ZBIVANJA 1918.

I KRAJ RATA
Wson |e s |edne strane potaknut bo|evkom dekarac|om o mru
samoopred|e|en|u naroda, a s druge strane ee da tom revouconarnom
zaht|evu postav graansko-demokratsku opreku, 8. s|en|a 1918. g.
podno Kongresu svo| program 14 toaka u ko|em |e zacrtao prncpe
meunarodnh odnosa nakon rata. 1. ugovor o mru treba|u se skapat
|avno, a pos|e toga ne sm|e bt nkakvh ta|nh sporazuma, a dpomac|a
e od tada uv|ek radt |avno; 2. apsoutna soboda pomorske povdbe za
vr|eme rata mra zvan tertor|anh voda; 3. ukdan|e svh ekonomskh
prepreka; 4. snavan|e naconanh naoruan|a na na|man|u moguu m|eru
ko|a odgovara sgurnost zem|e; 5. neprstrano r|eavan|e koon|anh
zaht|eva uzman|em u obzr nteresa naroda o ko|ma |e r|e; 6. odazak
stranh vo|nh snaga sa ruskog tertor|a; 7. odazak stranh vo|nh snaga z
Beg|e uspostava n|ene pune suverenost; 8. osobaan|e tavog
tertor|a Francuske s korekc|om nepravde ko|u su |o| nan|e Prus 1871. g.
u Azasu Lorenu; 9. uspostava Ita|e u n|eznm naconanm grancama;
10. puna soboda za autonoman razvtak A-U; 11. evakuac|a Rumun|ske,
Srb|e Crne Gore sobodan praz moru za Srb|u; 12. autonoman razvo|
za neturske narode u Osmanskom Carstvu, sobodan proaz kroz
Dardanee; 13. osnvan|e sobodne Po|ske s zazom na more prk|uen|e
Po|sko| onh tertor|a ko|e su nase|ene Po|acma; 14. osnvan|e Drutva
naroda ko|e e prut uza|amno |amstvo za potku tertor|anu
nezavsnost mam dravama. Ovm programom Wson |e ponudio
samostalnost sim narodima zaagao se za nov sv|etsk poredak bez
vekh sa.
Iako su Wsonove toke predvae samo autonomi!u narodnost unutar
A-U, 1918. g. stuac|a se znatno prom|ena, |er |e SAD prznao
Cehosovako| status zaraene drave z|asno se u prog nezavsnost
|ugosavenma. Wson |e u svom odgovoru caru Karu rekao da n|ma
(narodma), a ne n|emu (caru) prpada pravo da odue u ko|em obku se
mogu zadovo|t n|hove naconane ten|e. Bo |e to konaan znak za
poetak raspada A-U. Narodno v|ee u Pragu ob|avo |e da ve nema
pregovora s Beom, |ugosavensko Narodno v|ee ob|avo |e stvaran|e
Drave SHS, Rumun| u Sedmogradsko| e|e su zabrat Narodnu
skuptnu. Karo |e sada prsta|ao na samostane drave, a |e predagao
da budu povezane za|ednkm zvrnm v|eem. No tada |e doo do
prom|ena u Maarsko|, gd|e |e grof Karo| formrao ugarsko Narodno v|ee
ob|avo kra| duastke monarh|e postanak nezavsne drave Ugarske.
Cm |e ua da |e Bugarska otpaa, turska lada os|eta |e da se rat b
kra|u. Saveznc su b pred samm Cargradom, a turska vo|ska rasprena
po tavom carstvu. I Cargrad |e bo zoen pomorskom napadu, gd|e su
saveznc ht|e probt bokadu Dardanea. Madoturska vada ba |e
nesposobna da se opre, pa |e Enver-paa podno ostavku. Nova vada na
eu s I"#t$pa%om pokuaa |e brzm mrom zb|e opasnost zak|ut
separatn mr pr|e kaptuac|e N|emake, nada|u se u bae uv|ete od
saveznka. Vada se obrata Brtancma, trae od n|h zattu ako napust
N|emaku. To |e prhvaeno, uz uv|ete da Turska otvor t|esnace da
autonom|u Mezopotam|, Sr| kavkaskom podru|u. Tako |e Turska 18.
&. 1918. kapitulirala. Prmr|e s Turskom potpsano |e u Mudrosu n|me
|e Turska moraa demobzrat vo|sku, dat u zatoentvo sve ratne
brodove predat garnzone u Sr|, Trpotan| Mezopotam|. Saveznc su
ovaten da zapos|ednu t|esnace, te Batum Baku ko| m |e omoguavao
kontrou e|eznca. No kako |e sporazum skop|en samo s Brtancma on
su geda |edno svo|e nterese. Tako n Francuska, n Ita|a, n Grka nsu
nae u tom prmr|u garanc|e ko|e b tte n|hove nterese u Sr| Mao|
Az|.
Ta|anska vo|ska zapoea |e 24. stopada 1918. g., kad |e ve sve bo
gotovo, oduu|uu ofenzvu protv A-U. Napadnute su austr|ske snage
ko|e su se onako ve naaze u raspadu. Ne ud stoga to su Ta|an ma
mnogo usp|eha u to| ofenzv. Zauzeem Vttora Veneta ofenzva |e
zavrena poraz se pretvoro u rasuo. Austro-ugarska komanda nasto|aa
|e samo spr|et katastrofu, a |edno su n|emake |ednce tu tamo
krenue u protunapad. Ova| napad Ita|a |e una samo z razoga da
dob|e tertor|e, a n|me |e zapravo zazvaa konan raspad A-U, ko| |e bo
gavnm uzrokom kaptuac|e N|emake. Vo|n poraz austr|ske vo|ske na
ta|anskom bo|tu ubrzao |e raspad Monarh|e. U ekm
|ugosavenskm zem|ama narodna v|ea poea |e organzrat vade. Car
|e 29. X. 1918. kapturao, a |e |o uv|ek pokuavao da zmeu
novoformranh drava osnu|e neku dunavsku konfederac|u, ko|em b na
eu sta|aa carska dnast|a. Ta| pr|edog posan |e sama Antante, a one
su odgovore da se ne mogu uputat n u kakvo pogaan|e s carskom
vadom ko|a ve nema ustavne vast. Ona przna|e samo vade novh
nezavsnh drava. 29. X. 1918. progaena |e Cehosovaka Repubka, a
stog dana |e u Zagrebu progaena Drava SHS. Dana 30. stopada 1918.
g. Narodna skuptna austr|skh N|emaca zgasaa |e stvaran|e austr|ske
drave, ko|a |e postaa repubkom, nakon abdkac|e cara Kara. Istog dana
prznata |e vast Karo||u u Budmpet, a Tsa |e ub|en.
N|emc su nakon ob|ave rata od strane SAD-a pour s napadma na
zapadnom bo|tu pr|e skrcavan|a Amerkanaca. No t napad su b
odb|en, a N|emc potsnut. ' koloo"u 1918. g. saveznke snage
poduzee su oduu|ue napade na zapadnom bo|tu, a u sto vr|eme
doo |e do probo|a Sounskog bo|ta. 29. ru|na 1918. z rata |e stupa
Bugarska skopa prmr|e. A-U se moraa povu s ta|anskog bo|ta gd|e
su se n|ene snage, ugavnom sastav|ene od prpadnka raznh naroda,
raspae. A-U |e zatraa prmr|e 29. stopada, a 8. studenog N|emaka
ko|a |e 11. 11. 1918. kapitulirala. Tme |e zavren 1. sv|etsk rat.
(. )IR*VNA K*N+,R,N-IJA ' .ARIZ'
Kra|em rata nestae su sa karte tri #lik# /arsk# dinasti!#, to |e doveo
do prom|ene rema vast u n|hovm dravama. U pob|ednkm su
dravama obc vast osta neprom|en|en (paramentarzam). 0i1#raln#
i parlam#ntarn# id#!# be su sto tako ugroene po|avom novog
potkog pokreta na stoku - komunzma. Dok berano demokratsko
uen|e naae drav zadatak da potu|e prava ov|eka u zakonodavstvu
se prdrava stanovth oph pravnh naea vr|ednost, so!#tsko
u#n!# potpuno podn|ava ov|eka drav smatra da zakonodavac ne
treba postav|at nkakvu grancu n|ezno| vast kad se rad o m|erama ko|e
su u skadu s revouconarnm c|em. Tako su se nakon rata po|ava dva
koncepta ureen|a pos|eratnog sv|eta: revouconarn koncept, ko| se n|e
razvo poto se soc|ademokratske snage u sredn|oeuropskm zem|ama
nsu zagr|ae za revouc|u sov|etskog tpa. Drug |e bo buroask na
teme|ma Wsonovh 14 toaka Parke mrovne konferenc|e.
Mrovna konferenc|a u Parzu poea |e s radom 18. si!#n!a 1919. g. u
vr|eme kada |e Europom haraa pan|oska groznca (grpa), ko|a |e
pokosa gotovo 20 m|una |ud, gotovo dvostruko ve nego to h |e
pognuo u ratu. Znaa|no ob|e|e vremena u ko|em |e zas|edaa
konferenc|a be su soc|ane revouc|e, na|vem d|eom sa soc|astkm
c|evma. Sredn|a nost konferenc|e bo |e amerk preds|ednk Wson,
ko| |e na zas|edan|e doao s vrstm uv|eren|em da e se rad konferenc|e
odv|at pod zastavom gra2ansk# d#mokra/i!#. On |e bo na|ve
autortet na konferenc| |er |e na n|o| sud|eovao kao preds|ednk SAD-a,
one zem|e ko|a |e draa u rukama poovcu sveukupnog sv|etskog
kaptaa, kod ko|e su ostae zem|e Europe be do gra zaduene.
Izmeu pob|ednkh sa Antante, posebno i"m#2u ,ngl#sk# i
+ran/usk# ni!# 1ilo !#dinst#nog gl#di%ta u pogedu rada konferenc|e.
Francuska |e e|ea osgurat prevast u Europ to ve osabt N|emaku,
kako |e ova ne b moga ve ugroavat. Insstraa |e da n|emaka granca
bude na Ra|n da se N|emako| nametnu to tee ratne reparac|e. S
druge strane, e|ea |e da ance Antante vo|no reagra|u protv Rus|e,
kako b spr|ee ren|e soc|azma u Sredn|o| Zapadno| Europ. Engeska
se zauzmaa za unten|e n|emakoga koon|anog mper|a osguran|e
prevast na moru. Smatraa |e da N|emaku ne treba preve osabt, |er b
|aka N|emaka trebaa bt brana Europe od Rus|e ravnotea Francusko|.
Uz ove tr se, na stran pob|ednka s|ede su Ita|a |apan, a sud|eovat
su e|e predstavnc man|h drava saveznca, predstavnc naroda
Podunav|a Istone Europe. Stoga se postav|ao ptan|e kako organzrat
rad konferenc|e s 25 drava sa svh pet kontnenata. Penarne s|ednce su
odrane stoga samo na poetku na kra|u konferenc|e, a stvarne oduke |e
prvo donoso V|ee desetorce, sastav|eno od po 2 predstavnka vekh
sa, a nakon povaen|a |apana, Vi!#3# #tori/#.
Ptan|e formran|a nove za|ednce europskh drava postao |e na|veom
potekoom u radu konferenc|e. Ptan|e granca novostvorenh drava
n|hovh tertor|anh zaht|eva r|eeno |e praima man!ina: novonastae
drave ko|e nsu obuhvaae samo |edan narod, morae su se obvezat da
e prpadncma drugh naroda u okvru svo|h granca osgurat opstanak
bez prsne ntegrac|e. Prv |e to prhvato u me Cehosovake Toma
Masark. Odustao se od na#la samoopr#d!#l!#n!a naroda, da se ne b
n|emake austr|ske pokra|ne d|eov Ceke Po|ske gd|e su preteto
stanova N|emc prk|u N|emako|.
Na konferenc| su formurana naea nan rada 4ru%ta naroda, ko|e
|e kao prva van|a oduka konferenc|e osnovano u travn|u 1919. g., a
n|egova su prava ua u zavrn dokument konferenc|e Versa|sk ugovor.
Wson |e Drutvo naroda zam|ao kao organzac|u svh suverenh drava,
ko|e b trebae ravnopravno demokratsk oduvat o svm ptan|ma
meusobnh odnosa o razvo|u c|eog ov|eanstva. Drutvo naroda n|e
naruavao naeo suverenost, |er n|e obvezvao n|ene ance na
za|ednko postupan|e, ve |e trebao postat samo sasta|ate anca na
ko|em b one uskade svo|e pogede. Imao |e Generanu skuptnu, V|ee
od 4 do 6 stanh 9 nestanh anova, Stan sekretar|at, Meunarodn
sud Meunarodn ured za rad. Ze|a za koektvnom sgurnou zraena |e
u pravma Drutva samo na#lnom i"!aom da 3# saka lani/a
po%toati t#ritori!alni int#grit#t i politiku n#"aisnost drugi5
lani/a, a n|e stvoren nstrument ko| b osguravao da se ta obveza
potu|e. Za spreavan|e eventuanh ratova predvene su ekonomske
sankc|e anca protv drave napadaa. Iako |e Wson bo |edan od de|nh
tvoraca Drutva naroda, ono |e ve na samom poetku dov|eo vek
udarac kada |e am#riki 6#nat od1io pristupan!# 6A4$a 4ru%tu.
Izostanak Rus|e no ga |e |o abav|m. |edan od eemenata Drutva ko|
|e mao tra|an efekt bo |e mandatni sist#m. Pos|edca rata ba |e e|a
Veke Brtan|e Francuske da se domognu n|emakh koon|a d|eova
osman|ske drave. A tm podru|ma ve nsu moge uprav|at po svo|o|
vo|, kao u koon|ama, ve su dobe mandat od Drutva naroda da rade
na razvo|u dobrobt th naroda. Drutvu su mora podnost zv|eta|
svake godne.
Prv mrovn ugovor na konferenc| zak|uen |e s N!#makom u V#rsa!u
78. lipn!a 1919. g. N|emaka deegac|a n|e moga sud|eovat u zrad
ugovora, ve su |o| uru gotov ugovor ostav |o| nekoko dana da ga
potpe. N|emaka n|e sm|ea mat veu vo|sku, nt uvest vo|nu obvezu.
Moraa |e Antant predat venu svo|ega tekog naoruan|a obvezat se
da e untt goem bro| puaka. Zabran|eno |e da ma mornarcu grad
ratne brodove. Oduzet su |o| Azas Loren prpo|en Francusko|, Danska |e
doba s|evern Sezvg, a Po|ska zapadnu Prusku, Poznan| Gorn|u Sesku.
Gdan|sk |e postao sobodn grad pod upravom Drutva naroda stupo |e u
carnsku un|u s Po|skom. Na rok od 15 godna moraa |e demobzrat
ustupt Ra|nsku obast. Bo |o| |e zabran|eno u|edn|en|e s Austr|om.
Na|tea odredba ba |e goema ratna odteta to |u |e moraa patt
savezncma to 126 m|ard zatnh maraka u roku od 30 godna.
Drug mrovn ugovor zak|uen |e u 6aint 8#rm#nu 19. ru!na 1919. g.
i"m#2u Antant# i R#pu1lik# Austri!#. U n|emu |e prznat nastanak
Cehosovake, Ita|a |e doba |un Tro do Brenera gd|e |e v|ea znatna
ta|anska man|na. Prema Londonskom ugovoru Ita|a |e |o doba neke
sovenske hrvatske kra|eve: sovensko prmor|e s Trstom, Istru, do
Koruke Kran|ske. Za te su pokra|ne voene dpomatske borbe zmeu
Ita|e Kra|evne SHS. Novo| |e Kra|evn SHS prznat do Koruke,
sovenska Sta|erska, Kran|ska Damac|a, a kasn|e, od Ugarske, Hrvatska,
Savon|a, Vo|vodna, te BH. Po|ska |e doba Gac|u. S ugarskom |e
skop|en poseban sporazum u Tranonu.
Treu ugovor zak|uen |e 7:. stud#nog u N#uill;!u s Bugarskom.
