You are on page 1of 10

Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 1

OBRADA TEKSTA (Microsoft Word 2003)


Alatne trake (Toolbars) sadre gumbe (ikone, alate) koji omoguavaju brzi odabir esto koritenih
naredbi iz izbornika (svaka ikona predstavlja neku naredbu ili opciju iz izbornika). Klikom na ikonu
aktivira se pojedina naredba. Alatne trake kao i pojedinane ikone na njima moemo ukljuivati i
iskljuivati pomou izbornika Tools Customize ili preko View Toolbars (samo cijele trake). Word ima
mnogo alatnih traka, ali su standardno ukljuene samo dvije (Standard i Formatting), dok ostale moemo
ukljuiti i iskljuiti sami (po potrebi). Preporuuje se ukljuivanje samo onih traka koje esto koristimo (ili
dok ih koristimo).
Podeavanje alatnih traka:

Da bi alatne trake prilagodili svojim potrebama (iskljuili ili ukljuili pojedine trake ili pojedine alate na
njima odaberemo Tools Customize i unutar dijalokog prozora izvrimo modifikacije.

Kartica Toolbars: Omoguava ukljuivanje i iskljuivanje kompletnih alatnih traka tako da kliknemo miem
unutar kvadratia ispred naziva trake koju elimo ukljuiti ili iskljuiti (''kvaica'' u kvadratiu oznaava da
je traka ukljuena). Standardno su ukljuene samo trake: Standard, Formatting i Menu Bar.
Kartica Commands: Omoguava ukljuivanje i iskljuivanje pojedinih alata (ikona) iz alatnih traka pri
emu ikone moemo smjestiti unutar bilo koje ukljuene alatne trake.

Ukljuivanje: Unutar okvira Categories oznaimo izbornik u kojem se nalazi naredba ili opcija iju ikonu
elimo postaviti na alatnu traku. Nakon toga e se u okviru Commands prikazati svi raspoloivi alati iz tog
izbornika. Uhvatimo miem eljeni alat (ikonu) te ga odvuemo i ispustimo na eljenom mjestu unutar
alatne trake (mjesto je vizualno oznaeno okomitom crtom).

Iskljuivanje: dok je otvoren dijaloki prozor Tools Customize uhvatimo miem ikonu alata s alatne trake
koju elimo iskljuiti te ju odvuemo i ispustimo bilo gdje izvan alatne trake.
Oblikovanje stranica (Page Setup):
Naredbom File Page Setup otvaramo prozor dijaloga unutar kojeg se podeavaju sve osnovne postavke
stranica dokumenta, npr. margine, orijentacija (kartica Margins), veliina papira (kartica Paper) itd..

Promjena margina:
Unutar kartice Margins u poljima Top, Bottom, Left, Right upisujemo vrijednosti za gornju, donju, lijevu i
desnu marginu. Upisane vrijednosti (u cm) odreuju udaljenost pojedine margine od ruba stranice).
Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 2
Promjena orijentacije stranice:
Orijentaciju (usmjerenje) papira odabiremo u okviru Orientation unutar kartice Margins, a ona moe biti
uspravna (Portrait) ili polegnuta (Landscape).
Promjena veliine (formata) papira:
Veliinu (format) papira odreujemo unutar kartice Paper u polju Paper size tako da odaberemo jedan od
ponuenih formata papira ili unutar polja Width i Height upiemo proizvoljnu veliinu. Standardni format
papira je A4 (210 mm 297 mm).

Unos teksta

Tijekom pisanja teksta treba uoiti poloaj pokazivaa teksta (toke unosa, kursora) jer on oznaava
poziciju na kojoj e biti prikazan znak koji se pritisne na tipkovniciTekst je mogue upisivati iskljuivo
unutar margina dokumenta.

Korisnik pri pisanju ne mora paziti je li potrebno prijei u sljedei redak (kao kod
klasinih pisaih strojeva). Naime, kada se tijekom tipkanja dotakne desni rub
(margina) stranice, Word e obaviti automatski prelazak u novi redak.






