Sveuilite u Splitu; Graevinsko-arhitektonski fakultet

Svojstva Svojstva
V. pred. uro Nieti, dipl. ing. gra.
LITERATURA:

[1] DIN 1052 : 1969-10

[2] HRN U.D0.001 1983. (Materijali)
HRN U.C9.200 1984. (Konstrukcije od monolitnog drva i ploa)
HRN U.C9.300 1984. (Lamelirane lijepljene konstrukcije) ( j p j j )
HRN U.C9.500 1984. (Zatita)

[3] DIN 1052 : 1988-04

[4] DIN V ENV 1995-1-1; 1994-06
[5] DIN 1052 : 2004-08
Design of timber structures
General rules and rules for buildings g

[6] EN 1995-1-1: 2004
Eurocode 5: Design of timber structures:
General-Common rules and rules for buildings

[7] HRN ENV 1991-1; 2004-12
Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije
1. dio: Osnove projektiranja (ENV 1991-1:1994)

[8] A Bjelanovi V Raji [8] A. Bjelanovi, V. Raji
Drvene konstrukcije prema europskim normama
Hrvatska sveuilina naklada
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu g
Zagreb 2007.



Drvo je jedan od najstarijih materijala za graenje i uz kamen i opeku
bio je osnovni materijal konstrukcija. U pravilu, vertikalne konstrukcije
graevina (zidovi, stupovi) izvodile su se iz kamena i ponegdje opeke, g ( p ) p g j p
doim su meukatne i krovne konstrukcije bile drvene.

U nekim krajevima Hrvatske koji su bili bogati kvalitetnom drvenom graom,
kultura graenja drvom - izgradnja drvenih kua, bila je na zavidnoj visini.
Drvo je prirodan, ekoloki ist materijal ija se proizvodnja odvija u "tvornici"
ije je ime uma. Koristi ove "tvornice" svima su nam poznate, ta tvornica ima
samo jednu manu a to je vrlo dug proces proizvodnje. Tu proizvodnju, u
pravilu poinje jedna a zavrava druga generacija.

Mi l t t ili lij lij t lj d lj Mi smo, na alost potroili naslijeeno, a u naslijee ne ostavljamo dovoljno.
Ovu problematiku mora regulirati drava planiranom eksploatacijom umskog
bogatstva sa minimalnim principom stablo za stablo.

Danas u graditeljstvu dominiraju armirano betonske konstrukcije slijede ih Danas u graditeljstvu dominiraju armirano-betonske konstrukcije, slijede ih
eline. Eksploatacija i proizvodnja baznih sirovina za ove materijale: kameni
agregati (kamenolom), cement, elik ima teke posljedice na okoli.
Tehnologije proizvodnje ovih materijala ni u svijetu pa ni kod nas nisu jo
postigle potrebnu razinu ekoloke prihvatljivosti postigle potrebnu razinu ekoloke prihvatljivosti.

I na kraju vijeka trajanja konstrukcije, razgradnja (reciklaa) drva kao
prirodnog materijala ekonomski i ekoloki je najprihvatljivija.

U prolosti period stagnacije drvenih konstrukcija nastaje prodorom elika i
armiranog betona u graditeljstvo. Ovi materijali, posebno armirani beton
(jednostavnost izvedbe) potiskuju upotrebu drva i ono postaje materijal
gradnje pomonih konstrukcija (skele i oplate). Iako sreemo zavidne domete g j p j ( p )
(primjerice skela i oplata za izvedbu lukova mosta Plougastel : Freyssinet
3x186 m, 1925-30), ipak su to samo privremene konstrukcije koje nestaju bez
traga, osim u literaturi, nakon izvedbe stalnih.
Meutim, iza drugog svijetskog rata drvo se poinje sve vie i vie
upotrebljavati za izvedbu stalnih suvremenih graevine.

Ovo treba zahvaliti novim saznanjima u podruju samog materijala ali i
razvoju novih tehnologija spajanja i proizvodnje elemenata na bazi drva.

Osobno smatram da je kemijska industrija, koja je omoguila proizvodnju j j j j j g j
relativno jeftinih a vrlo pouzdanih ljepila sintetikih smola najzaslunija za
taj razvoj.

