Projiciranje

Projicirati znai prikazati toku, duinu, lik ili tijelo u jednoj

ravnini. Slika projicirane toke, duine, lika ili predmeta zove
se projekcija.
Svako tijelo ima tri dimenzije duinu,visinu, i irinu, pomou
projekcija prikazujemo meusobne prostorne odnose
geometrijskih likova nekog tijela u jednoj ravnini. Projekcije
tih likova na papiru imaju samo dvije dimenzije:irinu i visinu.
U tehnikom crtanju primjenjujemo usporedno projiciranje
kod kojega su zrake projiciranja meusobno usporedne i
okomito padaju na ravninu projiciranja, takvo se projiciranje
jo naziva pravokutno( ortogonalno, normalno ).
proizvoljne <30 30 45 Trimetrijska projekcija B.
3
1/2
1 1 7 42 Dimetrijska projekcija B.
2
1
1 1 30 30 Izometrijska projekcija B.
1
Ortogonalna aksonometrija B
1
1 1 0 30 45 Frontalna (kavalir)
aksonometrija
A.
2
1/2 ... 2/3
1 1 0 30 45 Kosa projekcija A.
1
Kosa aksonometrija A
c b a | o
Karakteristine izmjere Vrsta aksonometrije
Kocka s ucrtanim krunicama u kosoj (a) i
dimetrijskoj projekciji (b)
Kocka s ucrtanim krunicama u trimetrijskoj (a)
i izometrijskoj projekciji (b)
Prostoruna skica predmeta u kosoj (a), dimetrijskoj (b)
i izometrijskoj (c) projekciji
Neomeene zamiljene ravnine projekcija dijele prostor
na osam dijelova koji se zovu oktanti. Ravnine
projekcija sijeku se u osima x, y, z koje idu ishoditem O
i meusobno su okomite .
- na horizontalnoj ravnini
1
(osnova 1 ili tlocrtna ravnina) crta
se tlocrt (pogled odozgo),
- na okomitoj ravnini
2
(osnova 2 ili nacrtna ravnina) crta se
nacrt (pogled sprijeda),
- na ravnini
3
(osnova 3 ili bokocrtna ravnina) crta se bokocrt
(pogled slijeva).
Na slici je istaknut 5. prostorni oktant s pravilnim rasporedom ravnina
1
,

2
i
3
za prikazivanje, tj. crtanje objekata koje zamiljamo da se nalaze u
5. prostornom oktantu:
Osnovna pravila ortogonalnog projiciranja:
predmet se nalazi izmeu ravnine projiciranja i crtaa
zrake projiciranja su okomite na ravninu projekcije (crtanja)
projekcija predstavlja crte onog dijela predmeta koji se vidi u smjeru gledanja
Projiciranje toke na dvije ravnine
Toka M
l
naziva se tlocrt ili prva projekcija toke M.
Toka M
ll
naziva se nacrt ili druga projekcija toke M.
Ravnina
1
je ravnina prve projekcije ili ravnina tlocrta.
Ravnina
2
je ravnina druge projekcije ili ravnina nacrta.
Rotiranje ravnine H1 oko osi x prikazano pomou knjige
Pridruene ravnine projekcija i njihovo prelaganje
Ravnine
1
i
2
su meusobno okomite i nazivaju se pridruene ravnine
projekcija.
Da bi se te ravnine mogle prikazati na papiru kojemu postoji samo jedna
ravnina preloit emo ravninu
1
za 90
0
pa e ravnine
1
i
2
biti u jednoj,
zajednikoj ravnini
Projiciranje duine na dvije ravnine
a)Duina je usporedna s ravninom
1
i
2
Duina AB je usporedna sa ravninom
1
i
2
. Obje projekcije A
l
B
l
i
A
ll
B
ll
jednake su duine kao AB .
b) Duina je usporedna s ravninom
1
a okomita na ravninu
2
Duina AB se u ravnini
1
projicira kao duina jednake veliina jer
je s njom usporedna,a u ravnini
2
kao toka jer je na nju okomita.
c) Duina je usporedna s ravninom
2
a okomita na ravninu
1
Duina AB se u ravnini
2
projicira kao duina jednake veliina jer je s
njom usporedna,a u ravnini
1
kao toka jer je na nju okomita.
d) Duina je usporedna s ravninom
1
, a kosa prema
2
Duina AB se u ravnini
1
projicira kao duina jednake veliina jer je s
njom usporedna,a ravnini
2
njena je projekcija kraa od AB.
d) Duina je usporedna s ravninom
2
, a kosa prema
1
Duina AB u ravnini
2
se projicira kao duina jednake veliina jer je s
njom usporedna, a u ravnini
1
njena je projekcija kraa od AB.
Projiciranje na tri ravnine
Pri projiciranju nekih tijela esto nisu dovoljne samo dvije ravnine
projiciranja, ve je potrebne i trea. To u prvom redu vrijedi za
sloena i nesimetrina tijela .
Projiciranje duine okomite na ravninu H1Projiciranje
duine okomite na ravninu H1
Projiciranje duine okomite na ravninu H2
Projiciranje duine okomite na ravninu H3
Projiciranje duine na tri ravnine
Na slici a) su prikazane tri projekcije duine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) , duina je
usporedna sa
1
, a kosa prema
2
i
3
. Bokocrt i nacrt su usporedni s osi x, tlocrt
je u pravoj veliini.
Na slici b) su prikazane tri projekcije duine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) , duina je
usporedna sa
2
, a kosa prema
1
i
3
. Bokocrt je okomit na os x, tlocrt je
usporedan s osi x, a nacrt je u pravoj veliini
a) b)
Na slici c) su prikazane tri projekcije duine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) ,
duina je usporedna sa
3
, a kosa prema
2
i
1
. Bokocrt je jednak pravoj
veliini duine, a nacrt i tlocrt su okomiti na os x.
c)
Projiciranje duine paralelne s ravninom H1, a kose u
odnosu na ravnine H2 i H3
Projiciranje duine paralelne s ravninom H2, a kose u
odnosu na ravnine H1 i H3
Projiciranje duine paralelne s ravninom H3, a kose u
odnosu na ravnine H1 i H2
Projiciranje lika ravnine u paralelne s ravninom H1
Projiciranje lika ravnine u paralelne s ravninom H2
Projiciranje lika ravnine u paralelne s ravninom H3
Projiciranje lika ravnine u okomite na ravninom H1, a
kose u odnosu na ravnine H2 i H3
Projiciranje lika ravnine u okomite na ravninom H2, a
kose u odnosu na ravnine H1 i H3
Projiciranje lika ravnine u okomite na ravninom H3, a
kose u odnosu na ravnine H1 i H2
Smjerovi pogleda, nazivi i analiza projekcija
Za tehnike crtee u pravilu se primjenjuje pravokutna projekcija ( nacrt,
tlocrt i bokocrt), te izometrina projekcija za prikaz predmeta u cjelini.
