Djelatnost prometanja materijala na relativno kratka rastojanja u prometu se javlja kao

prekrcajna djelatnost, odnosno rukovanje materijalom u obliku ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja ili
prijenosa robe, a u proizvodnji kao unutarnji transport sirovina, poluproizvoda i gotovih
proizvoda.
Unutarnji transport u uem smislu se odnosi na transport i rukovanje materijalom unutar
jednog poduzea, a u irem smislu unutarnji transport i rukovanje materijalom predstavljaju
jedan cjelovit sustav - ovakav pristup podrazumijeva sve operacije transporta i rukovanja
materijalom.
Operacije unutarnjeg transporta u luci obuhvaaju brojne razliite postupke kao to su! prijem,
rukovanje teretom u postupku iskrcaja i ukrcaja brodova i kopnenih transportnih sredstava,
rukovanje teretom u postupku uskladitenja i iskladitenja, prijevoz tereta unutar luke,
skladitenje robe, pakiranje i paletiziranje, sortiranje i ispitivanje robe, otprema, evidencija i
vo"enje dokumentacije itd.
Onovna naela rukovanja materijalom!
#. to manje rukovanja materijalom, zbog utede vremena i rada te zbog smanjenja
mogunosti oteenja robe
$. to se vie komada, tona ili m
%
materijala transportira u odre"enom vremenu ili jednim
zahvatom, to je nia cijena transporta
%. mehanizacija i automatizacija rukovanja materijalom & javlja se kao nunost kada!
a' radnici moraju dizati terete mase vee od %(kg
b' dnevno se mora transportirati vie od pola sata ista vrsta materijala
c' materijal se mora transportirati na udaljenost veu od #)m
*. transport se mora obavljati u zavisnosti od proizvodnih operacija, kontrole kvalitete,
uskladitenja i drugih rukovanja robom & tehnika izvedba transportnog sredstva i tehnoloki
proces ne smiju izazivati potrebu za mirovanjem materijala, interveniranjem ili zamjenom
mehanikog sa +izikim radom
). tok materijala treba ii najkraim putem te mora biti to vie integriran u tehnoloki proces
proizvodnje, kako bi se izbjegao nepotreban povratni hod materijala
,. poloaj materijala za potrebe naredne operacije potrebno je, gdje god je to mogue, odrediti
prije odlaganja materijala, jer se tako izbjegava ponovna upotreba transportnog sredstva
-. potrebno je kombinirati ili eliminirati suvine operacije i pokrete
.. svi sustavi rukovanja materijalom moraju biti povezani, a tok materijala u najveoj
moguoj mjeri automatiziran & tako se postie tok materijala bez prekida ili s malo prekida,
to ima za posljedicu relativno niske trokove rukovanja materijalom
/. transportna sredstva moraju se zamijeniti u uvijetima kada vei uinci novih sredstava
opravdavaju predvi"enu investiciju & mjerilo je ekonomska, a ne tehnika zastarjelost opreme
#(. potrebno je prilagoditi administrativne postupke uinkovitom sustavu rukovanja
materijalom
Osnovni elementi za analizu unutarnjeg transporta su! roba, prijevoz ili prijenos i tehnologija
rada.
0laniranje unutarnjeg transporta dijelimo na planiranje pripreme i procesa. 0laniranje
pripreme obuhvaa! transportna sredstva, robu koja se transportira i transportne radnike. U
planiranje procesa spadaju! planiranje rokova, vrijeme trajanja procesa, transportni kapaciteti
te uska grla.
0odjela unutarnjeg transporta!
#. prema pravilima i smjerovima kretanja transporta & sva gibanja mogu biti pravocrtna,
povrinska i prostorna1 pravocrtna gibanja mogu biti horizontalna, vertikalna, kosa ili
kombinirana
$. prema vremenskoj cjelovitosti transporta 2sa ili bez prekida' & transport s prekidima
obiljeje je pojedinane i serijske proizvodnje, a transport bez prekida se javlja kod masovne
proizvodnje
%. prema podjeli unutarnjeg rada & prema vrstama operacija koje se primjenjuju! utovar
2ukrcaj', prijenos, pretovar 2prekrcaj' i istovar 2iskrcaj'
*. prema vrstama transportnog procesa & transportne procese ine tri skupine operacija
unutarnjeg transporta! izme"u i unutar skladita, pogona te radionica proizvodnih i kontrolnih
radnih mjesta u procesu proizvodnje
). prema stupnju opremljenosti sredstvima transporta i stupnju amortizacije transportnog
procesa
0rema agregatnom stanju, odnosno tehnikoj pogodnosti za transport, roba se moe podijeliti
u tri skupine! vrsta, tekua i plinovita roba. 3vrsta roba dijeli se na sipku i komadnu.