Ovdje dolaze do izraaja pozitivne karakteristike materijala :

- male zapreminska teina (600 - 800 kg/m) : 13 puta lake od elika, p ( g ) p ,
4 puta od betona
- velike vrstoe, posebno vlana u smjeru vlakanaca
- laka obrada
- velike mogunosti oblikovanja poprenog presjeka
- sloboda u oblikovanju linija i duine nosaa - praktino neograniena
- mala osjetljivost na temperaturne promjene mala osjetljivost na temperaturne promjene
- otpornost na neke agresivne utjecaje (sol, fosfati itd)
- estetska svojstva

Prirodno porijeklo ovog materijala donosi sa sobom i niz nedostataka :

- nehomogenost - nehomogenost
- anizotropiju
- zapaljivost
- promjena mehanikih svojstava i volumena kod promjene vlanosti

Ove nedostatke dananje suvremene tehnologije pokuavaju svesti u
podnoljive okvire jakom kontrolom kakvoe upotrebljenih materijala podnoljive okvire jakom kontrolom kakvoe upotrebljenih materijala,
eliminiranjem dijela materijala sa grekom, primjenom sredstava za zatitu od
vlage, gljivica i insekata te za podizanje vatropoarne otpornosti. Osim
ovoga, potrebno je posvetiti punu panju pravilnom projektiranju i oblikovanju
konstrukcija, izradi, montai i ugradnji, te posebno odravanju drvenih
konstrukcija.




Neto o protupoarnoj sigurnosti drvenih konstrukcija, o vlanosti, nehomogenosti i
anizotropiji kasnije : p j j

Protupoarnu sigurnost karakteriziraju dva kriterija :
1. Zapaljivost materijala
2. Ponaanje konstrukcije pod djelovanjem poarnih temperatura
Djelovanje ekstremnih poarnih temperatura, s konstruktorskog aspekta, unitava sve
graevne materijale u relativno kratkom roku, pa tako i konstrukcije iz negorivih materijala.

Drvo je zapaljiv materijal a zapaljuje se kod temperature 250 do 300 C to je posljedica Drvo je zapaljiv materijal, a zapaljuje se kod temperature 250 do 300 C to je posljedica
njegovog kemijskog rastvaranja porastom temperature okoline (pregrijavanje). U realnom
poaru brzo se postiu temperature iznad 500 C. U tim uvjetima dolazi do pougljenja
vanjske zone nosaa sa brzinom izgaranja od cca 0,8 mm/min za etinare odnosno 0,7
mm/min za tvrda drva. mm/min za tvrda drva.

Neizgoreni materijal neznatno gubi svoja elastomehanika svojstva i u stanju je
preuzeti poarna optereenja.

Kod elinih i armiranobetonskih konstrukcija poarne temperature izmeu 400 i
600 stupnjeva pogubne su za konstrukcije, iako materijali nisu zapaljivi. Kod elika
vrijeme otkazivanja bitno ne ovisi o veliini poprenih presjeka, doim kod armiranog vrijeme otkazivanja bitno ne ovisi o veliini poprenih presjeka, doim kod armiranog
betona vrijeme otkazivanja ovisi o debljini zatitnog sloja (porast temperature
armaturnog elika).
Za osiguranje sigurnosti drvenih konstrukcija u poaru potrebno je
dokazati da e elementi konstrukcija i njihovi spojevi izdrati
poarno optereenje u trajanju od 30, 60 pa ak i 90 minuta (klase
F30 F60 i F90 prema DIN 4102) F30, F60 i F90 prema DIN 4102).

Dokaz nosivosti i stabilnosti provodi se u svemu prema DIN
1052:2004-08 sa kombinacijom za izvanrednu proraunsku
situaciju sa reduciranim poprenim presjekom (gubitak u poaru) i situaciju, sa reduciranim poprenim presjekom (gubitak u poaru) i
sa svojstvima materijala u uvjetima poviene temperature u poaru.
Protupoarna otpornost moe se podii :

- konstruktivno (poveanjem dimenzija) drvo
t i i d lik - protupoarnim premazima drvo, elik
- zatitnim izolacionim oblogama svi, kod drva nepopularno
- hlaenjem elik

injenica je da protupoarnu sigurnost graevine ne moemo gledati samo injenica je da protupoarnu sigurnost graevine ne moemo gledati samo
kroz sigurnost konstrukcije. Moda je to i manje vano, moda je vanije
osigurati brzu i efikasnu evakuaciju u poetku poara, efikasno odimljavanje
prostora i ugradnju ostalih materijala (obloge, zavjese, namjetaj itd) koji e
biti takvih karakteristika da u uvjetima poara to manje ugroze korisnike biti takvih karakteristika da u uvjetima poara to manje ugroze korisnike.