N|me |e Bugarska u korst Grke zguba do Trak|e zaz na Ege|sko
more. U pn|u 1920. g. zak|uen |e mrovn ugovor Antante s Maarskom,
ko| |e potvrdo prk|uen|e Sovake potkarpatske Rus|e Sovako|, te
Sedmogradske Rumun|sko|. Antanta |e 1920. g. prmoraa Tursku da u
6#r#su potpu mrovn ugovor ko|m |e Turska svedena na tursk etnk
tertor| - Anado|u t|esnace s Cargradom zaeem. Grka |e na 15
godna doba upravu nad Smrnom |ugozapadnom Maom Az|om te
nekoko ege|skh otoka. Turska |e moraa prznat samostanost Armen|e
pod engeskm protektoratom, a Kurdstanu osgurat autonom|u.
Versa|sk mrovn sustav stvoren |e sa gedta pob|eenh pob|ednka,
tako da |e u svom kor|enu noso kcu revanstkh ten|, ko|e e se
kasn|e raspamsat u nov rat.
4. 6*-IJA0I6TI<K, R,V*0'-IJ, ' 6R,4NJ*J
,'R*.I
N*V,)BAR6KA R,V*0'-IJA ' NJ,)A<K*J
R#olu/i!a !# "apo#la (. stud#nog 1918. g. pobunom mornara u
n|emakm podmornkm bazama. Narednh dana zahvata |e radntvo
svh veh n|emakh gradova ko|e |e poeo organzrat svo|a v|ea
zaht|evat repubku. Vodea potka snaga revouc|e ba |e
6o/i!ald#mokratska stranka N!#mak# (SPD). Revouc|a |e na|pr|e
pob|eda u Mchenu, gd|e su Soc|ademokrat 7. studenog preuze vast
svrgnu vada|uu dnast|u. 9. studenog doo |e do generanog tra|ka u
Bernu. Stara |e vast ba posve parazrana, a vada|u so|ev okran.
Preds|ednk carske vade Max Badensk predao |e tada svu vast
preds|ednku SPD-a +ri#dri/5u ,1#rtu, a n|egov suradnk Schedemann
|o |e stog dana s bakona Rechstaga progaso repubku. No dva sata
kasn|e Karl 0i#1kn#/5t |e sa bakona Rechstaga progaso N|emaku
soc|astku repubku pozvao radntvo da zgrad svo|u vast. Vena
radntva s|eda |e potku SPD-a ko|a se zaagaa za mrno zakonto
ostvaren|e soc|azma u suradn| s buroaz|om. Tome se suprotstava
ekstremna |evca okup|ena oko Ros# 0u=#m1urg i Karla 0i#1kn#/5ta
u 6partakoom sa#"u ko| su tra uspostavu vast preko radnkh
vo|nkh v|ea. Negd|e u sredn su b Nezavsn soc|ast, ko| su s SPD-
om formra V|ee narodnh opunomoenka. Ebert |e osgurao o|anost
vo|ske, obeav da nee drat u n|enu strukturu. Tme |e n|egova vast
ba osgurana. Nakon toga SPD |e krenuo u program obkovan|a
demokratske paramentarne repubke.
Spartakov savez prom|eno |e kasn|e me u Komunstku part|u
N|emake, ko|a |e demonstrac|ama pokuaa obort Ebertovu vadu. Ebet
|e pozvao u pomo vrhovnu komandu vo|ska |e ot|eraa demonstrante s
uca. Zbog toga su Nezavsn soc|ast napust vadu, pa |e SPD formrao
samostanu vadu. Stan|e se zaotro kad su Spartakovc poetkom 1919.
g. organi"irali #lik# d#monstra/i!#, a protv n|h pozvan su tada
reakconarn dobrovo|ak odred, a um|eaa se vo|ska. Tako |e
obraunom vo|ske demonstranata zavro pokua| soc|astke revouc|e
u N|emako|, dok su Rosa Luxeburg Kar Lebknecht uhvaen ub|en.
Ebert |e odrao vast, te su ubrzo proveden zbor za konsttuantu na
ko|ma su pob|ed Soc|ademokrat. No u paramentu su #3inu ipak
i"1oril# gra2ansk# strank#, ko|e nsu od N|emake stvore repubku
kakvu |e hto Ebert, ve paramentarnu graansku dravu progaenu u
Wemaru.
*6NIVANJ, K*)'NI6TI<K, INT,RNA-I*NA0,
Ponesen zbvan|ma u N|emako|, Len|n |e potkra| 1918. g. predoo
revouconarnom marksstkom radntvu sv|eta osnvan|e nove
komunstke nternaconae, ko|a b se posve odvo|a od soc|ademokrata,
ko| nsu prhvaa de|u o revouc|. Tako |e osnvak kongres Tr#3#
komunistik# int#rna/ional# odran 6. s|en|a 1919. g. u Moskv. U
nternaconau su ue man|e komunstke organzac|e skupne, a
n|edna organzrana radnka stranka s masovnom bazom, osm |eve
norveke bugarske soc|ademokrac|e.
5. SJEDINJENE AMERIKE DRAVE DO 2. SVJETSKOG
RATA
Na zborma 1920. g. preds|ednk Wson Demokratska stranka pretrp|e
su teak poraz. Repubkanska vena odba |e sud|eovan|e Amerke u
Drutvu naroda, a sto tako potpsvan|e Versa|skog sporazuma, te su SAD
1921. g. s N|emakom skope poseban mr. SAD se |o nsu ht|ee vezvat
za nkakve van|skopotke sporazume meunarodne organzac|e, ve su
ponovno poee provodt svo|u politiku i"ola/ioni"ma. Rat |e
sporukama za saveznke zgradn|om vastte vo|ske dao prvred snaan
zamah zapoea |e preobrazba SAD-a u na|mon|u gospodarsku su na
sv|etu. Teo se oslo1a2an!u prir#d# dr>an# kontrol#, a te su
tendenc|e nae svo| zraz u Repubkansko| stranc ko|a |e u svo|em
programu brana vrst ndvduazam, kao amerk nan vota. Doo |e
do stvaran|a goemh koncerna korporac|a ko| su zavada tavom
amerkom prvredom. Od prvrednog zamaha mao |e korst tzv. sredn|
so| ko| |e naao posao u novm poduzema. 1928. g. za preds|ednka |e
zabran kreator gospodarske potke SAD-a nakon rata ?oo#r.
1929. g. Amerka |e dov|ea, kao ostatak sv|eta, gospodarsk som ko|
|e zapoeo na @/rni p#takA 7B. listopada uskoro se produbo u veku
gospodarsku krzu s opadan|em tave prozvodn|e rasuom nadnca
c|ena. Hooverova vada n|e se znaa pon|et s pos|edcama gospodarske
krze, te |e na zborma 1932. g. pob|edo demokratsk kanddat
Roos##lt. On |e zapoeo s m|erama htne pomo, zapo|avan|u putem
vekh |avnh radove, stabzac| c|ena u po|oprvred, skortavan|u
prrodnh sa (reguac|a r|eke Tenessee). Zatm |e dono obman program
soc|anog preobraa|a ureen|e radnog odnosa. U poetku se krupn
kapta tome oduprao putem Vrhovnog suda ko| |e neke zakone
progaavao protuustavnma, a |e nakon zm|ene n|egovog sastava vada
doba sobodne ruke. Ta| program gospodarskog oporavka poznat |e u
sv|etu pod nazvom @N#C 4#alA. Doo |e do preobraa|a strukture tave
po|oprvrede, od skortavan|a ta do ukan|an|a zakupa. 0i1#rali"a/i!a
radnog odnosa don|ea |e prznavan|e sndkata u federanom okvru kao
partnera u pregovorma s poduzetncma, te |e uvedeno mrovnsko
zdravstveno osguran|e. Tete se poako poeo pomcat s po|ednh
drava prema federano| vad, |a se d|eatno poveaa. Roosevet |e
smatrao da se obrana amerkog sta vota amerke sobode o van|skh
unutarn|h nepr|ate|a mora sasto|at od m|era za zattu ekonomske
sgurnost graana.
D. V,0IKA BRITANIJA I NJ,ZIN -*))*NE,A0T?
Na kra|u rata Veka Brtan|a |e u potpunost postga svo| c|, a to |e bo
sk|uvan|e N|emake s mora, a s druge strane ba |e osoboena ruskog
prtska u az|skom prostoru. Razv|ena brodogradn|a brzo |e nadoknada
gubtke u ot, nastae t|ekom rata. No ekonomska baza brtanskog
mper|a n|e ve ba onako |aka, kao pr|e rata, |er su trte preuzmae
nove ndustr|ske grane ko|e su mae svo|e na||ae centre u SAD-u
N|emako|. Brtan|a se pak draa svo|e pov|esne potke tradc|e da se
sve nemnovne prom|ene vre postupno demokratsk preko paramenta.
N|e ba spremna svo|e potko drutveno ureen|e m|en|at na brznu,
pa zato so/i!alistika r#olu/i!a u Britani!i ni!# nikada imala i"gl#da
"a usp!#5. Radnc su svo|a prava bran preko @trad# unionaA, ko| su
1919. g. spr|e veu vo|nu ntervenc|u protv sov|etske Rus|e.
Nakon paramentarnh zbora 1922. g. Lberana stranka |e zguba
oduu|ue m|esto na potko| scen, ako |e n|ezn voa 0lo;d F#org#
uvao vek uged. Potrebe novog vremena shvat su na|bo|e
kon"#rati/i, ko| su pokua sauvat to ve od predratne Engeske.
Oduan prodor zvo|evaa |e 0a1uristika stranka, ko|a |e zam|ena
berae kao na||aa opozc|ska stranka. Fnanc|sku podrku maa |e u
raznoko udruenm trade unonma. On su tako 1924. g. do na vast, a
|e vada paa, |er Parament n|e hto ratcrat prznan|e SSSR-a. Ponovno
e dobt mandat 1929. g. kada e raztm |avnm radovma postupno
poet preusm|ervat prvredu r|eavat ptan|e nezaposenost. No zbog
gospodarske krze 1931. g. ba |e oform|ena lada narodn# koali/i!#,
ko|u |e vodo Mac Donad. N|egova potka gospodarskog zatvaran|a n|e
usp|ea, |er su brtansk domnon ve zvo|eva toku samostanost da
n|ma n|e ve bo mogue uprav|at prema potrebama otoka. Ipak,
koac|ska vada |e usp|ea sanrat pos|edce krze, a 1935. g. |u |e
zam|ena konzervatvna vada 6tanl#;a BaldCina.
Engeska van|ska potka zmeu dva rata ba |e prno kobna za razvo|
sv|eta. Brtan|a |e ht|ea nastavt predratnu potku apsoutnog
gospodstva na moru ouvan|u svo| mper|a, a na kontnentu potku
ravnotee snaga. U dvadesetm godnama |e potkom poputan|a
poku%ala N!#maku ponono int#grirati u europsku za|edncu, te |e
srednom dvadeseth N|emaka osoboena paan|a reparac|a. Zbog toga
|e ba u stanm nesporazumma s Francuskom, a |e s n|om moraa
suravat |er |e samo tako moga osgurat |amstvo napretka Europe. Kad
se po|avo fazam Brtanc su pokaza kol#1l!iu politiku. U vr|eme
pan|oskog graanskog rata zauzma su se za potpuno nem|ean|e, me
su sab pan|osku repubku. Na|kobn|a |e ba van|ska politika
-5am1#rlaina ko| se nadao da e od 1937. g. tertor|anm konces|ama
u Europ zadovo|t Htera sauvat mr, te |e bo ini/i!ator )Gn/5#nsk#
konH#r#n/i!# 19(8. g.
Nakon 1.s.r. engesk su se domnon |o ve osamosta. Tako !# 1977.
g. Irska postala dominionom, me |e prvremeno okonana dugotra|na
borba Iraca za samostanost. Nagaava|u potpunu ravnopravnost
matne drave sa domnonma, ko|e su nazva sobodn narod,
Brtanc su nazv Imper|a zam|en sa Britanska "a!#dni/a naroda.
Ze|a za dobvan|em statusa domnona |ava se u Indi!iI na|van|o|
engesko| koon|. Odmah nakon zavretka rata Ind|u su zahvat snan
protuengesk nemr pod vodstvom Kongr#sn# strank# )a5atm#
Fand5i!a. On |e 1922. g. zatrao autonom|u, a potom poveo potku
pasinog otpora protv Engeza. Ind|ce |e pozvao da bo|kotra|u engesku
ndustr|sku robu. Brtanc su odgovor represvnm m|erama, a |e otpor
da|e rastao. Na zas|edan|u Ind|skog naconanog kongresa u Lahoreu
1929. g. pretena vena pod vodstvom Gandh|a Nehrua, zaht|evaa |e
potpunu samostanost Ind|e, to |e zazvao zatvaran|e naconanh
potkh voa. 1935. g. brtansk |e parament dono "akon o Indi!i,
prema ko|em se 1937. g. Burma odva|a od Ind|e, a sama Ind|a da|e
osta|e pod brtanskom vau ba |e ureena kao savez pokra|nskh
dravca, ko|e su dobe autonomne vade. 1937. 1939. g. doo |e do
krvavh suko1a i"m#2u muslimana i 5indusa, to |e pred poetak 2.s.r.
onemoguo Ind| dobvan|e nezavsnost.
:. +RAN-'6KA 4* 7. 6VJ,T6K*F RATA
Francuska |e z 1.s.r. zaa kao pob|ednk, te |e na Parko| mrovno|
konferenc| ba gavn strateg. Do Hterovog uspona u europsko| potc
ponaaa se kao hegemon, te se osobto u 6r#dn!o! ,uropi oslan!ala na
ni" dr>aa ko|e su spun|avae n|ezne e|e. Francuska |e neprestano
stra5oala od o1no# N!#mak#, ko|a b se moga ponovno uzdgnut.
Na poetku 20-h ekonom|a se oporava povratkom Lorena Azasa to |e
o|aao francusko rudarstvo metaurg|u, a |e nakon rata u ndustr|sko|
prozvodn| zaosta|aa za Brtan|om N|emakom. Zbog nagog pada
vr|ednost franka vek bro| |ud |e osromao, osobto sredn| so|. Vautu
|e stabzraa vada tek srednom dvadeseth na eu s .oin/ar#aom.
Deset|ee nakon 1.s.r. potk |e bo vro nestabno. Stare konzervatvne
monarhstke stranke su nestae. Desnca (bogat |ud ko| su bran svo|
prvegran pooa|) prhvata |e demokrac|u paramentarzam d|eovaa
|e unutar sstema. Radnke nemre 1919. doekao |e desnarsk rem
Cemenceaua m|eavnom se poputan|a. Pobo|ano |e soc|ano
zakonodavstvo zak|uen nov koektvn ugovor zmeu posodavaca
sndkata. Radnk se pokret, potkra| 1920. g. pod|eo na komunste, ko|
su b u ven prk|u se Komunstko| nternacona na soc|aste,
ko| su tek 1924. g. dostg komunste. On su b prstae paramentarzma
reformstkog puta u soc|azam.
U prvm poratnm godnama ladali su d#sniarski r#>imi ko| su u
pogedu N|emake zauzma kruto beskompromsno sta|ate tra su
strktno provoen|e odredb mrovnog sporazuma. Postg su da 197(. g.
+ran/uska okupira Ru5rsku o1last, a su ve 1924. g. na zborma
zgub od soc|asta (|ev karte). Vadu |e formrao |ev radka ?#rriot.
Radikalna stranka r#pu1likani"ma, demokrac|e sobode, ko|a |e
brana naea francuske revouc|e, armraa se potkra| 19. st. ba |e sve
vr|eme gavn nosac Tree Repubke. Predstav|aa |e ugavnom n so|
se|ake sredn|ake, novnke, |ude sobodnh zanman|a. Potka |o| |e ba
napredna, a u ekonomskom pogedu konzervatvna reakconarna. Ba |e
nepr|ate|sk raspooena prema katocma, krupnom kaptau
veepos|edu, a nepov|er|va prema soc|azmu, dre se vrsto putova
demokrac|e paramentarzma. Herrotova vada |e sman|a napetost s
N|emakom prznaa |e SSSR. Francusk mnstar Brand 1928. g. postgao
|e s amerkm m.v.p. Keoggom skapan|e pakta ko|m b se sve se
potpsnce odreke upotrebe se u meusobnm sporovma.