<Enter> - koristi se za prijelaz u novi odlomak
ODLOMAK dio teksta izmeu dva znaka <Enter>, predstavlja osnovnu cjelinu unutar dokumenta)
<Shift> + <Enter> - koristi se ako elimo prijei u novi red (prije kraja postojeeg), a da pri tom ne
prijeemo u novi odlomak (npr. kod pisanja pjesama, natuknica i sl.)
<Ctrl> + <Enter> - koristi se za prijelaz na novu stranicu (ukoliko na nju prelazimo prije kraja postojee)
NAPOMENA: prijelaz na novu stranicu viestrukom upotrebom tipke <Enter> treba izbjegavati jer se tada u
sluaju dodavanja teksta na prethodnim stranicama vri pomak cjelokupnog teksta prema dolje
Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 3
<Razmaknica> (Space) koristi se za odvajanje rijei u reenici te pri pisanju interpunkcija.
Interpunkcije mogu biti jednostruke ( , . : ; ? ! itd.) ili uparene (zagrade, navodnici i sl.).
Kod jednostrukih interpunkcija razmak se stavlja iza , a kod uparenih ispred lijeve i iza desne interpunkcije.
RIJE dio teksta izmeu dva razmaka
NAPOMENA: Uporaba razmaknice za bilo koje druge namjene u dokumentu (osim gore navedenih) nije
preporuljiva (tj. smatra se pogrekom). Takoer se pogrekom smatra viestruku uporabu razmaknice (tj.
dva ili vie razmaka zaredom).
REENICA dio teksta izmeu dva znaka za kraj reenice ( . ? ! )
<Tab> - koristi se prilikom pomicanja u desno za vie od jednog mjesta (npr. za uvlaenje prvog retka u
odlomku)
''Show/Hide'' ikona - ukljuuje (iskljuuje) prikaz skrivenih znakova (znakovi koji ne ostavljaju
trag na zaslonu) na onim mjestima na kojima smo ih otipkali, npr. <razmak>, <Enter>, <Shift>+<Enter>,
<Ctrl>+<Enter>, <Tab> i sl.
Na taj nain lake uviamo eventualne pogreke i nepravilnosti pri pisanju te ih lake ispravljamo.
to predstavljaju pojedini znakovi?
OZNAKA TIPKA

<Enter>
. <Razmaknica>

<Shift> + <Enter>

<Ctrl> + <Enter>

<Tab>

Nepravilno koritenje navedenih tipki znatno oteava dalji rad na dokumentu, izmjene u dokumentu,
nadopune i sl., a brisanje gore navedenih znakova identino je kao i kod ostalih znakova.
Funkcije nekih tipki za specijalne namjene (i njihovih kombinacija):
SHIFT - za dobivanje velikih slova i ''gornjih'' znakova na tipkama tipkovnice (npr. / ( ) & = %)
CAPS LOCK - ukljuuje automatsko pisanje velikih slova (bez dranja tipke SHIFT)
ALTGr - dobivanje ''donjih znakova'' na tipkama tipkovnice (npr. \ [ ] { } @ )
KURSORSKE TIPKE - pomicanje po postojeem tekstu
CTRL + ili CTRL + - pomicanje po tekstu za itavu rije (lijevo ili desno)
BACKSPACE - brie znak lijevo od kursora (brisanje u lijevo)
DELETE - brie znak desno od kursora (brisanje u desno)
PAGE UP, PAGE DOWN pomicanje sadraja dokumenta za veliinu 1 zaslona prema gore (dolje)
HOME - postavlja kursor na poetak reda
END - postavlja kursor na kraj reda
CTRL+HOME - postavlja kursor na poetak dokumenta
CTRL+END - postavlja kursor na kraj dokumenta
INSERT ukljuuje/iskljuuje opciju ''overtype'' pisanja novog teksta preko postojeeg (tj. zamjene teksta)

Osnovni naini pisanja odlomaka:
1.) 3.) 1.) , ali s razmakom


Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 4
2.) 4.) 2.) , ali bez razmaka
razmak


