Prezentacije za predavanja iz kolegija METALNE KONSTRUKCIJE 1 - 0

METALNE KONSTRUKCIJE I
PRIKLJUCI

mr.sc. Jurko Zovki

2/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

POTREBA ZA POSTOJANJEM SPOJEVA

3/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

TIPOVI SPOJEVA U KONSTRUKCIJAMA

A B A

A C A A D D D A C

RADIONIKI I MONTANI SPOJEVI

4/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

ZNAAJ SPOJEVA U KONSTRUKCIJAMA

EKONOMSKO ZNAENJE
koliina utroenog materijala jednostavnost izrade spojeva

TEHNIKO ZNAENJE
usklaivanje globalnog prorauna s lokalnim ponaanjem u spojevima utjecaj vrste spoja na raspodjelu reznih sila

5/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

ZADATAK PRIKLJUAKA (SPOJEVA) PRENIJETI DJELOVANJA IZMEU SPOJENIH ELEMENATA OSIGURATI ODGOVARAJUU ROTACIJU IZMEU SPOJENIH ELEMENATA

rotacija vora

rotacija spoja

6/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

OSNOVNA SVOJSTVA PRIKLJUAKA

1. VRSTOA 2. KRUTOST 3. DEFORMABILNOST

mogunost preuzimanja i prijenosa momenata i sila imati odgovarajui nagib krivulje M - posjedovati odgovarajui rotacijski kapacitet

ANALOGIJA S PONAANJEM ELEMENATA

7/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

M- OVISNOST ZA SPOJEVE
M
moment savijanja Mj

S j,ini

0
ELEMENT

rotacija

rotacija PRIKLJUAK

- RELATIVNI ZAOKRET izmeu grede i stupa KLASIFIKACIJA SPOJEVA ovisno o obliku dijagrama

8/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

MODELIRANJE PRIKLJUAKA tradicionalno ZGLOBNI PRIKLJUCI UPETI PRIKLJUCI

rotacijsko ponaanje STVARNIH PRIKLJUAKA nalazi se IZMEU ova dva ideala
Prikljuak Lijevi prikljuak Desni prikljuak

Spoj Jednostrani vijani prikljuak

Lijevi spoj Dvostrani zavareni prikljuak

Desni spoj

9/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

DEFORMABILNOST PRIKLJUAKA
SVAKI DIO PRIKLJUKA ima svoju SPOSOBNOST ROTACIJE, a meusobno su spojeni u SERIJSKI SUSTAV

Mb

Mb2

Mb1

JEDNOSTRANI PRIKLJUAK

DVOSTRANI PRIKLJUAK

10/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

DEFORMABILNOST PRIKLJUAKA

11/40

PROJEKTIRANJE SPOJEVA

M- OVISNOST ZA PRIKLJUAK

12/40

VIJANI SPOJEVI

VIJANI SPOJEVI
30o

d r k lg l b s

do

ESTEROKUTNA GLAVA VIJKA CILINDRINO TIJELO VIJKA S NAVOJEM ESTEROKUTNA MATICA S NAVOJEM PODLONA PLOICA KRUNOG ILI KVADRATNOG OBLIKA

NAZIVNA MJERA vijka : debljina tijela vijka na mjestu navoja (d) OZNAKA VIJKA M d x l najei vijci s desnim navojem najvaniji dio je TIJELO VIJKA

13/40

VIJANI SPOJEVI

VRSTE VIJAKA PREMA TONOSTI IZRADE TIJELA VIJKA

do d 1.0 mm do d 0.3 mm

PREMA KLASI VRSTOE VIJKA 4.6 , 4.8 , 5.6 , 5.8 , 8.8 , 10.9 OBZIROM NA PRETEITO OPTEREENJE vijci optereeni na POSMIK (kategorije A, B, C) vijci optereeni na VLAK (kategorije D, E) SPECIJALNE VRSTE VIJAKA
vijci s unutarnjom esterokutnom glavom (tzv.imbus), vijci s uputenom glavom, vijci bez matice, konusni vijci

14/40

VIJANI SPOJEVI

FUNKCIONIRANJE VEZE OSTVARENE VIJCIMA

DISKONTINUIRANO povezivanje elemenata RAVNOTEA naprezanjem vijaka na PRITISAK PO OMOTAU RUPE POSREDNO i POSMIK u ravninama spoja