Poetkom trdeseth godna ekonomska |e krza don|ea potku krzu.
Po|avo se ni" organi"a/i!a Ha%istikog tipa kao kra|ev kameot,
patrotska omadna, francuska akc|a ogn|en krev. On su zaht|eva
ukdan|e paramentarne demokrac|e okonan|e kasne borbe uvoen|em
autortarnog sstema vadavne. Na zborma 1932. g. radka soc|ast
ponovno su dob venu, a nsu mog r|et ekonomsku krzu, a kad se
1934. g. saznao za nanc|ske skandae u ko|e su b um|ean anov
vade, Ha%istik# organi"a/i!# organi"iral# su mason#
d#monstra/i!# pokuae srut rem. Tada su soc|ast pozva
radntvo sve demokratske potke snage na obranu paramentarzma
demokrac|e. Tako su komunst prhvat ponudu soc|asta za suradn|om
napust potku kasne borbe. Prvremeno su odgod otru borbu za
soc|azam u korst borbe protv fazma. 19(D. g. stor#n !# Narodni
Hront sastav|en od Radkaa, Soc|asta Komunsta. Front |e pob|edo na
zborma stvorena |e vada ko|u |e vodo 0#on Blum, voa soc|asta. Iste
godne sndkat su organzra veke tra|kove ko|ma su pokua prst
vadu da ostvar obean program. )atingonskim spora"umom
poveane su pae skop|en koektvn ugovor, a |e nac|a ubrzo
anuraa ta| napredak. Doo |e do razaen|a u koac|, |er radka nsu
b nakon|en potc Buma ko|a |e ba usm|erena na soc|azac|u. A u
van|sko| potc Bumova se vada naa u teko| pozc|. Bum |e eo
podrat repubkansku Span|osku, a se pao otpora radkaa, ko| su
nsstra na neutranost, pa desnce ko|a |e ba za Franca. Napos|etku
vada se prdrua Engezma u komit#tu "a n#mi!#%an!#. Narodn se
front 1938. g. raspao do poetka rata vade su sastav|a radka
(4aladi#r) ko| su se prk|u Brtan| 1938. g. prkom potpsvan|a
Mnchenskog sporazuma.
8. NJ,)A<KA 4* 4R'F*F 6VJ,T6K*F RATA
E,I)AR6KA R,.'B0IKA
.rir#dni t#m#l!i N!#mak# nakon rata b su toko vrst da h n udar
nakon Parke mrovne konferenc|e n|e mogao pogodt. Osnove ndustr|e
- rudarstvo, ndustr|a e|eza eka, rade su prema suvremenm
metodama uz neprestanu raconazac|u, pa ak ntegrac|u. Monopo na
podru|u kem|ske ndustr|e bo |e zbog nametan|a ugovora o zruen|u
patenata d|eomn zgub|en, a |e da|e bo znaa|an. Kapactet su se
koncentrra u nekoko podru|a: u Ruhrsko| obast u Sredn|o| N|emako|.
Bern |e kao gavn grad postao prvredn centar N|emake. Po|oprvreda
|e da|e ba vro ekasna prozvoda |e dovo|no za domae potrebe.
Na zborma za konsttuantu 1919. g. SPD n|e dobo apsoutnu venu, pa
|e morao suravat s dv|ema graanskm strankama (N!#maka
d#mokratska stranka i Katoliki /#ntar). On su stvor tzv.
C#imarsku koali/i!u, ko|a |e 11. stud#nog don|ea ustav. Tm ustavom
drava |e ostaa decentrazrana pokra|nske su vade sauvae svo|e
potke nadenost, a Pruska |e ostaa netaknuta. Upravo |e opstanak
Pruske prdono stabnost nove drave, |er su u n|o| venu ma
soc|ademokrat, za razku od Bavarske Ruhra, gd|e su desnar
skazva snaan separatzam.
Uvren|u drave trebao |e prdon|et |ak polo>a! pr#ds!#dnika
r#pubke. N|ega |e pebsctarno brao c|e narod, te |e on bo nezavsan o
paramentu. On |e menovao otputao kanceara n|egove mnstre, a
zakonske |e pr|edoge, pa ak ako su pro parament, mogao stav|at na
referendum bo |e vrhovn zapov|ednk vo|ske. Na teme|u ustava mogao
|e ob|avt zvanredno stan|e protv saveznh zema|a ko|e b povr|ede
ustav. Tako monog preds|ednka nazva su nadom|estkom za cara. Prv
preds|ednk bo |e Ebert, ko| |e na odgovoran nan korsto svo|e ovast
pomagao |e da nova drava prebrod sve krze u prvm godnama nakon
rata. 1920. g. pak |e desnarsk or|entran 1#rlinski garni"on i"r%io
pu na vast doveo EolHganga Kappa. Legana se vast skona u
Dresden, a potom u Stuttgart, dok |e radntvo d|em drave spontano
zapoeo tra|k. Do vo|ske ostao |e v|eran staro| vad, ko|u |e podravaa
Antanta pu |e propao, a |e pokazao kako su antdemokratske snage u
N|emako| da|e |ake.
Na zborma 1920. g. SPD Demokratska stranka zgube su mnogo
mandata, a o!aala !# l!#i/a (nezavsn komunst). Nakon th zbora, pa
sve do 1928. g. nasta|u vade centra (demokrat, narodna stranka
centrum) ko|u su toerra, pa podrava soc|ademokrat |evar. SPD
|e na vast doao samo |o 1928-1930. Bro|ano o|aaa KP pokuaa |e u
dva navrata do na vast revouconarnm prevratom to 1920. g. 1923.
g. No n|e maa usp|eha, |er |e o!ska 1ila i"ra"ito protuso/i!alistiki
ori!#ntirana. Godne 1923. zba |e ekonomska krza ko|a |e onemogua
paan|e reparac|a. Tako su Francuz, da b osgura svo| do, vo|no
okupra ndustr|sk na||ae n|emako podru|e - Ruhr. N|emc su
odgovor pasinim otporom prozvodn|a u Ruhru |e obustav|ena.
Amerkanc Engez nsu se saga s francuskom potkom okupac|e, a
nsu nta poduzma. Stoga |e n|emaka vada da b zb|ega ekonomsku
katastrofu, moraa odustat od pasvnog otpora. Ekonomsku nestabnost
pokuaa |e 197(. g. skorstt maobro|na Naconasoc|astka stranka
AdolHa ?itl#ra i u )G/5#nu i"r%iti pr#rat dokopat se vast.
Bavarska vada vo|ska su ugue pu nakon toga ne pokret gotovo
zamro.
Kad su 1924. g. Amerkanc Engez za s novm panom paan|a
n|emakh reparac|a, a N|emaka poea s paan|em, Francuz su se
povuk z Ruhra. Doaz do nagog |aan|a prvrede. Na zborma za
preds|ednka 1925. g. pob|edo |e kanddat desnce ?ind#n1urg, ko| |e u
poetku potovao ustav repubku, a |e kasn|e rado u korst desnce
prdono padu Wemarske repubke. Prv dpomatsk usp|eh N|emake bo
|e 1977. g. sklopl!#ni Rapallski ugoor sa 666R$om, ko| |e N|emako|
pruo osonac protv omrznute Po|ske otvoro sov|etsko trte.
'goorom u 0o/arnu 197B. g. N|emaka |e prznaa francuske grance
na zapadu ba prm|ena u Drutvo naroda, a n|e ht|ea prznat stone
grance prema Po|sko|. Nasto|aa |e da|e dobt oakce za paan|e
reparac|a, to |o| |e usp|eo 1929. g. na konferenc| u Hagu.
Prvredna krza poetkom trdeseth maa |e za N|emaku katastrofane
pos|edce. Vada pos|edn|eg soc|ademokratskog kanceara )Gll#ra pala
!# 19(0. g. zato to SPD n|e mogao prhvatt zaht|eve kaptaa da se
sman|e zdac drave za pomo nezaposenma kako b se teret
ekonomske krze prebac na ea radnka. Osnovana |e nova graanska
vada centra na eu s BrGnningom. Na zborma 1930. g. SPD |e da|e
na||aa stranka, a su se gasov ostah |evh stranaka prespa u 79J "a
na/ionalso/i!alist#. Brnnng n|e mao mnogo podrke u paramentu, a
svo| |e program provodo posebnm vadnm odukama, prm|enom
preds|ednkovh ovaten|a. Tako |e N|emaka postaa pr#ds!#dnika
r#pu1lika. Prvredna krza pokuaa se svadat tedn|om, a |e to samo
poveao bro| nezaposenh. To |e skorsta desnca 1932. g. obora
Brnnnga. Prvrednu krzu n|e okonao otpsvan|e reparac|a 1932. g. u
Lozan. Krupni kapital odluio s# tada osloniti na ?itl#ra, ko| |e
obeavao prestanak kasne borbe. Do n|egovog doaska na vast kancear
|e bo Franz von Papen ko| |e prdono ruen|u ostataka wemarske
demokrac|e. Raspusto |e zema|sku vadu Pruske ko|u su predvod
soc|ademokrat, me su zgub svo|u na|van|u bazu. Radntvo n|e
pruao nkakav otpor. Naconasoc|ast su po|aa propagandu zk
teror poveava svo| postotak na paramentarnm zborma 1932. g. U
s|en|u 1933. g. sporazum|e su se s ostam desnarskm strankama
preds|ednkom Hndenburgom ?itl#r !# (1. si!#n!a 19((. g. postao
n!#maki kan/#lar.
NJ,)A<KA .*4 NA-I*NA06*-IJA0IZ)*)
Hter |e svo| program na/ionalso/i!ali"ma zno |o 1924. g. u kn!i"i
@)#in KampHA. U n|o| |e svo|e pogede na pshoog|u masa, z ko|h se
moe raspoznat n|egova nadarenost za zavoen|e naroda. Ta| mu |e taent
omoguo da brzo preraste sve svo|e suparnke u stranc. U kn|z |e
odbaco potku Wemarske repubke zno |e svo| van|skopotk c| da
za n|emak narod dob|e prodor na Istok (Lebensraum) kako b
N|emc stek sv|etsku vanost. Program stranke progaen |e |o 1920. g.
neprom|en|vm u svo|o| prvo| tok zaht|eva pravo N|emaca na
samoopred|e|en|e rad u|edn|en|a. U Htera se ta de|a povezvaa s
rasnom deoog|om, s prmtvnm boogzmom z Darwnove borbe za
opstanak. U Men Kampfu on |e ob|avo nadmo3nost nordi!sko$
g#rmanskog o!#ka, ut|eov|enog u N|emcu, te n|emako gospodstvo,
kao pov|esno posan|e n|emakog naroda. Smsao sveg potkog vota
on vd u dobvan|u prostora, zada ko|o| dravnk treba podredt sve
ostao. Unutran|a potka treba sut samo da stvor teme| se u borb za
opstanak prema van. Iz toga |e zraso opravdan|e za vou-dktatora
totatarno-dktatorsku dravu. N|emak |e narod mao pravo da sve druge
tobon|e man|e vr|edne narode zgaz, unt, prot|era pretvor u svo|e
suge.
U vr|eme ekonomske krze NSS |e svo|m antikapitali"mom i
anti1ol!%#i"mom prvuka mase sredn|h so|eva, ko|e su rado prhvaae
n|eznu propagandu da treba ttt onog ko| v od rada svo|h ruku
poteno zaraene movne. Sv t ekonomsk upropaten so|ev zduno su
odobrava NSS-u n|ezn napad na nepravedan versa|sk sstem pogubn
koektvzac|sk bo|evzam. Kako su na vrhuncu ekonomske krze
reakconarn kaptastk krugov shvat da nee mo ako za na kra| s
|evcom, odu su se da upotr|ebe naconasoc|azam kao oru|e protv
n|e. Nakon dogovora u Bad Harzburgu 1931. g. bo |e samo ptan|e
vremena kada e NSS do na vast. Pr tome se ona korsta
neuoba|enm zkm terorom ko| su provod n|ezn udarn odred tzv.
Sturmabteugen.
Cm su naconasoc|ast u u vadu, zapoe su provodt
unutran|opotke m|ere ko|e su h ubrzo pretvore u prave gospodare
N|emake. Hter |e postgao raspu%tan!# R#i/5staga raspsvan|e
noi5 i"1ora 19((. g., v|eru|u da e na n|ma dobt pebsctarno pravo
za nacstku vadavnu. Da b se obraunao s svo|m na|em
protvncma - komunstma - optuo h |e za pal!#n!# R#i/5staga 7:.
#l!a#. Dan nakon pa|en|a, vada |e don|ea uredbu O zatt naroda
drave Protv veezda|nkh smutn| ko|e su ukdae osnovna ustavna
prava pravo przva pred sudom. No, unato tome, zbor nsu Hteru
don|e podrku kakvu |e oekvao, te se morao udrut s drugm desnm
strankama da b mao venu u paramentu. Iz paramenta su sk|uen
komunst. 1933. g. parament prstankom graanskh stranaka donos
@Zakon o ola%t#n!u ko|m |e vad do etverogodn|e pravo zdavan|a
zakona svake vrste bez sud|eovan|a paramenta, uk|uu|u budet
zak|uvan|e meunarodnh ugovora. Tme |e oznaen kra| Wemarsko|
repubc. Uskoro su rasputene sve zema|ske paramentarne vade
postav|en su dravn komesar. Veka ovaten|a doba |e poc|a, a
uspostav|ena |e Ta|na poc|a (Gestapo). N|emaka |e poea revno s
provoen|em potke svoga Fhrera, ko| |e uvao podrku c|ee zem|e
zahva|u|u propagandnom stro|u svoga mnstra Gbbesa. Nacst su se
brzo obrauna s radnkm sndkatma kada su u krv uguene radnke
demonstrac|e. Sndkat su rasputen, a radnc uan|en u N|emaku
frontu rada ko|u su vod nacst. Uskoro |e zabran|en SPD, a graanske su
se stranke same raspuste. Nenacstke stranke u vad Hter |e odgurnuo
na pooa|e na ko|ma nsu mog n o emu oduvat. Kod da|n|h zbora
za parament posto|aa |e samo NSS (NSDAP). Pr|etn|u vast Hteru |edno
su predstav|a sukob unutar n|egove stranke, ko| su zb oko udarnh
odreda ko|e |e predvodo ,rn#st RK5m. N|ega |e Hter smatrao
suparnkom dao ga |e 1934. g. kvdrat to su une snage zattnog
odreda (Schtzstahe) na eu sa Henrchom ?imml#rom. Po N|emako|
su uskoro poe ncat koncentracon ogor u ko|e su nacst zatvara
potke protvnke, pona|ve komunste. 1934. g. umro |e preds|ednk
drave Hndenburg, pa |e Hter postao preds|ednk drave postao
formano vrhovn zapov|ednk vo|ske.
Ekonomska potka NSS-a odgovaraa |e stan|u u ko|em se naa N|emaka
nakon gospodarske krze. Nacst su poe u1r"ano naoru>aan!#
postav su program autrak|e, da b drava postaa neovsna o uvozu
srovna. Ta |e potka za nekoko godna ukona nezaposenost
stabzraa n|emaku marku. Takav ekonomsk poet mogao |e bt samo
kratkotra|an, |er |e nakon n|ega moraa us|edt vo|nka agres|a
osva|an|e. 19((. g. ?itl#r !# "akl!uio konkordat s Vatikanom tako
zb|egao krtku katokh N|emaca. Potekoa n|e mao n s
protestantma, |er |e naczam formano osguravao sve e|ene sobode za
v|ersk vot. Za made |e uspostav|ena organzac|a Hter|ugend ko|a |e
propagraa uen|e o krv tu.
Nacst su ubrzo poe provodt svo| program antsemtzma progont
n|emake Zdove. Na|pr|e su ukon|en z |avnh sub, a u no zmeu 9.
