Graevinar 4/2012

271 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284

UDK 624.078.8:624.046
Marija Smilovi, dipl.ing.gra.
Sveuilite u Splitu
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije
marija.smilovic@gradst.hr
Prof.dr.sc. Jure Radni, dipl.ing.gra.
Sveuilite u Splitu
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije
jure.radnic@gradst.hr
Prof.dr.sc. Alen Harapin, dipl.ing.gra.
Sveuilite u Splitu
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije
alen.harapin@gradst.hr
Izvorni znanstveni rad
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
Utjecaj vertikalnih serklaa na nosivost zidanih zidova
U radu su prikazani rezultati numerikih testova utjecaja vertikalnih serklaa na
ponaanje zidanih zidova pod statikim i dinamikim optereenjem. Analizirani su
dvoetani zidovi bez otvora i s otvorima, s dobrim i loim ziem, s razliitim rubnim
uvjetima na spoju temelja zida i podloge. Istraen je utjecaj profila uzdunih ipki
vertikalnih serklaa na ponaanje zidova za horizontalna statika optereenja te za
harmonijska i potresna ubrzanja podloge. U analizi je primijenjen prethodno razvijen
numeriki model autora za statiki i dinamiki proraun ravninskih zidanih konstrukcija.
Kljune rijei:
zidani zid, vertikalni serkla, numeriki test, nosivost, statiko i dinamiko optereenje
Original scientific paper
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
Influence of vertical tie columns on bearing capacity of masonry walls
Numerical test results, defining influence of vertical tie columns on the performance of
masonry walls subjected to static and dynamic load, are presented in the paper. The
analysis focuses on two-storey walls without openings and with openings, with good and
poor quality masonry, and with different boundary conditions at the contact between wall
foundations and the subsoil. The influence of the profile of longitudinal bars of vertical tie
beams on the performance of walls under horizontal static load, and harmonic and seismic
acceleration of subsoil, is studied. The numerical model for static and dynamic analysis of
in-plane masonry structures, previously developed by the authors, is used in the analysis.
Key words:
masonry wall, vertical tie beam, numerical testing, bearing capacity, static and dynamic load
Wissenschaftlicher Originalbeitrag
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
Einfluss vertikaler Ringanker auf die Tragfhigkeit von gemauerten Wnden
In der Arbeit sind die Resultate numerischer Tests der Einflsse vertikaler Ringanker auf
das Verhalten von gemauerten Wnden unter statischer und dynamischer Belastung
dargestellt. Es wurden Doppeletagen - Wnde mit und ohne ffnungen, mit gutem und
schlechtem Mauerwerk unter verschiedenen Randbedingungen an den Verbindungen des
Mauerfundaments und der Unterlage analysiert. Es wurde der Einfluss von Lngsstab-
Profilen vertikaler Ringanker auf das Verhalten von Wnden bei horizontalen, statischen
Belastungen sowie harmonischen und Erdbebenbeschleunigungen der Unterlage
erforscht. In der Analyse wurde das vorher entwickelte numerische Modell des Autors fr
die statische und dynamische Berechnung von ebenen Mauerkonstruktionen angewandt.
Schlsselwrter:
gemauerte Wand, vertikaler Ringanker, numerischer Test, Tragfhigkeit, statische und dynamische Belastung
Utjecaj vertikalnih serklaa
na nosivost zidanih zidova
Primljen / Received: 14.11.2011.
Ispravljen / Corrected: 24.4.2012.
Prihvaen / Accepted: 2.5.2012.
Dostupno online / Available online: 25.5.2012.
Autori:
Graevinar 4/2012
272 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
reprezentativnih mehanikih svojstava. U mikromodelu
mogua je simulacija na razini zidnog elementa i morta
(sljubnice), kao i simulacija spoja morta i zidnog elementa s
pomou kontaktnih elemenata reprezentativnih svojstava
materijala. Mogue je koristiti se izotropnim modelom zia
i anizotropnim modelom s razliitim vrstoama (tlana,
vlana, posmina), modulom elastinosti, modulom posmika i
graninim deformacijama zia u horizontalnom i vertikalnom
smjeru. Modelirano je poputanje i slom zia u tlaku, otvaranje
i zatvaranje pukotina zia u vlaku, vlana i posmina krutost
s pukotinama te posmini slom zia. Rabi se model fiksnih
ortogonalnih pukotina. One mogu biti horizontalne i vertikalne
ili sukladne smjerovima glavnih vlanih naprezanja.
