji Oluja slomila otpor srp-
skih odmetnika u sredinjoj i junoj Hrvatskoj, ime je oslobodila najvei dio
dotad zaposjednutog teritorija Republike Hrvatske.
28

U udbenicima, openito, nema kronolokih saetaka niti statistikih
podataka o posljedicama rata, poput broja rtava, broja ubijenih, ranjenih i
zarobljenih vojnika i civila, broja prognanih i izbjeglih, popisa materijalnih
teta itd. Jednako tako, ima vrlo malo dodatnih materijala i izvora, posebi-
ce izvornih povijesnih tekstova. Iznimka je udbenik Hrvatska i svijet auto-
ra Z. Samarije, koji donosi nekoliko popratnih tekstova i zanimljivosti (npr.
uspjesi hrvatskih sportaa na velikim natjecanjima nakon osamostaljenja),
nekoliko zemljovida, te dva, posebno istaknuta, kraa odlomka na kraju
svake nastavne jedinice pod nazivom Trebam zapamtiti, u kojima se ueni-
ke s nekoliko kraih natuknica i malim kronolokim saetkom najznaajni-
jih dogaaja upuuje na ponavljanje nauenog gradiva.
TROGODINJE SREDNJE STRUKOVNE KOLE
U trogodinjim srednjim strukovnim kolama povijest se ui samo u
prvom razredu, stoga analiza zastupljenosti sadraja vezanih uz Domovinski
rat ne moe biti potpuna niti moe dovesti do nekih generalnih zakljuaka,
jer je gradivo povijesti vrlo saeto i obuhvaa samo hrvatsku povijest. Takav
nastavni plan i program uvelike se razlikuje od gimnazijskog, kao i od onog
za etverogodinje strukovne kole, pa u takvom kontekstu treba promatra-
ti i Domovinski rat.
U uporabi su etiri udbenika iz povijesti. Sukladno nastavnom planu i
programu, u udbenicima se spomenuto razdoblje obrauje u dvije nastav-
ne jedinice, to je otprilike 8 10 stranica teksta od ukupno 190, zajed-
no sa slikama, zemljovidima, popratnim izvornim tekstovima i dodatnim
materijalima. Izuzetak je tek udbenik Hrvatska povijest (autori: Ivan Duki,
Kreimir Erdelja, Igor Stojakovi), koji u jednoj nastavnoj jedinici obrau-
je i razdoblje neposredno prije Domovinskoga rata, sm tijek rata i njegov
zavretak
Politike prilike uoi raspada Jugoslavije i poetak rata
Svi autori svoja izlaganja o politikim prilikama uoi raspada Jugoslavije
i poetku rata zapoinju pregledom politikih zbivanja na podruju bive
Jugoslavije koja su prethodila ratu. On zapoinje gospodarskim i politi-
28
OKONAJ, PETRI, RAGU, KILJAN, n. dj., 184.
639 639
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
kim prilikama u SFRJ krajem 80-ih godina 20. stoljea, raspadom SKJ i sla-
manjem komunistikog reima, to je dovelo do raspada SFRJ. Odgovornim
krivcem za spomenuta dogaanja smatraju se srbijansko vodstvo koje
eli nametnuti svoju ideju centralizirane Jugoslavije
29
i njihove velikosrp-
ske tenje, a koje se ujedno navode kao glavni uzrok raspada SFRJ. Autori
Stjepan Bekavac i Nikola tambak koriste termine sve agresivnije centralisti-
ke snage velikosrpskog usmjerenja
30
, a u popratnom izvornom tekstu donose
isjeak iz Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti iz 1986. godine.
Autori Vesna uri i Ivan Pekli koriste termin velikosrpski hegemonizam,
a Slobodan Miloevi navodi se kao glavni zagovornik velikosrpske ideje.
Velikosrpska ideja poela se ostvarivati kada je na vlast u Srbiji doao Slobodan
Miloevi. On je nastojao uspostaviti centralistiku vlast i osigurati Srbima pri-
vilegirani poloaj u zemlji.
31
U popratnom izvornom tekstu takoer prenose
dio iz Memoranduma SANU.
Tijek rata
Poeci velikosrpske agresije ili Velikosrpska agresija na Hrvatsku (1991-
1995) podnaslovi su kojima zapoinje obrada Domovinskoga rata. Svi auto-
ri ograniili su se na termine velikosrpska politika i pobunjeni Srbi. Kada se
govori o ulozi JNA, istie se otvoreno davanje podrke pobunjenim Srbima.
Poetkom agresije na Hrvatsku smatraju se sukobi na Plitvicama u ouj-
ku 1991. i napad na hrvatske policajce u Borovu Selu u svibnju 1991., iako
se niti jedan od tih datuma ne smatra datumom poetka rata. U udbe-
niku autora I. Dukia, K. Erdelje i I. Stojakovia jasno je naglaeno da je
toan datum teko odrediti, osobito ako se u obzir uzmu svi dogaaji koji
su mu prethodili, od politikih zbivanja do prvih oruanih izgreda i napa-
da. Dogaaj na Plitvicama opisan je kao sukob hrvatske policije i pobunjeni-
ka
32
ili sukob hrvatske policije i naoruanih krajinskih terorista.
33
Pojam et-
nici spominje se samo u udbeniku Hrvatska povijest autora S. Bekavca i
N. tambaka: U iduim su mjesecima etnici potpomognuti jugoslavenskom
vojskom razarali i pljakali hrvatska sela i gradove.
34
; a kod ostalih se auto-
ra napadi na Hrvatsku pripisuju pobunjenim hrvatskim Srbima i vojnici-
ma JNA.
29
Emil OKONAJ, Hrvoje PETRI, Jaka RAGU, Davor KILJAN, Povijest od doseljenja
Hrvata do danas, Zagreb 2003., 164.
30
Stjepan BEKAVAC, Nikola TAMBAK, Hrvatska povijest, Zagreb 2003., 174.
31
Vesna URI, Ivan PEKLI, Hrvatska povijest od doseljenja Hrvata do naih dana,
Zagreb, 2002., 178.
32
OKONAJ, PETRI, RAGU, KILJAN, 2003., 166.
33
BEKAVAC, TAMBAK, n. dj., 178.
34
Isto, 179.