4ipka roba transportira se cjevovodima, transporterima ili prijevoznim sredstvima, a komadna
dizalicama, dizalima, otvorenim i zatvorenim transporterima te prijevoznim sredstvima.
5ekua roba transportira se cjevovodima te namjenskim prijevoznim sredstvima, kao i
plinovita roba.
6a ambalai su tiskane identi+ikacijske oznake, deklaracija proizvoda, uputa za uporabu i
ostale bitne znaajke. Oznaavanje proizvoda podrazumijeva nanoenje 2na proizvod ili
ambalau' znakova sukladnosti, oznaka odre"enih tehnikih znaajki, oznaka i simbola
upozorenja i sl.
Deklaracija je isprava o deklariranju i obvezatna je za svaki proizvod. 0roizvod deklarira
proizvo"a, uvoznik ili zastupnik. Deklaracija moe biti na ambalai, originalnoj pakovini,
proizvodu ili naljepnici. 7ora biti ispravna, potpuna, ispisana na hrvatskom jeziku i mora
sadravati najmanje ove podatke!
- naziv proizvoda
- tip proizvoda
- naziv i adresu proizvo"aa
- naziv i adresu uvoznika
Oznaka sukladnosti proizvoda, procesa ili usluge & pod pojmom sukladnosti podrazumijeva se
udovoljavanje proizvoda, procesa ili usluge svim postavljenim zahtjevima, to se vidi iz
odgovarajue isprave!
#. izjava o sukladnosti & moe je dati dobavlja 2proizvo"a', koji svojom odgovornou
potvr"uje da je proizvod sukladan odre"enoj normi
$. atest 2dokaz' sukladnosti & atestiranje sukladnosti podrazumijeva postupke i metode kojima
se potvr"uje da je ispitani uzorak sukladan odre"enoj normi i potvr"en od ispitnog
laboratorija1 postupak atestiranja se provodi radi zatite potroaa, ivota i zdravlja ljudi,
zatite okoline i tehnikih potekoa u me"unarodnom prometu roba i usluga
%. certi+ikat 2potvrda' sukladnosti & razlikuju se $ tipa!
#' certi+ikat proizvoda & dokaz da je proizvod sukladan odre"enoj speci+ikaciji prema
odgovarajuoj normi
$' certi+ikacija sustava kakvoe dobavljaa & dokaz da je sustav kakvoe dobavljaa
sukladan odgovarajuoj normi
8testirani proizvodi se oznaavaju znakovima sukladnosti!- atestni znak
- homologacijski znak
- ekoloki znak
- znak sigurnosti
- energetski znak
9eliina i oblik atestnog znaka utvr"eni su 6aredbom o izgledu i upotrebi atestnog znaka.
8testni znak moe imati odre"ena slova, brojeve, odnosno simbole radi poblieg odre"ivanja
kojoj vrsti ili skupini pripada.
:86 je kratica za naziv me"un. udruenja :uropean 8rticle 6umbering osnovanog s ciljem
stvaranja harmonizacije sustava i+riranja i linijskog kodiranja proizvoda radi unapre"enja
upravljanja tokovima robe. :86 kod je jedan od linijskih simbola - linijski kod nanesen na
proizvod izravno ili neizravno omoguava automatsko oitavanje tako da je daljnim
posredovanjem raunala ostvariva! - izrada kompletne dokumentacije skladita
- permanentna inventura, tj uvid u kretanje i stanje zaliha
Optiko itanje simbola najbri je i najtoniji nain unoenja ulaznih podataka. :86 kod
de+inira proizvod po podrijetlu i pokazuje kod koje je nacionalne organizacije provedeno
oznaavanje proizvoda. ;a proizvo"aa je najbolje da proizvode oznaava pri svojoj
nacionalnoj organizaciji 2<=O :86'. :86 kod ima #% znamenki. >od precizno identi+icira
proizvod, ali ne daje o njemu nikakvu drugu in+ormaciju. ?z administrativnih razloga i+ra
:86 #% podijeljena je na dijelove!