Ponaanje betona simulira se izotropnim materijalnim
modelom. Modelirano je poputanje i drobljenje betona u
tlaku, otvaranje i zatvaranje pukotina betona u vlaku te vlana
i posmina krutost betona s pukotinama. Takoer se rabi
model fiksnih ortogonalnih pukotina, sa smjerom pukotina
koji odgovara smjeru glavnih vlanih naprezanja u betonu.
U dinamikim analizama mogue je simulirati utjecaj brzine
deformacije na mehanike karakteristike betona i elika.
Mogue je simulirati nelinearno ponaanje armature u tlaku
i vlaku s efektima rastereenja.
Za tlo se mogu primijeniti modeli zia ili betona, uz
prilagoavanje odgovarajuih parametara materijala.
Numeriki model ukljuuje i geometrijsku nelinearnost
konstrukcije (velike pomake).
3. Numeriki testovi utjecaja vertikalnih serklaa
na ponaanje zidanih zidova
3.1. Openito
Ponaanje zidanih zidova pod optereenjem, osim brojnih
drugih parametara, ovisi o njihovoj geometriji (visina, irina,
odnos visine i irine, etanost, broj i poloaj otvora, povezanost
sa zidovima suprotnog smjera, broj i raspored serklaa i sl.).
Za analizu utjecaja vertikalnih serklaa na ponaanje zidanih
zidova uzeti su zidovi jednostavne geometrije.
Analizirani su realni samostalni dvoetani zidovi bez otvora i
s otvorima, visine 6 m, irine 3 m i debljine 0,24 m (slika 1.). Svi
zidovi imaju jednaki armiranobetonski temelj koji je oslonjen
na krutu podlogu. Na razini etaa svi su zidovi optereeni
kontinuiranim vertikalnim optereenjem q. Vlastita teina
zia, serklaa i temelja uzeta je izravno u proraune.
Ispitivao se makromodel zia s izotropnim svojstvima gradiva.
Razmatrani su sluajevi tzv. dobrog zia (zie visokih vrstoa,
modula elastinosti i modula posmika) i tzv. loeg zia (zie
niskih vrstoa, modula elastinosti i modula posmika).
U statikim analizama, uz konstantno vertikalno optereenje,
zidovi su na razini etaa optereivani horizontalnim silama
do sloma. U dinamikim je analizama za sve zidove najprije
razmatrano jednoliko horizontalno harmonijsko ubrzanje
podloge. Pritom se period pobude podudara s prvim periodom
1. Uvod
Vertikalni i horizontalni serklai znatno utjeu na ponaanje i
nosivost zidanih zidova pod vertikalnim i osobito horizontalnim
optereenjem. Njihova je uloga posebno znaajna pri
djelovanju potresa na zidane graevine. Prije svega, serklai
povezuju i ukruuju zie. Oni znatno pridonose nosivosti zia
na tlak, savijanje i posmik i za optereenja u ravnini zidova i
za optereenja okomito na njihovu ravninu. Serklai smanjuju
deformacije zia. Pri horizontalnim djelovanjima serklai
omoguavaju formiranje tlanih dijagonala u ziu. Vertikalni
serklai dominantno prenose vlana naprezanja u ziu. Oni
omoguavaju aktiviranje betonskih temelja pri pojavi vlaka
na spoju zia i temelja. Horizontalni serklai preraspodijeljuju
vertikalna optereenja na zie, a osobito koncentrirane sile.
Spoznaje utjecaja serklaa u zidanim graevinama preteito
su kvalitativne. Naime, iako su izvrena mnogobrojna
eksperimentalna i numerika istraivanja ponaanja zidanih
zidova pod statikim i dinamikim optereenjem (neka se
mogu nai u [1-20]), autorima ovog rada nisu bila dostupna
neka takva istraivanja koja su kvantitativno valorizirala
utjecaje razliitih parametara vertikalnih i horizontalnih
serklaa na nosivost i deformabilnost zidanih zidova.
Uporabom prethodno razvijenoga numerikog modela autora
ovog rada za statiki i dinamiki proraun zidanih konstrukcija
[21, 22], u ovom je radu istraen utjecaj vie parametara
vertikalnih serklaa na ponaanje i graninu nosivost zidanih
zidova. Analize su izraene posebno za statika i posebno
za dinamika (potresna) optereenja. Numeriki su testovi
provedeni za jednostavnu geometriju zidova. Razmatrani
su dvoetani zidani zidovi bez otvora i s otvorima, s dobrim
i loim ziem, s razliitim rubnim uvjetima na spoju temelja
zidova i podloge. Analiziran je utjecaj promjera armaturnih
ipki vertikalnih serklaa na ponaanje zidova. Na kraju su
navedeni najvaniji zakljuci provedenih istraivanja.