15/40

VIJANI SPOJEVI

FUNKCIONIRANJE VEZE OSTVARENE VIJCIMA

Stvarni pritisak po omotau rupe Posmina naprezanja 1N 2

raunsko naprezanje 1N 2

deformacija vijka

d raunsko naprezanje stvarno naprezanje

16/40

VIJANI SPOJEVI

PRORAUN VIJANIH SPOJEVA VIJCI OPTEREENI NA POSMIK VIJCI OPTEREENI NA VLAK VIJCI ISTOVREMENO OPTEREENI NA POSMIK I VLAK

V V N N M

Vijci optereeni na vlak

Vijci optereeni na posmik

Vijci optereeni na vlak i posmik

17/40

VIJANI SPOJEVI

PRORAUN VIJANIH SPOJEVA

VIJCI OPTEREENI NA POSMIK :

Fv , Sd Fv , Rd MJERODAVNA MANJA VRIJEDNOST Fv , Sd Fb , Rd

- RAUNSKE OTPORNOST NA POSMIK PO JEDNOM PRESJEKU:
Fv , Rd = Fv , Rd = Fv , Rd = 0.6 f ub As

Mb
0.5 f ub As

klase 4.6, 5.6 i 8.8 klase 4.8, 5.8, 6.8 i 10.9 za presjek koji nije unutar navoja vijka

Mb
0.6 f ub As

Mb

- RAUNSKA OTPORNOST NA PRITISAK PO OMOTAU RUPE :

Fb , Rd = 2 .5 f u d t

Mb

18/40

VIJANI SPOJEVI

PRORAUN VIJANIH SPOJEVA

VIJCI OPTEREENI NA VLAK

Ft ,Sd Ft , Rd
- RAUNSKA OTPORNOST NA VLAK JEDNOG VIJKA:

Ft , Rd =

0.9 f ub As

Mb

VIJCI ISTODOBNO OPTEREENI NA POSMIK I VLAK

Fv , Sd Ft , Sd + 1 Fv , Rd 1.4 Ft , Rd
TABLINI PRIKAZ VRIJEDNOSTI OTPORNOSTI VIJAKA !

19/40

VIJANI SPOJEVI

OZNAAVANJE VIJAKA NA CRTEIMA

TEHNIKA DOKUMENTACIJA: vrsta navoja, promjer vijka, duina navoja, klasavrstoe i standard po kojem je vijak izraen POSEBNE OZNAKE za razliite vrste vijaka:
KLASA VRSTOE

M 12

M 14

M 16
19

M 18

M 20

M 22

M 24

M 27
28

M 31
31

15

4.6 4.8 5.6 5.8

15 19 28 31

10.9 MONTANI VIJAK MONTANA RUPA I VIJAK

15

19

28

31

15

19

28

31

20/40

VIJANI SPOJEVI

PRIMJER KORITENJA OZNAKA VIJAKA

1 PRESJEK 1 - 1 2 2
70 160 70

300x12x440

80

2
440

45

100

80

45 40 70 40 40 70 40 300

280

2 M 20 x l 4.6 obran s d =21 mm

1

2 PRESJEK 2 - 2 3

M 24 x l 4.6 obran s d =25 mm

1

100

5 x 70 = 350

210x28x840

2
50 110 50 45

1
50 4x80=320 50 50 840 4x80=320 50 45

21/40

ZAVARENI SPOJEVI

ZAVARIVANJE fiziko i kemijsko spajanje osnovnog i dodatnog materijala uz pomo visoke temperature ZAVAR - materijalizirano mjesto spajanja LIJEB za zadravanje i pravilnu raspodjelu rastopa u spoju izvoenje veze s JEDNIM ILI VIE SLOJEVA zavara

rastop
elina ica obloga elektrode ljaka zavar plinska zatita rastopljena obloga osnovni materijal

rastop

22/40

ZAVARENI SPOJEVI

POJAVA ZAVARIVANJA

prvi pokuaji topljenja metala za izvedbu spoja u 18. i 19. stoljeu pri spajanju tranica 1881.g., Francuska: ostvarenja spoja elektrolunim zavarivanjem netopljivom grafitnom elektrodom zavari krti i tvrdi 1889.g., Rusija: topljiva elektroda, 1908.g., vedska: obloena elektroda, 1929.g., postupak zavarivanja pod zatitnim prahom

23/40

ZAVARENI SPOJEVI

PREDNOSTI TEHNOLOGIJE ZAVARIVANJA

MATERIJALNI KONTINUITET S PRAVILNOM RASPODJELOM SILA MOGUNOST OSTVARIVANJA KRUTIH VEZA SMANJENJE UKUPNE TEINE KONSTRUKCIJE OSTVARIVANJE NEPROPUSNIH SPOJEVA VELIKE MOGUNOSTI KONSTRUKCIJSKOG OBLIKOVANJA NEMA OSLABLJENJA ELEMENATA RUPAMA za spojna sredstva