BOTANIKA DEFINICIJA


Drvo je organski materijal nehomogen u organskom, anatomskom i fizikom
smislu.

Botanika definicija kae da je drvo odrvenjena biljka koja se sastoji od
podzemnog dijela - korijena i nadzemnog dijela - stabla. Stablo dijelimo na
deblo i kronju.

U procesu vegetiranja korijen i kronja imaju fizioloku a deblo mehaniku
funkciju.

Za drvene konstrukcije praktinu vrijednost ima deblo i dio krupnih grana
k j ( i d ji l b i it j d ) kronje (u proizvodnji ploa na bazi usitnjenog drva).

POPRENI PRESJEK DEBLA

Kora drva je njegova zatita od vanjskih upliva, a sastoji se od :
- mrtve kore
- like
- kambija

Kambij svake godine generira jedan god bijeli tako da se u ovom
dijelu odvija proces rasta i taj dio ima fizioloku funkciju.
Osravanjem godova bijeli odumiru ive stanice, u drvu nastaju j g j j
kemijske i anatomske promjene a djelovi koji iz bijeli preu u sr
gube fizioloku i preuzimaju mehaniku funkciju u procesu rasta.

Nehomogenost poprenog presjeka je oita, ona je izraena ak i u
mikro strukturi godova. g

God je godinji prirast, prsten vlakanaca cjevastog tipa. Zimi se rast
prekida a poetkom vegetiranja (proljee) u uvjetima obilja vlage i
sunca formiraju se cjevasta vlakna veih otvora i propusnosti a
tanjih stijenki tzv rano drvo. tanjih stijenki tzv rano drvo.

Kasno drvo nastaje tijekom ljeta i jeseni, u uvjetima manjka vlage i
usporenog rasta kad se formira provodno tkivo manjih otvora i
debljih stijenki.
Kasno drvo je tamnije boje, vee gustoe i boljih mehanikih
svojstava.

Iz tog razloga je drvo (unutar jedne botanike vrste) tanjih godova
tee i bolje te je ovo jedan od parametara kod klasifikacije tee i bolje te je ovo jedan od parametara kod klasifikacije
materijala.



SVOJSTVA DRVA
- Kemijska
- Fizika
- Mehanika
- Termika
- Elektrina
- Akustina
- Estetska

KEMIJSKA SVOJSTVA

Elementarni sastav suhog drva gotovo je isti za sve vrste, otprilike

50% ljik 50% ugljika
43% kisika
6 % vodika
1 % duika
Prosjeni kemijski sastav etinjara i liara dan je u donjoj tablici :
FIZIKA SVOJSTVA

Vlanost promjena volumena i mehanikih svojstava Vlanost, promjena volumena i mehanikih svojstava

Od fizikih svojstava drva od osobite vanosti je vlanost jer voda u drvu znatno utjee na njegova fizika i
mehanika svojstva.

Vlanost utvrujemo vlagomjerom ili laboratorijskim ispitivanjem prema normiranoj metodologiji : min 5 uzoraka,
dimenzije 20/20/20 cm, temperatura suenja 103 2 C.

Nakon potpunog gubitka vlage (kontrolna vaganja-stalna teina) vlanost se odreuje izrazom :

G Gs G teina uzorka prije suenja
V (%) = ------------ x 100
Gs Gs teina apsolutno suhog uzorka

Voda u drvu dijeli se na slobodnu i vezanu vodu Voda u drvu dijeli se na slobodnu i vezanu vodu.
Slobodna voda naziva se i kapilarna jer ispunjava upljine stanica.
Vezana voda dijeli se na higroskopnu i kemijski vezanu vodu.
Kod suenja najprije ispari slobodna voda, nakon nje higroskopna.
Kemijski vezana voda ne isparava (osim kod zapaljenja).

Nakon isparenja higroskopne vode stanice se skupljaju to ima za posljedicu smanjenje dimenzija odnosno
volumena drva.