U pripremi je eksperimentalna provjera nekih ovdje provedenih
numerikih testova na dinamikoj platformi. Numeriki i
eksperimentalni testovi utjecaja horizontalnih serklaa na
nosivost zidanih zidova predmet su posebnog istraivanja autora.
2. Kratak opis primijenjenoga numerikog modela
Detaljni opis odabranoga numerikog modela za statiki i
dinamiki proraun zidanih konstrukcija moe se nai u [21,
22]. U nastavku emo samo saeto opisati njegove glavne
karakteristike.
Model je namijenjen simulaciji ravninskih zidanih konstrukcija
optereenih u svojoj ravnini. Konstrukcija moe biti izvedena
od zia i/ili armiranog betona, a model geometrije moe
sadravati i temeljno tlo. Mogua je simulacija najvanijih
nelinearnih efekata ponaanja zia, armiranog betona i tla.
Moe se primijeniti makromodel i mikromodel zia. U
makromodelu zia sloeno se ponaanje zia (zidni elementi
povezani mortom) zamjenjuje ekvivalentnim gradivom
Graevinar 4/2012
273 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
3.2. Mogue odizanje temelja zidova od podloge i
klizanje temelja po podlozi
Ovaj sluaj odgovara brojnim stanjima realnih zidanih zidova
kojima nije sprijeeno eventualno odizanje temelja od podloge
i eventualno klizanje temelja po podlozi (slobodno oslonjen
zid). Usvojeni osnovni parametri gradiva za numeriku analizu
prikazani su u tablici 1.
Tablica 1. Usvojeni osnovni parametri gradiva za analizu zidova
Prostorna diskretizacija zidova prikazana je na slici 2. Moe se
rei da je usvojena relativno gruba mrea konanih elemenata,
a osobito za serklae. Na spoju temelja i podloge uzeti su tanki
kontaktni elementi za to adekvatniju simulaciju odizanja i
klizanja temelja.
Slika 2. Diskretizacija analiziranih zidova konanim elementima
3.2.1. Statika analiza
Najprije je izraunano poetno stanje pomaka, naprezanja i
unutarnjih sila za vlastitu teinu i vertikalno optereenje q.
Utjecaj vertikalnih serklaa na nosivost zidanih zidova
slobodnih oscilacija pojedinog zida s elastinim svojstvima
gradiva. Usvojeno je rezonantno harmonijsko ubrzanje
podloge kako bi se postigla to vea razina nelinearnosti
te zorno ilustrirala razlika rezultata dobivenih s pomou
uobiajenoga linearnog modela i uporabljenoga nelinearnog
modela ponaanja [21, 22]. Potom je izvrena dinamika
analiza svih zidova za djelovanje realnog potresa.
Geometrija analiziranih zidanih zidova, s armaturom serklaa i
temelja, prikazana je na slici 1.
Slika 1. Analizirani zidani zidovi; a) zidovi bez otvora, b) zidovi s
otvorima
Zidovi bez otvora (PZ) i zidovi s otvorima (OZ) imaju jednaka
rjeenja horizontalnih serklaa (uzdune ipke 410). Zidovi
PZ
1
i OZ
1
nemaju vertikalne serklae. Zidovi PZ
2
i OZ
2
imaju
vertikalne serklae s uzdunom armaturom 410, zidovi PZ
3
i
OZ
3
vertikalne serklae s uzdunom armaturom 412 i zidovi
PZ
4
i OZ
4
vertikalne serklae s uzdunom armaturom 414.
Spone svih vertikalnih i horizontalnih serklaa su 6/25. Nije
se istraivao utjecaj poprene armature serklaa na ponaanje
omeenih zidanih zidova, ali to se planira uiniti. Svi zidovi
imaju jednaka svojstva betona i armature. Razmatrana su dva
sluaja oslanjanja temelja zidova na krutu podlogu:
- mogue odizanje i klizanje temelja
- sprijeeno odizanje i klizanje temelja.
Zie
dobro zie (d)
f
m,c
= 5 MPa tlana vrstoa
f
m,t
= 0,15 MPa vlana vrstoa
E
m
= 5 000 MPa modul elatinosti
G
m
= 1 000 MPa modul posmika
loe zie (l)
f
m,c
= 1 MPa tlana vrstoa
f
m,t
= 0,03 MPa vlana vrstoa
E
m
= 1 000 MPa modul elatinosti
G
m
= 200 MPa modul posmika
Beton
temelja
i serklaa
f
c,c
= 25 MPa tlana vrstoa
f
c,t
= 2,5 MPa vlana vrstoa
E
c
= 30 500 MPa modul elatinosti
G
c
= 13 260 MPa modul posmika
Kontaktni elementi
ispod temelja
f
k,c
= 25 MPa tlana vrstoa
f
k,t
= 0,0 MPa vlana vrstoa
E
k
= 30 500 MPa modul elatinosti
G
k
= 13 260 MPa modul posmika
elik
za armiranje
f
s,c
= 500 MPa tlana vrstoa
f
s,t
= 500 MPa vlana vrstoa
E
s
= 210 000 MPa modul elatinosti
Graevinar 4/2012
274 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
Nakon toga zidovi su dopunski optereivani horizontalnim
silama H
1
=H
2
, sukcesivno u inkrementima do sloma.