Pravokutna ( ortogonalna) projekcija zadovoljava najbolje zahtjeve
prakse budui da bridovi i plohe u projekciji imaju jednake odnose kao i
predmet u prirodi a i kutovi u projekciji i prirodi su jednaki.
Pri pravokutnom projiciranju predmet zamiljamo u prostornom kutu i
gledamo uvijek okomito na ravninu projiciranja (papir).
Osnovna pravila proiciranja
1. zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja,
2. predmet se nalazi izmedu ravnine crtanja (projiciranja) i crtaca,
3. u projekciji se crta onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja.
N - nacrt (pogled
sprijeda),
T - tlocrt (pogled
odozgo),
B - desni bokocrt
(pogled s lijeve
strane),
B
1
- lijevi bokocrt
(pogled s desne
strane),
T
1
- gornji tlocrt
(pogled odozdo),
N
1
- stranji nacrt
(pogled straga).
Predmet se moe gledati s ukupno est strana, okomito na ravnine koje ga
tvore. Na taj se nain dobivaju nove pravokutne projekcije.
Metoda projiciranja 1.
kvadranta predmeta koji se
nalazi u 1. kvadrantu (a) i
raspored projekcija kod ove
metode projiciranja (europski
nain projiciranja, metoda E)
Metoda projiciranja 3.
kvadranta predmeta koji se
nalazi unutar 3. kvadranta (a)
i raspored projekcija kod ove
metode projiciranja (ameriki
nain projiciranja, metoda A)
Raspored est ortogonalnih projekcija (pogleda) na
odgovarajuem formatu papira
Pri izboru smjera pogleda koji e definirati nacrt predmeta treba se
rukovoditi sljedeim preporukama:
a) Pri crtanju strojnih dijelova nacrt odabrati tako da on daje najvie
podataka o obliku, izmjerama i ostalim znaajkama dijela. Takoer
treba voditi rauna i o tome da je to manji broj bridova zaklonjen
pogledima, odnosno da je to manje nevidljivih bridova.
b) Pri crtanju strojnih sklopova nacrt odabrati tako da on uz primjenu
presjeka omogui prikazivanje to veeg broja dijelova koji ulaze u
sklop, kao i da prui podatke o meusobnom poloaju dijelova i
njihovim vezama.
c) Dio se crta ili u poloaju koji on zauzima tijekom uporabe ili u poloaju
koji zauzima u stroju prilikom njegove izrade.
d) Sklop se najee crta u poloaju koji on zauzima tijekom uporabe.
Na jednom crteu koristi se onoliki broj pogleda koji je dovoljan za
prijenos svih vanih informacija o dimenzijama i obliku
objekta.Najee su dovoljna dva (nacrt i tlocrt) ili tri pogleda
(nacrt, tlocrt i bokocrt), a ponekad i samo jedan. Treba odabrati one
poglede koji na najzorniji nain prikazuju predmet.
U sluaju potrebe mogue je predmet prikazati i u nekom pogledu koji
odstupa od osnovnih.U tom sluaju smjer pogleda oznaava se
strelicom i velikim slovom.
Za prikazivanje pojedinih detalja mogu se primijeniti i djelomini pogledi.
U tom sluaju ne crta se cijeli predmet u tom pogledu nego samo detalj
za koji je vaan taj pogled.
Primjer pogrenog smjetaja bokocrta uz tlocrt (a) i pogrenog
smjetaja projekcije
koja ne odgovara ispravnom smjeru pogleda (b)
Znaajke metode projiciranja 1. (Europski) i 3. kvadranta
(Ameriki) (ISO 5456-2)
Znaajka Metoda projiciranja 1. kvadranta Metoda projiciranja 3. kvadranta
Simbol na creima
Raspored projekcija
Osnovna pravila za predoavanje oblika
Poloaj u kojemu se predmet crta
Poloaj u kojemu se predmet crta (1)
Predmet trebapostaviti utakavpoloaj dasunjegove
plohei sredinjiceparalelnei okomitenaglavneravnine
crtanja.
Predmet trebapostaviti uonaj poloaj ukojemustoji u
naravi, ali uzzadovoljenjeuvjetapoda).
Predmeti koji unaravi odsluajadosluajazauzimaju
razliitepoloaje(npr. svornjaci, vijci, podloke, ruice,
poluge, maticei slino) postavljajuseobinoupoloaj u
kojemuseizraujuili uuspravanpoloaj
Poloaj u kojemu se predmet crta (2)
Odsvihmoguihpravilnihpoloajaodabrati onaj u
kojemuesevidjeti najvieplohai bridovapredmetau
smjerupogleda, asciljemdaseizbjegnecrtanje
nevidljivihbridova.
Akopredmet (osimparalelnihi okomitihplohana
ravninecrtanja) imai koseplohe, tadaihtrebaprojicirati
napomoneravninekojesepostavljajuparalelnos
njima.
Izbor i broj projekcija
Puni presjek(a) dobije se ako se zamisli sjeenje
cijelog strojnog dijela na dvije polovine.
Polovini presjek (b) dobije se ako se zamisli isjeena
jedna etvrtina strojnog dijela (polovina odgovarajue
ortogonalne projekcije crta se kao pogled, a druga
polovina kao presjek).
Djelomini presjek(c) dobije se ako se zamisli
sjeenje manjeg dijela strojnog dijela.