Upijanjem vlage iz okolnog zraka drvo poveava volumen Upijanjem vlage iz okolnog zraka drvo poveava volumen.

Kolebanje volumena kod promjene vlage u odreenim granicama zove se skupljanje i bubrenje.

Higroskopna ravnotea je ravnotea pritisaka vodene pare u okolnom zraku i kapilarama drva i ona se stalno
t lj i l ti j l ti i t t i k k li O j it j hi k d j uspostavlja ovisno o relativnoj vlanosti i temperaturi zraka okoline. Ovaj proces oit je u higroskopnom podruju
(podruje 0 30 % vlanosti).

Skupljanje i bubrenje drva veliki je nedostatak ovog materijala, tim vie to je
promjena dimenzija razliita za uzduni, radijalni i tangencijalni smjer : p j j , j g j j

Osim ovoga, kolebanje vlanosti direktno utjee i na mehanika svojstva
drva.
Skupljanje i bubrenje okomito na smjer pruanja vlakanaca drva
(kod ploa u ravnini ploe) prema [5] (kod ploa u ravnini ploe) prema [5]
Skupljanje i bubrenje u % za promjenu vlanosti od 1% u
podruju higroskopije (ispod toke zasienja vlakna) podruju higroskopije (ispod toke zasienja vlakna)
Smreka, bor, jela, ari, duglazija, western hemlock,
afzelija, southern pine, hrast
Bukva
Tik i yellow cedar y
Azobe i ipe
perploe i perano drvo
Furnirske ploe bez poprenih furnira
u smjeru pokrovnih furnira
okomito na smjer pokrovnih furnira
Furnirske ploe sa poprenim furnirima
u smjeru pokrovnih furnira
okomito na smjer pokrovnih furnira j p
Iverice, vlaknatice
OSB ploe
Za vrste pod 1 4 skupljanje i bubrenje u smjeru
vlakanaca iznosi 0,01% za promjenu vlanosti od 1%
Zapreminska masa

Uobiajeno je definiranje kod vlanosti 15%.

Ovisi o botanikoj vrsti i stanitu.
MEHANIKA SVOJSTVA DRVA

Mehanika svojstva drva analizirat emo na - dijagramima normiranim
postupkom na uzorcima borovine bez greke vlanosti 15% uz brzinu postupkom na uzorcima borovine bez greke, vlanosti 15%, uz brzinu
nanoenja optereenja od 3,0 kN/cm/min.
Tlana vrstoa

vrstoa paralelno s vlakancima
Granica proporcionalnosti p je za etinare na 50 75 % a za liare na cca p p p j
85 % sile loma.
Lom nastaje kao posljedica izvijanja vlakanaca kasnog drva koji se utiskuju u
zone vlakanaca ranog drva. Lomna vrstoa uzorka borovine je 3,5 do 5,0
kN/cm.

vrstoa okomito na vlakanca
Ope karakteristike ovog dijagrama jesu male vrstoe i velike deformacije.
Uoljiva su tri karakteristina podruja:
- Poetni
Drvo se ponaa elastino,deformacije su proporcionalne naprezanju
- Srednji
Vidi se veliko poveanje deformacija uz neznatan prirast naprezanja
Z i - Zavrni
Deformacije se smanjuju uz prirast naprezanja
U zavrnom podruju dolazi do loma stijenki cjevastih vlakanaca ime se
poveava zbijenost a time i otpor optereenju. Do poetka loma i zbijanja
dolazi ve u srednjem karakteristinom podruju dolazi ve u srednjem karakteristinom podruju.

Granica proporcionalnosti p kod etinara je cca 35% a kod liara cca 70%
lomne vrstoe.
Vlana vrstoa paralelno sa vlakancima

Vlana vrstoa je vrlo visoka i kree se u granicama 8,00 10,0 kN/cm.
Dijagram je gotovo pravolinijski, granica proporcionalnosti je vrlo visoko,
sasvim blizu lomne granice, podruje loma je vrlo usko. Navedene
karakteristike su karakteristike krtog materijala. karakteristike su karakteristike krtog materijala.
Vlana vrstoa okomito na vlakanca

Vlana vrstoa okomito na vlakanca je zanemariva.
Ovu vrstu naprezanja nazivamo jo i naponom cijepanja.
U drvenim konstrukcijama ovakva naprezanja nisu doputena i treba ih
izbjegavati odnosno preuzimati posebnim konstruktivnim mjerama izbjegavati odnosno preuzimati posebnim konstruktivnim mjerama.
vrstoa na savijanje