Osim o drugim brojnim parametrima, nosivost i deformabilnost
zidova optereenih horizontalnim optereenjem bitno ovisi o
njihovu vertikalnom optereenju. Za ilustraciju ovog utjecaja,
na poetku su analizirani samo zidovi PZ
2d
i OZ
2d
(d = dobro
zie) s razliitim vertikalnim optereenjem na razini etaa
(q): q
1
=0 kN/m (djeluje samo vlastita teina zida), q
2
=40
kN/m (srednje vertikalno optereen zid) i q
3
=80 kN/m (jae
vertikalno optereen zid). Granina nosivost svih zidova
uvjetovana je gubitkom njihove stabilnosti (prevrtanjem) kao
krutog tijela. Horizontalni je pomak vrha zidova prikazan na
slici 3., a naprezanja armature u tokama A i B na slici 4.
Rezultati analize pokazuju, to se i oekivalo, da za mala
vertikalna optereenja zidovi mogu nositi i male horizontalne
sile jer brzo dolazi do gubitka stabilnosti zida kao krutog tijela. U
sluaju veega vertikalnog optereenja, zidovi mogu nositi i vee
horizontalne sile. Vlana su naprezanja u uzdunoj armaturi
vertikalnih serklaa mala. U daljnjim su primjerima, u kojima se
istraivao utjecaj vertikalnih serklaa na ponaanje zidova, svi
zidovi na razini etaa optereeni sa q=40 kN/m.
Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha
zidova bez otvora prikazan je na slici 5., a na horizontalni
pomak vrha zidova s otvorima na slici 6. Vidljivo je da
postoji velika razlika u nosivosti i deformabilnosti zidova
bez vertikalnih serklaa u odnosu na zidove s vertikalnim
Slika 4. Naprezanja u armaturi vertikalnog serklaa pri dnu zidova PZ
2d
i OZ
2d
u ovisnosti o vertikalnom optereenju q slobodno oslonjen temelj,
statiko optereenje
Slika 3. Horizontalni pomak vrha zidova PZ
2d
i OZ
2d
ovisno o vertikalnom
optereenju q slobodno oslonjen temelj, statiko optereenje
serklaima. Pri tome promjer ipki vertikalnog serklaa nema
praktinog utjecaja na graninu nosivost zidova. Naime,
kako je prethodno navedeno, zidovi nemaju veliko vertikalno
optereenje i njihova je granina nosivost uvjetovana gubitkom
stabilnosti zida kao krutog tijela.
Graevinar 4/2012
275 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Utjecaj vertikalnih serklaa na nosivost zidanih zidova
Slika 7. Pomaci i pukotine u zidovima bez otvora neposredno pred
slom slobodno oslonjen temelj, statiko optereenje
Slika 8. Pomaci i pukotine u zidovima s otvorima neposredno pred
slom slobodno oslonjen temelj, statiko optereenje
Naprezanja u armaturi vertikalnog serklaa pri dnu zidova
neposredno pred slom prikazana su na slici 9. Kao to je
prethodno navedeno, vidi se da su ona niska i gotovo
jednaka za sve profile uzdunih ipki vertikalnih serklaa.
Slika 5. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha zidova
bez otvora slobodno oslonjen temelj, statiko optereenje
Slika 6. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha zidova
s otvorima slobodno oslonjen temelj, statiko optereenje
Pomaci zidova neposredno pred slom, s odgovarajuim
stanjem pukotina, prikazani su na slikama 7. i 8. U odnosu
na zidove bez otvora, zidovi s otvorima imaju znatno vee
pomake i znatno ire zone pukotina.