Prikazi dokumenta na zaslonu:
Dokumenti se na zaslonu mogu prikazivati na razliite naine koristei izbornik View. Na raspolaganju
imamo vie razliitih vrsta prikaza dokumenta:
Print Layout (ispisni prikaz): ukljuuje se odabirom View Print Layout, a ovaj se prikaz preporuuje
koristiti u svakodnevnom radu jer daje najvjerniji izgled dokumenta na zaslonu (standardno je
ukljuen). Vide se brojevi stranica, zaglavlje i podnoje, rubovi papira i gotovo svi ostali elementi itd.
Normal (normalni prikaz): ukljuuje se odabirom View Normal.
Koristimo ga za rad s najjednostavnijim dokumentima, a u njemu se ne vide svi dijelovi dokumenta
(npr. rubovi papira, okomitog ravnala, margina, zaglavlja i podnoja i sl. Na ovom se prikazu
dokument ne vidi onako kako e biti ispisan na papir.
Web Layout (Web prikaz): ukljuuje se odabirom View Web Layout.
Dokument se prikazuje kao na Web stranici. Vidljiva je podloga dokumenta (za razliku od Print
Layout prikaza), ali se ne vide zaglavlja, podnoja, margine i sl., a retci teksta se prostiru du cijelog
prozora.
Outline (strukturni prikaz): ukljuuje se odabirom View Outline.
Prikazuje strukturu (organizaciju dokumenta) i omoguava prikaz razliitih razina teksta, npr. da
prikaemo samo naslove i podnaslove dokumenta, dok tekst privremeno sakrijemo to nam olakava
organizaciju sadraja dokumenta.
Reading Layout (prikaz za itanje): ukljuuje se odabirom View Reading Layout.
Koristimo ga uglavnom kada elimo pregledati vee dokumente jer omoguava vrlo praktino
pregledavanje dokumenta (kao itanje knjige).

Stupnjevi poveanja:
Unutar svake vrste prikaza dokumenta moemo mijenjati stupanj poveanja (Zoom) izraenog
u postocima.
Najjednostavniji nain je upotreba alata pomou kojega moemo klikom na
strelicu s desne strane izabrati sa popisa jedan od ponuenih stupnjeva poveanja, ili runo
upisivanje proizvoljnog stupnja poveanja (smanjivanja) unutar prostora za upis (u koji
ulazimo lijevim klikom)
Prilikom uporabe ili promjene bilo koje vrste prikaza dokumenta stvarni se izgled dokumenta
ne mijenja ve se samo korisniku omoguuje da ga vidi na razliite naine!!

Osnovne operacije na dokumentu:
Otvaranje novog dokumenta: klik na alat ili naredbom File - New (nakon ovoga izaberemo
Blank Document - za novi prazni list ili neto drugo - za dokument s nekim drugim predlokom).
Moemo otvoriti i istovremeno raditi s vie dokumenata, a svaki e dokument biti prikazan svojim
zasebnim gumbom na taskbaru. Iz jednog se dokumenta u drugi prebacujemo klikom na njegov gumb.
Otvaranje postojeeg dokumenta: za otvaranje (prikazivanje) dokumenta koji je spremljen
negdje na disku odaberemo naredbu File Open (alat ), a nakon toga dokument pronaemo na
disku i pritisnemo <Enter> ili gumb Open.
Zatvaranje dokumenta: Dokument zatvaramo naredbom File - Close ili klikom na kontrolni gumb
u gornjem desnom kutu prozora. (U sluaju da dokument koji se zatvara nije pohranjen na disk, prije
zatvaranja e se korisniku postaviti pitanje o pohrani tog dokumenta).
Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 5
Spremanje (pohrana) novog teksta:
Tekst spremamo u obliku dokumenta (datoteke) na disk Spremanje novog dokumenta na disk vrimo
odabirom naredbe File - Save As pri emu se otvara sljedei prozor dijaloga:















1.) odredimo mjesto pohrane novog dokumenta (disk, mapu, podmapu i sl.)
2.) unutar polja File name upiemo ime novog dokumenta
3.) u polju Save as type odreujemo vrstu (ekstenziju) dokumenta koju elimo stvoriti, npr. Word
Document (.doc), Rich Text Format (.rtf), Plain Text (.txt), ... i pritisnemo tipku <Enter> ili gumb Save.
Pohrana promjena u dokumentu: da bismo pohranili promjene koje smo napravili u ve
postojeem dokumentu (kojeg smo ve ranije spremili na disk), koristimo naredbu File - Save ( ili alat
). Pri tom dokument ne mijenja svoje ime kao ni poloaj na disku.
(poeljno je tijekom rada na dokumentu povremeno pohranjivati promjene iz sigurnosnih razloga - da se
ne izgube podaci uslijed npr. blokiranja raunala, nestanka struje, greaka korisnika i sl.).