24/40

ZAVARENI SPOJEVI

NEDOSTACI TEHNOLOGIJE ZAVARIVANJA

POTREBA ZA KVALIFICIRANOM RADNOM SNAGOM NUAN PROCES STALNE KONTROLE KVALITETE U RADIONICI I NA GRADILITU ZAHTJEVI U POGLEDU KLIMATSKIH UVJETA PRI ZAVARIVANJU NA GRADILITU (MIN. 0OC) POVEANA OSJETLJIVOST NA DJELOVANJE POARA

25/40

ZAVARENI SPOJEVI
ZAVARI U UVALI

PODJELA ZAVARENIH SPOJEVA

OBZIROM NA MEUSOBNI POLOAJ ELEMENATA KOJI SE ZAVARUJU:

Kutni spoj

Preklopni spoj

SUELNI ZAVARI Suelni zavari s potpunom penetracijom

V - zavar 1/2 V - zavar

ZAVARI U UVALI (KUTNI ZAVARI); preklopni, krini, K- zavar SUELNI ZAVARI ZAVARI U RUPAMA ZAVARI U PROREZU ZAVARI U LIJEBU

X - zavar dvostruki 1/2 V - zavar

U - zavar J - zavar

dvostruki U - zavar Suelni spojevi

dvostruki J - zavar Kutni spojevi

26/40
Suelni zavari s djelominom penetracijom

ZAVARENI SPOJEVI
rupa

dvostruki V - zavar dvostruki 1/2 V - zavar dvostruki U - zavar Suelni spojevi Kutni spojevi

ZAVARI U PROREZIMA

27/40

POSTUPCI ZAVARIVANJA
IZVORI TOPLINE:

ZAVARENI SPOJEVI

ELEKTROTERMIKI IZVORI (elektrini luk, elektrini otpor itd.) TERMOKEMIJSKI IZVORI (plinsko zavarivanje) MEHANIKI izvori OSTALI izvori ELEKTROTERMIKI IZVORI najei

ELEKTROLUNO ELEKTROLUNO ELEKTROLUNO INERTNOG PLINA ELEKTROLUNO AKTIVNOG PLINA ELEKTROLUNO INERTNOG PLINA ELEKTROLUNO

Z. S OBLOENOM ELEKTRODOM Z. POD ZATITNIM PRAHOM Z. ELEKTRODNOM ICOM POD ZATITOM Z. ELEKTRODNOM ICOM POD ZATITOM Z. NETOPLJIVOM ELEKTRODOM POD ZATITOM Z. VALJKASTIH MODANIKA

28/40

POSTUPCI ZAVARIVANJA

ZAVARENI SPOJEVI

ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE OBLOENOM ELEKTRODOM RUNI POSTUPAK TOPLJIVA OBLOENA ELEKTRODA OBLOGA FORMIRA ZATITNI SLOJ U VIDU LJAKE DEBLJINE LIMOVA 3-50 MM JAKO ULTRALJUBIASTO ZRAENJE POTREBNA ZATITNA OPREMA
dra elektrode

elektroda s oblogom elektrini luk zavar kablovi

prikljuak na elektrinu mreu

element koji se zavaruje

uzemljenje

29/40

POSTUPCI ZAVARIVANJA
PLINSKO ZAVARIVANJE TERMOKEMIJSKI POSTUPAK ZAVARIVANJA

ZAVARENI SPOJEVI

izvor topline PLAMEN koji nastaje sagorjevanjem mjeavine plinova - najee kisika (O2) i acetilena (C2H2) TEMPERATURA PRI SAGORJEVANJU 3000 - 3500 oC dodatni materijal je ica za zavarivanje za zavarivanje TANKIH LIMOVA (do 4 mm), UPLJIH PROFILA debljina 6-8 mm, NEELJEZNIH METALA i za REZANJE dijelova metala, ZAGRIJAVANJE ZA OBRADU kovanjem i savijanjem, ispravljanje iskrivljenih dijelova, IENJE KONSTRUKCIJE OD HRE i sl.

30/40

ZAVARENI SPOJEVI

GREKE U ZAVARIMA
DIMENZIONALNE GREKE nedovoljno ispunjenje lijeba, preveliko nadvienje zavara, otri prelazi, nedovoljan provar korjena, prokapljine, zarez na rubu zavara, rupiavost na povrini zavara, denivelacija elemenata i sl. GREKE KOMPAKTNOSTI zrane upljine, ukljuci troske, pukotine, greke uvarivanja, poprene i uzdune pukotine u unutranosti zavara, mjehurii

zarez na rubu neistoe (ljaka i sl.) pukotine

neistoe (ljaka i sl.) pukotine

preveliko nadvienje

nedovoljno ispunjenje zavara mjehurii zraka

neprovaren korjen zavara

mjehurii zraka

prokapljine

odstupanje od ravnine elemenata

31/40

ZAVARENI SPOJEVI

KONTROLA KVALITETE ZAVARENIH SPOJEVA opseg i vrsta kontrole ovisi o INTENZITETU, VRSTI
NAPREZANJA, te o ZNAENJU ZAVARA za SIGURNOST itave konstrukcije problem: TO RADITI S OTKRIVENOM GREKOM? kompleksno NUMERIKO EKSPLICITNO utvrivanje RIZIKA OD LOMA
METODE KONTROLE KVALITETE BEZ RAZARANJA: VIZUALNA KONTROLA RADIOGRAFSKA KONTROLA ULTRAZVUNA KONTROLA MAGNETSKA ILI ELEKTROMAGNETSKA KONTROLA PENETRACIJSKA KONTROLA