Graevinar 4/2012
276 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
3.2.2. Dinamika analiza
Analizirani su zidovi na slici 1., optereeni stalnim vertikalnim
optereenjem q=40 kN/m. Za svaki je zid i njegovu
odgovarajuu krutost prvo rijeena svojstvena zadaa
problema [21, 22]. Prvi i drugi period slobodnih oscilacija
zidova prikazan je u tablici 2. Vidi se da otvor u zidu omekava
zid, a da zidovi bez serklaa (PZ
1
, OZ
1
) imaju znatno vee
periode osciliranja (manju krutost) od odgovarajuih zidova
s vertikalnim serklaima. Armatura vertikalnih serklaa ne
pridonosi znatno krutosti zida. Takoer je uoljiva velika
razlika izmeu prvog (T
1
) i drugog (T
2
) perioda slobodnih
oscilacija zidova, to je svojstveno krutim konstrukcijama.
Osim prorauna zidova prema nelinearnom modelu [21, 22],
za ilustraciju razlike u numerikim rezultatima, izvren je i
proraun s linearno-elastinim modelom ponaanja zidova.
Pritom je za sve sluajeve usvojeno 2% viskozno konstrukcijsko
priguenje.
Tablica 2. Prvi (T
1
) i drugi (T
2
) period slobodnih oscilacija zidova na slici 1.
Jednoliko harmonijsko ubrzanje podloge
Zidovi su izloeni jednolikom harmonijskom ubrzanju podloge
prema slici 10. Dakle, period pobude odgovara prvom periodu
slobodnih oscilacija elastinog zida (T
1
). Maksimalno ubrzanje
podloge uzeto je 0,2 g, a trajanje pobude 7T
1
.
Slika 10. Usvojeno horizontalno harmonijsko ubrzanje podloge
Zid
T
1
[s] T
2
[s]
Dobro zie Loe zie Dobro zie Loe zie
B
e
z

o
t
v
o
r
a
PZ
1
0,1459 0,3239 0,040 0,089
PZ
2
0,1046 0,1771 0,0334 0,063
PZ
3
0,1042 0,1767 0,0333 0,0628
PZ
4
0,1037 0,1761 0,0332 0,0626
S

o
t
v
o
r
i
m
a
OZ
1
0,1655 0,3641 0,0506 0,1113
OZ
2
0,1217 0,2122 0,0408 0,0763
OZ
3
0,1213 0,2116 0,0407 0,0761
OZ
4
0,1208 0,2109 0,0406 0,0758
Slika 9. Naprezanja u armaturi vertikalnog serklaa pri dnu zidova
neposredno pred slom slobodno oslonjen temelj, statiko
optereenje
Graevinar 4/2012
277 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Utjecaj vertikalnih serklaa na nosivost zidanih zidova
serklaa tee uruavanju. Vidi se da profil uzdunih ipki
vertikalnih serklaa nema praktinog utjecaja na ponaanje zida.
Slika 12. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha
zidova s otvorima - slobodno oslonjen temelj, harmonijsko
ubrzanje podloge
Utjecaj promjera uzdunih ipki vertikalnih serklaa
na naprezanje armature pri dnu serklaa za nelinearni
model ponaanja prikazan je na slici 13. Oito je da su, za
odgovarajuu geometriju zidova i svojstva zia, naprezanja
armature vertikalnog serklaa praktino neovisna o promjeru
ipki vertikalnog serklaa. Maksimalna naprezanja armature
su niska, to je ponajvie posljedica relativno male ukupne
Na slici 11. prikazan je utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni
pomak vrha zidova bez otvora, a na slici 12. horizontalni pomak
vrha zidova s otvorima. Oito je da je odgovor zidova s usvojenim
nelinearnim numerikim modelom [21, 22] potpuno razliit
od odgovora s linearno-elastinim modelom ponaanja. Za
elastino ponaanje i harmonijsku pobudu, dobiva se dobro
poznato rezonantno gibanje zida. Kod nelinearnog modela,
nakon pojave prvih nelinearnosti (pukotina) u ziu i odizanja
temelja od podloge, zid "ispada" iz rezonantnog gibanja.
Slika 11. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha zidova
bez otvora slobodno oslonjen temelj, harmonijsko ubrzanje
podloge
Takoer je velika razlika u maksimalnim pomacima zidova. Za
nelinearni model ponaanja, zidovi s loim ziem bez vertikalnih
Graevinar 4/2012
278 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
Slika 15. Stanje pukotina u zidovima s otvorima nakon prestanka
djelovanja harmonijske pobude - slobodno oslonjen temelj,
harmonijsko ubrzanje podloge
Potresno optereenje
Izvrena je dinamika analiza analogno onoj u toki Jednoliko
harmonijsko ubrzanje podloge, s tim da je za sve razmatrane
zidove usvojena horizontalna komponenta ubrzanja potresa
"Kobe" (slika 16.) i samo nelinearni model ponaanja [21,
22]. Pri tome su amplitude potresa skalirane (pomnoene
faktorom), tako da najvea amplituda ubrzanja iznosi 0,2g
(kao kod harmonijske pobude).
