UDBENICI

SVEUILITA

SPLITU

MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM SPALATENSIS

S V E U I L I T E

S P L I T U

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE U SPLITU

Toni Piri

TEHNIKO CRTANJE

Split, 2009.

Autor dr. sc. TONI PIRI, izv. prof. Recenzenti dr. sc. DAMIR JELASKA, red. prof. dr. sc. TOMISLAV MATI, doc. dr. sc. SRAN PODRUG, doc. Za izdavaa dr. sc. TOMISLAV KILI, izv. prof., dekan Predsjednik povjerenstva za izdavaku djelatnost FESB-a dr. sc. RADOSLAV PAVAZZA, red. prof. Glavni urednik dr. sc. IVAN ZULIM, red. prof. Lektor Prof. ANA PIRI Objavljivanje ovog sveuilinog udbenika odobrio je Senat Sveuilita u Splitu odlukom pod brojem 01-1-30/21-2-2008 od 27. sijenja 2009. godine

Predgovor

Studenti i profesori tehnikih fakulteta esto se susreu s nedostatkom odgovarajue literature. Razloga za to ima vie: od skromnih naklada u kojima se tehnika literatura uglavnom izdaje, preko nedostupnosti i visoke cijene udbenika, do brzih promjena tehnikih normi koje uzrokuju zastarjelost udbenika ve u trenutku njegovog izlaska iz tiska. Problem zastarjelosti literature je posebno izraen u Tehnikom crtanju, koje je u velikoj mjeri odreeno normama sjajni udbenici prof. Kovaa ili prof. Koludrovia, po kojima su uile generacije tehniara i inenjera strojarstva, danas se mogu koristiti samo djelomino. Promjene u terminologiji, naputanje Jugoslavenskog standarda, donoenje Hrvatskih normi i njihovo usklaivanje s ISO preporukama, sve vea primjena raunala pri projektiranju, uz opi tehnoloki napredak, zahtijevaju literaturu iz podruja Tehnikog crtanja koja e biti u skladu s vaeim propisima prvog desetljea 21. stoljea. Napisao sam ovu knjigu na zahtjev studenata, prihvativi injenicu da e i ona vrlo brzo zastarjeti, ali nadajui se da e, barem za neko vrijeme, ispuniti odreenu prazninu koja u literaturi iz ovog podruja postoji. Knjiga je prije svega namijenjena studentima strojarstva, ali obzirom na openitost Tehnikog crtanja, moe se koristiti i u drugim podrujima, vodei rauna o normama koje su specifine za svaku tehniku disciplinu. Tehniko crtanje u velikoj mjeri poiva na pravilima Nacrtne geometrije. Meutim ovo nije knjiga o Nacrtnoj geometriji za to postoje odgovarajui udbenici navedeni u literaturi. Pravila Nacrtne geometrije ovdje se razmatraju samo onoliko koliko je to nuno za razumijevanje odreene teme, ukazujui na razlike i pojednostavljenja koja se u Tehnikom crtanju koriste, u svrhu breg crtanja, uz potivanje normi i odravanje jednoznanosti crtea. Uei Tehniko crtanje, studenti se susreu s tri osnovna problema. Prvi je odnos naeg trodimenzionalnog svijeta i njegovog dvodimenzionalnog prikaza na papiru, odnosno sposobnost vizualizacije. Ova sposobnost je svojstvena u veoj ili manjoj mjeri svakom pojedincu, ali iskustvo pokazuje da se vjebom moe znatno unaprijediti. Zbog toga je u knjizi naveden veliki broj primjera, kako bi se kroz vjebu steklo iskustvo i rutina predoavanja trodimenzionalnih objekata. Drugi problem lei u injenici da je za razumijevanje Tehnikog crtanja nuno poznavanje ostalih tehnikih znanosti prije svega Nacrtne geometrije, Elemenata strojeva i tehnolokih

