You are on page 1of 2

Collin's Notes

- ovjek posjeduje u sebi 2 motiva koja su vjeno u konfliktu: 1) motiv koji proizla
zi iz same naravi ovjeka i 2) moralni motiv koji proizlazi iz ljubavi prema ovjetvu
pitanje: kako zapoeti odnos? trebam li prvo zadovoljiti svoje potrebe i nakon tog
a se pobrinuti za sreu drugih?
- u tom sluaju srea drugih je stavljenja na drugo mjesta
- uzme li se u obzir da e se svi ljudi nastojati brinuti za dobrobit onog drugog:
moje 'ja' je zbrinuto pa i 'ja' onog drugog
-> Ideja prijateljstva "self-love is swallowed up in the idea of generous (velik
oduju uzajamne ljubavi) mutual love"
- ako se ovjek brine samo o svojoj dobrobiti i to na nain da ne remeti onog drugog
, to se ne moe smatrati moralnim meritumom (na poetku je Kant istaknuo da "It is,
however, a great merit, if a man is moved by a general lvoe of mankind to promot
e the happiness of others.")
- ravnajui se po moralnim vrijednostima izabrali bi prijateljstvo, a ravnajui se p
o praktikim: self-love (jer nitko se ne moe brinuti tako dobro o nekom drugom kao
sam taj za sebe o kojem se brinemo)
- oba sluaja ne daju kompletnu sliku: izaberem li prijateljstvo, moja srea nije zb
rinuta do kraja, dok kod sebeljublja nema moralnog merituma
*prijateljstvo je ideja koja ne proizlazi iz iskustva, u iskustvu se ta ideja uv
ijek manifestira manjkavo (defective)
- razlika Ideje i Ideala
- ideja prijateljstva ( je maksimum uzajamne ljubavi; kao ideja slui kao mjera ko
jom se odreuje reciprocitet ove ljubavi
- ideal prijateljstva su naputci sprovoenja ideje prijateljstva
- voljeti nekog drugog kao to bi ja voljela sebe -> najvia ljubav
Aristotel (kod Collinsa stoji 'Sokrat'): prijatelji moji dragi, prijatelja nema!
(ovo stavi na kraju 'friendship of disposition')
- znai da se ideja prijateljstva nikad ne moe u potpunosti aktualizirati u stvarno
sti
- ali sama ideja je mogua: kad izabirem prijateljstvo, izabirem i to da u se brinu
ti za dobrobit drugog i da e taj odnos biti uzajaman (on e se i brinuti i za moju
dobrobit) -> ideja je mogua samo kao misaoni eksperiment, ovakvo to ne postoji kod
ljudi
- da se svako brine iskljuivo za vlastitu dobrobit onda ne bi bilo prijateljstva
- oba motiva tako nuno moraju biti u konfliktu: Man cares for himself; and also f
or the happiness of others. (p185)
- problem: kako uvjeti/granice prijateljstva nisu odreene (do koje mjere/u kojoj
mjeri bi se ja trebala iskljuivo brinut samo za vlastitu dobrobit ili za tuu) tako
i dispozicija za prijateljevanjem ne moe biti odreena nekim zakonom/pravilom
- ja imam obvezu brinuti se o vlastitoj dobrobiti, ako se u prijateljstvu moram
odrei svojih potreba nitko me ne moe obvezati da s nekim prijateljujem
OBILJEJA I VRSTE PRIJATELJSTVA
vrste prijateljstva: iz koristi, ugode ili prijateljstvo dispozicije ili osjeaja
(u MM: moralno prijateljstvo)
(1) iz koristi: obino se dogaa u primitivnim uvjetima (npr. kada divljaci kreu u lo
v, svaki od njih nastoji odgovoriti na potrebe lanova svoje grupe)
-> to manje potreba neki ovjek eli zadovoljiti, to je skloniji upustiti se u prijat
eljstvo iz koristi
- ako je ovjek u stanju obilja vlastitih potreba koje eli zadovoljiti, rjee e nastoj
ati odgovoriti na zahtjeve onog drugog; u ovom smislu nema prijateljstva niti bi
se trebalo prieljkivati
- ako opstoji: onaj koji njeguje zahtjeve drugih se smatra velikodunim (?)
- u svakom prijateljstvu mora se pretpostaviti ovo p. iz koristi, ja polaem povje
renje u onog drugog da e mi pomoi u potrebi, ali nikad na nain prisile. to povjeren
je mora biti iskljuivo reciprono te i ja moram biti spremna da isto uinim i za onog
drugog
*problem: ovo prijateljstvo je isto nemogue jer odnos nije jednak: (citat MM: No
ako jedan primi od drugog....)
(2) iz ugode (slino Aristotelovom): ugoda proizlazi iz nekog ina druenja
- najee meu ljudima razliitih profesija (npr. 2 znanstvenika meusobno ne mogu ugoditi
ili zabaviti onog drugog, budui da sve to znaj jedan, zna i ovaj drugi)
- ugoda (citat) For men are bound together only by what... (p187)
(3) prijateljstvo dispozicije ili osjeaja (the friendship of disposition and sent
iment)
- sastoji se u (poetak MM, par. 47)
- K kae da je poeljno ne se u potpunosti otvoriti prema onom drugom, najslabije tok
e treba ostaviti u tajnosti, za sebe
to je temelj kompatibilnosti i veze u prijateljstvu?
-> razlika: ono to jedan nema nadopunjava se sposobnou onoga koji to ima. da se odri
taj odnos moraju imati suglasje u pogledu moralnih principa
Vigilantus' Notes
- o otvorenosti spram drugih (p410)

You might also like