10. studenog 1935. g. napadnute su n|hove snagoge grob|a (kristalna
no3). Na kongresu NSS-a u Nrbergu 1935. g. usvo|en su tzv. Nrberk
zakonu, na teme|u ko|h su Zdovma oduzeta graanska prava. U van|sko|
potc naczam |e od samog poetka bo agresvan. 1933. g. N|emaka
stupa z Drutva naroda otkazu|e koektvnu suradn|u. Ubrzo |e
preknua odnose s SSSR-om, ee demonstrrat svo| programsk
antbo|evzam. 1934. prba se Po|sko| s n|om zak|ua ugovor o
nenapadan|u pr|ate|stvu. 1936. g. Hter uvod vo|sku u demtarzranu
Ra|nsku obast. Od 1936. g. N|emaka |e sve |aem pr|ate|skom odnosu s
Ita|om ob|e se drave meusobno podupru u van|sko| potc. 1938. g.
Hteru |e uspo n|egov vek van|skopotk c| L prikl!u#n!# Austri!#.
U |esen 1938. g. doo |e do )Gn/5#nskog spora"uma u ko|em |e
untena Cehosovaka, a sudetska obast prk|uena N|emako|. Kad |e
okuprao Cehosovaku potpsao sporazum o nenapadan|u s SSSR-om,
Hter |e 1. ru|na 1939. g. napao Po|sku zapoeo 2.s.r..
9. 6*VJ,T6KI 6AV,Z 4* 7. 6VJ,T6K*F RATA
Nakon Oktobarske revolucije Rusija je bila jedina zemlja Europe u kojoj se poeo
razvijati socijalistiki sovjetski sistem. Pobjeda Lenjinovog komunizma u Rusiji
izazvala je u marksistikom radnikom pokretu podvajanje na dvije struje:
komunistiku, koja je pokuala provesti u svijetu revolucionarnu Lenjinovu ideji i
socijaldemokratsku, koja je odbacivala Lenjinov koncept i zauzimala se reformski
put u socijalizam. Komunizam je nakon 1.s.r. bio jo preslab da bi se ostvarila
njegova ideja o svjetskoj socijalistikoj revoluciji. Sovjetski se Savez morao sam i
vlastitim naporima razvijati iz svoje zaostale privrede i pronalaziti odgovarajua
politika i ekonomska rjeenja.
Bo|evc su se mrom u Brest-Lstovsku osgura od van|skh nepr|ate|a,
a su b suoen sa sve snan|om kontrarevouc|om unutar zem|e, ko|u
|e podravaa Antanta. Zbog suprotstav|an|a mru s N|emakom bo|evke
su napust @li!#iA #s#ri ko| su se zaaga za nastavak rata. On su se
protv bo|evko| agrarno| potc ko|a |e zaht|evaa od se|aka da
drav preda|u sve prozvodne vkove. L|ev su eser b protv kasne
borbe na seu zauzma se za trnu prvredu. On su u suradn| s drugm
eserma podg prav s#l!aki ustanak, te su u atentatu ran samog
Len|na. Pobuna |e uguena, a n|ezn voe osuen na smrt. Nakon toga z
sov|eta su potsnut sv protvnc bo|evka organzran |e |ednopart|sk
sstem vadavne.
Na perfer| Rus|e organzraa se kontrar#olu/ionarna o!ska ko|u |e
vodo bv carsk admra Aeksandar Kolak. Kontrarevouc|u |e novcem
oru|em pomagaa Antanta. Engez su se ubrzo skrca u Arhangesku, a
|apanc u Vadvostoku. Na|van|a podrka kontrarevouc|e ba |e tzv.
@#%ka l#gi!aA sastav|ena od bvh A-U vo|nka. Kad su h bo|evc
pokua razoruat zapoe su nepr|ate|stva zauze sbrsku e|ezncu.
Tek u |esen 1918. g. Crvena arm|a (CA) se pregrupraa na eu s Trockm
poea potskvat kontrarevouconarne snage (KRS).
Kad |e zavren 1.s.r. Antanta |e krenua u otvorenu akc|u protv bo|evka
u Rus|. Kolakou vadu u Omsku prznaa |e kao vadu c|ee Rus|e, a
prznao ga |e genera 4#nikin ko| |e s Francuzma skup|ao
kontrarevouconarnu vo|sku u Ukra|n. KRS su u pro|ee 1919. g. krenue
u vo|nk mar na Moskvu Len|ngrad, ko| |e dobo teak udarac nakon
to |e na pr|edog Wsona u Parzu odueno da se Antanta ne m|ea
otvoreno u sukob u Rus|. Crvena arm|a |e to skorsta razba KRS ko|e
se bez pomo Antante nsu moge odrat. Do 1920. g. sov|etska se vast
prora na sve kra|eve nekadan|eg carstva. Izvan |e ostao Kakvkaz za
ko| su se bo|evc mora bort, te batke drave ko|ma |e 1920. g.
prznata nezavsnost.
1920. g. SSSR |e upeo u pogranini suko1 s .ol!skom. Nakon prvh
vo|nh usp|eha Po|aka n|hovog prodora do K|eva, Crvena arm|a |e prea
u protunapad dopra do Varave, a |e tamo poraena |er su Po|acma
pomog Francuz. Nakon toga po|ska |e granca pomaknuta daeko na
stok, to |e SSSR mirom u Rigi 1971. g. prznao. Bo|evc su 1921. g.
osvo| kavkaske drave.
U prvm godnama nakon rata, u tzv. @ratnom komuni"muA bo|evc su
nasto|a uknut trnu prvredu, pa ak su pokua uknut novac, te
uvest robnu razm|enu zmeu po|ednh grana prvrede. Za paan|e hrane
po|oprvred, drava |e saa ndustr|ske zanatske prozvode posve
podrav|ene ndustr|e. Za voen|e takve prvrede stvoren |e goem
brokratsk aparat ko| |e bo nestruan nedorastao zadacma. To |e
zazvao nezadovo|stvo tvornkh radnka, |er |e 1920. g. poeo
nedosta|at srovna, pa hrane. To nezadovo|stvo poetkom 1921. g.
doveo |e do ponovnog zaht|evan|a za vau sov|eta ko| b uk|uva ve
stranaka, a ne samo bo|evke. Poeo se po|av|vat anar5i"am.
Poetkom ou|ka zba |e po1una u lu/i Kron%tatu, gd|e su radnc
vo|nc zaht|eva odbacvan|e |ednopart|ske dktature uspostav|an|e
sov|eta bez bo|evka. Pobuna |e uguena vo|nom akc|om Tu5a#skog.
Te bune navee su bo|evke da razmse o novom nanu gospodaren|a.
Na 10. kongresu usvo|en |e Len|nov pr|edog nove ekonomske potke
MN,.N ko|a se zasnvaa na dv|ema postavkama: ne odusta|an|e od
soc|astkog program ukdan|a prvatnog vasntva na vem
poduzema u vanm prvrednm granama, a osobnu zanteresranost
prozvoaa treba poveat razv|an|em trnh odnosa. 1921. g. uknuta |e
se|acma rekvzc|a uveden porez u natur. Vkove ko| b m preosta
se|ac su mog sobodno prodavat na trtu. Doputena su man|a
prvatna poduzea trgovne. Protv NEP-a b su nek bo|evc (Trock) |er
|e on znao odusta|an|e od revouconarnog puta u soc|azam. U rukama
sov|etske drave da|e su nanc|e, teka ndustr|a, van|ska trgovna,
promet veke po|oprvredne povrne, pa nema opasnost od ugroavan|a
soc|azma.
Kra|em 1922. g. bo|evc su formano progas 6a#" 6o!#tski5
6o/i!alistiki5 R#pu1lika M666RN. Drava |e nasta|aa postupno, s
pob|edama bo|evka uvoen|em n|hovh sov|eta kod po|ednh naroda
bveg Ruskog Carstva. Bo|evka stranka |e prznaa nakon revouc|e
samoopr#d!#l!#n!# naroda, a se zauzmaa za federatvno povezvan|e
posebnh naconanh sov|etskh repubka (Len|n), protv ega |e bo Sta|n
ko| se zaagao samo za autonom|u naroda. SSSR |e 1923. g. dobo svo|
ustav. Na|v organ bo |e 6#sa#"ni kongr#s so!#ta u ko| su sov|et
saveznh repubka sa svo|e deegate. Samo su m|esn sov|et bran
zravno na opm zborma. Kongres sov|eta zabrao |e svo| pr#"idi!
preds|ednk prezd|a formano |e predstav|ao dravu, a n|e mao
nkakve ovast. Sav|et narodnh komesara ostao |e da|e snana zvrna
vast ko|a |e obav|aa sve dravne posove.
1974. g. umro !# 0#n!in, a nakon n|egove smrt dravu |e vodo kol#gi!
tro!i/# - tro|ka Znov|ev-Kamen|ev-Sta|n. Na kra|u |e Sta|nu (od 1922. g.
generan sekretar part|e) poo za rukom da preuzme svu vast,
zahva|u|u tome to |e u rukama drao part|sk brokratsk aparat.
Ukono |e s puta sve svo|e protvnke, pa samog Trockog Buharna.
Sta|n |e ob|avo uen|e o so/i!ali"mu u !#dno! "#ml!i (nasuprot Trockom
ko| |e hto sv|etsku revouc|u). On |e poeo s pretvaran|e preteno agrarne
Rus|e u ndustr|sku dravu, pa |e 1927. g. progaso prv vek petogodn|
pan. Ta| |e pan razbo se|ak prvatn pos|ed dono potpunu
koektvzac|u, a modernzac|u po|oprvrede. Preobraa| sea vro se
bezobzrno, pa su ogoren se|ac sam poka svo|u stoku zazva
propast. U razdob|u 19(1$19(( "#ml!u !# "a5atila #lika glad, ko|a |e
odn|ea oko 10 m|una vota. Nakon toga zapon|e postupan ekonomsk
oporavak zem|e. Drug petogodn| pan dono |e zgradn|u kanaa
e|eznca, te nasta|an|e vekh kombnata u ko|e b se udrue ndustr|e
c|eh pokra|na. Poeo |e nago |aan|e naoru>aan!# -r#n# armi!#.
On ko| nsu postupa u skadu s nteresma drave part|e b su
odvoen u koncentracone ogore u Sbru, pa |e do 1935. g. u n|ma bo
ve od m|un zatvorenka ko| su su kao radna snaga za veke
pothvate.
Sta|n |e provodo istk# u part|skom vodstvu, ko|e su vrhunac dosege
1936. 1938. g. Prvo se okrenuo protv desne opozc|e, ko|a se opraa
prnudno| koektvzac|, a potom protv eventuanh suparnka. Na
potkm sudskm procesma osuena |e vena vodeh bo|evka z dana
revouc|e potom kvdrana. Trock |e bo prs|en da ode u emgrac|u u
Meksko, gd|e ga |e ubo Sta|nov atentator. Desetkovano |e vodstvo
Crvene arm|e sa savnm Tuhaevskm, tako da |e vo|ska due vr|eme ba
osab|ena. Na vrh se sada popea noa g#n#ra/i!a so!#tsk#
int#lig#n/i!# ko|a |e odrasa u novo| drav. Iskovaa se nova sv|est
spun|ena tradc|om ruske proost ko|a |e prav nastavak naa sada u
soc|azmu. Na vrhu drave sta|ao |e Sta|n ko| |e mao neogranenu
vast. Od 1934. SSSR |e bo an Drutva naroda s pomou n|ega se hto
osgurat od nacstke agres|e. A kako n|e postgnut sporazum sa
zapadnm demokrac|ama SSSR |e napusto tu potku u koovozu 1939. g.
na sastanku Sta|na Rbentropa skopo spora"um o n#napadan!u s
N!#makomI t# o pod!#li .ol!sk#.
19. RAZV*J +AOIZ)A ' ITA0IJI 4* 7. 6VJ,T6K*F
RATA
Fazam |e nazv za totatarn potk sstem ko| se nakon 1.s.r. po|avo u
onm kaptastkm zem|ama u ko|ma paramentarna demokrac|a n|e
bo dovo|no uvrena u potkom votu. To se pr|e svega odnos na
Ita|u, N|emaku |apan. Za po|avu th sstema posto|a su
an!skopolitiki i unutra%n!opolitiki ra"lo"i. Versa|skm mrom te su
drave dobe man|e nego to su oekvae (Ita|a) h |e pak mr |ako
pogodo (N|emaka), pa su se zato u n|hovm drutvenm strukturama
po|ave |ake potke, pr|e svega konzervatvne snage, ko|e su tee
r#i"i!i odr#da1a mironog ugoora, a u van|skom potc zauzmae
agresvna sta|ata prema svo|m sus|edma. Sve su se te snage
pothran|vae t#%kim #konomski5 stan!#m u dr>ai ko| |e prozazo z
stan|a nakon 1.s.r., a u ko|em se na|bro|n| sredn| so| (se|ac, stna
buroaz|a, novntvo) pon|e osan|at na novu drutveno-potku
zrazto konzervatvnu doktrnu. Ta |e doktrna sadravaa opran|e
beranom kaptazmu monopozmu ko| |e ugroavao opstanak sredn|eg
so|a, a s druge strane |e odbacvan soc|azam. Fazam |e potka
mobzac|a zaostah sektora drutva, mobzac|a nezadovo|nh
modernzac|om, raconazac|om drutvenom emancpac|om. Fazam |e
vdo spas u rsto! autoritarno! na/ionalno! dr>ai ko|a b uknua tru
beran paramentarzam kasnu borbu. Idea fazma |e bo staek
ureeno drutvo, ko|e b se osan|ao na sodarnost, a stodobno sauvao
prvatno vasntvo u prozvodn|. Fastk pokret osnva su vastte
vo|nke odrede, ko| su su za vren|e zkog nas|a nad potkm
protvncma. Razve su se metode suvremenog nana obav|evan|a
propagande ko|e su fast korst kako b manpura masama. Fastk
se pokret dokopao vast tako to se po#"ao sa tradi/ionalno
lada!u3im #litama, ko|e su u fazmu vd|ee dobrodoo sredstvo za
obraun s demokratskm soc|astkm snagama, pa su tako fast
posta orue krupnog kaptaa. Uknu su sve demokratske potke
nsttuc|e graanske sobode, te uve dktaturu. U van|sko| potc
fastke su drave be zrazto agresvne svo|m sk|uvm zaht|evma
pr|etn|ama postae su gavn krvac za 2.s.r..
U Ita| se kao prvo| zem| razvo fazam, ko| |e kasn|e prhvaen u
drugm zem|ama. Zbog vekh obean|a prkom stupan|a Ita|e u 1.s.r.,
ta|anska |e buroaz|a 1ila ra"oarana ratnim pli!#nom, premda |e
doba znatan do nekadan|e A-U. Gavna smetn|a ostvaren|u panova
Ita|e na |adransko| oba ba |e |ugosav|a. I nanc|sk Ita|a se naa u
vro tekom pooa|u, a n|ezna prvreda ba |e neu|ednaeno razv|ena:
s|ever |e bo ndustr|sk na|razv|en|, a |ug preteno agrarno podru|e
nerazv|en. Nakon to |e Amerka ograna use|avan|e zgub|en |e
vent za poputan|e prtska zbog 1r"og rasta stanoni%ta. Ope
zborno pravo don|eo |e masovne stranke ko|e su se nakon rata prdrue
vada|um berama. Nasuprot katok or|entrano| Narodno! stran/i
sta|a su soc|ast ko| su se prk|u Treo| nternacona, a su se 1921.
g. pod|e na soc|aste komunste. U s|everno| Ita| 1920. g. b su
stvoren uv|et za soc|astku revouc|u, a ona n|e usp|ea |er |e
radntvo bo presabo za preuzman|e vast u c|eo| drav. Strah od
mogue soc|astke revouc|e poveavao |e zgede za preuzman|e vast
B#nita )ussolini!a (ko| |e pr|e rata d|eovao kao soc|ast). Svo|m
borbenm sastavma (fasc d combattmento) zapoeo |e borbu protv
posto|eh potkh stranaka, pa |e tako 1977. g. nar#dio so!im
1or1#nim !#dini/ama @mar% na RimA kada |e |evca na|ava generan
tra|k. Kra| se pokoro predao Musson|u mandat za novu vadu.
Fastk pokret u Ita| |e hto stvort uv|eren|e da |e Ita|a prana
nasl!#dni/a antikog Rima, pa prema tome moe nastupt svo|m
mper|astkm zaht|evma prema Sredozem|u. Musson n|e drao n u
ustav n u monarh|u, a |e uspostavo svo|u |ednopart|sku vadavnu.