postupaka izrade pojedinih dijelova. ak i uz dobro poznavanje normi Tehnikog crtanja, nije mogue pravilno projektirati neki strojni dio ili sklop, ako ne znamo njegovu funkciju, fizikalne zakonitosti kojima je podvrgnut tijekom rada, karakteristike materijala od kojeg je izraen i tehnoloke postupke koji se koriste pri njegovoj izradi. Tehniko crtanje se predaje na prvoj godini, a potrebna znanja studenti stjeu tijekom cijelog studija zbog toga je razumijevanje pojedinih podruja oteano. Ipak, piui ovaj tekst, nastojao sam, onoliko koliko to njegov unaprijed zadani opseg doputa, ukazati na praktine razloge postojanja odreenih pravila, te povezati teorijska razmatranja s primjerima iz svakodnevne prakse. Postojanje velikog broja opih pravila, ali i velikog broja izuzetaka koje norme propisuju, izaziva trei problem. Na prvi pogled, najprije je potrebno uloiti dosta vremena i truda kako bismo nauili opa pravila Tehnikog crtanja, a nakon toga jednako toliko vremena uiti kako u velikom broju sluajeva ta pravila treba kriti? Uzrok ovom prividnom paradoksu lei u praktinoj naravi Tehnikog crtanja: izuzetci od opih pravila se uglavnom odnose na crtanje najeih strojnih dijelova koji imaju relativno sloen oblik: vijci, matice, zupanici, zavareni spojevi, itd. Ako neto (to crtamo vrlo esto) moemo nacrtati bre i jednostavnije, onda nema razloga da to (u skladu s normama) i ne napravimo, bez obzira to time odstupamo od opih pravila. Ovoj temi posveeno je cijelo osmo poglavlje, kao i dijelovi petog, estog i sedmog poglavlja, u kojima su na praktinim primjerima objanjeni razlozi postojanja izuzetaka od opih pravila, kao i norme koje propisuju kako od tih pravila u nekom konkretnom sluaju moemo odstupiti. Ova knjiga nastala je na temelju mojih predavanja iz kolegija "Inenjerska grafika", koja dugi niz godina odravam na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu. Ta injenica u odreenoj mjeri utjee i na stil pisanja: vei broj primjera namijenjenih samostalnom radu, rijeeni zadaci, poneka upadica ili digresija, izravno obraanje itatelju - samo su pokuaj da se iva rije predavaa i atmosfera predavaonice prenesu na stranice knjige. elio sam napisati jednostavan, ali i dovoljno struan tekst, u skladu s trenutno vaeim normama, iz kojega se moe uiti i nauiti. Koliko sam u tome uspio, neka prosude itatelji. Ovom prilikom zahvaljujem se recenzentima prof. dr. Damiru Jelaski, dr. Sranu Podrugu i dr. Tomislavu Matiu, na velikom trudu koji su uloili u recenziju ovog teksta, te na brojnim sugestijama koje su rezultirale kvalitenijim i primjerenijim udbenikom. Autor

Tehniko crtanje

Sadraj

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................. .. 3 2. NORME I NORMIZACIJA ...................................................................................... 5 2.1 Normni brojevi ..........................................................................................8 3. VRSTE TEHNIKIH CRTEA U STROJARSTVU .............................................. 13 4. ORGANIZACIJA TEHNIKIH CRTEA .............................................................. 17 4.1 Formati crtea ........................................................................................17 4.2 Zaglavlje, sastavnica i pozicioni brojevi .................................................23 4.3 Mjerila ....................................................................................................25 4.4 Vrste crta i njihova namjena ...................................................................26 4.5 Tehniko pismo ......................................................................................36 5. PRIKAZIVANJE PREDMETA U RAVNINI ........................................................... 40 5.1 Perspektiva s jednim, dva i tri nedogleda ...............................................44 5.2 Paralelno projiciranje .............................................................................50 5.3 Ortogonalna projekcija ...........................................................................53 5.4 Raspored ortogonalnih projekcija ...........................................................56 5.5 Poloaj u kojemu se predmet crta i izbor pogleda ..................................63 5.6 Odstupanja od uobiajenog rasporeda projekcija ..................................71 6. PRESJECI ............................................................................................................ 73 6.1 Opa pravila crtanja presjeka .................................................................73 6.2. Zaokrenuti i stepenasti presjek .............................................................77 6.3 Izlomljeni presjek i zakretanje u ravninu crtanja .....................................80 6.4. Pravila rafiranja ...................................................................................82 6.5. Elementi strojeva koji se ne sijeku ........................................................85 7. KOTIRANJE ......................................................................................................... 90 7.1 Opa pravila kotiranja ............................................................................91 7.2 Kotiranje krunih lukova, kutova i krivulja ..............................................95 7.3 Kotiranje skoenja i kugle ......................................................................98 7.4 Kotiranje konusa, nagiba i suenja ........................................................99 7.5 Oznake (promjer) i (kvadrat) ........................................................103 7.6 Kotiranje provrta ...................................................................................105 7.7 Naini kotiranja ....................................................................................107 8. ODSTUPANJA OD OPIH PRAVILA TEHNIKOG CRTANJA ....................... 110 8.1 Razvijeno stanje ...................................................................................110 8.2 Zaobljeni prijelazi .................................................................................112 8.3 Ljevaki nagibi .....................................................................................113 8.4 Crtanje prekida .....................................................................................114 8.5 Pojednostavljenja i detalji .....................................................................116