Uoljiva su tri stadija ovisno o nivou naponskog stanja:
1. Elastino podruje, vrijedi Hookeov zakon i Navierova hipoteza ravnih
presjeka. Normalna naprezanja su linearno rasporeena prema
neutralnoj osi i ispod su p na rubnim vlakancima i u vlaku i u tlaku.
2. Na rubnim tlanim vlakancima naprezanja prelaze pc i pojavljuju se
plastine deformacije Naprezanja rubnih vlanih vlakanaca i dalje su plastine deformacije. Naprezanja rubnih vlanih vlakanaca i dalje su
ispod pt. U tlaku dijagram dobija parabolini oblik, u vlaku je i dalje
linearan. Neutralna os se pomie prema vlanim rubnim vlakancima.
3. Poveanjem optereenja ulazimo u trei stadij - stanje pred lom.
Produbljava se plastifikacija u tlanoj zoni, neutralna os se pomie jo Produbljava se plastifikacija u tlanoj zoni, neutralna os se pomie jo
vie prema vlanom rubu, vlani rubni naponi rastu.

Pomicanje neutralne osi prema rubnim vlanim vlakancima posljedica je
uspostavljanja ravnotee unutranjih sila; povrine pod dijagramima iznad
neutralne osi (u tlaku) i ispod nje (u vlaku) moraju biti iste.

Konano, dolazi do loma koji se lano manifestira kao kidanje vlanih rubnih
vlakanaca. Naime lom nastupa ranije, ak u drugom stadiju kada dolazi do
gubitka stabilnosti rubnih tlanih vlakanaca koja se izboavaju i nabiru gubitka stabilnosti rubnih tlanih vlakanaca koja se izboavaju i nabiru.
Posmine vrstoe

Rezultati laboratorijskih ispitivana posmine vrstoe su relativni zbog
nemogunosti simuliranja posminog naprezanja onako kako ono javlja u
konstrukcijama. Ispitivanjima se u uzorke unosi moment savijanja koji ima za
posljedicu neka druga normalna naprezanja posljedicu neka druga normalna naprezanja.

Dijagrami ispitivanja uzorka borovine za mogua posmina naprezanja:

- Posmina vrstoa na odrez kree se u granicama 3,0-5,0 kN/cm to
je visoko ali je praktino bez znaenja jer je ovakvo optereenje je visoko ali je praktino bez znaenja jer je ovakvo optereenje
praeno velikim deformacijama gnjeenja (tlak okomito na vlakanca)
pa je mjerodavna ta vrstoa.

- Posmine vrstoe u ravnini vlakanaca u smjeru vlakanaca ili okomito
na njih priblino su iste i kreu se u granicama od 0,6-0,7 kN/cm.
Trajna vrstoa

Ispitivanja su pokazala da modeli istih dimenzija i kvalitete drva ali optereeni
kroz dugi period razliitim intezitetima stalnog optereenja nee istovremeno
doiviti lom. Krivulja trajne vrstoe ima asimptotski rakakter, pokazuje da
kod niih nivoa naprezanja do loma dolazi kasnije doim kod visokih kod niih nivoa naprezanja do loma dolazi kasnije doim kod visokih
trenutno.
Oito je da vrstoa pada prema graninoj vrijednosti trajnoj vrstoi koja
se kree u granicama 45% - 60% od vrstoa dobijenih na brzo optereenim
uzorcima.
Kod dugotrajnih optereenja javljaju se osim elastinih i plastine
deformacije.

fo trenutna poetna deformacija (odmah po optereenju)
1-2 poveanje deformacije u vremenu uz nepromjenjeno optereenje
2-3 trenutna povratna deformacija (u asu rastereenja)
3-t zaostala deformacija koja tei konanoj vrijednosti