640 640
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
Tijek rata svugdje je prikazan vrlo saeto, tek uz nabrajanje bojita u
Hrvatskoj. Iznimka je jedino Vukovar, kojemu je posveeno nekoliko ree-
nica i fotografija razruenoga grada: Nakon dvomjesene krvave borbe srp-
ski pobunjenici i JNA zauzeli su grad 18. studenog. Brojni su stanovnici i bra-
nitelji masakrirani i ubijeni, a preivjeli su prognani ili odvedeni u zarobljeni-
tvo. Vukovar je simbol hrvatskog otpora u Domovinskom ratu.
35
; a S. Bekavac
i N. tambak u svom udbeniku donose ulomak iz Prie o dobru i zlu autora
Sinie Glavaevia, ratnoga izvjestitelja Radio Vukovara, koji je ubijen nakon
okupacije grada. Napadi na Dubrovnik nisu posebno izdvojeni, a ne spomi-
nju se ni brojevi rtava srpskih napada. Kada se govori o ulozi mirovnih
snaga Ujedinjenih naroda, naglaava se da UNPROFOR tijekom svog man-
data nije uspio ostvariti zadane ciljeve: Zatitne snage nisu razoruale srpske
jedinice, nisu omoguile povratak izbjeglicama i prognanicima i nisu zatitile
granice Republike Hrvatske i tako sprijeile ulazak naoruanih etnikih snaga
na njezino podruje.
36
Rat u Bosni i Hercegovini
Poseban podnaslov obrauje velikosrpsku agresiju na Bosnu i
Hercegovinu, a sadraji su jednaki onima iz udbenika za etverogodinje
srednje strukovne kole. Iznimka je udbenik autora V. uri i I. Peklia, u
kojemu se o agresiji na BiH ne govori. Rat u Bosni i Hercegovini ne dovo-
di se u izravnu vezu s ratom u Hrvatskoj. Zloini srpskih snaga nisu poseb-
no naznaeni, osim kod S. Bekavca i N. tambaka, gdje je posebno izdvojen
krai tekst o zloinima u Srebrenici, odnosno izvjee Informativne misije
francuske Nacionalne skuptine u kojemu se priznaje odgovornost francu-
skih asnika za pokolj stanovnitva Srebrenice.
Oslobaanje okupiranih hrvatskih podruja
U tekstu o oslobaanju okupiranih hrvatskih podruja, opirnije se govo-
ri samo o akcijama Bljesak i Oluja, ali uglavnom u kontekstu vojnoga oslo-
baanja hrvatskog teritorija. Sve oslobodilake operacije ili akcije prije 1995.
godine samo su kratko spomenute, kao i reintegracija hrvatskoga Podunavlja,
iako su naznaene na zemljovidima, zajedno s datumima kada su izvede-
ne. Dodatnih materijala i izvora, posebno izvornih tekstova, jako je malo.
Iznimka je udbenik Hrvatska povijest (S. Bekavac, N. tambak) koji donosi
nekoliko popratnih tekstova vezanih uz sadraj, a posebno su istaknuta dva
kraa odlomka pod nazivom Upamti u kojima se uenike s nekoliko kraih
natuknica i kronoloki saetak najznaajnijih dogaaja upuuje na ponav-
ljanje i utvrivanje obraenog gradiva.
35
URI, PEKLI, 2002., 182.
36
BEKAVAC, TAMBAK, n. dj., 180.
641 641
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
GIMNAZIJE
U 4. razredu gimnazije koriste se etiri udbenika. Najzastupljeniji je
udbenik autora Suzane Leek, Magdalene Najbar-Agii, Damira Agiia
i Tvrtka Jakovine u izdanju Profila. U gimnazijskom nastavnom planu i
programu predviene su 4 nastavne jedinice vezane uz razdoblje nastan-
ka suverene hrvatske drave i Domovinskoga rata, to je dvostruko vie u
odnosu na osnovne i strukovne kole. Ovdje je gradivo znatno proireno
te se spominju dogaaji, pojmovi i osobe koje se ne navode u osnovnokol-
skim udbenicima, kao ni u udbenicima za strukovne kole. Gimnazijski
udbenici imaju izmeu 260-300 stranica, od ega se dvadesetak odnosi na
Domovinski rat.
Politike prilike uoi raspada Jugoslavije i poetak rata
Politike prilike u vrijeme raspada Jugoslavije i u predveerje rata razlii-
to su obraene. U udbeniku autora S. Leek, M. Najbar-Agii, D. Agiia i
T. Jakovine, primjerice, uope se ne spominju pregovori o preustroju bive
drave, a u udbeniku autora Mire Kolar-Dimitrijevi, Hrvoja Petria, Jake
Ragua, kao i udbeniku Hrvoja Matkovia i Franka Miroevia obraeni
su dosta detaljno. Objanjavaju se prijedlozi i zahtjevi pojedinih drava za
promjenama u ustroju SFRJ. H. Matkovi je dosta panje posvetio i djelova-
nju Slobodana Miloevia. Spominje se organiziranje mitinga, s posebnim
osvrtom na miting u Kosovu pokraj Knina, ekonomska blokada Slovenije,
zapljena imovine hrvatskih poduzea itd.
Tekst o pobuni Srba u Hrvatskoj u svim je udbenicima proiren u odno-
su na osnovnu kolu, s tim da su autori S. Leek, M. Najbar-Agii, D. Agii
i T. Jakovina pomalo zanemarili sam poetak pobune pa uope ne spomi-
nju postavljanje barikada u Kninu niti Balvan-revoluciju. Kao izvorni tekst
donosi se odlomak iz Memoranduma SANU-a
37
. H. Matkovi o Balvan-revo-
luciji pie u nekoliko reenica, s tim da se ta pobuna naziva etnikom akci-
jom. Tekst je popraen slikom Knina, a u potpisu stoji kako je taj grad bio
sredite etnike pobune. H. Matkovi, jednako kao u osnovnokolskom, i u
gimnazijskom udbeniku jedini upotrebljava i termin etnici za pobunjeno
srpsko stanovnitvo
38
, dok ostali autori koriste iskljuivo termin srpski pobu-
njenici. Ivo Peri rabi pridjev etniki
39
, ali za dobrovoljake grupe iz Srbije,
a autori M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petri i J. Ragu etnike spominju samo
na jednom mjestu i to kao aktere pokolja civila u kabrnji i Nadinu
40
. Isti
37
Suzana LEEK, Magdalena NAJBAR-AGII, Damir AGII, Tvrtko JAKOVINA,
Povijest 4, Zagreb 2005., 267.
38
Hrvoje MATKOVI, Franko MIROEVI, Povijest 4, Zagreb 2001., 267-273.
39
Ivo PERI, Povijest IV, Zagreb 2005., 231-244.