N|egov fastk pokret poazo |e od starormske tradc|e pa |e od n|e
preuzeo rmsk korak (passo romano), rmsk pozdrav (sauto romano)
svo| smbo (ktorsk svean| prua - fasc). Na zborma 1924. osgurao |e
fastku venu, a 197B. g. u#o potpunu diktaturu. 1926. g.
rasputene su sve potke stranke, a u parament su se bra samo
posun zastupnc. Osm paramenta posto|ao |e Fastko veko v|ee,
a |e oduu|uu vast mao duce t|. voa. Pove|a rada z 1927. g.
depotzraa |e sndkane radne saveze spo|a h s poduzetncma u
posune koop#ratin# strukon# sa#"#. Gospodarska potka maa |e
usp|eha to |e uvrsto vast Musson|a. 1979. g. sklopl!#n !#
0at#ranski ugoor s Vatikanom ko| mu |e prbavo nakonost katoke
crkve. Tm |e sporazumom r|eeno tzv. rmsko ptan|e ko|e |e posto|ao od
1870.g. kada |e Papnska Drava uk|uena u sastav Kra|evne Ita|e.
Kra|evna Ita|a prznaa |e suverenu Dravu Vatkan ko|a |e obuhvaaa
podru|e Vatkana, papnsku rezdenc|u u Caste Gandofu tr bazke u
Rmu. Sveta Stoca prznaa |e Kra|evnu Ita|u s gavnm gradom Rmom.
Rmokatoka v|era postaa |e dravna v|era.
Protvnc fazma mora su napustt Ita|u. U van|sko| potc ta|ansk
fazam pokazao se vro agresvnm, osobto srednom trdeseth godna
kada |e Ita|a z svo|e koon|e 6omali!# i ,ritr#!# napala 19(B. g.
,tiopi!u. Sv prosv|ed Drutva naroda sankc|e osta su bez usp|eha
Etop|a |e 1936. g. prk|uena ta|anskom mper|u. Etopsk kra| Ha|e
Seas|e napusto |e tada zem|u otao u Veku Brtan|u, a Musson |e
ta|anskog kra|a progaso etopskm carem. Veka Brtan|a Francuska
prznae su 1938. g. ta|ansku okupac|u Etop|e, nada|u se da Ita|a
nee nastavt osva|an|e. Potkra| 1936. g. Musson |e ob|avo stvaran|e
osovne Rm-Bern, te |e otvoreno potpomagao g#n#rala +ran/a u
Opan!olsko!. Tako se od 1937. g. na Francovo| stran bora ta|anska
vo|ska. Ze|a za nekm francuskm podru|ma dovoda |e Ita|u u sukob s
Francuskom, a nezravno s Engeskom. Sve to t|erao |e Ita|u na vre
veze s N|emakom. Prv sastanak Htera Musson|a bo |e 1934. g. u
Venec| od tada su neprekdno surava. Godne 1937. Ita|a |e napusta
Drutvo naroda, a u tran!u 19(9. g. napala !# Al1ani!u okupraa |e.
Abansk kra| Zogu morao |e napustt zem|u, a abansk |e parament
zem|u prpo|o Ita|.
11. JA.AN 4* 7. 6VJ,T6K*F RATA
Nakon 1.s.r. no se da e paramentarzam odn|et pob|edu u |apanu.
Tako |e 1918. g. "#ml!a do1ila pru /iilnu ladu ko|u su san|ava
zastupnc potkh stranaka na eu s Taka%i ?arom, voom beraa. No
n|egova vada n|e moga potpuno demokratzrat zem|u uvest
paramentarn sstem, |er |e znaa|an zvanparamentarn nac ostao /ar,
ko| |e bo osonac starh eta zema|ske ogarh|e, te vo|ne ete. Usprkos
modernm graanskm reformama, |apanska |e vo|ska draa povaten
drutven pooa|. Vo|ska mornarca nsu be podreene paramentu, ve
caru zbog n|egove pasvnost su be potpuno samostane.
Nakon smrt Taka|a Haroa 1921. g. na vast su se sm|en|va li1#rali
M6#i!ukaiN i agrarna stranka M)ins#itoN, no stranke nsu stvore
modernu organzac|u, pa nsu mae n veu popuarnost n autortet.
Radnk pokret se n|e mogao n razvt uz snane patr|arhane
komponente kod |apanskog radntva. 6!#tska prir#dna kri"a zazvaa
|e u |apanu ekonomske drutvene potrese. Za nekoko m|esec c|ena
sve zvoz sman| su se za 50%, a paa |e c|ena re. To |e na|ve
pogodo |apanske se|ake, a sromane so|eve pogoda |e zabrana
use|avan|a Az|aca u SAD. Sve to pobudo |e porast !apanskog
na/ionali"ma i rasi"ma. Nezadovo|stvo amerkom potkom doo |e do
zraa|a 1930. g. kada |e zvren atentat na prem|era Hamagu|a ko| |e
prhvato diktat 6A4$a i VB o ograni#n!u snag# !apansk# mornari/#
MBPBP(N. Naconano-mtarstk totatarstk krugov preuze su vast
zvr agr#si!u na )and>uri!u 19(1. g. Totatarn sstem uknuo |e
demokrac|u, potke stranke sndkate. |apan |e prvo krenuo u vo|nu
agres|u, to |e potaknuo procese unutar zem|e - fazac|u. Na|van|
deooz |apanskog fazma b su Kita Ikki i potpukonik ?i%imata
Kingoro. Obo|ca su se oduno protv paramentarzmu odbacva
beran kaptazam, a markszam. Obte| seoska za|ednca
predstav|a su praobk |apanskog sta vota, ko| |e propao prodorom
pokvarenog zapadn|akog ut|eca|a u buduem dravnom ureen|u |apana
treba ga ponovno uspostavt. Drutven nosoc preporoda b su se|ac
ocr. |apanu su prdava pravo da so!u last ima pro%iriti na
prostransta Iston# A"i!#. U narodu se propagrao mtarzam
vo|nke vrne sadrane u |apanskom vo|nkom kodeksu budo.
|apansk se fazam od ostah razkovao samo po tome %to ni!# imao
n#ku kari"matinu linost na eu pokreta. Vou |e v|ero|atno
nadom|etaa careva nost.
Zauzman|e Mandur|e potaknuto |e 1931. g. ncdentom u Mukdenu. To |e
bo poetak |apanskog mper|azma povratak nepravedno oduzete
zem|e ko|e su se pod prtskom SAD-a VB mora 1922. g. odre na
konferenc| u Washngtonu. Nakon zauzman|a Mandur|u su progas
samostalnom dr>aom )and>uko, ko|a |e doba vasttog cara
ugovorom o pr|ate|stvu se povezaa s |apanom. 1933. g. |apan |e stupo
z Drutva naroda kada |e ono osudo n|egovu akc|u. Nakon ncdenta kod
Peknga, Japan !# 19(:. g. po#o pri rat proti <ang$Ka!$O#ko#
Kin# nakon nekoko m|esec somo n|en otpor. |apanc su svo|m
osva|an|ma u stu Monroeve doktrne ht|e seb osgurat nescrpno
srovnsko podru|e trte za svo|u ndustr|u. No takvom svo|om
potkom sve su ve doaz u sukob s SAD-om. |apan |e 1936. g. zak|uo
sporazum s N|emakom Ita|om kao pakt protv Komnterne, a 19(:. g.
!# i" )ad>uka po#o rat proti komunistik# )ongoli!# SSSR-a, a
|e 1938. g. poraen od Crvene arm|e.
17. KINA 4* 4R'F*F 6VJ,T6K*F RATA
Kna uaz u onu skupnu zema|a ko|e su razve obk m#2utipa i"m#2u
d#mokra/i!# i totalitari"ma. Drave tog tpa ugavnom su be agrarne,
dake optereene probemma veepos|eda soc|ane ugroenost sredn|eg
maog se|aka. Modern kaptastk razvo| tek |e bo u zaetku. Potka
|e demokrac|a u n|ma ba bez tradc|e, a vro vaan int#gra/i!ski
Haktor pr#dstal!ala !# o!ska. U ven th drava (sredn|a, |ugostona
Europa, Latnska Amerka, Span|oska) drava se bora s zaotrenm
naconanm suprotnostma.
Kna |e nakon 1.s.r. zapoea obnovu s |udma koovanm na zapadu,
ugavnom na amerkm sveutma. Nakon pada pos|edn|eg cara 1911.
g. uspostav|ena |e repubka. Versa|ska oduka ko|om |e |apan zadrao
vo|no-potk dktat nad Knom zazvaa |e veko nezadovo|stvo zato
Kna n|e ht|ea potpsat ta| sporazum. Protest protv Versa|skog
sporazuma ozna su poetak procesa obnove pod vodstvom 6un Jat$
6#na, tzv. kuturne revouc|e. N|ezn su na|van| c|ev b emancpac|a
duhovnog drutvenog vota zem|e ukan|an|em konfuc|anske
pravov|ernost, uk|uvan|e Kne u suvremen razvo| zapadnog sv|eta,
otkrvan|e zanemarenh dostgnua kneske narodne kuture, reformu
|ezka uvoen|e vog narodnog govora u kn|evnost. 1977. g.
sklopl!#n !# spora"um s Japan/ima u Kantonu ko|m su se odrek
nadzora nad Knom, a su zadra kontrou Mandur|e. 1923. g. u Knu na
pozv |at-Sena doaze sav|etnc z SSSR-a ko| od revouconarnh grupa
prema zapadnom uzoru formra|u stranku Kuomintang (s tr programske
toke: naconazam, demokrac|a, soc|azam). Pr su osnvan|u moderne
vo|ske, a agrarne prom|ene provode su se postupno. Nakon |at-Senove
smrt 197B. vodstvo drave preuzeo !# <ang Ka!$O#k. On |e otpusto
sov|etske sav|etnke, na to ga |e nagnaa sov|etska potka ko|a se
zaagaa za komunstk program u Kn, a u Kuomntangu su prevadae
desne strane bogatog graanstva ko|ma n|e bo do suradn|e s
komunstma. 197:. g. su radni/i u Oanga!u progas komunstku
komunu poetak soc|astke revouc|e u Kn, ko|u |e unta vo|ska. U
Nankngu |e formrao novu vadu sastav|enu od desnog kra Kuomntanga
ko|a n|e uk|ua komunste. Doveo |e to do graanskog rata.
Komunst su pokua uspostavt tada sov|etsku komunu u Kantonu, a se
ona odraa samo nekoko dana. Komunst su stsnut z gradova
obanog po|asa, pa su tete svo|eg d|eovan|a pren|e na sromane
se|ake u |Z Kn, ko|ma su poe d|et veepos|ednku zem|u. Voa KP
Kne postao |e )ao -#$Tung, ko| |e poeo zgravat svo|u revouconarnu
se|aku sov|etsku repubku knesku Crvenu arm|u. Maova deoog|a
pusta |e kor|en|e u zaostaom se|atvu, a poeo |e prm|en|vat taktku
partzanskog ratovan|a. Cang Ka|-Sek ga |e 1930. g. pokuao untt, te |e
-r#na armi!a potisnuta na s!##r Kin# do ko|eg |e doa u tzv.
Dugom maru. Komunst su usp|e spast |ezgru svo|e Crvene arm|e
ko|a |e da|e st|ecaa mnogo prstaa na s|everu. U J#nanu su komunst
poe s zgradn|om svog drutvenog sstema (|enanska repubka), dok se
u kuomnstansko| Kn uvrvao rem Cang Ka|-Seka. 1937. g. doo |e do
napada |apana na Knu, pa su komunst Kuomntang preknu
nepr|ate|stvo skop sporazum za borbu protv |apanaca.
(za Po|sku vd u PSI|E 20. st.)
1(. O.ANJ*06KA 4* 4R'F*F 6VJ,T6K*F RATA
Nakon 1918. g. u Opan!olsko! lada parlam#ntarna monar5i!a, no n
vada n parament (cortes) nsu predstav|a na|bro|n|e drutvene so|eve,
ve |e zborma da|e uprav|aa ogarh|a z gorn|eg sredn|eg so|a.
Radnc se|ac b su odgurnut na potku perfer|u organzran u
so/i!alistikim M'FTN u anar5istikim M-NTN sndkatma. Kod
soc|asta |e bo ukor|en|en reformzam, a pan|oska specnost |e bo
anarhzam, ko| |e naazo na |ak od|ek kod na|bro|n|eg pan|osko| so|a -
agrarnog proetar|ata sromanh se|aka Andauz|e Aragon|e, kao kod
ndustr|skog radntva Kataon|e. CNT |e teo ukdan|u svake dravne
prse ustn|avan|e vast, t|. stvaran|e carstva sobodnh nost
udruenh u man|a udruen|a povezana meusobno dobrovo|nm
sporazumom. Tako |e 1927. g. osnovana Organzac|a pravh anarhsta (FAI)
s c|em da spr|e skretan|e CNT-a u |evo.
Gorn| so| pan|oskog sredn|eg staea bo |e soc|ano ekonomsk
povezan s agrarnom arstokrac|om. On su kontrora novane zavode, pr
emu su bogat zem|opos|ednc svo| novac uaga u ndustr|u. U
vada|um strukturama Span|oske ba |e zvanredno ut!#/a!na katolika
/rka, ko|a |e pos|edovaa goeme pos|ede, kao nekretnne u gradovma.
L|ud su b duboko regozn, osobto ene gorn|eg sredn|eg so|a. Svo|m
zav|erenkm ocrskm organzac|ama u potku se m|eaa vo|ska, ko|a
n|e ba dobro paena, a su ocrsk zbor n snov z ugednh obte| s
mater|anom podogom. Vo!ska |e v|erovaa u deae 19. st. da |e pozvana
da se brne za red skor|en|van|e korupc|e ko|a pot|ee od beranog
paramentarzma, pa |e 197(. g. u dogooru s kral!#m pr#u"#la last.
Genera .rimo d# Ri#ra suspendrao |e parament uveo dktaturu ko|a
|e nasto|aa stvort konzervatvn sstem staeke sodarnost. Cak |e
don|ea neke soc|ane zattne zakone u korst radntva, a n|e
pokuaa provest agrarnu reformu.
Zbog vekog potkog nezadovo|stva d# Ri#ra !# 19(1. g. dopustio
odr>aan!# op3inski5 i"1ora, ko| su don|e pob|edu repubkancma, pa
su kra| Rvera mora napustt dravu. Iste godne odran su zbor za
ustavotvornu skuptnu u ko|o| |e repubkanska vena progasa
r#pu1liku. To |e ba Druga pan|oska repubka ko|u su u poetku
podrava sv so|ev pan|oskog drutva. Prv preds|ednk postao |e
Al/ala Zamora, a preds|ednk vade )anu#l A"ana. Vadu su podra
soc|ast n|hov |e voa Largo -a1all#ro postao mnstar rada. Vada |e
prznaa autonom|u Kataon| sa samostanom vadom, a sto |e obeaa
Baskma, pa |e tako n|hove stanovnke prdobe za repubku. Vada |e
ozakona dravn kosk sstem, a |e zbog toga doa u sukob s Crkvom.
1932. g. zdan |e zakon o agrarno| reform ko| |e trebao rasformrat
veepos|ede zem|u predat zadrugama se|akm obte|ma. No
nedosta|ao |e novca za paan|e odtete, pa |e pod|e|eno mao zem|e.
Azana |e pokuao reformrat vo|sku, te |e umrovo konzervatvne
generae, a unapr|edo repubkanske. Repubkansk |e rem uspostavo
svo|u poc|u.