#' pre+iks - broj koji je dodijeljen poduzeu, a svi brojevi koje je dodijelilo @rvatsko
udruenje za kodiranje :86 <=O85?8 poinju sa %.) 2% znamenke'
$' broj, tj oznaka poduzea koju daje udruenje 2* znamenke'
%' individualna i+ra proizvoda koju dodjeljuje poduzee 2) znamenki'
*' kontrolna znamenka & slui za provjeru kod oitavanja
=A?D 2radio+erkvencijska identi+ikacija' tehnologija slina je bar-kod tehnologiji, samo to se
umjesto optikog skeniranja bar-kod oznaka za oitanje in+ormacija koriste radiovalovi. =A?D
tagoviBlabele se sastoje od ipa i antene, obino zalivene nekom plastinom ploicom ili
tiskane na papirnatu naljepnicu. ;alijepljeni na ili ugra"eni u proizvodBambalau, prolaskom
kroz radno polje antene na itau dolazi do prijenosa podataka koji se pomou odgovarajueg
so+tvera i kontrolora proslje"uju u host raunalnog sustava. =A?D ne zahtijeva direktnu liniju
vidljivosti izme"u taga i itaa za razmjenu podataka te se stoga podaci mogu itati kroz
ambalau. =A?D itai mogu automatski prepoznati i razlikovati sve tagove u svom polju
itanja, a sposobnost itanja velikog broja tagova odjednom omoguuje dodatnu +leksibilnost.
0aletizacija robe je skup organizacijski povezanih sredstava za rad i tehnolokih postupaka za
automatizirano rukovanje i transport okrupnjenim jeinicama tereta od sirovinske baze do
potroaa.
<ilj paletizacije je!
- okrupnjavanje tereta & komadne robe
- vremensko skraenje prijevoza i prekrcaja
- smanjenje ili potpuno eliminiranje +izikog rada
- smanjenje skladinih povrina ili dr slinih prostora, uz istovremenu veu iskoristivost
skladinog prostora
- optimizacija uinka sredstava un. transporta i skladitenja
- poveanje sigurnosti prijevoza robe s kvantitativnog i kvalitativnog aspekta
- unapre"ivanje viih +aza integralnih i multimodalnih transportnih sustava
4ve palete se mogu svrstati u * osnovne skupine! ravne palete, boks-palete, stubne i specijalne
palete. 4vaka od tih skupina ima vie tipova paleta! palete za komadni, tekui ili rasuti teret,
to posebice vrijedi za skupinu boks-paleta. >od ravnih drvenih paleta zastupljene su tzv.
Ceuro-paleteC dimenzija #$((D.(( mm.
4redstva za rad s paletama & najvanije je viliar, specijalno mehanizirano, transportno-
pretovarno sredstvo opskrbljeno posebnim vilicama za prenoenje paleta. Eavljaju se i razna
druga sredstva kao to su! razna kolica, okviri, poklopci za okvire i boks-palete, automatski
strojevi za paletizaciju i depaletizaciju, pokretne rampe i trake sa uskladitenje i iskladitenje
paleta, specijalizirana prijevozna sredstva za prevoenje paleta.
6ajvaniji ciljevi kontejnerizacije!
- ujedinjavanje komadnog tereta pakiranog u sanduke, kartone, bale, vree, bave,
gajbe, koare, role i sl u vee i standardizirane manipulacijsko-transportne jedinice
tereta
- sigurno, brzo i racionalno manipuliranje i prijevoz tereta
- optimizacija e+ekata prometne in+ra i supra strukture svih grana prometa
- kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehnikih, tehnolokih, organizacijskih i
ekonomskih uinaka procesa proizvodnje prometne usluge
- maksimiziranje e+ekata rada kreativnih operativnih managera i drugih radnika u
sustavu kontejnerizacije
>ontejneri su posebne naprave, prenosivi spremnici, transportni sanduci, transportne posude,
savitljivo sloene posude, pokretna transportna oprema ili druge sl konstrukcije, koje trebaju
ispunjavati ove uvjete!