40
Mira KOLAR-DIMITRIJEVI, Hrvoje PETRI, Jaka RAGU, Povijest IV, Zagreb 2004.,
243.
642 642
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
su autori u nastavnu jedinicu Domovinski rat uvrstili krai tekst pisan sitni-
jim slovima, u kojemu pie kako su Srbi hrvatsku vlast proglaavali usta-
kom, ali da na poetku Domovinskog rata ni hrvatska propaganda nije zaosta-
jala u povezivanju pobunjenih Srba s etnicima pa se u izvjeima hrvatskih
reportera moglo sluati o etnikim teroristima i sl.
41
U udbeniku M. Kolar-
Dimitrijevi, H. Petria i J. Ragua srpska je pobuna najdetaljnije obraena,
pod posebnim naslovom Balvan-revolucija.
42
Autori navode da su vodstvo
Srbije i JNA, istodobno s poecima pregovora o preustroju Jugoslavije, poe-
li pripreme za oruanu pobunu Srba u Hrvatskoj, koji su, u sluaju neuspje-
log ruenja hrvatskog vodstva, trebali biti glavni oslonac pri odvajanju dije-
lova Republike Hrvatske. Osvru se i na srpsku propagandu, navodei da su
srpski mediji irili antihrvatsko raspoloenje, izmeu ostalog i poistovjei-
vanjem cjelokupnog hrvatskog naroda s ustaama koji planiraju ponoviti
zloine iz Drugoga svjetskog rata. Spominju i vou SDS-a, Jovana Rakovi
i njegovu ulogu u stvaranju atmosfere sukoba, a uz tekst se nalazi i njegova
slika. U rubrici Proitajte nalazi se i krai tekst pod naslovom Kako je poela
srpska pobuna u Hrvatskoj.
43

U svim se udbenicima govori o osnivanju SAO Krajine, a potom i
Republike Srpske Krajine. Kao poetak oruane agresije autori gimnazijskih
udbenika veinom navode oruani sukob na Plitvicama. O njemu najop-
irnije pie I. Peri, koji jednako kao i autori M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petri
i J. Ragu, spominje Josipa Jovia kao prvu hrvatsku rtvu Domovinskoga
rata.
Tijek rata
Sam tijek rata u gimnazijskim je udbenicima obraen dosta opir-
no. Opisuje se ustrojavanje hrvatskih obrambenih snaga, odnosno osniva-
nje ZNG-a i Hrvatske vojske. U udbeniku S. Leek, M. Najbar-Agii, D.
Agiia i T. Jakovine navodi se i datum prve smotre jedinica ZNG-a (28.
svibnja 1991.).
44
Za razliku od osnovnokolskih udbenika, ovdje se govori i
o blokadi i osvajanjima vojarni JNA, najopirnije u udbeniku H. Matkovia
i F. Miroevia. Autori M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petri i J. Ragu na goto-
vo dvije stranice teksta opisuju bojinice u Hrvatskoj, s osvrtom na stra-
teku vanost svake od njih, a posebno se spominju mjesta i gradovi koji
su najvie stradali u ratnim djelovanjima agresora. Vukovaru je ovdje, jed-
nako kao i u udbeniku autora S. Leek, M. Najbar-Agii, D. Agiia i T.
Jakovine, posveen poseban naslov. U oba se udbenika opisuje tijek bitke,
41
LEEK, NAJBAR-AGII, AGII, JAKOVINA, n. dj., 272.
42
KOLAR-DIMITRIJEVI, PETRI, RAGU, n. dj., 230.
43
Isto, 232.
44
LEEK, NAJBAR-AGII, AGII, JAKOVINA, n. dj., 274.
643 643
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
a posebno se naglaava izdrljivost hrvatskih branitelja koji su branili grad
gotovo puna tri mjeseca i odolijevali napadima agresorske vojske. Autori S.
Leek, M. Najbar-Agii, D. Agii i T. Jakovina piu da se obrana Vukovara
pretvorila u tromjesenu herojsku epopeju, u simbol obrane i u stvarnu obra-
nu Hrvatske
45
, a M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petri i J. Ragu istiu da je u
Vukovarskoj bitci agresorska vojska materijalno, politiki i psiholoki bitno
oslabljena.
46
U svim se udbenicima pie o razaranju grada, o patnji i stra-
danjima stanovnitva te o traginoj sudbini zarobljenih civila i branitelja,
posebice ranjenika iz vukovarske bolnice ubijenih na Ovari, a spominju
se i koncentracijski logori. U udbeniku M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petria i
J. Ragua navedeno je da su se vukovarski branitelji, ostavi bez protuoklo-
pnoga streljiva, podijelili u manje skupine i probili u smjeru zapada, ali i da
se dio branitelja na Mitnici i u Borovom Naselju, koji je ostao u potpunom
obruu i bez streljiva, zajedno s civilnim stanovnitvom predao 18. studeno-
ga 1991. godine. U svim se udbenicima nabrajaju i drugi gradovi pogoe-
ni velikosrpskom agresijom, a posebice raketiranje Dubrovnika. U udbeni-
ku M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petria i J. Ragua kao zanimljivost je izdvojen
tekst o pokuaju utemeljenja Republike Dubrovnik.
47

Dosta je prostora u udbenicima posveeno meunarodnom poloaju
Republike Hrvatske. Istie se pomo drava i osoba koje su bile naklonjene
Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Vatikan i papu. U gimnazijskim udbe-
nicima obrauju se i meunarodne mirovne inicijative. Spominje se mirov-
na konferencija o Jugoslaviji i lord Peter Carrington. Istie se vanost meu-
narodnog priznanja Hrvatske za daljnji razvoj situacije u bivoj Jugoslaviji.
Samo S. Leek, M. Najbar-Agii, D. Agii, T. Jakovina, te I. Peri spominju
Arbitranu komisiju.
Dolazak i uloga Mirovnih snaga u Hrvatskoj u gimnazijskim udbenici-
ma zauzimaju puno vie prostora, izuzev kod autora M. Kolar-Dimitrijevi,
H. Petria i J. Ragua, gdje je tekst gotovo identian onome iz njihova osnov-
nokolskog udbenika. Najvie pozornosti UNPROFOR-u posvetili su auto-
ri S. Leek, M. Najbar-Agii, D. Agii i T. Jakovina. Ovdje se, kao i kod I.