Puni (a), polovini (b) i djelomini (c) presjek
Dio se predmeta (koji se nalazi izmeu promatraa i presjene ravnine) u
mislima uklanja, a na ravnini projekcija (crtanja) prikazuje se ono to se
nalazi na presjenoj ravnini po svim pravilima ortogonalnog projiciranja
Slika 6.65. Postupak nastajanja zamiljenog presjeka
Okomitimpresjekomnaziva se presjek nastao presijecanjem presjenom
ravninom, koja je okomita na vodoravnu ravninu projiciranja
Slika 6.66. Primjer vodoravnog presjeka
(tlocrt u presjeku)
Slika 6.67. Primjer poprenog okomitog presjeka
(bokocrt u presjeku)
Slika 6.68. Primjer uzdunog okomitog presjeka
(nacrt u presjeku)
Slika 6.69. Primjer poprenog okomitog presjeka
(bokocrt u presjeku)
c)
Primjer istodobnog uzdunog i poprenog okomitog presjeka
(nacrt i bokocrt u presjeku)
Kosimpresjekomnaziva se presjek nastao presijecanjem presjenom
ravninom koja s vodoravnom ravninom projiciranja zatvara kut koji je
razliit od pravog kuta. Poloaj presjene ravnine oznaava se linijom
presjeka sa strelicama koje pokazuju smjer gledanja
Slika 6.73. Postupak nastajanja stepenastog
presjeka (presjek prikazan u nacrtu)
Stupnjevani presjeci su presjeci koji nastaju ako se strojni
dio presijeca s dvije ili vie paralelnih presjenih ravnina.
Slika 6.74. Primjeri stepenastog presjeka prikazanog u nacrtu (a) i tlocrtu (b)
Slika 6.77. Primjer izlomljenog presjeka smjetenog u tlocrt
I zlomljeni presjeci su presjeci koji nastaju ako se strojni dio presijeca
s dvije ili vie presjenih ravnina koje nisu paralelne, ali se sijeku.
Pravilo je da se dijelovi presjeka, nastali lomljenjem presjenih
ravnina, zakreu u ravninu crtanja, tj. u poloaj paralelan s jednom od
ravnina projiciranja
Slika 6.80. Primjeri uporabe djelominog presjeka
Djelomini presjek se koristi ako se eli razjasniti dio strojnoga dijela
Slika 6.81. Primjeri nekih posebnih dogovora kod djelominih presjeka
Brid nikada ne moe biti granica izmeu djelominog presjeka i pogleda na predmet,
(a), crta loma ne smije se povlaiti paralelno s bridom predmeta (b).U sluaju da je
predmet simetrian, ne obiava se crtanje poprenog presjeka jer se oblik moe bolje
prikazati polovinim presjekom (c), kod nesimetrinih predmeta, kod kojih nije mogue
primijeniti polovian presjek, doputa se prikaz djelominim presjekom (d)
Naelo nastajanja zakrenutog presjeka
Zakrenuti ili zaokrenuti presjekje popreni presjek strojnog dijela,
zakrenut (zaokrenut) za kut 90 oko sredinjice
Zakrenuti presjek nosaa
Strojni dio s razliitim poprenim presjecima koji su prikazani
kao zakrenuti presjeci u nacrtu
Ako se zakrenuti presjek crta unutar promatrane projekcije rabi
se neprekidna uska crta
Ako se zakrenuti
presjek crta izvan
promatrane projekcije
rabi se neprekidna
iroka crta
Slika 6.94. Rebra (a) i ramena (paoci) (b) se ne sijeku iako se zamiljena
presjena ravnina vodi preko njih
Pravila za crtanje presjeka
Veliki broj karakteristinih dijelova nikada se ne sijee uzduno jer
takav presjek ne bi dao zornu ili pravilnu sliku strojnog dijela, ve se
sijeku samo popreno (npr. rebra, profili, limovi, svi uloeni dijelovi,
te dugaki i vitki dijelovi).
Slika 6.97. Profili i limovi (ploe) ne sijeku se uzduno
Slika 6.98. Osovine i vratila ne sijeku se uzduno
Slika 6.99. Ojnice (a) i poluge (b) ne sijeku se uzduno
Slika 6.100. Spoj s vijkom i maticom (vijak ne sijee se uzduno, ve samo popreno)
Slika 6.101. Matica, podlona ploica i vijak ne sijeku se (a), a ako se eli prikazati maticu u
presjeku, tada se presjena ravnina vodi preko ueg dijela matice (b)
Slika 6.104. Osovine i vratila, te klinovi i pera u spoju s glavinama se ne sijeku
(na slici a i d nisu nacrtani nasloni za glavinu)
Slika 6.105. Zakovice se crtaju u presjeku samo u poprenom presjeku
Slika 6.117. Predoavanje detalja u presjeku
Detalji su takoer jedna vrst djelomine projekcije kojima se u mjerilu za
uveanje pojanjavaju nejasni dijelovi projekcije. Dio predmeta koji se eli
pojasniti oznaava se krunicom (neprekidna uska crta) i velikim slovom s
kraja abecede, a iznad poveane slike dijela predmeta stavlja se slovo kojim
je isti oznaen (npr. X) i mjerilo u kojemu je slika nacrtana
Slika 6.118. Provrti u prirubnicama i slino prikazuju se obino primjenom tzv. djelominog presjeka
u istoj ravnini crtanja u kojoj je nacrtana osnovna projekcija
(zakrenuta projekcija nadoknauje propisanu)
Zakrenutaprojekcijadio je normalne projekcije strojnog dijela, ali nacrtana uz
postojeu projekciju i zbog toga zakrenuta za 90 na suprotnu stranu od normalne.
Zakrenute projekcije najee se primjenjuju za predoavanje oblika prirubnica i
rasporeda provrta u njima. Moe se nacrtati samo jedan provrt, a ostali se oznae samo
sredinjicama uz navoenje njihovog ukupnog broja (ponekad i dimenzije, npr. 8
provrta C10). Obino se crta polovica projekcije, a druga polovica mora biti jednaka,
to znai da zakrenuta projekcija ima primjenu samo kod simetrinih strojnih dijelova
Slika 6.120. Zakretanje provrta u ravninu crtanja
Slika 6.122. Primjeri uporabe prekida (crta loma)
Kada se eli utedjeti na prostoru, dugi predmeti jednolinog i jednolino promjenjivog presjeka
mogu se crtati prekinuti. Prekidi se mogu primijeniti i u sluajevima predmeta s jednolino
promjenljivim presjecima, npr. kod suenja (d), konusa (e) i nagiba (f). Dijelovi unutar kojih ima
promjena ne smiju se prekidati.