Od 1931. g. tra|u sukob repubkanske vade s anarhstma, ko| su poe
uspostav|at svo|e komune u Andauz| Kataon|. Naoruan anarhstk
odred sukob|ava su se s cvnom gardom. 1933. g. mc|a |e pucaa u
anarhste. Nerede pokuava skorstt vo|ska cvna garda organzrat
pu, to navod ladu da 19((. g. odstupi. Na novm zborma pob|eda
|e katoka desnarska organzac|a (CEDA) pod vodstvom Fila Ro1l#sa
centar. CEDA se zaagaa za konzervatvno paramentarn sstem. Anarhst
su bo|kotra zbore, a Azanna |eva vada pretrp|ea |e poraz. Nova vada
provoda |e posve suprotnu potku. Uknua |e autonom|u Kataon|
nastupa protv Baska. Obustava |e agrarnu reformu, nastava paat
Crkvu z budeta ponovno dopusta otvaran|e crkvenh koa. Svo|m
proturadnkm m|erama zazvaa |e prosv|ede sndkata, osobto UGT-a ko|
|e sada pod vodstvom Cabaera postao revouconaran bo spreman za
oruanu borbu protv reakc|e. Tako |e 19(4. g. u Austuri!i i"1io %tra|k
ko| |e doveo do u|edn|en|a soc|asta anarhsta, te maobro|nh
komunsta u Radnk front. U Astur| |e dva t|edna vadao radnk komtet
ko| |e poeo s organzran|em pan|oske Crvene arm|e. Vada |e protv
radnka posaa vo|sku ko|a |e pod zapov|edntvom Francska Franca
krvavo ugua pobunu. 1935. g. preds|ednk Zamora n|e hto popustt
desnarskm zaht|evma Ga Robesa raspusto |e parament.
Na zborma 1936. g. |eve stranke stvara|u Narodnofrontovsk bok
odnose pob|edu. Nov preds|ednk repubke postao |e 19(D. g. A"ana, a
prem|er Ouraga. Soc|ast nsu u u vadu, a su |e podrava. Nova
vada nastava |e potku Azanne vade. No zem|om su vada nemr,
se|ac su zauzma veepos|ede tra zavretak agrarne reforme, dok su
radnc tra|ka. Desnca se poea prbo|avat soc|anh nemra, kao
kaptast, ko| su h odu podrat u n|hovm nasto|an|ma za
autortarnom konzervatvnom neparamentarnom dravom. 19(D. g.
-,4A !# pri5atila pos# Ha%istiki program. Desnarske su
organzac|e osnvae svo|u vasttu mc|u provode teror protv |evara
repubkanaca. 19(D. g. umi!#%ala s# i o!ska i i"#la puI ko!i ni!#
!#dnako uspio u sim di!#loima Opan!olsk#. Kad |e vada pod|ea
oru|e cvnom stanovntvu 19. srpn|a 1936. g. zapoeo |e graansk rat.
Span|oska se pod|ea na do ko| |e podravao vadu ko| |e draa
desnca. Pust (faangst = fast) su dra Sevu, Cordobu Cadz.
Vo2a puista !# 19(D. g. postao kon"#ratini g#n#ral +ran/is/o
+ranko, ko| |e poeo propagrat konzervatvzam na eu s voom
(caudom). Francsko |e svo| rat nazvao mar protv crvenh, ako |e
Azanna vada ba vada demokratskh soc|asta, dok su prava |evca ba
anarhst |ev soc|ast, ko| su pu skorst da b preuze vast od
Azane. Na eo repubkanske Span|oske doao |e Cabaero ko| |e uvao
vek uged meu radncma. On |e uvdo da bez dscpne u
repubkansko| vo|sc nee bt mogue pob|edt naconaste, pa |e u vadu
pozvao anarhste. Na pos|etku su u revouconarnu vo|sku uk|uen
komunisti ko!i su do1ili podr%ku i" 666R$a. Kako su on b protv
vraan|u demokratskom paramentarzmu za uspostavu sov|etskog
soc|azma, poe su se okretat od anarhsta soc|asta 1937. g. poe
kvdrat neke anarhste, to |e osabo repubku. Pod prtskom komunsta
ste |e godne odstupo Cabeero, a n|egov nas|ednk |e postao Juan
N#grin. Zbog takvh suprotnost unutar repubkanskog tabora n|e mu
ve moga pomo n pomo zvana u obku meunarodnh partzanskh
brgada. Zapadn# su sil# so!om n#utralno%3u ve tete repubc
nego korste. S druge strane N|emaka Ita|a otvoreno su poduprae
faangste. N|emak zrakopov su 1937. g. potpuno unt pan|osk grad
Guerncu. Faangst su b vro okrutn n razna zod|ea, a su to n
komunst, osobto prema Crkv.
14. 4R'FI 6VJ,T6KI RAT
ZBIVANJA '*<I .*<,TKA RATA
Prvh nekoko t|edana pos|e Mnhenskog sporazuma proveden su oprezn
razgovor n|emake s po|skom vadom, da se spta b ona moda ht|ea
nastavt potku z 1934. g. prpomo ostvaren|u th panova. Varava |e
sud|eovaa ak u razb|an|u Cehosovake tom prkom doba sporn
komad ndustr|skog podru|a oko Tena. Po|ac su sut to m pr|et, a
su se os|ea dovo|no snan da brane svo|u samostanost. 21. ou|ka
1939. g. Hter |e "atra>io od .ol!sk# da odstupi N!#mako! Fdan!sk
dopust |o| da kroz kordor grad auto-cestu ko|a e bt pod n|eznm
suverentetom. Po|ska |e odba ta| pr|edog nada|u se pomo Francuske
Brtan|e. Hter |e 28. travn|a 1939. g. otkazao ugovor o pr|ate|stvu s
Po|skom skorsto |e n|emake abe oko Gdan|ska kako b zaotro
meunarodnu krzu. Tada |e zapoea dpomatska utrka za man|e europske
drave u ko|o| |e n|emaka zbog svo| pooa|a ba u prednost.
Mnhenskm sporazumom SSSR |e ostav|en postran, pokua| Brtan|e
Francuske da ga kasn|e uk|ue u savez protv N|emake n|e uspo |er
Po|ska n|e ht|ea sov|etskm trupama dopustt proaz n su sua|u rata nt
skopt ugovor o uza|amno| pomo. Pregovor su se otegnu dok h n|e
preknua v|est o n!#mako$so!#tskog .aktu o n#napadan!u (23.
koovoza 1939. g.). Sta|n se nadao da e takvm ugovorom mo ostat
zvan rata, a Hter |e tme hto zorat Po|sku od mogue pomo sa
Zapada. S tm Paktom bo |e povezan ta!ni spora"um u ko|em su ob|e
se meusobno razgrane svo|e nteresne sfere, pr emu |e Batk
po|sk stok prpao Rus|, a ostatak N|emako|. Tako |e zvrena etvrta
doba Po|ske. Nakon komadan|a Cehosovake, vade VB Francuske
konano su shvate da se Treem Rechu treba odupr|et. Zato su stae na
stranu na|ugroen|h zema|a - Po|ske, Rumun|ske Grke za|ame m
neovsnost. VB |e tada skopa vo|n savez s Po|skom. Prprema|u se za
rat, N|emaka |e stvora nov ratn pan. Gavno ob|e|e n|eznog ratnog
pana bo |e u tome da |e nasto|aa i"1!#3i istodo1no ratoan!# na da
ili i%# 1o!i%ta or|entraa se na pokoravan|e po|ednh zema|a
mun|evtm ratom. Pr|e zapon|an|a napada osan|aa se na pouzdane
nformac|e o zem| prethodno dobvene p|unaom, a uo napada
propagandom |e zazvaa defetzam u t|ednu napada aktvraa petu
koonu.
1. ru!na 19(9. "apo#o !# n!#maki napad na .ol!sku. Hter |u |e
brzo svadao okuprao. Nakon v|est o tom napadu, po|sk saveznc VB
Francuska nav|est su 3. ru|na rat N|emako|, a to su un Austra|a
Nov Zeand, te Kanada. U pob|eeno| Po|sko| N|emc su poe s
terorzran|em po|skog naroda. Nekadan|e pruske pokra|ne progaene su
n|emakm okru|ma na ko|ma se provoda germanzac|a. U preostaom
d|eu Po|ske, tzv. Generanom guverneratu odred SS-a SD-a poe su
hapst str|e|at |ude, osobto do tada veoma bro|ne Zdove.
Budu da |e N|emaka u sporazumu s SSSR-om prznaa so!#tsk#
int#r#s# u #uropskom pograninom po!asu, SSSR |e od batkh
zema|a zaht|evao tertor|ane ustupke ko| su za n|ega b stratek van.
Kra|em ru|na poetkom stopada 1939. g. SSSR |e s ,stoni!omI 0itom i
0#toni!om skopo ugovor o uza|amno| pomo na n|hovm podru|ma
poeo s podzan|em vo|nh baza. Te su zem|e brzo potpae pod sov|etsk
ut|eca|, pa su komunst u n|ma uz pomo SSSR-a u zbornm t|ema
preuze vast. Tako su n|hov parament 1940. g. odu da se te zem|e
prpo|e SSSR-u. 666R !# starao pro1l#m# i +insko!, s ko|om |e od
1934. g. mao sporazum o nenapadan|u. Od n|e |e trao da mu u zam|enu
za druga podru|a ustup etr otoka, d|eove Kare|e pouotoka Rvak,
te da mu dade u zakup pouotok uku Hang, da b se zatto Len|ngrad.
Kako nska vada n|e prsta|aa na te zaht|eve, SSSR |e otkazao ugovor o
nenapadan|u u studenom 19(9. g. napao +insku. Nakon 10 dana
Fnska |e moraa prstat na mr u Moskv. Zadraa |e svo|u neovsnost, a
se moraa odre podru|a ko|a |e trao SSSR. U srpn|u 1940. g. SSSR |e
prom|eno grancu prema Rumun!sko! okuprav s|evernu Bukovnu
Besarab|u.
TIJ,K RAT*VANJA ' ,'R*.I 4* NA.A4A NA 666R
U pro|ee 1940. g. zapoee su veke ratne operac|e, ko|e su na|pr|e
zahvate neutranu Nor#%ku uz |u oba su se kreta n|emak brodov
sa rudama potrebnm n|emako| ratno| ndustr|. Vodstvo n|emake ratne
mornarce ht|eo |e ta| put osgurat vo|nk, a zapad |e to hto spr|et. U
sukobu |e N|emaka zguba sve svo|e moderne razarae, a su se VB
FRA morae takoer povu, a Norveka pokort n|emako| okupac|.
Iznenadn napad onemoguo |e Norveanma da provedu potpunu
mobzac|u, a peta koona, ko|om |e rukovodo Vidkun Quisling,
prdon|ea |e porazu norveke obrane. U okuprano| Dansko| N|emc su
ostav dotadan|a t|ea vast, a su obato skortava n|ezne
gospodarske mogunost. Osva|an|e Norveke Danske N|emc su panra
osgurat vana strateka uporta na Batkom moru, a zatm se obrut
na Nzozemsku, Luksemburg Beg|u, ko|e su be vane za napad na
Francusku VB.
Napad na B#lgi!u N|emc su zapoe tamo gd|e |e zavravaa utvrena
Magntova n|a. Pan zahvata srpom mao |e za c| pregazt Nzozemku
Beg|u, dok |e engesk ekspedc|sk korpus bo opko|en kod Dunkerquea,
odake |e prebaen u Engesku. Otpor Francuza na Sen brzo |e som|en
+ran/uska !# 77. lipn!a 1949. g. kapitulirala. N|emaka osva|an|a
skorsto |e Musson ko| |e 10. pn|a nav|esto rat Engesko|
Francusko|, |er n|e hto zostat kod pod|ee ratnog p|ena, ako se Ita|a u
poetku nasto|aa suzdravat od napada.
|edno |e Engeska |o ba neokuprana. Chamberan |e morao odstupt
zbog svo|h pr|an|h potkh sta|ata zbog poraza u Norveko|, a
voen|e kabneta |e preuzeo Einston -5ur/5ill. On n|e prsta|ao na
Hterovo nuen|e okonan|a rata, to |e Htera naveo na poetak
*p#ra/i!# morski la, t|. napada na Engesku, ko|om |e nasto|ao zbort
n|emaku prevast u zraku. N|emak zran napad zapon|u na VB u
srpn|u 1940. g. bombardran|em zranh uka, vo|nh uporta, ndustr|skh
ob|ekata gradova, od ko|h |e na|tee stradao Coventry. Kako su Brtanc
prua estok otpor, N|emc su odusta od napada u pro|ee 1941. g.
poe s prpremama za napad na SSSR. U zranm napadma N|emc su
zgub oko 2000 zrakopova. Am#rika !# u po#tku rata ostala
n#utralna, a |e gospodarsk nanc|sk potpomagaa VB, a 1940. g. su
SAD u zam|enu za uporta na zapadnond|skm otocma ustupe VB 50
svo|h razaraa. Francuska |e odredbama prmr|a ba pod|e|ena na
okuprano podru|e (ko|e |e obuhvaao s|ever stok zem|e, Parz po|as
uzdu atantske obae neokupran do, gd|e |e mar%al .#tain pokuao
uspostavt svo| nov konzervatvno-katoko usm|eren dravn poredak
ouvat |ednstvo francuskog koon|anog pos|eda pod svo|om vau.
S|edte te sobodne Francuske bo |e u gradu Vi%i!u. Do francuskh
boraca prebaco se u Engesku, a n|hov zapov|ednk bo |e genera d#
Faull#, ko| |e nasto|ao prdobt francuske koon|e na svo|u stranu. On |e
u Engesko| osnovao pokret Sobodna Francuska. Prmr|e |e bo potpsano
s Ita|om ko|o| su ustup|en Manton osvo|en kra|ev u pred|eu Apa.
Dok su N|emc napada VB, Ta|an su z svo|h afrkh koon|a (Lb|e,
Ertre|e, Ta|anske Soma|e Etop|e) poduzma ratne akc|e protv
sus|ednh brtanskh podru|a (Egpat, Sudan, Soma|a, Ken|a). U ,giptu
su Ta|an pretrp|e veke gubtke zatra su pomo N|emaca, ko| su
tamo posa so! aHriki korpus na #lu s ,rCinom Rom#lom. N|emc
su s Francuzma (Petanom) Span|ocma (Francom) pokua stvort
za|ednk savez protv Brtanaca, a to zbog francusko-pan|oskog
antagonzma oko francuskog Maroka t pregovor propa, a Petan se
oduo za potku ekan|a. Pored toga, Ita|a se pokazaa sabm
saveznkom, |er ta|anska ota n|e postzaa usp|ehe ko| su odgovara
n|ezno| stvarno| snaz. Brtanska ratna mornarca u Sredozem|u |e maa
snane baze na Gbrataru, Aeksandr| na Mat, a pokua su se domo
Hran/uskog 1rodol!a u lu/i *ranu. Kad |e Petan to odbo, Brtanc su
ga unt. Kako se Muson eo barem na kopnu z|ednat sa N|emcma
oduo |e u listopadu 1949. g. napasti Frku, a |e dovo sramotan
neusp|eh.
Drug sv|etsk rat |o |e ve zbo N|emaku, Ita|u |apan, ko|e su u
ru!nu 1949. g. sklopil# Tro!ni pakt. Tm |e paktom |apan Ita|
N|emako| prznao pravo oduvan|a pr stvaran|u novog poretka u Europ,
a |apan |e dobo vodstvo u Az|. Sve tr potpsnce tog na obvezae su se
na uza|amnu pomo, ako b ko|a ba napadnuta od sa ko|a do tada n|e
ua u rat (SAD). Paktu su do kra|a 1940. g. prstupe Maarska,
Rumun|ska, Sovaka, a 1941. g. |ugosav|a Bugarska. SSSR |e bo
nam|erno nespomn|an da b ga Hter u pregovorma s Mootovom prdobo
da prstup Osovn, za prodor prema |ugu Az|e. No Mootov |e ustra|ao na
tome da se mora|u osgurat Rusk vtan nteres na Bakanu turskm
t|esnacma, pa |e ta| pan propao, a Hter naredo Pan Barbarosa.
ZBIVANJA 1941. I NA.A4 NA 666R
Pr|e napada na SSSR, Hter |e naumo sta1ili"irati tali!anski Hront u
Trpotan|, za to |e dobo zadatak afrk korpus. N|emu |e 1942. g.
usp|eo prodr|et do done Na. Zatm |e c| bo potsnut ,ngl#"# s
,g#!ski5 otoka z Grke, |er |e engeska av|ac|a s Krete moga
ugroavat naftonosna po|a u Rumun|sko|. Zbog toga su Ni!#m/i "au"#li
Kr#tu, a su n|emak padobranc pretrp|e teke gubtke. Prstupom
|ugosav|e Tro|nom paktu, doo |e do potke krze u to| zem| zb|a|u
demonstrac|e. Ocr zav|erenc svrgava|u kneza Pava uspostav|a|u
novu vadu na eu s generaom Smovem, dok |e za kra|a progaen
Petar II. Zbog toga |e N!#maka napala Jugoslai!u, kako b maa mr u
zaeu pr|e napada na SSSR.