Peria, poimence spominje Cyrus Vance. U svim se udbenicima istie nes-
posobnost UNPROFOR-a da izvri zadatke predviene planom, a kod auto-
ra M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petria, J. Ragua, te kod I. Peria istie se nje-
gova uloga pri ouvanju srpske okupacije. I. Peri navodi i da su se pojedi-
ni UNPROFOR-ci bavili vercom, opskrbljujui naftom Srbe na okupiranom
podruju.
48
Autori S. Leek, M. Najbar-Agii, D. Agii, T. Jakovina, te I.
Peri u posebnom odlomku piu o materijalnoj i moralnoj pomoi hrvat-
skoga iseljenitva u obrani zemlje i o njihovom lobiranju i zalaganju za pri-
znanje Hrvatske.
45
Isto, 276.
46
KOLAR-DIMITRIJEVI, PETRI, RAGU, n. dj., 236.
47
Isto, 238.
48
PERI, n. dj., 243.
644 644
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
Rat u Bosni i Hercegovini
Dogaaji vezani uz rat u Bosni i Hercegovini i velikosrpsku agresi-
ju na tu zemlju prikazani su prilino iscrpno, osobito u udbenicima auto-
ra H. Matkovia i F. Miroevia te I. Peria. Naglaava se da su u Bosni i
Hercegovini prije rata ivjela tri jednakopravna naroda (Hrvati, Muslimani-
Bonjaci i Srbi), te istiu razlike u njihovim stajalitima oko budunosti
zajednike drave. Jasno se istie da su Srbi bili protivni proglaenju nezavi-
snosti BiH, te da su proglasili svoju dravu, tzv. Republiku Srpsku. Na stranu
Srba stale su snage JNA pod zapovjednitvom srpskih generala. H. Matkovi
navodi postojanje hrvatske zajednice u BiH - Herceg-Bosne.
49
Svi autori poseb-
no istiu kako su srpske snage na okupiranim podrujima inile stravina
zlodjela, odnosno provodile genocid nad Hrvatima i Muslimanima.
U udbeniku I. Peria poseban naglasak stavljen je na problem izbjeglica i
prognanika, kako iz Hrvatske, tako i iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a navo-
di se i broj izbjeglica koje su dole u Hrvatsku. Pie se i o hrvatsko musli-
manskom sukobu, objanjava kako je do njega dolo i kako je taj sukob zavr-
io (Washingtonski sporazum i stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine), te
objanjavaju nastojanja meunarodne zajednice da se taj sukob rijei surad-
njom Bonjaka i Hrvata. U udbeniku H. Matkovia i F. Miroevia navo-
di se da je cilj bio da i jedni i drugi, kao rtve velikosrpske agresije, urede svoje
odnose na suradnikoj osnovi
50
, a I. Peri pie da pojedine europske zemlje, kao
i SAD, nisu eljele islamsku dravu u jugoistonoj Europi, jer bi ona bila uzrok
novih i dugotrajnih sukoba, u koje bi se uplitale i neke islamske zemlje, to bi
dovodilo i do irih zapletaj, te da je zbog toga dolo do stava da bi bilo najbolje
da se obustave neprijateljstva izmeu Bonjaka i Hrvata u BiH, da se oni zblie
i osnuju svoju federaciju, u kojoj bi nali interese i jedni i drugi.
51
H. Matkovi
posebno izdvaja spor velikosrpskih voa, gdje se opisuje sukob bosanskih
Srba, predvoenih Radovanom Karadiem, sa Slobodanom Miloeviem,
posebice oko prijedloga tzv. Kontaktne skupine koji je S. Miloevi prihva-
tio, prvenstveno zbog meunarodnih pritisaka i loe ekonomske i politike
situacije u Srbiji, a Karadi odbio.
Spominje se da su odlukom Vijea sigurnosti UN-a u Bosni i Hercegovini
ustanovljene zatiene zone Sarajevo, Biha, Srebrenica, epa i Gorade, koje
su bile pod nadzorom UNPROFOR-a. No, svi autori gotovo identino piu
kako Srbi tu odluku nisu potivali te su u ljeto 1995. poinili strahovit pokolj
nad muslimanskim stanovnitvom u Srebrenici. Navode se i drugi zloini
srpske strane nad civilnim stanovnitvom u BiH (Sarajevo, Tuzla, epa).
Veina autora samo navodi da su se Hrvati i Muslimani vojno organi-
zirali u HVO odnosno Armiju BiH te da su branili preostale dijelove BiH.
Njihovim vojnim akcijama zaustavljena je agresija na tu zemlju. S. Leek,
49
MATKOVI, MIROEVI, n. dj., 275.
50
Isto, 276.
51
PERI, n. dj., 247.
645 645
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
M. Najbar-Agii, D. Agii i T. Jakovina istiu da su u ljeto 1995. zajednike
snage Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH oslobodile dijelove zapadne Bosne,
a time je onemoguena komunikacija Srba u kninskom podruju sa Srbima u
Bosni.
52
Svi autori navode na kraju da je rat u BiH okonan potpisivanjem
Daytonskog sporazuma, kojim je Bosna i Hercegovina potvrena kao cje-
lovita drava sastavljena od dva dijela: bonjako-hrvatske Federacije BiH i
Republike Srpske. Ni u jednom udbeniku ne navodi se da su potpisivanju
Daytonskog sporazuma prethodile oslobodilake vojne operacije u kojima
je, uz HVO i Armiju BiH, iznimno znaajnu ulogu imala Hrvatska vojska.
Oslobaanje okupiranih hrvatskih podruja
U tekstu o oslobaanju okupiranih hrvatskih podruja, naglaava se da
su vojnim akcijama prethodili pregovori izmeu hrvatske i srpske strane te
da se radilo na provedbi mirne reintegracije okupiranoga hrvatskoga teri-
torija. Srbima je, uz posredovanje meunarodnih imbenika, ponuen tzv.
Plan Z-4, prema kojemu su oni trebali dobiti i vie od uobiajene autono-
mije. Pobunjeni Srbi i njihove voe odbijali su dogovor, a mirna reintegraci-
ja okupiranih dijelova Hrvatske nije bila ostvariva. Stoga je hrvatska strana
odluila oruanim putem vratiti okupirane dijelove. U udbeniku autora M.
Kolar-Dimitrijevi, H. Petria i J. Ragua pie: Kao princip kojim e se oslo-
boditi i vratiti okupirana podruja izabrana je kombinacija munjevitih vojno-
redarstvenih akcija i diplomatskog pregovaranja.