Neki dobiveni rezultati analize prikazani su na slikama
17., 18.,19. Ako se usporede raunske vrijednosti na ovim
slikama s odgovarajuim vrijednostima na slikama 11.,
12., 13., moe se zakljuiti da je potresno ubrzanje ovdje
nepovoljnije od rezonantnoga harmonijskog ubrzanja
podloge.
Slika 16. Potres "Kobe" (horizontalna komponenta ubrzanja)
3.3. Sprijeeno odizanje temelja zidova od podloge i
klizanje temelja po podlozi
Ovaj sluaj odgovara nekim stanjima realnih zidanih
zidova kod kojih nije mogue odizanje temelja od podloge
teine zida i odizanja temelja od podloge tijekom dinamike
pobude.
Stanje pukotina u zidovima neposredno pred slom prikazano
je na slikama 14. i 15.
Slika 13. Utjecaj promjera uzdunih ipki vertikalnih serklaa na
naprezanja armature pri dnu serklaa (toka A) - slobodno
oslonjen temelj, harmonijsko ubrzanje podloge
Slika 14. Stanje pukotina u zidovima bez otvora nakon prestanka
djelovanja harmonijske pobude - slobodno oslonjen temelj,
harmonijsko ubrzanje podloge
Graevinar 4/2012
279 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Utjecaj vertikalnih serklaa na nosivost zidanih zidova
i klizanje temelja po podlozi za proraunska optereenja.
U analizi su ponovno razmatrani zidovi na slici 1., ali sa
sprijeenim horizontalnim i vertikalnim pomacima dna
temelja. Vertikalno optereenje na razini etaa uzeto
je q=40 kN/m. Razmatran je samo nelinearni model
ponaanja gradiva prema [21, 22].
3.3.1. Statika analiza
Provedena je analiza analogno onoj u toki 3.2.1. Neki
dobiveni rezultati prikazani su na slikama 20.-24. Ako
se usporede raunske vrijednosti na ovim slikama s
odgovarajuim vrijednostima na slikama 5.-9., moe
se zakljuiti kako slijedi.
Zid sa sprijeenim odizanjem temelja i sprijeenim
klizanjem temelja po podlozi, u odnosu na isti zid s
moguim odizanjem i klizanjem temelja, ima znatno
veu graninu nosivost.
Granina je nosivost uvjetovana nosivou armature
vertikalnog serklaa (dobro zie) ili nosivou zia
(loe zie). Ovdje se vidi vea razlika u graninoj
nosivosti i deformabilnosti zidova bez vertikalnih
serklaa u odnosu na zidove s vertikalnim serklaima.
Isto se tako vidi utjecaj promjera ipki vertikalnih
serklaa na graninu nosivost zidova. Takoer se
moe uoiti znatan utjecaj kvalitete zia na graninu
nosivost i deformabilnost zidova.
Slika 18. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha
zidova s otvorima slobodno oslonjen temelj, potresno
djelovanje
Slika 17. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha zidova
bez otvora slobodno oslonjen temelj, potresno djelovanje
Slika 19. Utjecaj promjera uzdunih ipki vertikalnih serklaa na napre-
zanja armature pri dnu serklaa (toka A) slobodno oslonjen
temelj, potresno djelovanje
Graevinar 4/2012
280 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
Slika 20. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha
zidova bez otvora nepomini temelj, statiko optereenje
Slika 21. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha
zidova s otvorima nepomini temelj, statiko optereenje
Slika 22. Pomaci i pukotine u zidovima bez otvora (dobro zie)
neposredno pred slom nepomini temelj, statiko
optereenje
Slika 23. Pomaci i pukotine u zidovima s otvorima (dobro zie)
neposredno pred slom nepomini temelj, statiko
optereenje
Graevinar 4/2012
281 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Utjecaj vertikalnih serklaa na nosivost zidanih zidova
odgovarajuima na slikama 11.-15., moe se zakljuiti da
su one sline. Dakle, za promatrano harmonijsko ubrzanje
podloge, zid s nepominim temeljem ima podjednako
ponaanje kao i zid s temeljem koji se moe odizati od podloge
i klizati po podlozi.
Utjecaj vertikalnih serklaa na naprezanje armature pri dnu
vertikalnog serklaa za nelinearni model ponaanja prikazan
je na slici 27.