Slika 6.124. Primjeri uporabe prekida (crta loma) i zavretaka
Ravne plohe oznaavaju se samo na predmetima iji je osnovni oblik rotacijski te
ako takvi predmeti nisu esti, npr. esterokute i osmerokute matice. Oznaavaju se
dijagonalnim neprekidnom uskom crtom. Ovim se oznakama ravna ploha bolje
istie, a esto i nije potrebno crtanje druge projekcije jer crtanje dijagonala takoer
predstavlja jedan od naina utede u broju projekcija
Slika 6.126. Oznaavanje ravnih ploha kod
etverokuta
Slika 6.127. Oznaavanje ravnih ploha kod
esterokuta
Slika 6.130. Osovine i vratila (a) te glavine (b) s utorima za pera ili klinove crtaju se
kao da prodori ne postoje
KOTIRANJE
Dimenzija ili izmjera brojana je vrijednost izraena u naravnoj
jedinici mjerenja (u strojarstvu je to milimetar, mm) i oznaena
grafiki na tehnikom crteu s crtom, simbolima i znakovljem.
Dimenzije ili izmjere klasificirane su prema sljedeim vrstima:
Funkcijskadimenzijaili izmjeraje ona koja je bitna za funkcioniranje
strojnog dijela ili prostora (oznaena s F na).
Nefunkcijskadimenzijaili izmjeraje ona koja nije bitna za
funkcioniranje strojnog dijela ili prostora (oznaena s NF ).
Pomonadimenzijaili izmjeraje ona koja je samo informacijska i ne
upotrebljava se u procesu proizvodnje i kontrole. Uputno ju je stavljati
u zagrade. Na pomonu dimenziju ne primjenjuju se tolerancije
(oznaena je s POM )
Slika 9.1. Funkcijske, nefunkcijske i pomone dimenzije (izmjere)
Pravila za primjenu
Svaka znaajka kotirana je samo jedanput na crteu.
Kote se smjetaju na projekciji (pogledu) ili presjeku koji najjasnije prikazuje
odgovarajue znaajke.
Svaki crte koristi se istom jedinicom mjere (npr. milimetar, mm) za sve izmjere, ali
bez oznake jedinice (dakle bez mm).
Ako se druge jedinice pojavljuju kao dio specifikacije crtea ili u primjedbi (npr.
Nm za moment ili kPa za tlak), izdvojena oznaka jedinice prikazuje se s pripadnom
vrijednosti.
Na crteu se ne prikazuje vie izmjera no to je potrebno za definiranje strojnog
dijela ili konanog proizvoda. Meutim, iznimka se moe napraviti:
gdje je potrebno dati dopunsku izmjeru u meustupnjevima proizvodnje (npr.
duljina konture prije cementiranja i zavrne obrade);
gdje je korisna dopuna pomonom izmjerom.
Proizvodne procese (tehnologiju izrade) ili naine kontrole ne treba naznaiti, osim
ako su bitni za osiguranje zadovoljavajueg funkcioniranja ili zamjenjivosti.
Funkcijske dimenzije prikazuju se izravno na crteu gdje god je to mogue.
Nefunkcijske dimenzije smjetaju se na nain koji najvie odgovara proizvodnji i
kontroli.
Slika 9.4. Elementi kotiranja (1 glavna ili pokazna crta, 2 oznaka poetka, 3 mjernica,
4 pomona mjerna crta, 5 vrijednost dimenzije i 6 zavretak mjernice)
Slika 9.5. Elementi kotiranja
(1 mjernica, 2 vrijednost dimenzije, 3 pomona mjerna crta i 4 zavretak mjernice)
Pomone mjerne crte produljuju se malo izvan svoje
mjernice (od 1 do 3 mm) (slike 9.4. i 9.5.).
Slika 9.6. Slika 9.7. Slika 9.8.
Pomone mjerne crte crtaju se okomito na znaajku (crtu) koja se kotira. Meutim,
gdje je to potrebno, one mogu biti nacrtane koso, ali paralelne jedna drugoj (slika
9.6.).
Konture i pomona mjerna crta produljuju se malo izvan sjecita
(slika 9.7.)
Openito, pomone mjerne crte i mjernice ne smiju sjei druge crte,
osim ako je to neizbjeno (slika 9.8.)
Slika 9.9. Slika 9.10.
Mjernica se prikazuje neprekinuta tamo gdje je znaajka (crta) na
koju se ona odnosi prikazana prekinuta (slika 9.9.)
Presijecanje pomonih mjernih crta i mjernica treba izbjegavati.
Meutim, gdje je to neizbjeno, nijedna crta se ne prekida (slika
9.10.)
Prikazivanje vrijednosti dimenzija na crteima
Vrijednosti dimenzija ili izmjera smjetaju se tako da one mogu biti itljive slijeva
nadesno. Mjernice koje nisu horizontalne prekidaju se u srednjem dijelu, tako da
se vrijednost moe upisati (slike 9.19. i 9.20.).
Vrijednosti dimenzija kutova moraju biti orijentirane kao to je prikazano na
slikama 9.18. ili 9.21. Smjetanje vrijednosti dimenzija ili izmjera esto treba
prilagoditi razliitim sluajevima.
U svezi s tim vrijednosti mogu biti:
upotrijebljene na dijelu mjernice s kojom je mogue jasnije definirati dimenziju ili
izmjeru (slika 9.22.),
upotrijebljene izvan prostora za upisivanje u sluaju kada je prostor ogranien
(nedovoljan)(slika 9.23.),
upotrijebljene na kraju glavne crte (pokazne crte) koja se odnosi na mjernicu koja
je prekratka za upisivanje vrijednosti dimenzije na uobiajeni nain (slika 9.23.),
upotrijebljene iznad vodoravnog produljenja mjernice u sluaju da prostor ne
doputa smjetaj u prekidu mjernice koja nije horizontalna (slika 9.24.).
Slika 9.19. Slika 9.20.
Slika 9.21. Slika 9.22.
Slika 9.23. Slika 9.24.
a) b)
Slika 9.25.
Vrijednosti dimenzija koje nisu nacrtane u mjerilu (izuzev sluajeva
gdje se koriste prekinute crte) moraju se podvui neprekidnom
uskom crtom (slika 9.25.). Ako se zahtijeva tona izmjera ili izmjera
na koju treba obratiti posebnu pozornost, tada se oko dimenzija crta
poseban okvir nacrtan neprekidnom uskom crtom (slika 9.25.b)
Slika 9.26. Slika 9.27. Slika 9.28.