53
Taj udbenik jedini pie o
oslobodilakim operacijama i akcijama prije 1995. godine. Nabrajaju se ope-
racije i akcije izvedene 1992. i 1993. godine, od oslobaanja dubrovakoga
primorja, Miljevakoga platoa, Maslenikoga drila i dijela Velebita, podru-
ja oko brane na Perukom jezeru do tzv. Medakoga depa. I. Peri (jedini)
pie i o akciji Ljeto 95., kao zajednikoj akciji Hrvatske vojske i Hrvatskoga
vijea obrane kojom su osloboeni Bosansko Grahovo i Glamo, te o zajed-
nikim akcijama s Armijom BiH kojom su osloboeni dijelovi zapadne
Bosne (i kod autora S. Leek, M. Najbar-Agii, D. Agiia, T. Jakovine).
Posebno se izdvajaju vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja. Opisan
je njihov tijek, a nabrajaju se dijelovi Hrvatske osloboeni tim, kako se navo-
di akcijama. Kada se pie o posljedicama Oluje, autori istiu da je nakon nje
iz Hrvatske izbjeglo oko 150 000
54
ili 200 000 srpskih civila
55
, iako se nagla-
ava da pouzdanih podataka nema. Njihov bijeg objanjava se kao organizi-
rani bijeg iz Republike Hrvatske. Istie se kako su pobunjeni Srbi, po nared-
bi svojih politikih voa, planirali i proveli evakuaciju stanovnitva jer nisu
eljeli doekati dolazak Hrvatske vojske niti prihvatiti hrvatsku vlast. Autori
52
LEEK, NAJBAR-AGII, AGII, JAKOVINA, n. dj., 290.
53
KOLAR-DIMITRIJEVI, PETRI, RAGU, n. dj., 241.
54
Isto, 242.
55
MATKOVI, MIROEVI, n. dj., 278.
646 646
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
S. Leek, M. Najbar-Agii, D. Agii, T. Jakovina, te M. Kolar-Dimitrijevi,
H. Petri i J. Ragu opisuju i zloine hrvatskih pojedinaca nad srpskim civi-
lima i njihovom imovinom: Tijekom i nakon tih operacija pojedinci su rui-
li srpske kue i poinili zloine nad srpskim civilima koji su postali predmetom
bavljenja hrvatskog pravosua, ali i Meunarodnog kaznenog suda sa sjeditem
u Haagu
56
.; Nakon uspjeha u oslobaanju okupiranih teritorija u Hrvatskoj je
zavladalo oduevljenje koje je zagluilo glasove u obranu prava izbjeglih Srba.
Na alost, hrvatske vlasti nisu znale sprijeiti paljenje srpskih kua i druge
ratne zloine koji su se dogaali neposredno nakon Oluje.
57
Ratni zloini
Poseban podnaslov u veini gimnazijskih udbenika nosi naslov
Meunarodni sud za ratne zloine u bivoj Jugoslaviji sa sjeditem u Haagu,
no vidljive su razlike kada se pie o ratnim zloinima. Tako se u udbeniku
autora S. Leek, M. Najbar-Agii, D. Agiia i T. Jakovine pie o ratnim zlo-
inima poinjenima u ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ovo je inae
jedini udbenik u kojemu se spominju silovanja: srpske snage provodile su
sustavnu politiku genocida prema Muslimanima-Bonjacima i Hrvatima, pro-
tjerujui ih i ubijajui, silujui ene, palei njihove domove, damije i crkve,
kole i drugo.
58
I. Peri i autori M. Kolar-Dimitrijevi, H. Petri, J. Ragu
opirno piu o ratnim zloinima poinjenima u Hrvatskoj, navodei da su
ratne zloine u Hrvatskoj poinile srpska i crnogorska oruana sila koju
su sainjavale JNA, pripadnici MUP-a Srbije i Crne Gore te srpski dobro-
voljci (tzv. arkanovci, eeljevci, Beli orlovi i dr.). U njihovom se udbeni-
ku navodi broj ubijene i ranjene djece, novinara, sveenika, medicinskoga
osoblja te broj civila ubijenih u masakrima i smaknuima. Posebno se isti-
u zloini u Vukovaru, a nabrajaju se i zloini u Dalju, Borovu Selu, Voinu,
Humu, na Banovini, Kordunu, u Lici, zadarskim selima kabrnji i Nadinu i
drugim mjestima. Objanjava se i pojam etniko ienje. Navode se poda-
ci o broju hrvatskih prognanika i broju hrvatskih zarobljenika u koncentra-
cijskim logorima i zakljuuje: S obzirom na to da je cilj takvih djela bio nesta-
nak hrvatskoga puanstva, srpsko-crnogorski zloini u Hrvatskoj mogu se oci-
jeniti kao dobro smiljen i planski provoen akt genocida.
59
56
KOLAR-DIMITRIJEVI, PETRI, RAGU, n. dj., 242.
57
LEEK, NAJBAR-AGII, AGII, JAKOVINA, n. dj., 290.
58
LEEK, NAJBAR-AGII, AGII, JAKOVINA, n. dj., 288.
59
KOLAR-DIMITRIJEVI, PETRI, RAGU, n. dj., 243-244.
647 647
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
Zakljuak
Za potrebe ovoga rada pregledale smo svih 17 udbenika koji obrau-
ju razdoblje Domovinskoga rata. Pri ralambi njihova sadraja velikim dje-
lom vodile smo se uputama koje propisuje Nastavni plan i program za povi-
jest za osnovne i srednje kole jer su one za autore udbenika obvezujue.
Nakon pregledanih udbenika, moe se rei da izmeu navedenih udbeni-
ka, kako za osnovne, tako i za srednje kole, kad je u pitanju obrada razdo-
blja Domovinskoga rata, nema veih razlika i odstupanja. Nakon zavrene
osnovne kole, uenici stjeu temeljna znanja o Domovinskom ratu: znaju
kako, kada i zato je voen rat, tko je rtva, a tko agresor, koje su bile poslje-
dice rata, kakav je bio meunarodni poloaj Hrvatske za vrijeme rata, upo-
znati su s dvjema zavrnim oslobodilakim operacijama, a ponegdje i s pret-
hodnim operacijama i ratom u BiH. Veina je udbenika popraena izvor-
nim tekstovima i relativno dobro opremljena slikovnim materijalom koji
ueniku olakava stvaranje slike o Domovinskom ratu. U udbenicima za
srednje strukovne kole program je neto proiren u odnosu na osnovnu
kolu pa veina autora navodi i datume svih vanijih operacija, a obrau-
je se i rat u BiH. Najopirnije znanje o Domovinskom ratu stjeu maturan-
ti gimnazija. Oni su poblie upoznati s politikim prilikama u bivoj dra-
vi pred poetak rata i s dogaajima koji su prethodili srpskoj agresiji. Mogu
pratiti tijek rata na hrvatskim bojinicama, upoznati su sa svim vanijim
operacijama HV-a i s posljedicama srpske agresije, materijalnim razaranji-
ma i stradanjem stanovnitva. U gimnazijskim se udbenicima dosta prosto-
ra posveuje i ratu u BiH, a daje se poveznica s ratom u Hrvatskoj. Zavrna
poglavlja uglavnom su posveena Meunarodnom sudu za ratne zloine
poinjene na podruju bive Jugoslavije.