Napad na 666R "apo#o !# 1#" o1!a# rata 77. lipn!a 1941. g. Efekt
znenaen|a potpuno |e uspo (ako su Sta|na upozorava na mogu
napad) n|emake ete su napredovae vro brzo zarobe oko 3 m|una
ruskh vo|nka. Kako su Rus dovod neprestano nove snage napad na
Moskvu zapoeo |e tek u stopadu, pr|e poetka razdob|a ka bata.
N|emake su snage tada ve be vro scrp|ene. Sov|etska vada povuka
se z Moskve u Ku!1i%#, a veke su tvornce prem|este svo|e stro|eve za
Uraa. Sam Sta|n rukovodo |e obranom Moskve. Zbog razaen|a u
strateg|skm panovma, doo |e do pod!#l# u n!#makom r5onom
%ta1u Hter |e osobno preuzeo komandu nad kopnenom vo|skom u
prosncu 1941. g. Na osvo|enm podru|ma brzo se razmahao nacstko
nas|e, a za te kra|eve osnovano |e )inistarsto "a Istok na #lu sa
Ros#n1#rgom ko|e |e razvo odgovara|uu deoog|u o germanskom
gospodstvu superornost ar|evske rase. Nas|e se provodo programom
germanzac|e |ednca SS-a, ko|e |e vodo Hmmer, ko| |e hto u stvarnost
pretvort Hterove fantaz|e o nase|avan|u n|emakh se|aka na Istok.
Tako se tu provodo pansko streb|van|e Zdova Savena, ko|e |e
provodo Gavn ured dravne sgurnost. Sustavno untavan|e zvravao
se nad mukarcma, enama d|ecom u poetku str|e|an|em, a kasn|e u
pnskm komorama pema za spa|van|e u ogorma. Na ta| nan
poub|ano |e 6 m|una Zdova. U Sredn|o| Europ se pak provodo
ukl!uian!# @srodni5A naroda u ?itl#ro nov poredak potavan|em
terorom. U osvo|enm zem|ama se uspostav|a|u pokret sn naczmu,
kao u Nzozemsko| pod Mussertom Norveko| pod Ousngom.
Cm |e zapoeo napad na SSSR, Church |e ponudo SSSR-u savezntvo
8. srpn!a 1941. g. potpisan !# u )oski #ngl#sko$so!#tski
spora"um u ko|em se se obvezu|u da e rat okonat u meusobnom
sporazumu. Ubrzo nakon toga SAD |e poeo SSSR-u sporuvat ratnu
opremu. U koovozu 1941. g. sasta su se na paub ratnog broda Prnce
of Waes u Atantku Church Roosevet potpsa su Atlantsku
po#l!u ko|a |e staknua program od 8 toaka za pravedno novo ureen|e
sv|eta. U pove| su staknuta sobodo|ubva demokratska naea, prema
ko|ma svak narod, ko|emu |e u ratu som oduzeta neovsnost, ma pravo
na svo| suverentet na obk dravne vadavne ko|u e, pravo na
sud|eovan|e u trgovn, pravo na meunarodnu suradn|u neograneno
pravo povdbe svm morma oceanma. Nagaeno |e da SAD VB ne tee
svom tertor|anom povean|u tertor|anm prom|enama bez sobodne
vo|e naroda.
ZBIVANJA NA 4A0,K*) I6T*K'
|apan se n nakon uvren|a u Kn zgradn|e mandurske ndustr|e n|e
mogao osobodt ovsnost o srovnama z SAD-a nafte z Nzozemske
Ind|e (Indonez|a). Ne ma|u |o prave strateg|e za d|eovan|e, |apanc su
u travn|u 1941. g. sklopili spora"um o n#utralnosti s 666R$om. To |e
omoguo SSSR-u prem|etan|e vekh vo|nh snaga na zapad, osobto u
obranu Moskve. Zatm |e u pregovorma s V|skom Francuskom u%ao u
Hran/usku Indokinu, da b zatm odate krenuo u osva|an|e |une Kne.
Francuska Indokna sua |e |apanu kao poazte za osva|an|e brtanskh
nzozemskh koon|a. T|ekom rata Toko |e vodo pregovore s
Washngtonom, a kako on zbog tvrdh sta|ata Amerkanaca nsu usp|e,
|apan |e dono oduku o poetku ekspanzonstkog rata na Packu. Kako
su Amerkanc defrra |apansk ta|n kod zna su sve to on prprema|u.
|apansko ratno zrakopovstvo :. prosin/a ipak !# potpuno uni%tilo
pa/iRku Sotu 6A4$a sta/ioniranu u .#arl ?ar1ouru. Istodobno
napadnut su Fpn, Hong Kong, Sngapor, Mana, S|am Gbertov otoc.
Napad |apana na Pear Harbour bo |e povod SAD-u da 8. prosin/a o1!ai
rat Japanu. Na to su N|emaka Ita|a ob|ave rat SAD-u, a on |e uzvrato
ob|avom rata n|ma n|hovm satetskm dravama.
U svbn|u 1942. g. vode su se snane btke na moru u zraku zmeu
SAD-a |apana u Koral!nom moru. U tm btkama dugo n|e bo
pob|ednka, sve do 4. lipn!a 1947. g. kada su Am#rikan/i i"o!#ali
po1!#du kod otoka )idCa;. Ta |e pob|eda znaa kra| |apanske premo
na Thom oceanu |er |e Amerkancma usp|eo potapan|e etr |apanska
nosaa avona. No teme| amerke strateg|e bo |e da prednost mora
mat rat u Europ, gd|e |e n|emaka arm|a nakon to |e zdraa rusku zmu
ponovno krenua u ofenzvu na stonom bo|tu.
ZBIVANJA ' ,'R*.I *4 1947. 4* KRAJA RATA
N|emc, ko| su krenu o novu ofenzvu na stonom bo|tu, nsu mog
osvo|t Len|ngrad, a napredovan|e prema |ugu se razdvo|o prema
Hterovo| uput u dva pravca udarca - na Kaka" i na don!u Volgu, a |e
tu opet zapeo kod Sta|ngrada, dok |e u pozadn na vekom prostoru
zapoeo partzansk rat. To |e doveo do sab|en|a n|emake vo|ske.
Menstanove trupe su na vr|eme usp|ee skont se sa Kavkaza, a |e
%#sta armi!# pod on .aulusom ba opko|ena kod 6tal!ingrada. U
btc ko|a |e tra|aa od 1(. :. 1947. do 7. 7. 194(. g. kada se n|emaka
vo|ska predaa. U |eto |e n|emaka pokuaa novu ofenzvu, ko|a |e dovea
do na|vee tenkovske btke u pov|est ratovan|a kod Kurska i *rs#la M4$
B. :. 194(. g.N. U to| btc |e samo na n|emako| stran sud|eovao
900.000 vo|nka 2.700 tenkova, 2.000 zrakopova 10.000 topova. To |e
ba na|vea koncentrac|a tehnke u 2.s.r. I ova btka zavrena |e porazom
N|emaca od tad |e Crvena arm|a maa premo na svm bo|tma od
Batkog do Crnog mora.
U |esen 1942. g. zapoeo |e preokret u ratu na Zapadu. Ango-amerke
|ednce skrcae su se :. stud#nog 1947. g. pod r5oni5
"apo!#dni%tom ,is#n5oC#ra u )aroku i Al>iru ubrzo prdobe na
svo|u stranu te francuske koon|e. U|edno |e s Na krenua |edna brtanska
okopna dvz|a pod )ontgom#r;!#m proti Rom#la (btka kod E
Amena), a u pn|u 1943. g. morae su kapturat sve n|emako-ta|anske
trupe u Tunsu. Nakon toga u koloo"u 194(. g. sa#"ni/i su i"#li
d#sant na 6i/ili!u u ru|nu se skrca kod Saerna. Ta|anska buroaz|a
na ta| |e preokret reagraa dravnm udarom u ko|em |e fastk rem bo
ukon|en, a )ussolini !# odlukom V#likog Ha%istikog i!#3a u5ap%#n.
Kra| |e pozvao tada umrov|enog maraa Petra Badoga da sastav novu
vadu ko|a |e ta|no potpsaa prmr|e, a zatm bezuv|etnu kapitula/i!u 8.
ru!na 194(. g. N|emc su na skrcavan|e u S|everno| Afrc odgovor
zauzman|em tave Francuske, a pod maraom Kesserngom uspostav
su vrstu obrambenu frontu od |edne do druge ta|anske obae, a
desantom padobranaca osobod su Musson|a zatvorenog u Gran Sassu.
U s|evernom d|eu zem|e Musson |e uspostavo svo|u soc|anu
repubku, maronetsku fastku dravu.
N|emaka |e moraa o1ustaiti i podmorniki rat, |er su saveznk
razara avon sve bo|e kontrora mora, a pr|e svega zato to |e
pronaen radar. Amerkanc su o|aa svo|e zrakopovstvo ovcma ko| su
mog et|et na veke uda|enost, te tekm bombarderma, etem
tvravama ko|e su postge potpunu prevast u zraku.
Nakon zaska Ita|e z rata 1943. g. soma n|emake vo|ske na ruskom
bo|tu pos|e Sta|ngrada Kursk-Orsea, godna 194(. don|ea |e na
stran Saveznka na|van|e potke oduke. Poeo |e konferenc|om
Churcha Rooseveta konH#r#n/i!om u -asa1lan/i o nastavku rata
nakon ponovnog osva|an|a Afrke. Kao neposredan c| borbe protv Osovne
ba |e prokamrana n|ezna bezuv|etna kaptuac|a. Sto su saveznc b
sv|esn| svo|e konane pob|ede, to su ve razm|a o onome to e bt
pos|e rata, pa su se meu n|ma poe |av|at sukob nteresa. Osobto |e
Cer zraavao zabrnutost da e Rus zadobt prevast ugrozt zapad.
Sta|n |e ve 1941. prkom skapan|a sporazuma s Brtan|om nagov|esto
da n|egov pos|eratn pan sadr sab|en|e Sredn|e Europe nsstran|e
na sov|etskm grancama s poetka rata (okuprana Po|ska). No kako su se
Amerkanc bo|a da stcan|em suprotnost ne ugroze savez s SSSR-om,
Ruzvet |e poputao Rusma. Sov|et su usp|e nametnut svo|e sta|ate na
konH#r#n/i!i u T#5#ranu 194(. g. Tu |e zak|ueno da budua granca
po|ske drave bude pomaknuta na zapad do Odre, te |e prznato pravo
komunstkm strankama da budu prm|ene u koac|e, a Sta|n n|e
prstao da se psmeno obvee u pogedu predvene pod|ee Europe.
U pn|u 1944. g. Ango-Amerkanc su se nakon dugotra|nh prprema (fra
Overord) iskr/ali u +ran/usko!. D. lipn!a 1944. g. poeo |e na|ve
pomorsko-zran desant u pov|est ratovan|a. Uz goeme gubtke strane
borbe dv|e saveznke arm|e su skrcane na obau, gd|e |e zatm
ods|eena tvrava Cherbourg prob|ena fronta to su |e za n|e zgrad
N|emc. Tek kada m |e zapr|eta opasnost od okruen|a N|emc su se
poe povat preko r|eke Sene. Tada |e zvedena druga saveznka
nvaz|a u |uno| Francusko|, pa su se N|emc mora da|e povat.
Saveznc su tada 7B. koloo"a 1944. g. u%li u .ari" zauze ostae
d|eove Francuske, Beg|u Luksemburg, te ve do Nzozemske.
Saveznc su zatm zasta dopust N|emcma da se na starom zapadnom
bedemu (Westwa) ponovno pregrupra|u, pa |e Hter naredo u prosncu
1944. g. |o |ednu oH#n"iu u Ard#nima, ko|e n|e maa usp|eha. Na
poetku 1944. g. Crvena |e arm|a poduzea vek napad na rattma od
Crnog do Barentsovog mora. N|emc su tada na tm rattma ma 257
dvz|a. Nakon osobaan|a sov|etskh tertor|a, Crvena arm|a stupa |e na
tertor|e n|emakh sateta Rumun|ske, Bugarske, Maarske Sovake, a
zatm su zauze do Po|ske, gd|e su se zaustav pred Varavom u ko|o| |e
zbo ustanak Po|aka. Zatm su pre u stonu Prusku, pre Ceku
nastav prodrat u N|emaku desnm, a u Austr|u |evm krom, te su 1(.
tran!a 194B. g. u%li u B#.
Nakon to su svadan sv n|emak saveznc, saveznke postro|be ue su
na tertor| N|emake. Cvno stanovntvo b|eao |e na stoku od ruskh
dvz|a, a na zapadu su gradov b nemosrdno bombardran, ako to ve
n|e mao nkakvog taktkog znaa|a. Vrhunac strahota bo |e
bombardran|e Dresdena, prepunog zb|egca. Bo |e to untavan|e
n|emakog naroda, za ko| |e Hter ob|avo da se n|e pokazao vr|ednm
n|egovh vekh de|a. Svo|m d|eovan|em na tertor|u N|emake, saveznc
su u odmazd b |ednako tako surov, kao to su N|emc b na poetku
rata. Pred kra| rata ?itl#r !#I kao i Fo#11#lsI (9. tran!a 194B. g.
pono samoubo|stvo, menovav oporuno svo|m nas|ednkom admraa
4Knit"a. Sov|etska arm|a 2. svbn|a ua |e u Bern, a nekoko dana
pos|e potpsan |e som Treeg Recha. F#n#ral Jodl potpisao !# :.
si1n!a u R#imsu 1#"u!#tnu kapitula/i!uI ko!u !# ratiR/irao
g#n#ral K#itl u B#rlinu 8. si1n!a.
Nakon saveznkog skrcavan|a u Normand| poetka kra|a rata t|ek
da|n|e pos|eratne potke odv|ao se na putu teheranskh oduka. Gotovo
tav Bakan dospo |e pod ut|eca| SSSR-a, osm Grke, za ko|u |e Sta|n u
sporazumu 1944. g. prznao da prpada u brtansku nteresnu sferu.
Amerkanc su pokazva sve man|e zanman|a za europska zbvan|a svo|u
pan|u okreta na rat na .a/iRku. U borbama preskakan|a s otoka na
otok ond|e |e sve ve doaza do zraa|a n|hova premo na moru u
zraku, pa su na pr|eazu i" 1944. u 194B. g. ponono "au"#li +ilipin#.
No |o h |e uv|ek zabrn|avaa snaga |apanske vo|ske na az|skom kopnu.
Ze|e su da se SSSR uk|u u rat na Istoku, pa su zato b spremn
poputat Sov|etma u Europ. Takva n|hova potka pokazaa se ve na
ptan|u uspostave Po|ske. Sta|n ve n|e prznavao zb|egku vadu u
Londonu, ve |e osnovao novu vadu u Lubnu u ko|o| su venu ma
komunst. San |e razvo| bo u Rumun|sko|, Maarsko| Bugarsko|, ko|e
su do doaska Crvene arm|e mae domae fastke reme.
Na konH#r#n/i!i u Jalti 194B. g. se pob|ednce be su |ednstvene u
gedtu da N|emaku va|a osabt obvezat |e da nadoknad ratnu tetu,
a nsu be |ednstvene u pogedu po|ednost unutar n|ezne tertor|ane
pod|ee u pogedu napavan|a ratne tete z n|ezne prvrede. Stoga |e
pored nam!#r# da s# N!#maka t#ritori!alno podi!#li, bo ob|av|eno
da e pos|e kaptuac|e saveznc preuzet svu vast u N|emako|. U
pogedu stonh granca konferenc|a se z|asna za lini!u *dra$N#isa.