Slika 9.29. Slika 9.30.
U kombinaciji s dimenzijama koriste se radi poboljanja interpretacije crtea i
stanovite oznake kao identifikacija oblika. Najei su simboli: C promjer, R
polumjer, kvadrat, SR polumjer kugle (sferini polumjer) i SC promjer
kugle (sferini promjer). U sluaju kada je oblik jasno prikazan, simboli za promjer i
kvadrat mogu se izostaviti
Slika 9.31. Lanano kotiranje Slika 9.32. Paralelno kotiranje
Naini kotiranja
Lanano kotiranje
Lanci pojedinanih dimenzija (slika 9.31.) primjenjuju se iskljuivo
tamo gdje zbroj odstupanja pojedinanih izmjera nee utjecati na
zahtjeve funkcije strojnog dijela
Kotiranje od zajednike osnove moe biti izvedeno kao paralelno
kotiranje (slika 9.32) ili kao nadreeno slijedno kotiranje
Slika 9.36. Slika 9.37.
Slika 9.38. Slika 9.39.
Kombinirano kotiranje
Kombinirano kotiranje
Pojedinano kotiranje, lanano kotiranje i kotiranje od zajednike
referentne crte (znaajke) moe biti kombinirano na crteu.
Slika 9.42.
Slika 9.43.
Tetive, lukovi, kutovi i polumjeri
Gdje veliina polumjera moe biti izvedena od drugih dimenzija, ona moe biti
oznaena polumjerom, strelicom i simbolom R bez oznake vrijednosti kao na slici 9.39
Slika 9.45.
Slika 9.46.
Slika 9.47. Slika 9.48.
Linearno rasporeeni razmaci
izmeu provrta mogu biti
dimenzionirani kao to je
prikazano na slici 9.45.
Kutno rasporeeni razmaci
izmeu provrta mogu biti kotirani
kao to je to prikazano na slici
9.46
Kutovi razmaka mogu biti
izostavljeni ako je njihov broj
vidljiv, bez mogunosti zabune
(slika 9.47.)
Kruno rasporeeni razmaci
mogu biti kotirani neizravno
navoenjem broja elemenata kao
to je dano na slici 9.48
Slika 9.51.
Slika 9.52.
Slika 9.53.
Slika 9.54.
Skoeni rubovi i uputeni
rubovi provrta i rupa
Skoeni rubovi kotiraju se
kao to je to prikazano na slici
9.51.
Gdje je kut skoenja 45,
kotiranje se moe izvesti kao
to je prikazano na slikama
9.52. i 9.53.
Uputeni rubovi rupa i
provrta kotiraju se kao to je
prikazano na slici 9.54
Slika 9.55. Slika 9.56.
Upotrebom referentnih slova moe se kotiranje provrta
znatno pojednostavniti (slika 9.51.)
Utori koji slue za ove spojeve kotiraju se na nain prikazan na slici 9.60.
Slika 9.60.a prikazuje nain crtanja i kotiranja kada je utor za pero ili klin na
kraju vratila, slika 9.60.b prikazuje nain crtanja i kotiranja kada je utor za
pero ili klin na sredini vratila i slika 9.60.c prikazuje nain crtanja i kotiranja
kada je utor za pero u glavini
Kotiranje rupa se izvodi tako da poloaj se rupe kotira s poloajem
sredinjice. Dubina rupe definira se dubinom cilindrinog dijela, uz crtanje
koninog zavretka s kutom od 120, koji je rezultat buenja svrdlom. Ovaj
se zavretak ne kotira. Dubina i promjer rupe kotiraju se na istoj projekciji
(npr. u nacrtu)(slika 9.61.).
Ako se kotiraju provrti i rupe s promjerom manjim od 5 mm (slika 9.62.a),
mogue je prema DIN 30 pojednostavnjeno crtanje i kotiranje (slika 9.62.b).
Slika 9.60. Kotiranje utora za pero ili klin (a i b na vratilu, c u glavini)
Slika 9.61. Kotiranje rupa
Slika 9.62. Pojednostavnjeno kotiranje rupa
Slika 9.65. Slika 9.66. Slika 9.67.
Kotiranje konusa, suenja i nagiba
Primjer kotiranja vanjskog konusa s navedenim omjerom i oznakom za konus,
promjerom i duljinom koninog suenja te postavnim kutom kao pomonom kotom
u zagradama dan je na slici 9.65.
Slika 9.66. prikazuje primjer oznaavanja dvostrukog konusa (vanjski je 1 : 5, a
unutarnji je 1 : 10).
Slika 9.73. Slika 9.74. Profil U 350 prema DIN1026
U crteima se suenje i nagib predoavaju izvodnicama, a osim
brojane vrijednosti (omjera) stavlja se i oznaka suenja, odnosno
nagiba (slika 9.73.). Kut nagiba stavlja se u zagrade.
Slika 9.75. I - podlona ploica
prema DIN435-25
Slika 9.76. Klin Slika 9.77. Utor za klin
U nekim se sluajevima nagib daje u postotku s obzirom na referentnu
ravnu plohu (slike 9.75).
Na slici 9.76. dan je primjer oznaavanja nagiba kod klina, a na slici
9.77. kod utora za klin.
Openito o tolerancijama, osnovni pojmovi/1
I zmjeraje izmjerena vrijednost fizikalne veliine duljine.
Nazivnaizmjeraje izmjera od koje se dobivaju granine izmjere ako joj se
dodaju gornje ili donje odstupanje izmjere. .
Stvarnaizmjeraje izmjera koja se dobiva mjerenjem na izraenom strojnom.
Najveaizmjeraje najvea doputena izmjera nekog oblikovanog elementa.
Najmanjaizmjeraje najmanja doputena izmjera nekog oblikovanog elementa.
Sustavgraninihizmjeraje sustav normiranih tolerancija i odstupanja izmjera.
Nul-crtaje pri grafikom prikazu graninih izmjera i dosjeda crta koja odgovara
nazivnoj izmjeri na koju se nanose odstupanja izmjera i tolerancija.
Odstupanjeizmjereje razlika izmeu stvarne i nazivne izmjere.
Gornjeodstupanjeizmjere(ES za provrt, es za rukavac) je razlika izmeu
najvee izmjere i pripadne joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje moe biti ili
pozitivno ili negativno (prije se oznaavalo s Ag ili ag).