Naposljetku, moe se zakljuiti da je Domovinski rat u veini hrvatskih
udbenika zastupljen i obraen prilino korektno. Naravno da prostora za
poboljanja uvijek ima, no objektivno gledajui, prenaglaene kritike na
raun hrvatskih udbenika teko se mogu argumentirano opravdati. Treba,
svakako, uzeti u obzir osjetljivost ove problematike i kompleksnost samih
zbivanja, pa stoga i poseban odnos prema tom dijelu hrvatske povijesti, a
povjesniari i profesori, odnosno autori ovih udbenika, oni su koji to zna-
nje uenicima moraju prenijeti i na poseban nain pribliiti. Uenici mora-
ju dobiti uvid u slijed povijesnih zbivanja te shvatiti politike prilike koje
su prethodile Domovinskom ratu, njegove uzroke i neposredne povode,
kako bi stekli objektivnu sliku o tom razdoblju hrvatske povijesti. Dakako,
u ralambi spomenutih udbenika vano je spomenuti da je Domovinski
rat tek nedavna prolost, o kojoj jo uvijek nema puno strune literature ili
popratnih sadraja, kako za uenike, tako i za nastavnike, te da detaljnije
znanstveno istraivanje toga razdoblja tek predstoji.
648 648
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
POPIS LITERATURE:
1. Kolar-Dimitrijevi, Petri, Ragu, Povijest 8; Meridijani, Zagreb 2003.
2. Brkljai, Pono, Samarija, peli, Povijest 8; kolska knjiga, Zagreb 2005.
3. Matkovi, Povijest 8; kolska knjiga, Zagreb 2005.
4. Koren, Povijest 8; Profil, Zagreb 2003.
5. Jurevi, Rai, Povijest 8; Alfa, Zagreb 2004.
6. uri, Povijest 8; Profil, Zagreb 2004.
7. Leek, Najbar-Agii, Agii, Jakovina, Povijest 4; Profil, Zagreb 2005.
8. Matkovi, Miroevi, Povijest 4; kolska knjiga, Zagreb 2001.
9. Kolar, Petri, Ragu, Povijest 4; Meridijani, Zagreb 2004.
10. Peri, Povijest IV; Alfa, Zagreb 2005.
11. uri, Pekli, Hrvatska povijest od doseljenja Hrvata do naih dana;
Profil, Zagreb 2002.
12. tambak, Bekavac, Hrvatska povijest; kolska knjiga, Zagreb 2003.
13. Duki, Erdelja, Stojakovi, Hrvatska povijest; kolska knjiga, Zagreb 2005.
14. okonaj, Petri, Ragu, kiljan, Povijest od doseljenja Hrvata do danas;
Meridijani, Zagreb 2003.
15. okonaj, Petri, Ragu, kiljan, Povijest 2; Meridijani, Zagreb 2003.
16. Samarija, Hrvatska i svijet 2; kolska knjiga, Zagreb 2003.
17. uri, Pekli, Hrvatska i svijet od sredine 18. st. do naih dana; Profil,
Zagreb 2002.
18. Koren, Najbar-Agii, Jakovina, Dodatak udbenicima za najnoviju povijest
(pokazni arak)
19. Anti, Plani, Domovinski rat: politike i ratne okolnosti; kolska knjiga,
Zagreb 2005.
20. Nastavni plan i program za osnovnu kolu povijest, zemljopis;
Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, br. 2, lipanj 1999. *
21. Okvirni nastavni program opeobrazovnih predmeta u srednjim kolama,
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske, posebno izdanje,
br. 11, Zagreb lipanj, 1997. *
22. Nastavni plan i program za gimnazije, Glasnik Ministarstva prosvjete i porta
Republike Hrvatske, Zagreb 1995. *
* Nastavni planovi i programi nisu se mijenjali
649 649
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
Prilog
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA OSNOVNE KOLE
(kolska godina 2005./2006.)
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA STRUKOVNE KOLE
(kolska godina 2005./2006.)
23
Prilog
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA OSNOVNE KOLE (kolska godina 2005./2006.)
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Snjeana Koren Profil 29,69%
POVIJEST 8: udbenik za
8.razred osnovne kole
Hrvoje Matkovi kolska knjiga 14,09
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Vesna uri Profil 23,90%
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Maja Brkljai, Tihomir
Pono,
Zdenko Samarija,
Dario peli
kolska knjiga 15,60%
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Mira Kolar- Dimitrijevi,
Hrvoje Petri,
Jaka Ragu
Meridijani 12,63%
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Josip Jurevi,
Maja Rai
Alfa 4,08%
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA STRUKOVNE KOLE (kolska godina 2005./2006.)
POVIJEST za
etverogodinje
strukovne kole
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
HRVATSKA I SVIJET OD
SREDINE 18. ST. DO
NAIH DANA, udbenik
povijesti za drugi razred
srednjih strukovnih kola
Vesna uri, Ivan Pekli Profil 49,07 %
POVIJEST 2: Hrvatska i
svijet od kraja XVIII. Do
potkraj XX. Stoljea,
udbenik povijesti za 2.
razred etverogodinjih
srednjih strukovnih kola
Emil okonaj, Hrvoje
Petri, Jaka Ragu,
Davor kiljan
Meridijani 27,46 %
HRVATSKA I SVIJET 2,
udbenik povijesti za 2.
razred etverogodinjih
strukovnih kola
Zdenko Samarija kolska knjiga 23,47 %
POVIJEST za
trogodinje strukovne
kole
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
HRVATSKA POVIJEST
OD DOSELJENJA
HRVATA DO NAIH
DANA, udbenik povijesti
za 1. razred trogodinjih
strukovnih kola
Vesna uri, Ivan Pekli Profil 47,17 %
POVIJEST: od doseljenja
Hrvata do danas,
udbenik iz povijesti za 1.
razred trogodinjih
srednjih strukovnih kola
Emil okonaj, Hrvoje
Petri, Jaka Ragu,
Davor kiljan
Meridijani 24,97 %
23
Prilog
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA OSNOVNE KOLE (kolska godina 2005./2006.)