Slika 25. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha
zidova bez otvora nepomini temelj, harmonijsko ubrzanje
podloge
Slika 24. Naprezanja u armaturi vertikalnog serklaa pri dnu zidova
neposredno pred slom nepomini temelj, statiko optereenje
3.3.2. Dinamika analiza
Provedena je dinamika analiza Jednolikoga harmonijskog
ubrzanja podloge. Treba napomenuti da zidovi sa sprijeenim
odizanjem i klizanjem temelja takoer imaju periode
elastinog sustava prema tablici 2.
Jednoliko harmonijsko ubrzanje podloge
Neki su dobiveni rezultati prikazani na slikama 25.-29. Ako
se usporede dobivene raunske veliine na ovim slikama s
Graevinar 4/2012
282 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
Slika 29. Stanje pukotina u zidovima s otvorima nakon prestanka
djelovanja harmonijske pobude nepomini temelj,
harmonijsko ubrzanje podloge
Slika 26. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha
zidova s otvorima nepomini temelj, harmonijsko ubrzanje
podloge
Slika 27. Utjecaj vertikalnih serklaa na naprezanja armature pri
dnu vertikalnog serklaa nepomini temelj, harmonijsko
ubrzanje podloge
Slika 28. Stanje pukotina u zidovima bez otvora nakon prestanka
djelovanja harmonijske pobude nepomini temelj,
harmonijsko ubrzanje podloge
Graevinar 4/2012
283 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Utjecaj vertikalnih serklaa na nosivost zidanih zidova
Potresno ubrzanje
Izvrena je dinamika analiza Jednolikoga harmonijskog
ubrzanja podloge. Neki rezultati prorauna prikazani su na
slikama 30.-32. Kad se usporede odgovarajui rezultati za isti
zid sa slobodno oslonjenim temeljem (slike 17.-19.), moe se
primijetiti da su oni slini.
4. Zakljuak
Ponaanje svakoga zidanog zida pod statikim i dinamikim
(potresnim) optereenjem specifino je i ovisi o velikom broju
parametara. Navedeni su samo globalni zakljuci provedenih
istraivanja, primjenjivi na sve zidane zidove u praksi. Osim
o drugim brojnim parametrima, ponaanje zidanih zidova
uvelike ovisi o njihovu ukupnom vertikalnom optereenju.
Zidani zidovi s veim ukupnim vertikalnim optereenjem
redovito imaju veu graninu nosivost na djelovanje
horizontalnih statikih sila. Zidovi s moguim klizanjem
temelja po podlozi i odizanjem temelja od podloge, kada su
ti uvjeti ispunjeni, uglavnom imaju znatno manju graninu
nosivost od istih zidova s nepominim temeljima. U odnosu
na zidove bez otvora, zidovi s otvorima mogu imati znaajno
vee pomake i znaajno manju graninu nosivost, ovisno
o veliini i poloaju otvora. Ove se razlike poveavaju sa
smanjenjem kvalitete zia. Utjecaj serklae kod zidanih zidova
s otvorima vei je od onog kod zidova bez otvora. Zidovi bez
vertikalnih serklaa imaju znatno manju graninu nosivost od
istih zidova s vertikalnim serklaima. Zidovi koji imaju veu
Slika 32. Utjecaj promjera uzdunih ipki vertikalnih serklaa na
naprezanja armature pri dnu serklaa nepomini temelj,
potresno djelovanje
Slika 30. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha
zidova bez otvora nepomini temelj, potresno djelovanje
Slika 31. Utjecaj vertikalnih serklaa na horizontalni pomak vrha
zidova s otvorima nepomini temelj, potresno djelovanje
Graevinar 4/2012
284 GRAEVINAR 64 (2012) 4, 271-284
Marija Smilovi, Jure Radni, Alen Harapin
zia. Uzdunu i poprenu armaturu vertikalnih serklaa u
praksi treba oblikovati u svemu sukladno armaturi istih
armiranobetonskih okvira ili armiranobetonskih okvira sa
zidanom ispunom. Djelovanje realnog potresa moe biti
nepovoljnije od rezonantnoga harmonijskog ubrzanja podloge
jednakoga maksimalnog ubrzanja.
armaturu (vee profile ipki) vertikalnih serklaa imaju veu
graninu nosivost na horizontalna statika optereenja i pri
djelovanju potresa osobito za sluajeve kada nosivost zidova
nije uvjetovana gubitkom njihove stabilnosti kao krutog tijela
(klizanje, prevrtanje). Utjecaj vertikalnih serklaa na nosivost i
deformabilnost zidanih zidova je to vei to je slabija kvaliteta
LITERATURA
[1] Haacha, V. G.; Vasconcelos, G.; Lourenco, P. B.: "Parametrical
study of masonry walls subjected to in-plane loading through
numerical modeling", Engineering Structures 33, (2011)
p.p.13771389.