Donjeodstupanjeizmjere(EI za provrt, ei za rukavac) je razlika izmeu
najmanje izmjere i pripadne joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje moe biti ili
pozitivno ili negativno (prije se oznaavalo s Ad ili ad).
Openitoo tolerancijama,osnovni pojmovi/2
Tolerancijskaizmjera(T). krae tolerancija) je razlika izmeu najvee i
najmanje izmjere. Tolerancija je apsolutna vrijednost i zato je bez predznaka.
Tolerancijskopoljeodreeno je veliinom tolerancije i njezinom udaljenou
od nul-crte.
Tolerancijskaizmjerasastoji se od nazivne izmjere i oznake odgovarajueg
tolerancijskog razreda (npr. 32 H7, 80 js15, 100 g6) ili od nazivne izmjere i
odstupanja
Provrt je unutarnja izmjera vanjskog dijela u dosjedu.
Rukavacje vanjska izmjera unutarnjeg dijela u dosjedu.
Dosjeddobivena na temelju razlike izmjera dvaju spojno oblikovanih
elemenata (provrta i rukavca)(slika 4.4.).
Zranost (zazor) (z) je pozitivna razlika izmeu izmjere provrta i izmjere
rukavca prije spajanja, (slika 4.4.a bez tolerancija i slika 4.4.b s
tolerancijama).
Prisnost (p) je negativna razlika izmeu izmjere provrta i izmjere rukavca
prije spajanja, (slika 4.4.a bez tolerancija i 4.4.b s tolerancijama).
Slika 4.3. Pojam donjih i gornjih odstupanja izmjere kod provrta i rukavca
a) b)
Slika 4.6. Pojam dosjeda (a bez tolerancija, b s tolerancijama)
Osnove ISO-sustava tolerancija duljinskih izmjera
Za praktiku primjenu i za pravilno funkcioniranje strojnih dijelova vane su
tolerancije dijelova u dosjedu. Za istu kvalitetu nekog dosjeda tolerancija mora
biti razmjerna veliini izmjere, tj. izraena u postocima od izmjere ona mora biti
za isti karakter dosjeda praktiki jednaka. Iz tog se razloga kod ISO-sustava
tolerancija svake kvalitete mijenja u zavisnosti od nazivne izmjere. Ova
zavisnost izraava se standardnim tolerancijskim koeficijentom i za nazivne
izmjere od 1 do zakljuno 500 mm, odnosno I za nazivne izmjere iznad 500 do
zakljuno 3150 mm. Izraunavaju se po sljedeim formulama
gdje je D geometrijska sredina graninog podruja nazivnih izmjera u mm.
Vrijednosti temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjere za svako
podruje nazivnih izmjera izraunavaju se iz geometrijske srednje vrijednosti D
graninih podruja D1 i D2
D D i + = 001 , 0 45 , 0
3
2 1
D D D =
D1 - 3) 6) 10) 18) 30) 50) 80) 120) 180) 250) 315) 400)
D2 3 6 10 18 30 50 80 120 180 250 315 400 500
gdje je: D1 - poetak podruja, D2 - kraj podruja
Za izbor stupnja temeljneto lerancijemogu posluiti sljedee iskustvene preporuke:
A. IT01 IT4 - za precizni mjernipr ibor,
B. IT5 IT7 - za mjernipr ibor radionike kontrolei najfinijedosjede,
C. IT6 IT9 - za fini dosjed,
D. IT7 IT10 - za prosjeno dosjedanje,
E. IT9 IT11 - za grubo dosjedanjei
F. IT12 IT18 - za izmjere i povrine koji nisu u dosjedu (npr. kovani ili valjani
dijelovi).
Poloaj i oznaavanje tolerancijskih polja
Poloaj tolerancijskih polja odreuje temeljno odstupanje koje se oznaava
s obzirom na nul-crtu slovima abecede (meunarodne), i to: za vanjske
izmjere (rukavca) malim slovima abecede, za unutarnje izmjere (provrte)
velikim slovima abecede.
Oznaku tolerancije duljinske izmjere ini tolerancijski razred, tj.
kombinacija simbola za temeljno odstupanje i temeljnu toleranciju, tj.
poloaj i veliinu tolerancijskog polja. Tako npr. oznaku C80F8 ili C40h7
ine nazivne izmjere C80 odnosno C40, poloaj tolerancijskog polja F za
provrt odnosno h za rukavac i stupanj temeljne tolerancije IT8 odnosno
IT7
Slika 4.7. Poloaj tolerancijskih polja za vanjske izmjere (rukavce)
Slika 4.8. Poloaj tolerancijskih polja za unutarnje izmjere (provrte)
Tolerancije slobodnih izmjera ope tolerancije
Izmjere kod kojih odstupanja od nazivnih vrijednosti praktino ne utjeu na upotrebljivost
dijelova nazivaju se slobodnim izmjerama. Doputena odstupanja slobodnih izmjera je
utvrena prema ISO 2768 i svrstana u etiri razreda tonosti: f - fino, m - srednje, c -
grubo i v - vrlo grubo.
Slika 4.9. Zatvoren lanac izmjera (a - pogreno i b ispravno)
Slika 4.12. Dosjedni sustav provrta (a) i dosjedni sustav rukavca (b)
Dosjedni sustavi
Dosjedni sustavje sustav dosjeda koji sadri rukavce i provrte, U praksi se upotrebljavaju dva
dosjedna sustava:
Dosjedni sustavprovrtadosjedni je sustav u kojemu se potrebna zranost i prisnost postiu
tako da se rukavci razliitih tolerancijskih razreda sparuju s provrtom samo jednog
tolerancijskog razreda.
Dosjedni sustavrukavcadosjedni je sustav u kojemu se potrebna zranost i prisnost postiu
tako da se provrti razliitih tolerancijskih razreda sparuju s rukavcem samo jednog
tolerancijskog razreda.