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Snjeana Koren Profil 29,69%
POVIJEST 8: udbenik za
8.razred osnovne kole
Hrvoje Matkovi kolska knjiga 14,09
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Vesna uri Profil 23,90%
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Maja Brkljai, Tihomir
Pono,
Zdenko Samarija,
Dario peli
kolska knjiga 15,60%
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Mira Kolar- Dimitrijevi,
Hrvoje Petri,
Jaka Ragu
Meridijani 12,63%
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Josip Jurevi,
Maja Rai
Alfa 4,08%
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA STRUKOVNE KOLE (kolska godina 2005./2006.)
POVIJEST za
etverogodinje
strukovne kole
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
HRVATSKA I SVIJET OD
SREDINE 18. ST. DO
NAIH DANA, udbenik
povijesti za drugi razred
srednjih strukovnih kola
Vesna uri, Ivan Pekli Profil 49,07 %
POVIJEST 2: Hrvatska i
svijet od kraja XVIII. Do
potkraj XX. Stoljea,
udbenik povijesti za 2.
razred etverogodinjih
srednjih strukovnih kola
Emil okonaj, Hrvoje
Petri, Jaka Ragu,
Davor kiljan
Meridijani 27,46 %
HRVATSKA I SVIJET 2,
udbenik povijesti za 2.
razred etverogodinjih
strukovnih kola
Zdenko Samarija kolska knjiga 23,47 %
POVIJEST za
trogodinje strukovne
kole
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
HRVATSKA POVIJEST
OD DOSELJENJA
HRVATA DO NAIH
DANA, udbenik povijesti
za 1. razred trogodinjih
strukovnih kola
Vesna uri, Ivan Pekli Profil 47,17 %
POVIJEST: od doseljenja
Hrvata do danas,
udbenik iz povijesti za 1.
razred trogodinjih
srednjih strukovnih kola
Emil okonaj, Hrvoje
Petri, Jaka Ragu,
Davor kiljan
Meridijani 24,97 %
650 650
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA GIMNAZIJE
(kolska godina 2005./2006.)
23
Prilog
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA OSNOVNE KOLE (kolska godina 2005./2006.)
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Snjeana Koren Profil 29,69%
POVIJEST 8: udbenik za
8.razred osnovne kole
Hrvoje Matkovi kolska knjiga 14,09
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Vesna uri Profil 23,90%
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Maja Brkljai, Tihomir
Pono,
Zdenko Samarija,
Dario peli
kolska knjiga 15,60%
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Mira Kolar- Dimitrijevi,
Hrvoje Petri,
Jaka Ragu
Meridijani 12,63%
POVIJEST 8: udbenik za
8. razred osnovne kole
Josip Jurevi,
Maja Rai
Alfa 4,08%
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA STRUKOVNE KOLE (kolska godina 2005./2006.)
POVIJEST za
etverogodinje
strukovne kole
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
HRVATSKA I SVIJET OD
SREDINE 18. ST. DO
NAIH DANA, udbenik
povijesti za drugi razred
srednjih strukovnih kola
Vesna uri, Ivan Pekli Profil 49,07 %
POVIJEST 2: Hrvatska i
svijet od kraja XVIII. Do
potkraj XX. Stoljea,
udbenik povijesti za 2.
razred etverogodinjih
srednjih strukovnih kola
Emil okonaj, Hrvoje
Petri, Jaka Ragu,
Davor kiljan
Meridijani 27,46 %
HRVATSKA I SVIJET 2,
udbenik povijesti za 2.
razred etverogodinjih
strukovnih kola
Zdenko Samarija kolska knjiga 23,47 %
POVIJEST za
trogodinje strukovne
kole
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
HRVATSKA POVIJEST
OD DOSELJENJA
HRVATA DO NAIH
DANA, udbenik povijesti
za 1. razred trogodinjih
strukovnih kola
Vesna uri, Ivan Pekli Profil 47,17 %
POVIJEST: od doseljenja
Hrvata do danas,
udbenik iz povijesti za 1.
razred trogodinjih
srednjih strukovnih kola
Emil okonaj, Hrvoje
Petri, Jaka Ragu,
Davor kiljan
Meridijani 24,97 %
24
HRVATSKA POVIJEST,
udbenik povijesti za 1.
razred trogodinjih
strukovnih kola
Nikola tambak, Stjepan
Bekavac
kolska knjiga 12,29 %
HRVATSKA POVIJEST,
udbenik povijesti za 1.
razred trogodinjih
strukovnih kola
Ivan Duki, Kreimir
Erdelja, Igor Stojakovi kolska knjiga 15,57 %
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA GIMNAZIJE (kolska godina 2005./2006.)
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
POVIJEST IV Ivo Peri Alfa
18,81 %
POVIJEST 4, udbenik za
4. razred (ope)
gimnazije
Suzana Leek, Magdalena
Najbar-Agii, Damir
Agii, Tvrtko Jakovina Profil 40,45 %
POVIJEST 4, udbenik
za 4. razred gimnazije
Hrvoje Matkovi, Franko
Miroevi kolska knjiga 18,76 %
POVIJEST 4, udbenik za
4. razred gimnazije
Mira Kolar
Dimitrijevi, Hrvoje
Petri, Jaka Ragu
Meridijani 21,99 %
SUMMARY
THE HOMELAND WAR IN HISTORY TEXTBOOKS
The authors of this work reviewed 17 textbooks which deal with the period of the Homeland
War. In deconstructing their content, they for the most part followed the guidelines laid out in
the Nastavni plan i program za povijest za osnovne i srednje kole (Teaching plan and
program for history in primary and secondary schools) because this is obligatory information
for the authors of textbooks. After a review of the textbooks, the authors concluded that there
is no great difference in the treatment of the period of the Homeland War between the
textbooks for primary and secondary schools. Upon completion of primary school education,
students have acquired a basic knowledge of the Homeland War: they know how, when and
why the war was fought, who was the victim, who was the agressor, what the consequences of
the war were, what the international situation of Croatia was during the war, they are
acquainted with the two military operations which liberated Croatian territory, and sometimes
with the previous operations and war in Bosnia and Hercegovina as well. The majority of
textbooks are augemented with orginal source texts and relatively well supplemented with
pictorial materials which allows students to get a better picture of the Homeland War. In
textbooks aimed at secondary trade school programs the information is more detailed than in
the textbooks for primary schools, and the dates of all important operations are presented,
along with a treatment of the war in Bosnia and Hercegovina. The best knowledge of the
Homeland War is obtained by graduates of gymnasia. They are acquainted in depth with the
political conditions in the former Yugoslavia before the beginning of the war and with the
events preceded by Serbian agression. They can follow the progress of the war on the
Croatian battlefields, they are made aware of all the important operations of the Croatian
Army and with the consequences of Serbian agression, the material destruction and the
suffering of the people. The textbooks used in gymnasia gives a lot of scope to the war in
Bosnia and Hercegovina, and this war is linked to the war in Croatia. The concluding
24
HRVATSKA POVIJEST,
udbenik povijesti za 1.