Sov|et su podupr staran!# '!#din!#ni5 naroda ko|e |e stvoreno 25.
travn|a 1945. g. u San Francsku u ko|em su gavnu r|e mae veke se
okup|ene u V|eu Sgurnost. UN su treba bt stvoren na teme|u
Atantske pove|e u n|ma su se treba u|ednt sv sobodn narod. Na
formano| osnvako| konferenc| sud|eovao |e 46 zema|a, meu n|ma
|ugosav|a. Rat |e zavren u Europ kaptuac|om N|emake 8. 5. 1945. g.
Nakon kaptuac|e N|emake 6a#"niko kontrolno i!#3# |e 5. pn|a
1945. g. preuzeo vrhovnu vast nad bvom N|emakom u grancama od
1937. g. zuzev stone pokra|ne s one strane n|e Odra-Nesa. U to
kontrono v|ee |e na zaht|ev VB prm|en pr#dstanik +ran/usk#, kako
b se poveaa protutea nasuprot Rus|, |er se oekvao skoro povaen|e
Amerkanaca. N|emaka |e pod|e|ena ne 4 okupac|ske zone.
KonH#r#n/i!a po1!#dnika u .otstadmu (od 17. srpn|a do 2. koovoza
1945. g.) samo |e potvrda stan|e na terenu. Sastanku su b nazon
Sta|n, Harry Truman Church, ko|eg |e zam|eno -l#m#nt Attl##. Na
to| konferenc| odueno |e da se N|emaka potpuno razorua, a n|ene
tvornce ratnog mater|aa unte stave pod nadzor saveznka. Zatm,
da se provede denackac|a, kazne ratn zonc, raspuste karte
monopo. Saveznko nadzorno v|ee u Bernu dobo |e sva prava
vrhovne vast u N|emako|, a su doputena m|esta autonomna t|ea
vast, demokratske potke organzac|e druge graanske sobode.
N|emaka |e zguba s|everoston do Pruske, ko| |e dobo SSSR, a Po|ska
podru|a stono od Odre-Nesse. SSSR Po|ska dob su pravo da podmre
svo|a reparac|ska prava od N|emake oduzman|em ndustr|skh urea|a
prozvoda z sov|etske okupac|ske zone. Zak|ueno |e da se osnu|e
Sav|et pet mnstara vekh sa (SSSR, SAD, VB, FRA Kna) sa s|edtem u
Londonu ko| b zrado pr|edoge mrovnh ugovora s Ita|om satetskm
dravama. Odueno |e da se mrovn ugovor s n|emakom skop kada
bude sastav|ena |ednstvena n|emaka vada. Zak|ueno |e da sve
neutrane zem|e, osm Span|oske, mogu postat ance UN-a.
U pro|ee 1945. g. amerk protu|apansk napad mao |e vekog usp|eha.
Amerko zrakopovstvo svakodnevno |e bombardrao |apanske brodove,
borbene pooa|e, uke utvrene gradove. |apanc su, suoen s
n|encom da e zgubt rat, poe u napade uvodt svo|e kamika"# -
dobrovo|ce pote samoubo|ce. S konferenc|e u Potsdamu |apanu |e 26.
srpn|a 1945. g. upuen utmatum, a su ga |apanc odb. Nakon toga, da
b ubrza kra| rata, Amerkanc su upotr|eb atomsk# 1om1#. Prva |e
baena D. koloo"a 194B. g. na ?iro%imuI a druga 9. koloo"a na
Nagasaki. N|hov unak bo |e strahovt. 666R !# 8. koloo"a 194B. g.
nai!#stio rat Japanu poeo ratne akc|e. Crvena arm|a zauzea |e
Mandur|u s|evernu Kore|u, a mornarca Kurske otoke |un do
Sahana. Kad su |apanc uvd|e da e bt poraen, a pona|pr|e zbog
straha od novh atomskh bomb, prhvat su utmatum, pa |e 7. ru!na
194B. g. potpisana 1#"u!#tna pr#da!a. Bo |e to pos|edn| dan 2.s.r. U
|apanu |e nakon toga uvedena amerka vo|na uprava.
Drug sv|etsk rat tra|ao |e 6 godna. Od 67 drava samo |e 6 ostao
neutrano, tako da |e rat pokro 96% zem|ne povrne. Izravno se ratovao
na tertor|u 40 drava (22% zem|ne povrne). Bo |e mobzrano 110
m|una |ud, a pognuo |e oko 50 m|una, a 35 m|una |e bo ran|eno.
Ratn zdac zaraenh drava b su 1.117 m|ard doara (60-70%
n|hovog naconanog dohotka). U 2.s.r. prm|en|ena su mnoga nova
tehnka sredstva (razorne zapa|ve bombe, nagazne podvodne mne,
daekometno topntvo, raketn pro|ekt, atomska bomba, mazn
zrakopov, radar, teekomunkac|e), kao nov taktk obc borbe (zran
pomorsk desant).
.*KR,TI *T.*RA ' 4R'F*) 6VJ,T6K*) RAT'
Pokret otpora pokaza su da |e za usp|eh u 2.s.r. potrebno dobrovo|no
aktvno sud|eovan|e na|rh masa da |e naoruana partzanska borba
na|ekasn|e oru|e naroda u borb za sobodu te da |e za usp|ean razvo|
pokreta otpora btna organzranost |ednstvenost rukovodstva. Na|bo|m
organzatorom pokreta otpora pokazae su se komunistik# parti!# |er su
u okupranm zem|ama upravo one poee s organzac|om borbe protv
okupatora. Meu na|znaa|n|e pokrete otpora u Europ spada|u NOB
|ugosav|e, partzansk rat u SSSR-u, pokret otpora u Po|sko| Francusko|,
pokret otpora u Cehosovako| Aban|.
Pokret otpora u Sov|etskom Savezu |edan |e od r|etkh za ko| su
unapri!#d i"r%#n# s# organi"a/i!sk# pripr#m#. Potbro |e obvezao
sve part|ske, dravne sndkane organzac|e da se u sua|u rata
organzra|u za partzanske borbe za nepr|ate|ske n|e. Nakon n|emakog
napada, Sta|n |e uputo svm sov|etskm narodma na podru|ma to su h
okupra N|emc po"i na staran!# parti"anski5 odr#da, a on se
zbog nedostatka oru|a Sta|nova skrv|avan|a marksstke doktrne
nsu odmah razv|a takvom brznom kakvom se oekvao. No kad su
N|emc na okupranm podru|ma poe provodt svo| Hterovsk pan,
pokret |e poeo |aat. Od 1942. g. poee su organzrane dverzantske
akc|e za komunkac|e transporte, a partzanske su se |ednce povezae s
Crvenom arm|om. Na|ve |e razmah partzansk odred dovo 1943. g.
kada |e nastao tav nz osoboenh tertor|a. Prema sov|etskm podacma
u okupranm podru|ma SSSR-a boro se 1,5 m|una |ud u partzanskm
odredma.
+ran/uski pokr#t otpora bo |e na|sveobuhvatn|, a na|kompcran|
pokret otpora u Europ. Francusk |e pokret otpora mao tr centra: Parz-
London, Moskvu de Gauea, ko| nsu obuhvaa tav pokret otpora, |er
|e posto|ao tav nza samostanh grupca, ko|e su d|eovae bez suradn|e s
tm centrma. No, okupator n|e uspo skorstt n|hovu ne|ednstvenost.
Osnovno razaen|e u pokretu otpora bo |e da da ta| otpor bude
pasian ili aktian, a on ko|u se zaaga za pasvnost nsu b
|ednstven u obku te aktvnost. Prv prog aktvnom otporu dao |e d#
Faull# z Londona. On |e nakon sporazuma s Churchom prznat kao ef
sobodnh Francuza or|entrao se na organzran|e borbe protv N|emaca
zvan Francuske, nasto|e u prvom redu prdobt francuske koon|e.
Smatrao |e da |e vano da Francuz sud|eu|u kao organzrana vo|na snaga
u sastavu saveznke vo|ske. U osobodak pokret u domovn n|e se
mnogo pouzdavao, a naroto |e zazrao od komunsta. Ipak, pod n|egovm
ut|eca|em su be neke snage unutar Francuske, ko|e su mae zadatak da
prprema|u teren za skrcavan|e saveznka. Za francusk |e pokret otpora
karakterstna masovnost sabotaa dverz|a s |edne, a veoma poagano
stvaran|e operatvnh partzanskh |ednca s druge strane. T#k 1944. g.
u!#dinil# su s# s# snag# Hran/uskog pokr#ta otpora (FFI). FFI |e u
pozadn n|emake fronte nakon skrcavan|a saveznka, sam osobodo
dvadesetak gradova, a Parko osobodako v|ee dgo |e 18. koovoza
ustanak u Parzu, ko| |e pod vodstvom komunsta gotovo potpuno
osoboen.
1B. KARAKT,RI6TIK, .*60IJ,RATN*F 6VIJ,TA
6'K*BI 'N'TAR 6AV,ZNI<K, K*A0I-IJ,
Odnos unutar anthterovske koac|e nsu b zgraen tako vrsto da b
se mog odrat u pos|eratnm uv|etma. Svaka |e strana poaza od
svo|h specnh nteresa, a sumn!iaost i n#po!#r#n!# ob|eava su
koac|u u svm fazama rata. Zak|uc s konferenc|a vekh sa dob su
novo znaen|e u pos|eratnm uv|etma. Nova snaga soc|azma poea se
rt z 666R$a ko| |e z rata, uz SAD, zaao kao nova sa. Sta|nova
koncepc|a novh odnosa u sv|etu ba |e posve druk|a od one SAD-a
Brtan|e. On |e uvdo da |e rat omoguo Crveno| arm| da postane
znaa|an vo|no-potk faktor, |e znaen|e preaz grance SSSR-a. On |e
nasto|ao da to povo|n|e r|e ptan|e sov|etskh granca na zapadu zato
|e trao da se u Istono! ,uropi stor# @pri!at#l!ski r#>imiA ko| e bt
u posebnm odnosma sa SSSR-om. U godnama rata Zapad |e prhvato
takvu Sta|novu potku. Kaptastke zem|e su smatrae da |e Sta|n
zanteresran za odravan|e koac|e da se ponaa kao dravnk bo ko|e
druge zem|e. No kad su nakon rata u stonm zem|ama poe nasta|at
obc narodnh demokrac|a uz pomo Crvene arm|e, zapadn su se
saveznc zabrnu za da|n| razvo| sv|eta.
Kao rezutat rata nastao |e no odnos snaga btno |e zm|en|en n|hov
raspored. Sov|etsk Savez |e kao |edna soc|astka drava uz tada
nerazv|enu NR Mongo|u zaao z rata kao sv|etska sa. Svo|m
d|eovan|em uspo |e razbt zoac|u nametnutu u godnama zmeu dva
rata postat znaa|nom potkom som. Prsutnost sov|etskh snaga u
|ednom d|eu stonoeuropskh drava omogu su mu ostvaren|e novh
potkh poteza. Rat !# sru%io staru politiku strukturu ,urop#. To se
pr|e svega odnos na Istonu Europu, gd|e |e doo do kvdac|e
kaptastkog sstema pod ut|eca|em sov|etskh snaga. Meu
kaptastkm zem|ama 6A4 !# postao apsolutni pr#dodnikI dok su
Britani!a i +ran/uska i"gu1il# pr#last osab|en|e untene ratom, te
gubtkom koon|anh pos|eda.
U ratnm godnama brtansk prem|er Wnston Church nasto|ao |e
d|eovat s pozc|a prevadanog modea nteresnh sfera, u ko|em |e VB
trebaa zadrat uogu |ezca na vag, a su ga prom|ene u mnogm
europskm koon|anm zem|ama nat|erae na prom|enu potke.
Roosevetova admnstrac|a ba |e posebno zanteresrana za suradn|u s
SSSR-om Roosevetova vz|a pos|eratnog sv|eta ba |e zasnovana na
potr#1i da s# odr>i !#dinsto m#2u #likim sa#"ni/ima pomou
n|ega spr|e zb|an|e moguh novh sukoba.
2.s.r., posebno n|egova dmenz|a u Az|, u1r"ali su pro/#s sa"ri!#an!a
id#!# na/ionaln# n#"aisnosti n|ezno ostvarvan|e u praks. Narodno
osobodak pokret oduno su tra kvdran|e koon|anog
poukoon|anog statusa, to |e rezutrao stvaran|em nza novh
osoboenh drava.
KA8NJAVANJ, RATNI? Z0*<INA-A
Ve na sastanku predstavnka SSSR-a, VB SAD-a u stopadu 1943. g. u
Moskv bo |e zak|ueno da se nakon rata zvedu pred sud sv ratn
zonc. U skadu s tm stavom, predstavnc VB, FRA, SSSR-a SAD-a na
svom su sastanku u 0ondonu 194B. g. odu da se osnu|e
)#2unarodni o!ni sud don|e n|egov statut. Sud |e bo sastav|en od
po |ednog suca n|egovog zam|enka z svake saveznke zem|e, a rado |e
u NGr1#rgu od stud#nog 194B. do listopada 194D. g. Sudo |e ne
samo staknutm nacstkm po|edncma, ve nacstkm
organzac|ama. Okrv|en su b odgovorn za zostav|an|a, deportac|e,
ub|an|a cva, taaca ratnh zarob|enka, za p|aku prvatne movne za
pustoen|e razaran|e sea. Na|poznat| osuenc na smrt v|ean|em b
su FKringI Ri11#ntropI K#it#lI Jodl. Osuen na smrt su ob|een, osm
Grnga, ko| se uo pogub|en|a sam ubo. N|hova t|ea su spa|ena, a
pepeo baen u neku od n|emakh r|eka. Krvma su progaene NSS,
Gestapo, SS, a sve osobe ko|e su prpadae tm organzac|ama moge su
bt optuene za ratne zone zvedene pred vo|ne redovte sudove.
Nrberk sudsk proces bo |e prv proces u pov|est sudovan|a u ko|em |e
ratna agres|a progaena ratnm zonom, a n|ezn pokreta ponte|
optuen za ta| zon zveden pred meunarodn sud osuen. San
proces vodo se za Daek Istok to u Toki!u od si1n!a 194D. do
stud#nog 1948. g. sudo se 28-rc |apanskh ratnh zonaca. U toku
suen|a dvo|ca optuenh su umra, a |edan |e progaen nauraun|vm.
Sedmorca su osuena na smrt, a 16 na dovotn zatvor. Zbog pokretan|a
ptan|a zastar|evan|a ratnh zona utvreno |e stanovte da ratni "loin
nikada n# "astari!#a.
)IR*VNI 'F*V*RI
Mrovn ugovor sa zem|ama prpadncama Osovne potpsan su 19.
#l!a# 194:. g. odmah su stup na snagu. )ironim ugoorom s
Itali!om ustanov|ena |e n|ezna odgovornost za rat. Ona se moraa odre
tertor|a na sovensko| hrvatsko| oba, zatm koon|a u Afrc,
Dodekaneza Rodosa, a Aban| prznat suverentet neovsnost.
)ironim spora"umom s )a2arskomI Rumun!skom i Bugarskom
utvren su spravc n|hovh granca, tako da su one svedene na stan|e z
1938. g. Maarska |e moraa vratt Transvan|u, a utvrena |e sobodna
povdba Dunavom. )ironim ugoorom s +inskom odreeno |e da ona
SSSR-u ustup podru|e Vborga Petsama, a SSSR |e mrovnm ugovorma
|o dobo neka vana podru|a na stoku kao d|eove Po|ske, Potkarpatsku
Ukra|nu, Bukovnu Besarab|u.
U svm su ugovorma be preczrane i r#para/i!sk# o1#"# (75%
utvrene ratne tete) kao dunost poraenh zema|a da osgura|u
graanske sobode svo|m drav|anma uknu dskrmnac|ske propse.
Mrovn ugovor s N|emakom n|e skop|en zbog neposto|an|a za|ednke
n|emake vade, a Austr|a |e tretrana kao rtva Treeg Recha. )ir s
Japanom sklopl!#n !# 8. ru!na 19B1. g. u San Francscu. |apan se tm
ugovorom morao odre svh pos|eda ko|e |e bo osvo|o u Az|. Ta| ugovor
n|e zadovo|o SSSR, |er u n|emu nsu be predvene reparac|e, kao to
n|e predven da se Formoza Peskadores vrate Kn.