32/40

ZAVARENI SPOJEVI

KONTROLA KVALITETE ZAVARENIH SPOJEVA

RADIOGRAFSKA KONTROLA

oznaka snimka oznaka mjesta zavara u konstrukciji debljina materijala USPOREDBA s ETALONSKIM snimcima

33/40

ZAVARENI SPOJEVI

VLASTITA NAPREZANJA I DEFORMACIJE

EMPIRIJSKI IZRAZI ZA PROCJENU DEFORMACIJA 1) POPRENO SKUPLJANJE ZAVARA

A S =k t

A- povrina poprenog presjeka zavara t debljina ploe k=0.1 do 0.17 (empirijski koeficijent)

2) UZDUNO SKUPLJANJE ZAVARA

0.1 0.3 mm/m duine zavara ovisi o odnosu povrine elementa koji se zavaruje i povrine zavara ne javlja se kod simetrinih zavara (X ili K), nego samo kod NESIMETRINIH I KUTNIH

3) ROTACIJA ZAVARA

34/40

ZAVARENI SPOJEVI

FUNKCIONIRANJE ZAVARENIH SPOJEVA

KONTINUITET MATERIJALA - tijek sila u spoju kontinuiran potpuni kontinuitet samo kod SUELNIH ZAVARA kod zavara u uvali i preklopnih zavara dolazi do SKRETANJA LINIJA SILA

greka u zavaru

35/40

ZAVARENI SPOJEVI

FUNKCIONIRANJE ZAVARENIH SPOJEVA

NAPREZANJA U KUTNOM ZAVARU
ravnina najveeg naprezanja C zavar A B normalno naprezanje na rubu AB posmino naprezanje na rubu BC

posmino naprezanje na rubu AB

NAJVEE NAPREZANJE pod 45o u odnosu na ravninu spoja

36/40

ZAVARENI SPOJEVI

PRORAUN ZAVARENIH SPOJEVA GEOMETRIJA ZAVARA

ZAVARI U UVALI
- DEBLJINA ZAVARA aw - DULJINA ZAVARA l

SUELNI ZAVARI dimenzije osnovnog materijala raunska debljina jednaka DEBLJINI TANJEG ELEMENTA naprezanja kao kod osnovnog materijala

aw

aw

aw

aw

37/40

ZAVARENI SPOJEVI

PRORAUN ZAVARENIH SPOJEVA ZAVARI U UVALI (KUTNI ZAVARI)

KOMPONENTE NAPREZANJA

II

DJELUJE NA POPRENI PRESJEK ZAVARA

II

DJELUJU U ZAVARU
ravnina spoja

simetralna ravnina zavara

38/40

ZAVARENI SPOJEVI

DOKAZ DIMENZIJA ZAVARA

w, Sd =

+3

w, Rd

fu = M

za f u = 360 = 0.8 za f u = 510 = 0.9 M = 1.25

39/40

ZAVARENI SPOJEVI

OZNAKE ZAVARA NA CRTEIMA

I - ZAVAR V - ZAVAR V - ZAVAR s potkorjenom trakom Y - ZAVAR X - ZAVAR U - ZAVAR Dvostruki U - ZAVAR 1/2 V - ZAVAR K - ZAVAR J - ZAVAR KUTNI ZAVAR Dvostruki KUTNI ZAVAR ZAVAR U KUTU PROVAREN KORJEN Kontinuirani KUTNI ZAVAR Ravno lice KUTNOG ZAVARA Ispupeno lice KUTNOG ZAVARA Udubljeno lice KUTNOG ZAVARA KUTNI ZAVAR zavaren po cijeloj konturi Isprekidani KUTNI ZAVAR Ravno obraen zavar Glatko obraen (bruen) zavar

40/40
X 4-565 Y 4-2350 4-565 4-1000 4 ili 4-3165 ili 4 A 4-1540 B

ZAVARENI SPOJEVI

4 4-1000 Presjek A-B 4 16

C 4 A

D 4

1:10 9 9 2 Detalj X

B 4-250 Presjek C- D 4-2080 Detalj Y

2 15

PRIMJER OZNAKA ZAVARA NA CRTEU

15

4-250

15