razred trogodinjih
strukovnih kola
Nikola tambak, Stjepan
Bekavac
kolska knjiga 12,29 %
HRVATSKA POVIJEST,
udbenik povijesti za 1.
razred trogodinjih
strukovnih kola
Ivan Duki, Kreimir
Erdelja, Igor Stojakovi kolska knjiga 15,57 %
POSTOTNA ZASTUPLJENOST UDBENIKA ZA GIMNAZIJE (kolska godina 2005./2006.)
Naslov Autori Nakladnik Postotak zastupljenosti
POVIJEST IV Ivo Peri Alfa
18,81 %
POVIJEST 4, udbenik za
4. razred (ope)
gimnazije
Suzana Leek, Magdalena
Najbar-Agii, Damir
Agii, Tvrtko Jakovina Profil 40,45 %
POVIJEST 4, udbenik
za 4. razred gimnazije
Hrvoje Matkovi, Franko
Miroevi kolska knjiga 18,76 %
POVIJEST 4, udbenik za
4. razred gimnazije
Mira Kolar
Dimitrijevi, Hrvoje
Petri, Jaka Ragu
Meridijani 21,99 %
SUMMARY
THE HOMELAND WAR IN HISTORY TEXTBOOKS
The authors of this work reviewed 17 textbooks which deal with the period of the Homeland
War. In deconstructing their content, they for the most part followed the guidelines laid out in
the Nastavni plan i program za povijest za osnovne i srednje kole (Teaching plan and
program for history in primary and secondary schools) because this is obligatory information
for the authors of textbooks. After a review of the textbooks, the authors concluded that there
is no great difference in the treatment of the period of the Homeland War between the
textbooks for primary and secondary schools. Upon completion of primary school education,
students have acquired a basic knowledge of the Homeland War: they know how, when and
why the war was fought, who was the victim, who was the agressor, what the consequences of
the war were, what the international situation of Croatia was during the war, they are
acquainted with the two military operations which liberated Croatian territory, and sometimes
with the previous operations and war in Bosnia and Hercegovina as well. The majority of
textbooks are augemented with orginal source texts and relatively well supplemented with
pictorial materials which allows students to get a better picture of the Homeland War. In
textbooks aimed at secondary trade school programs the information is more detailed than in
the textbooks for primary schools, and the dates of all important operations are presented,
along with a treatment of the war in Bosnia and Hercegovina. The best knowledge of the
Homeland War is obtained by graduates of gymnasia. They are acquainted in depth with the
political conditions in the former Yugoslavia before the beginning of the war and with the
events preceded by Serbian agression. They can follow the progress of the war on the
Croatian battlefields, they are made aware of all the important operations of the Croatian
Army and with the consequences of Serbian agression, the material destruction and the
suffering of the people. The textbooks used in gymnasia gives a lot of scope to the war in
Bosnia and Hercegovina, and this war is linked to the war in Croatia. The concluding
651 651
JULIJA BARUNI, ELJKA KRIE, Domovinski rat u udbenicima iz povijesti God. 38., br. 2., 627.-651. (2006)
SUMMARY
THE HOMELAND WAR IN HISTORY TEXTBOOKS
The authors of this work reviewed 17 textbooks which deal with the peri-
od of the Homeland War. In deconstructing their content, they for the most
part followed the guidelines laid out in the Nastavni plan i program za povi-
jest za osnovne i srednje kole (Teaching plan and program for history in
primary and secondary schools) because this is obligatory information for
the authors of textbooks. After a review of the textbooks, the authors con-
cluded that there is no great difference in the treatment of the period of
the Homeland War between the textbooks for primary and secondary scho-
ols. Upon completion of primary school education, students have acqu-
ired a basic knowledge of the Homeland War: they know how, when and
why the war was fought, who was the victim, who was the agressor, what the
consequences of the war were, what the international situation of Croatia
was during the war, they are acquainted with the two military operations
which liberated Croatian territory, and sometimes with the previous opera-
tions and war in Bosnia and Hercegovina as well. The majority of textbo-
oks are augemented with orginal source texts and relatively well supple-
mented with pictorial materials which allows students to get a better pictu-
re of the Homeland War. In textbooks aimed at secondary trade school pro-
grams the information is more detailed than in the textbooks for primary
schools, and the dates of all important operations are presented, along with
a treatment of the war in Bosnia and Hercegovina. The best knowledge of
the Homeland War is obtained by graduates of gymnasia. They are acqua-
inted in depth with the political conditions in the former Yugoslavia befo-
re the beginning of the war and with the events preceded by Serbian agre-
ssion. They can follow the progress of the war on the Croatian battlefi-
elds, they are made aware of all the important operations of the Croatian
Army and with the consequences of Serbian agression, the material destruc-
tion and the suffering of the people. The textbooks used in gymnasia gives
a lot of scope to the war in Bosnia and Hercegovina, and this war is linked
to the war in Croatia. The concluding chapters are in large part devoted to
studying the International Court for War Crimes committed in the former
Yugoslavia.
In conclusion, it can be said that the Homeland war in the majority of
Croatian textbooks is well and correctly represented. Looked at objective-
ly, the criticisms levelled at Croatian textbooks are hard to substantiate. The
sensitivity of this issue and the complexity of the events themselves must of
course be kept in mind, and so also the special relationship to this part of
Croatian history; nonetheless, historians and professors, who are the authors
of these textbooks, are responsible for transmitting this knowledge to stu-
dents and bringing it closer to them. Students must get an insight into the
flow of historical events as well as come to understand the political condi-
tions which preceded the Homeland War, its long-term as well as immedi-
ate causes, in order to obtain an objective view of this period in Croatian
history.
Key words: History Textbooks, Homeland War, Teaching Plan and
Program for History