Oznaavanje dijelova teksta:
rijei: dvoklikom unutar podruja te rijei
odlomka: trostrukim lijevim klikom unutar podruja tog odlomka
retka: lijevim klikom lijevo od retka kojeg elimo oznaiti (pokraj lijeve margine u visini tog retka)
reenice: <Ctrl> + lijevi klik unutar te reenice
kompletnog sadraja dokumenta: odaberemo Edit Select All ili <Ctrl> + A.
proizvoljnog dijela teksta: Povlaenjem mia po eljenom dijelu teksta. Ako se tekst sastoji od
vie nepovezanih dijelova uz to koristimo tipku Ctrl.

Oblikovanje pisma:
Pismo (znakove) oblikujemo pomou naredbi unutar dijalokog prozora Format Font ili putem
dostupnih alata sa alatnih traka.
Odabir vrste i veliine slova: klikom na strelicu s desne strane alata (za vrstu) i
(za veliinu) slova. Veliina koja nije na popisu dobiva se klikom unutar polja, upisom veliine i pritiskom
na <Enter>).

(Za oblikovanje cjelokupnog teksta namijenjen je izbornik Format, a za rad i vrenje promjena na
slovima koristimo prozor dijaloga Font)
Unutar prozora Format Font na raspolaganju su 3 kartice: Font, Character Spacing i Text Effects.
Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 6
Kartica Font sadri sljedea polja i okvire:
Font za odabir vrste slova (standardna
postavka: Times New Roman)
Font Style za odabir stila slova (standardna
postavka: Regular)
Size za odabir veliine slova (izraena u
''tokama'' tj. pixelima) (standardno: 12)
Font color za odabir boje slova (standardno:
Automatic - crna)
Underline style za podvlaenje slova
odabranom vrstom crte (standardno: none)
Underline color za odabir boje crte za
podvlaenje (standardno: Automatic - boja
slova). Ovo polje nije dostupno ako je u polju
Underline style postavljeno none.
Effects za ukljuenje raznih efekata na
slovima (npr. Strikethrough - precrtavanje,
Superscript pisanje potencija, Subscript
pisanje indeksa, Shadow - sjena, itd.)
Preview okvir unutar kojega moemo
pregledati odabrane postavke
Kartica Character Spacing sadri opcije za podeavanje veliine razmaka izmeu znakova unutar rijei.
Unutar kartice Text Effects moemo ukljuiti neke efekte kako bi se dio teksta lake uoio (npr. treperenje
teksta i sl.).
STANDARDNI FONT: skup karakteristika znakova koje su standardno ukljuene (Times New
Roman 12 regular crna boja bez ukljuenih efekata)
Neke standardne ikone za rad sa slovima:

- podebljana slova (bold)

- kosa slova (kurziv)

- podvueno

- odabir boje slova

- boja podloge

Oblikovanje odlomaka:
Odlomak dio teksta izmeu dva znaka za kraj odlomka (Enter)
Sva podeenja vezana za odlomak mogu se izvesti unutar dijalokog prozora Format Paragraph.
Poravnavanje odlomaka :
Poravnavanje pojam koji opisuje kako je tekst smjeten na stranici u odnosu na margine. Najbre ga
vrimo klikom na neki od 4 mogua naina poravnavanja standardno ukljuenih na alatnu traku (lijevo,
desno, sredina, obostrano). Prethodno je potrebno postaviti kursor unutar odlomka kojeg elimo poravnati.
Alati za poravnavanje:

- poravnavanje po lijevoj margini (Align Left)

- poravnavanje po desnoj margini (Align Right)

- obostrano poravnavanje (Justify)

- poravnavanje u sredinu (Center)
Poravnavanje se moe provesti i unutar dijalokog prozora Format Paragraph unutar polja Alignment.
Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 7
Dijaloki prozor Format - Paragraph
Naredbom Format Paragraph otvara se dijaloki
prozor sa opcijama za oblikovanje odlomaka.
_________________________________________
Alignment polje za odabir naina poravnavanja:
Left (lijevo), Right (desno), Centered (sredina) i
Justify (obostrano).
Napomena: Poravnavanje se vri u odnosu na
margine (ne na rubove papira).
_________________________________________
Indendation okvir s poljima za podeavanje
veliine uvlaenja odlomka i njegovih dijelova u
odnosu na margine (izraavaju se u cm)
Left (Right) odreuju veliinu uvlaenja odlomka
od lijeve (desne) margine
Special odreuje veliinu uvlaenja 1. reda
odlomka (First line) ili ostalih redova (Hanging)
By polje za upis veliine uvlaenja odreenog
opcijama u polju Special
_________________________________________