[2] Milani, G.: "Simple homogenization model for the non-linear
analysis of in-plane loaded masonry walls", Computers and
Structures 89, (2011) p.p. 15861601.
[3] Mojsilovi, N.: "Strength of masonry subjected to in-plane
loading: A contribution", International Journal of Solids and
Structures 48, (2011) p.p.865873.
[4] Sima, J. F.; Roca, P.; Molins, C.: "Nonlinear response of masonry
wall structures subjected to cyclic and dynamic loading",
Engineering Structures, Vo 33, (2011) p.p. 1955-1965.
[5] Brasile, S.; Casciaro, R.; Formica, G.: "Finite Element formulation
for the homogenisation of masonry", International Journal of
Solids and Structures, (2009).
[6] Brasile,S.; Casciaro, R.; Formica, G.: "Multilevel approach for brick
masonry walls Part I: A numerical strategy for the nonlinear
analysis", Comput. Methods Appl. Mech. Engrg. 198 (2009) p.p.
39343943.
[7] Brencich, A.; de Felice, G.: "Brickwork under eccentric
compression: Experimental results and macroscopic models",
Constraction and Building Materials 23, (2009).
[8] Mebarki, A.; Bui, Q.H.; Bui, R.; Saada, A.; Delmotte, P.; Sanchez
Tizapa, S.: "A simplied mechanical model to assess the bearing
capacity of masonry walls: Theory and experimental validation",
Construction and Building Materials 23, (2009) p.p. 11091117.
[9] Chaimoon, K.; Attard, M. M.: "Modelling for unreinforced masonry
walls under shear and compression", Engineering Structures 29,
(2007) p.p. 2056-2068.
[10] Ramalho, M.A.; Taliercio, A.; Anzani, A.; Binda, L.; Papa, E.:
"Numerical model for the description of the nonlinear behaviour
of multi-leaf masonry walls", Engineering Structures 29, (2007).
[11] Hashem, A.; Mosalam, K.M.: "Shake-table experiment on
reinforced concrete structure containing masonry infill wall",
Earthquake Engng Struct. Dyn. 35, (2006) p.p. 18271852.
[12] Gabor, A.; Ferrier, E.; Jacquelin, E.; Hamelin, P.: "Analysis and
modelling of the in-plane shear behaviour of hollow brick
masonry panels", Construction and Building Materials 20 (2006)
p.p 308321.
[13] Lourenco, P. B.; Pina-Henriques, J.: "Validation of analytical and
continuum numerical methods for estimating the compressive
strength of masonry", Computers and Structures 84, (2006) p.p.
19771989.
[14] Milani, G.; Lourenco, P.B.; Tralli, A.: "Homogenised limit analysis
of masonry walls Part II: Structural examples", Computers and
Structures 84, (2006) p.p. 181195.
[15] Asteris, P.G.; Syrmakezis, C. A.: "Strenght of unreinforced
masonry walls under concetrated compression loads", Practice
Periodical on Structural Design and Construction, 10, (2005)
p.p.133.
[16] Berto, L.; Saetta, A.; Scotta, R.; Vitaliani, R.: "Failure mechanism
of masonry prism loaded in axial", Materials and Structures 38,
(2005) p.p. 249-256.
[17] Cavaleri, L.; Failla, A.; La Mendola, L.; Papia M.: "Experimental
and analytical response of masonry elements under eccentric
vertical loads", Engineering Structures 27, (2005) p.p. 11751184.
[18] D. Schermer: "Experimental and numerical investigations
on the behaviour of unreinforced masonry buildings under
seismic loadings", 13th International Brick and Block Masonry
Conference, Amsterdam, (2004).
[19] Badoux, M.; Elgwady, M.A.; Lestuzzi, P.: "Eartquake simulator
tests on unreinforcedmasonry walls before and after upgrading
with composites", 12 European Conference of eartquake
Engineering, (2002).
[20] Tomaevi, M.: "Some aspects of experimental testing of seismic
behavior of masonry walls and models of masonry buildings",
ISET Journal of earthquake Technology, Vol 37, (2000) p.p 101-
117.
[21] Radni, J.; Harapin, A.; Matean, D.; Trogrli, B.; Smilovi, M.; Grgi,
N.; Baloevi, G.: "Numeriki model za statiki i dinamiki proraun
zidanih konstrukcija", Graevinar 63, (2011.) str. 529-546.
[22] Radni, J.; Harapin, A.; Matean, D.; Smilovi, M.; Grgi, N.:
"Numerical Model for Static and Dynamic Analysis of Masonry
Structure", 5th International Conference on Advanced
Computational Engineering and Experimenting, Algarve,
Portugal, (2011.).