- potpuno ili djelomino zatvoreni, ali da ine odijeljeni prostor namijenjen za smjetaj
robe, s najmanje jednim vratima
- konstruirani tako da se sigurno, brzo i jednostavno pune i prazne
- konstruirani tako da se ubrza prijevoz robe jednim ili vie prijevoznih sredstava bez
indirektnog prekrcaja
- opremljeni ure"ajima pogodnim za brzo, sigurno i jednostavno rukovanje, posebice za
pretovar 2prekrcaj' s jednog na drugo prijevozno sredstvo
- izra"eni od postojanog materijala i dovoljno vrsti
- otporni na vremenske prilike i prikladni za viekratnu uporabu
- izra"eni s obujmom od najmanje #m
%
0rema namjeni, kontejneri se mogu svrstati u $ osnovne skupine! univerzalni i specijalni.
4kupina univerzalnih kontejnera ima vie podskupina! kontejneri za opu uporabu te
kontejneri za posebne namjene 2otvoreni, zatvoreni s provjetravanjem, kontejneri-plat+orme'.
4pecijalnih kontejnera isto ima vie vrsta! kontejneri s izotermikim obiljejima 2+rigo-
kontejneri', kontejneri-cisterne za prijevoz roba u tekuem i plinovitom stanju te kontejneri za
prijevoz rasutog tereta, za prijevoz drveta, prakastih roba i dr.
4 obzirom na veliinu kontejneri se dijele na! male, srednje i velike & transkontejnere. Danas
se najee koriste tri osnovne vrste transkontejnera, a to su! $(, %( i *( stopa duljine i . stopa
irine i visine.
4redstva za prekrcaj kontejnera mogu se svrstati u dvije skupine! pokretna prekrcajna sredstva
2viliari, autodizalice, hvatai ili prijenosnici kontejnera, prikolice te traktori-tegljai za vuu
prikolica i poluprikolica' i portalne dizalice i prijenosnici 2mosne dizalice koje se kreu na
tranicama ili gumenim kotaima, kontejnerske mosne dizalice ili portalni tornjevi, luke
dizalice na tranicama, luke mobilne dizalice i plovee dizalice'.
;a uspostavu +unkcionalne organizacije unutarnjeg transporta potrebno je!
- de+inirati postupke kod protoka predmeta rada
- odrediti nain obrade i dostave in+ormacija potrebnih pri premjetanju predmeta rada
- osigurati sredstva koja su potrebna za provo"enje potrebnih postupaka
- de+inirati osobe i radna mjesta koja sudjeluju u postupcima prijevoza 2prijenosa'
- determinirati putove prijevoza izme"u radnih mjesta te normirati potrebno radno
vrijeme za pojedine postupke
- utvrditi trokove pojedinih postupaka i aktivnosti
U vezi s transportom najee se izra"uju ovi planovi!
- zadatka
- radne snage
- transportnih sredstava i opreme
- trokova i odravanja
0ri odre"ivanju tehnolokih ciljeva najee se primjenjuju ove metode i postupci!
- 8F< analiza
- razvrstavanje
- karta redoslijeda postupaka
- dijagrami tokova materijala
- metode studija rada
- metode uspore"ivanja
- cluster analiza
- analiza postupaka
0ostupci projektiranja unutarnjeg transporta su!
a' utvr"ivanje +aza unutarnjeg transporta
b' izbor transportnih sredstava
c' utvr"ivanje kapaciteta sredstava unutarnjeg transporta i potrebnog broja
transportnih radnika
d' primjena metoda prouavanja i mjerenja rada kod unutarnjeg transporta
e' utvr"ivanje ekonomske e+ikasnosti unutarnjeg transporta
5rokovi unutarnjeg transporta dijele se na osnovne i izvanredne trokove. Osnovni trokovi
su oni koje un. transport neprekidno stvara, a to su trokovi rada, goriva i pogonske energije,
amortizacije, preventivnog odravanja i popravaka te trokovi osiguranja. ?zvanredni trokovi
su oni koji se javljaju kod un. transporta kada nije dobro organiziran. U ove trokove spadaju
trokovi oteenja i loma tereta pri un. transportu, povrede transportnih radnika, oteenja
transportnih sredstava i oteenja transportnih putova.
5ok materijala u suvremenoj proizvodnji podrazumijeva niz postupaka koje treba prikazati na
jasan i uoljiv nain.