Prored - prazan prostor izmeu dva reda teksta (prored prazan red). Unutar prostora proreda ne moe se
upisivati nikakav tekst dok se unutar praznog reda moe.
Spacing okvir s poljima za odreivanje veliine proreda
Before (After) - odreuju veliinu proreda ispred (iza) odlomka u kojem se nalazi kursor (izraavaju se u
tokama pt)
Line spacing - odreuje veliinu proreda izmeu redaka unutar odlomka
Single (jednostruki prored) - prored veliine 0 linija, tj. nema proreda
1.5 lines (jednoipolstruki prored) - prored veliine pola linije
Double (dvostruki prored) - prored veliine 1 linije
Multiple (viestruki prored) - vrijednost unutar polja At odreuje tzv. viestrukost proreda
npr. 3 (trostruki prored) - prored veliine 2 linije (tj. 2veliina fonta)
3,5 (troipolstruki prored) - prored veliine 2.5 linije,
4 (etverostruki prored) - prored veliine 3 linije
2,35 prored veliine 1,35 linije (1, 35veliina fonta)
NAPOMENA: Prored od 1 linije odgovara veliini fonta unutar te linije (retka) - npr. kod standardnog fonta
je prored od 1 linije jednak 12 pt.
Prored odreen pomou polja Line Spacing stvara se iza svakog retka u odlomku u kojem se nalazi kursor.
NAPOMENA: uporabom tipke <Enter> se sve karakteristike odlomka prenose na idui odlomak
Kopiranje oblikovanja: Format Painter
oblikovanje - skup svih karakteristika nekog dijela teksta
Pomou alata mogue je kopiranje izgleda nekog dijela teksta, tj.prenoenje tog izgleda na neki drugi
(odabrani) dio teksta.
Postupak: 1.) postavljanje kursora unutar teksta iji izgled elimo prenijeti, 2.) klikom na kopiramo
taj izgled, 3.) oznaimo dio teksta na koji elimo prenijeti kopirani izgled
Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 8
Ravnalo:
Ravnalo je traka postavljena neposredno iznad samog dokumenta koja nam omoguava bolju orijentaciju u
dokumentu, ali i izvoenje raznih radnji kao npr. uvlaenje odlomka ili dijelova odlomka, podeavanje
margina, postavljanje tab oznaka kod izrade lista, popisa itd.



uvlaka prvog reda
uvlaka sljedeih redova desni graninik
lijevi graninik

Graninici i uvlake:
Graninici i uvlake oznaavaju mjesta na kojima e zapoeti i zavriti pisanje odlomka. Podeavaju se
unutar okvira Indendation dijalokog prozora Format Paragraph (precizniji nain) ili pomou mia -
direktnim hvatanjem graninika i pomicanjem (manje precizan nain).
Moemo ih postaviti prije poetka pisanja te se potom u nastavku primjenjuju na sve odlomke koji e biti
napisani ili naknadno (nakon pisanja), pri emu se oni primjenjuju na prethodno oznaeni dio teksta (ili
odlomka unutar kojeg se nalazi kursor).

Lijevi graninik (Left Indent): omoguuje uvlaenje cijelog odlomka od lijeve margine
Desni graninik (Right Indent): omoguuje uvlaenje cijelog odlomka od desne margine (tj. predstavlja
mjesto na kojem e zavriti pisanje svih redova u odlomku)
Uvlaka prvog reda (First Line Indent): odreuje poloaj na kojem e zapoeti 1. redak odlomka

Uvlaka sljedeih redova (Hanging Indent): odreuje poloaj na kojem zapoinje pisanje svih ostalih
redova odlomka osim prvog.
Postavljanje (pomicanje) uvlaka i graninika:
oznaimo dio teksta za koji elimo postaviti uvlake (ako se radi o samo jednom odlomku dovoljno je
samo postaviti kursor unutar tog odlomka) uhvatimo miem uvlaku (ili graninik) na ravnalu
povuemo uvlaku na eljeno mjesto otpustimo lijevu tipku mia