Slika 4.13. Dosjedi kod dosjednog sustava rukavca (DSR)
Slika 4.14. Dosjedi kod dosjednog sustava provrta (DSP)
Slika 4.20. Nain oznaavanja tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima
Oznaavanje tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima
Slika 4.20. prikazuje nain oznaavanja tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim
crteima za dosjed, rukavac i provrt
Slika 4.21. Oznaavanje tolerancija i dosjeda na crteima
Slika 4.22. Naini unoenja tolerancija duljinskih izmjera u tehnike crtee
Slika 4.23. Naini unoenja tolerancija kutnih izmjera u tehnike crtee
Nazivna izmjera kuta uvijek se unosi na tehnike crtee u stupnjevima, a
odstupanja mogu biti izraena bilo u stupnjevima, minutama i sekundama (slike
4.23.a i 4.23.b), bilo kao decimalni dio stupnja (slike 4.23.c i 4.23.d).
Tolerancije oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje
Radi osiguranja kvalitete proizvoda nije dovoljno definirati samo
tolerancije duljinskih izmjera. Potrebno je unutar granica tolerancija
sprijeiti i druge promjene koje se odraavaju na tonost geometrije
strojnog dijela. Openito (prema ISO 1101), ove se tolerancije zovu
tolerancije oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje odnosno geometrijske
tolerancije. Prema karakteristikama koje se toleriraju tolerirana
podruja mogu biti:
povrina unutar kruga,
povrina izmeu dva koncentrina kruga,
povrina izmeu dvije ekvidistantne crte ili dva paralelna pravca,
prostor unutar valjka,
prostor izmedu dva koaksijalna valjka,
prostor izmedu dvije ekvidistantne ravnine ili dvije paralelne
ravnine i
prostor unutar paralelepipeda.
Tablica 4.35. Osnovne oznake tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje
Vrste znaajki i tolerancija Svojstvo Simbol
Pravocrtnost
Ravnost
Krunost
Pojedinane
znaajke
Cilindrinost
Oblik crte
Pojedinane i
povezane znaajke
Tolerancije
oblika
Oblik plohe
Paralelnost
Okomitost
Tolerancije
orijentacije
Kut (nagib)
Poloaj (pozicija)
Koncentri nost i koaksijalnost
Tolerancije
smjetaja
Simetri nost
Krunost vrtnje
Povezane
znaajke
Tolerancije
vrtnje
Ravnost i krunost vrtnje
Tablica 4.36. Dopunske oznake za kombiniranje s osnovnimoznakama tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i
vrtnje
Opis Simbol
izravno
Oznaka toleriranog elementa
slovom
izravno
Oznaka referentnog elementa
(osnovice)
slovom
Mjesto referentnog elementa
Teorijski tona izmjera
Projicirano podruje tolerancije
Uvjet maksimum - materijala
Okvir tolerancije
Tablica 4.37. Neka pravila kombiniranja osnovnih i dopunskih oznaka tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i
vrtnje
Pravilo Simbol
1) Kod tolerancija oblika crtaju se samo dva pravokutnika.
2) Kod tolerancija poloaja stavljaju se i slovne oznake
izabranog referentnog elementa prema kojemu se svojstvo
usporeuje (D E: nain za oznaku odvojenih osnovica).
3) Dopunske oznake rijeima, npr. 6 provrta ili 6x piu se
iznad okvira tolerancije.
4) Oznake ostalih svojstava elemenata vezanih za podruje
tolerancije piu se uz okvir tolerancije ili se pokaznom crtom
povezuju s njime.
5) Ako je potrebno oznaiti vie toleriranih svojstava jednog
elementa, oznake se upisuju u posebne okvire postavljene
jedan ispod drugog.
6) Vrijedi li tolerancija na ogranienoj duini, duljina se
odvaja kosom crtom od tolerancije (lijevo). Kada se neka ua
tolerancija na ogranienoj duini doda toleranciji cijelog
elementa, tada se to upisuje u donjem dijelu okvira (desno).
7) Ako za navedenu toleranciju vrijedi uvjet maksimuma
materijala (DIN ISO 2692), upisuje se odgovarajui simbol iz
tablice 4.36. na jedan od moguih naina.
Tolerancija pravocrtnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva paralelna pravca na udaljenosti t,
paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili valjkom promjera t.
Definicija podruja tolerancije Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Svaka crta gornje plohe mora leati izmeu dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,1.
Izvodnica plata na svakih 200 mm duljine mora leati
izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti 0,1.
Os grede mora leati unutar paralelepipeda osnovice
0,1 x 0,2.
Os osovinice mora leati unutar valjka promjera 0,08.
Tablica 4.39. Tolerancija ravnosti
Tolerancija ravnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema paralelnim ravninama na udaljenosti t.
Definicija podruja tolerancije Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Ploha mora biti izmeu dvije paralelne ravnine na
udaljenosti 0,08.
Tablica 4.41. Tolerancija krunosti
Tolerancija krunosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema koncentrinim krunicama na
udaljenosti t .
Definicija podruja tolerancije Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Opseg bilo kojeg poprenog presjeka na vanjskom
promjeru mora biti izmeu dvije koncentrine krunice
na udaljenosti 0,03.
Opseg bilo kojeg poprenog presjeka mora biti izmeu
dvije koncentrine krunice na udaljenosti 0,1.
Tablica 4.42. Tolerancija cilindrinosti
Tolerancija cilindrinosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvama koncentrinim (koaksijalnim)
valjcima na udaljenosti t.
Definicija podruja tolerancije Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Tolerirana ploha mora biti izmeu dva koncentri na
(koaksijalna) valjka na udaljenosti 0,1.
Tablica 4.44. Tolerancija oblika crte
Tolerancija oblika crte definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema crtama koje obuhvaaju krunicu
promjera t, ije je sredite na idealnoj geometrijskoj crti.
Definicija podruja tolerancije Primjeri (prikaz i pojanjenja)
U bilo kojem presjeku oblik crte mora biti izmeu dviju
crta koje omataju krunice promjera 0,04, ija su
sredita na geometrijski idealnoj crti.
Tablica 4.45. Tolerancija oblika plohe
Tolerancija oblika plohe definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema plohama koje obuhvaaju kugle
promjera t, ija su sredita na plohi koja ima pravilan geometrijski oblik.
Definicija podruja tolerancije Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Tolerirana ploha mora biti izmeu dviju ploha koje
obuhvaaju kugle promjera 0,02 ija su sredita na plohi
koja ima pravilan geometrijski oblik.
Tablica 4.46. Tolerancija paralelnosti
Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti
t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to paralelni referentnim
pravcima ili plohama.