>arta redoslijeda postupaka je gra+iki prikaz redoslijeda postupaka koji se zbivaju za vrijeme
procesa i to operacija transporta, kontrole, zastoja, odnosno odlaganja i skladitenja. 5aj
prikaz sadri podatke potrebne za analizu, a navo"enje postupaka u karti uvijek je okomitog
smjera i to odozgo prema dolje. Da bi sastavljanje i ispunjavanje karte redoslijeda postupka
bilo to jednostavnije, uoljivije i bre, koriste se simboli za razne postupke. 4tandardizirani
su simboli za pet osnovnih postupaka, i to! G operacija, G kontrola, G transport,
G skladitenje, G zastoji ili odlaganje, G kombinirani postupci
U svezi s dijagramom protoka materijala potrebno je znati! smjer kretanja i koliinu toka
materijala u odre"enom smjeru. 4mjer materijala oznaava se obinom crnom crtom i
strelicama koje pokazuju smjer kretanja. 0rikaz koliine materijala na odre"enom putu u
nekom vremenskom razdoblju upisuje se pored strelice toka materijala ili se, radi bolje
uoljivosti, strelica koja odre"uje smjer toka nacrta prikazuje u debljini koja po mjerilu
odgovara koliini materijala u odabranom razdoblju.
5ri su temeljne metode odre"ivanja vremena u procesu unutarnjeg transporta!
#' snimanje & vri se kronometrom ili drugom opremom za snimanje, a daljnji postupci
razrade zasnivaju se na matematikoj statistici i teoriji vjerojatnosti
$' +ormule za strojni rad & ova metoda iskazuje potrebno strojno vrijeme, pokazuje dobre
rezultate za uvjete kontinuiranog transporta
%' 4UO9 - sustav unaprijed odre"enih vremena & polazi od injenice da se svaki rad
moe izloiti promatranju izoliranih pojedinanih radova1 osnovna prednost ove
metode je da se sintetiki i unaprijed mogu zbrajati sastavni dijelovi vremena te
utvrditi potrebna vremena za proizvoljno planirane postupke.
5ri kljuna cilja racionalizacije un. transporta!
#' smanjenje trokova uzrokovanih procesom un. transporta
$' smanjenje vremena trajanja proizvodnog procesa i procesa un. transporta
%' smanjenje broja radnika uz sigurniji i uinkovitiji rad, primjenom suvremenijih
metoda i transportnih sredstava
Aizika postava poduzea podrazumijeva +iziki raspored prostorija, strojeva i opreme
postojeeg ili projektiranog poduzea. 5aj raspored sadri, pored prostora za proizvodno
osoblje i opremu, prostore potrebne za radnike indirektno proizvodnog rada, prostor za
kretanje materijala, skladitenje te prostore pomonih djelatnosti.
4 obzirom na rukovanje materijalom, svrha rasporeda poduzea je!
#' da osigura najkrai put materijala od sirovine do gotovog proizvoda
$' da osigura volumensko iskoritenje prostora
6a raspored i izvedbu poduzea utjeu!
- materijal & s obzirom na svoja +izika i kemijska svojstva te koliinu i
raznovrsnostt
- transport & u vezi s transportnim sredstvima, a s obzirom na kolanje materijala,
koliinu, vrstu i kapacitet opreme, iskoritenje prostora
- skladitenje i odlaganje & s obzirom na zatitu materijala, neujednaenost
proizvodnje, put kolanja, metodu skladitenja, visinska ogranienja,
pristupanost, ukupni prostor, koliinu u odnosu na razdoblje uvanja i
razliita proizvodna vremena te mogunost kontejnerskog skladitenja
- izvedba zgrade & s obzirom na visinu stropa, vrstou poda, optereenje stropa,
razlike visine poda, uspone i irinu rampi, smjetaj stupova, nosivost zidova
- izmjene & s obzirom na promjenu materijala, proizvoda, kapaciteta, potranje,
metode rukovanja i opreme te metode skladitenja i opreme
7etode odre"ivanja optimalnog smjetaja radnih mjesta! metoda karte protoka materijala i
matematike metode.
>arta protoka materijala omoguuje prikazivanje protoka materijala unutar proizvodnih
prostorija. 0rikazuje stupanj samoopskrbe korisnika te veliinu premetanja materijala. 7jerne
jedinice za koliinu materijala koji se kree od dobavljaa do korisnika su komadi ili
kilogrami, ili pak, u tvornicama s raznovrsnim proizvodima i strojevima ope namjene,
odre"ene jedinice s udjelom izravnog rada na materijalu proizvedenom od dobavljaa.