Kopiranje i premjetanje teksta:
Jedno od glavnih pravila efikasnog rada u Wordu glasi:
''Jednom upisani tekst nikada se ne prepisuje ponovo!''
Kopiranje i premjetanje teksta klasina metoda:
oznaimo dio teksta koji elimo kopirati ili premjestiti
odaberemo naredbu Copy ( za kopiranje) ili) ili Cut ( za izrezivanje) ime se kopirani (ili
izrezani) sadraj sprema u meuspremnik (clipboard)
postavimo kursor na mjesto na koje elimo kopirati (premjestiti) tekst
naredbom Paste ( ispustimo sadraj meuspremnika (clipboard-a)
Kopiranje i premjetanje teksta metoda povlaenja (''Drug & Drop''):
oznaimo dio teksta koji elimo premjestiti ili kopirati
oznaeni sadraj uhvatimo desnim gumbom mia i ''odvuemo'' ga do mjesta na koje ga elimo
premjestiti ili kopirati (pri tom pokaziva mia mijenja izgled)
kada smo pokaziva mia doveli do eljenog mjesta (mjesto je oznaeno okomitom crtom)
otpustimo desnu tipku mia nakon ega se javlja brzi izbornik
za premjetanje sadraja odaberemo Move here, a za kopiranje Copy here
Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 9
Zaglavlje i podnoje dokumenta
Zaglavlje (Header) i podnoje (Footer) su prostori izmeu gornje margine i gornjeg ruba stranice
(zaglavlje) odnosno izmeu donje margine i donjeg ruba stranice (podnoje). Koriste se za umetanje
specifinih dijelova teksta (npr. naslovi cjelina, brojevi stranica, datum, vrijeme, logotip tvrtke, adrese i sl.).
Sadraj koji je umetnut u prostor zaglavlja ili podnoja standardno se ponavlja na svim stranicama
dokumenta (ali se to moe i promijeniti).
Zaglavlje i podnoje otvaramo pomou naredbe View Header and Footer ime se ukljuuje i pripadajua
alatna traka. Prilikom rada sa zaglavljem i podnojem, ostatak dokumenta nije dostupan.
Runo upisani tekst (putem tipkovnice) unutar zaglavlja ili podnoja standardno se ponavlja u zaglavljima
ili podnojima svih stranica u dokumentu.


Zaglavlje stranice







Podnoje stranice

Dijelovi alatne trake za rad sa zaglavljem i podnojem:




umetanje umetanje postava
broja stranice datuma umetanje stranice
vremena zatvaranje
zaglavlja i podnoja

umetanje ve umetanje ukupnog broja odreivanje naina prijelaz izmeu
predvienih tekstova stranica u dokumentu numeriranja stranica zaglavlja i podnoja



Obrada teksta (Microsoft Word 2003) 10
Numeriranje stranica:
U dokumentima s vie stranica esto se vri numeracija stranica radi lakeg snalaenja u tekstu.
Numeriranje moemo napraviti u bilo kojem trenutku stvaranja dokumenta (na poetku, na kraju
ili tijekom izrade dokumenta).
Osim to brojeve stranica moemo umetnuti pomou alata iz alatne trake Header and Footer, moemo ih
umetnuti i odabirom Insert Page Numbers nakon ega se otvara dijaloki prozor Page Numbers unutar
kojeg odreujemo izgled i poloaj broja stranice.
U polju Position odreujemo poloaj broja
stranice (moe biti u zaglavlju ili podnoju,
a unutar polja Alignment odreujemo nain
poravnavanja broja (lijevo, desno ili
sredina). U polju Show number in first
page odreujemo hoe li se ili nee broj
stranice prikazati na 1. stranici dokumenta.





Odabirom gumba Format otvara se dijaloki prozor Page
Number Format (isti se prozor otvara i klikom na alat Format
Page Number unutar alatne trake zaglavlja i podnoja). Na ovom
mjestu moemo mijenjati postavke vezane uz numeraciju.
Unutar polja Number format odabire se oblik oznake (npr.
rimski ili arapski brojevi, slova abecede itd.).
Unutar okvira Page numbering odreuje s kojom e oznakon
zapoeti numeracija. Ako odaberemo opciju Continue from
previous section numeracija e standardno zapoeti brojem 1,
dok unutar polja Start at upisujemo broj s kojim e zapoeti
numeracija (ako to nije od broja 1).
Ukljuenjem opcije Include chapter number uz oznaku
numeracije ukljuuje se i oznaka poglavlja.