Vremenska deformacija razliita je za nivoe naprezanja iznad i ispod trajne
vrstoe.
Krivulja 1 pokazuje deformaciju ovisno o vremenu za modele optereene
naprezanjem koje ne prelazi granicu trajne vrstoe. Deformacija se naprezanjem koje ne prelazi granicu trajne vrstoe. Deformacija se
vremenski priguuje i tei konanoj veliini.
Krivulja 2 opisuje ponaanje kod modela optereenih naprezanjem iznad
nivoa trajne vrstoe. Deformacija se vremenom poveava sve do loma
modela.
P t l j d f ij dj l j i t t j Proces stalnog poveanja deformacija uz djelovanje istog optereenja zove
se puzanje materijala a etapa u kojoj je prirast deformacija linearan zove se
teenje materijala.
Konstante elastinosti
K t t l ti ti ( d l l ti ti l l l k i k it Konstante elastinosti (modul elastinosti paralelno sa vlakancima, okomito na
vlakanca i modul posmika) dane su u [5] u prilogu F: Svojstva materijala.

U nastavku su priloene tablice za puna drva etinara i liara i za lijepljeno
lamelirano drvo.

Puno drvo (PD) Puno drvo (PD)

[5] Karakteristine vrijednosti vrstoa, modula i gustoa za etinare


[5] Karakteristine vrijednosti vrstoa modula i gustoa za liare [5] Karakteristine vrijednosti vrstoa, modula i gustoa za liare


Lijepljeno lamelirano dr o (LLD GL) Lijepljeno lamelirano drvo (LLD GL)

[5] Karakteristine vrijednosti vrstoa, modula i gustoa za homogeno
i kombinirano LLD (GL) klase GL24 do GL36

Ostala mehanika svojstva

- ilavost je svojstvo da se element pod vanjskim utjecajem trajno
deformira a da se ne slomi. to je vea razlika izmeu granice
elastinosti p i granice loma L ilavost je vea.
- Tvrdoa je otpor koji drvo prua prodiranju drugog, tvreg tijela u
j O i i b t ik j ti t j i i l ti svoju masu. Ovisi o botanikoj vrsti, prostornoj masi i vlanosti.
- Otpornost na habanje je svojstvo drva da se odupire postepenom
troenju u slojevima pod djelovanjem mehanikih sila.
TERMIKA SVOJSTVA

Koeficijent termikog linearnog istezanja, specifina toplina i vodljivost topline
(vidi u literaturi) (vidi u literaturi).
Treba naglasiti da je veliina koeficijenta linearnog istezanja za drvo u
odnosu na beton i elik mala pa se u drvenim konstrukcijama ne predviaju
temperaturne dilatacija.

ELEKTRINA SVOJSTVA

(vidi u literaturi)

AKUSTINA SVOJSTVA AKUSTINA SVOJSTVA

Brzina rasprostiranja zvuka u drvu i upijanje zvuka (vidi u literaturi)

ESTETSKA SVOJSTVA

Estetska svojstva drva jesu boja, sjaj, miris, finoa i tekstura.
Boja ovisi prvenstveno o vrsti, manje o stanitu i klimi.
Sjaj je svojstvo drva da reflektira svjetlo, ovisi o vrsti, grai i obradi.
Mi i i i d ji (d t j b i i ) i t it Miris ovisi o sadrajima (drvna tvar je bez mirisa) ovisno o stanitu.
Finoa ovisi o anatomskoj grai, pravilnosti toka i rasporeda vlakanaca.
Tekstura je izgled mehaniki obraenih povrina. Ovisi o anatomskoj
grai, obiku debla, nainu obrade i rezu (popreni, radijalni,
tangencijalni i spiralni kod furnira). g j p )

TRAJNOST DRVA

Trajnost drva je svojstvo da se odupire tetnom utjecaju atmosfere, raznih
k ij kih t i t t t i bilj i i ti j k d ij tl k d kemijskih tvari te tetoinama biljnog i ivotinjskog podrijetla a kree se od
nekoliko mjeseci do praktino neogranienog broja godina (ovisno o okolini i
nainu ugradnje).
UTJECAJ PROMJENE VLANOSTI NA VRSTOE I MODUL ELASTINOSTI UTJECAJ PROMJENE VLANOSTI NA VRSTOE I MODUL ELASTINOSTI
UTJECAJ SMJERA DJELOVANJA SILE NA VRSTOE I MODUL EL. UTJECAJ SMJERA DJELOVANJA SILE NA VRSTOE I MODUL EL.
Hvala na panji.
Sveuilite u Splitu - Graevinsko-arhitektonski fakultet Sveuilite u Splitu Graevinsko arhitektonski fakultet
w w w . g r a d s t . h r