Definicija podruja tolerancije Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Tolerirana os mora biti izmeu dva pravca na udaljenosti
0,1, koji su paralelni s referentnom osi A i poloeni u
okomitom pravcu.
Tolerancija okomitosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvama paralelnim
pravcima na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema
plohama, koji su uz to okomiti na referentni pravac ili plohu.
Definicija podruja
tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Os kosog provrta mora biti izmeu dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,06, koji su
uz to okomiti na os vodoravnog provrta A
(referentni pravac).
Tolerancija kuta definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvama paralelnim pravcima
na udaljenosti t ili dvjema paralelnim plohama na udaljenosti t, koji su uz to nagnuti za kut o
s obzirom na referentni pravac ili referentnu plohu.
Definicija podruja
tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Os kosog provrta mora biti izmeu dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,08, koji su
uz to nagnuti za kut 60 s obzirom na
referentnu os A-B.
Tolerancija simetrinosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema paralelnim
plohama na udaljenosti t, dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t ili paralelepipedom
osnovice t1 x t2.
Definicija podruja
tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Ravnina simetrije utora mora biti izmeu
dvije paralelne ravnine, koje su razmaknute
za 0,08 i simetrino smjetene prema ravnini
simetrije referentne znaajke A.
Tekstura (hrapavost) tehnikih povrina
Tehnike su povrine sve one povrine strojnih dijelova koje su dobivene
nekom od obrada odvajanjem estica ili nekom od obrada bez odvajanja
estica..
Tehnike povrine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju
dva medija, nego su to, mikroskopski gledano, hrapave plohe
karakterizirane nizom neravnina raznih veliina, oblika i rasporeda.
Veliina hrapavosti tehnikih povrina moe utjecati:
na smanjenje dinamike izdrljivosti (odnosno, smanjenje vrstoe
oblika);
na pojaano trenje i habanje tarno (triboloki) optereenih povrina;
na smanjenje prijeklopa kod steznih spojeva, a time i smanjenje
nosivosti steznog spoja;
na ubrzavanje korozije
Osnovni pojmovi
Povrinskahrapavostje sveukupnost mikrogeometrijskih nepravilnosti na
povrini predmeta (koje su mnogo puta manje od povrine cijelog predmeta), a
prouzrokovane su postupkom obrade ili nekim drugim utjecajima.
Profil povrinepredstavlja presjek realne povrine s odreenom ravninom
Profil hrapavosti (R) osnova je za mjerenje parametara hrapavosti profila.
Profil valovitosti (W) je profil koji proizlazi iz primarnogprofila(P)
primjenom profilnih filtera.
Referentnaduljina(duljinauzorka) je duljina u pravcu osi X koja se koristi
za ustanovljavanje nepravilnosti koje karakteriziraju profile koji se mjere.
MaksimalnavisinaprofilaPz, Rz ili Wz zbroj je visine najvee visine izboine
profila Zp i najvee dubine udubine profila Zv na duljini vrednovanja.
SrednjavisinaelemenataprofilaPc, Rc ili Wc srednja je vrijednost elementa
profila Zt na referentnoj duljini..
Srednjearitmetikoodstupanjemjerenog profila Pa, Ra ili Wa aritmetiki je
prosjek apsolutne ordinatne vrijednosti Z(x) na referentnoj duljini

=
=
m
i
i
Zt
m
Wc Rc Pc
1
1
, ,
dx x Z
l
Wa Ra Pa
l
) (
1
, ,
0
}
=
proireni grafiki simboli a) osnovni grafiki simbol za
teksturu povrine b) obrada odvajanjem estica c) obrada bez odvajanja estica
potpuni grafiki simboli
d) svi postupci doputeni e) obrada odvajanjem estica f) obrada bez odvajanja estica
Slika 4.36. Grafiki simboli za oznaavanje hrapavosti povrine
Oznaavanje hrapavosti tehnikih povrina na tehnikim
crteima
Oznake smjetaja razliitih zahtjeva na hrapavost povrine u
potpunom grafikom simbolu
Poloaj a - zahtjev za hrapavou povrine.
Pokazuje stupanj i vrstu (R, W ili P) hrapavosti povrine, graninu brojanu vrijednost i duljinu
vrednovanja ili duljinu uzorkovanja
Poloaj a i b - dva ili vie zahtjeva na hrapavost povrine
Poloaj c - postupak obrade.
Poloaj d - smjer obrade
Slika 4.45. Smjer itanja (grafikih simbola)
stanja povrine
Slika 4.46. Zahtjevi za stanjem povrine na
konturi koja predstavlja povrinu
Primjena oznaka hrapavosti na crteima i drugoj tehnikoj
Kao ope pravilo, grafiki simbol ili pokaznu crtu koja zavrava strelicom (ili
nekim drugim odgovarajuim zavretkom) treba pokazivati na povrinu materijala
izratka s vanjske strane, bilo da je to kontura (koja predstavlja povrinu) ili njezin
produetak (vidi slike 4.45.,4.46. i 4.47.)
Slika 4.47. Alternativna uporaba pokazne crte
Slika 4.48. Zahtjev za stanjem povrine uz kotni broj
Ako ne postoji mogunost zabune, zahtjev za stanjem povrine moe se postaviti zajedno
s istaknutim mjerama, kao na slici 4.48
a) b)
Slika 4.49. Zahtjev za stanjem povrine vezan uz tolerancije poloaja i oblika
Zahtjev za stanjem povrine moe se postaviti i na vrh tolerancijskog okvira za
geometrijske tolerancije (prema ISO 1101), kao to je prikazano na slici 4.49.a,
ili iznad same oznake, kao to je prikazano na slici 4.49.b
Slika 4.50. Uporaba pomonih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti cilindrinih tijela
Slika 4.51. Zahtjev za stanjem povrine za cilindrine i prizmatine povrine
Ako je zahtijevano stanje povrine isto na veini povrina izratka, tada se to
zahtijevano stanje povrine pojednostavnjeno definira skupnim znakom koji se
smjeta obino u gornji desni kut radionikog crtea.
Slika 4.56. Postavljanje zahtjeva za stanjem povrine, prije i poslije obrade (ovdje presvlaka)
Ako je u pitanju vie proizvodnih postupaka, potrebno je definirati stanje povrine
prije i poslije pojedinog postupka obrade, to treba objasniti u napomeni, kao to
prikazuje slika 4.56