Tehniko crtanje

Sadraj

9. HRAPAVOST TEHNIKIH POVRINA ............................................................. 119 9.1 Parametri za klasifikaciju hrapavosti ....................................................120 9.2 Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima .....................................123 10. POJEDNOSTAVLJENO OZNAAVANJE ZAVARA ...................................... 131 10.1 Opa pravila i osnovni simboli ...........................................................131 10.2 Dodatne oznake .................................................................................137 11. TOLERANCIJE DUINSKIH MJERA .............................................................. 142 11.1 Definicije osnovnih pojmova ...............................................................143 11.2 Veliina i poloaj tolerancijskog polja .................................................147 11.3 Tolerancije slobodnih mjera ...............................................................158 12. DOSJEDI .......................................................................................................... 160 12.1 Vrste dosjeda i njihova primjena ........................................................160 12.2 Dosjedni sustavi .................................................................................164 12.3 Oznaavanje dosjeda na crteima .....................................................174 12.4 Utjecaj temperature na dosjede .........................................................175 13. GEOMETRIJSKE TOLERANCIJE ................................................................... 185 13.1 Podruje tolerancije, osnovni i dodatni simboli ...................................186 13.2 Primjeri oznaavanja geometrijskih tolerancija ..................................189 Literatura .................................................................................................. 196 Abecedni popis pojmova ........................................................................ 197 Popis hrvatskih normi iz podruja Tehnikog crtanja .......................... 199

Tehniko crtanje

Uvod

1. UVOD

Nije ba uobiajeno, barem u strunim tekstovima, izlaganje zapoeti pitanjima. Pitanja se obino postavljaju na kraju, kako bi se provjerilo koliko su sluatelji (ili itatelji) usvojili izloeno gradivo ili kako bi se ukazalo na neke detalje za koje nije bilo dovoljno vremena tijekom izlaganja. Pokuajmo ipak, na samom poetku, kroz nekoliko pitanja i odgovora, razumjeti svrhu Tehnikog crtanja i osnovne principe na koje emo se esto pozivati u daljnjem tekstu: Zato se Tehniko crtanje (pod razliitim imenima - Inenjerska grafika, Grafiko komuniciranje ...) predaje na svim tehnikim fakultetima i u svim srednjim tehnikim kolama? Odgovor je vrlo jednostavan: Tehniko crtanje predstavlja posebnu znanstvenu disciplinu i temelj je tehnike pismenosti svakog inenjera ili tehniara. Za obavljanje bilo kojeg zadataka iz podruja strojarstva, ili bilo kojeg drugog podruja povezanog s tehnikom, nuno je (u odreenoj mjeri) poznavanje pravila Tehnikog crtanja. U strojarstvu (i u ostalim tehnikim znanostima) rijei jednostavno nisu dovoljne. Vjerojatno ste se kao djeca, igrajui se Lego kockama, susreli s crteima koji objanjavaju, korak po korak, kako treba sastaviti pojedine dijelove. Zbog ega redoslijed sastavljanja nije objanjen tekstom? Moemo rei da djeca koja se igraju Lego kockama ne znaju itati, ali kako onda znaju "itati" crtee? to je uope Tehniko crtanje i to je tehniki crte? Tehniko crtanje je sredstvo prijenosa informacija o obliku, dimenzijama, vrsti obrade, materijalu, tolerancijama duinskih mjera, tolerancijama oblika i poloaja, te o svim ostalim znaajkama nekog dijela, stroja ili postrojenja. Tehniki crte predstavlja skup informacija koje potpuno i jednoznano odreuju neki proizvod i nain njegove izrade. Tehniko crtanje je univerzalni strojarski jezik, kojim komuniciraju svi strojarski inenjeri i tehniari na svijetu, bez obzira na pismo ili jezik kojim govore. Kako i zato je nastalo Tehniko crtanje? Kako bi razliite skupine ljudi koje sudjeluju u razvoju nekog proizvoda (konstruktori, tehnolozi, proizvoai, kontrolori) mogle komunicirati, nuno je postojanje zajednikih, unaprijed utvrenih pravila njihove komunikacije. Prve tehnike crtee su vjerojatno radili davni izumitelji, kao zabiljeke svojih ideja i napomene o mogunostima njihove izrade. Ovakvi crtei su bili uglavnom ilustracija ideja, raeni su bez ikakvih pravila, u skladu s umijeem autora i trenutnim stanjem znanosti. Tijekom razvoja ljudskog drutva i tehnologije (naroito od industrijske revolucije pa dalje) javlja se nunost da u projektiranju i izradi proizvoda sudjeluje vie ljudi, koji

Tehniko crtanje

Uvod

esto rade na razliitim mjestima. Poto sve informacije o obliku i izradi predmeta ne moemo prenijeti bez crtea (samo tekstom) javlja se potreba da se crtei ujednae, kako bi ih svi mogli izraivati i tumaiti jednoznano. Prvi pokuaji ujednaavanja crtea javljaju se u osamnaestom stoljeu na lokalnoj razini, da bi se vremenom razvio sustav prijenosa informacija s nizom pravila koji (zajedno s pravilima Nacrtne geometrije) danas sainjava Tehniko crtanje. Ovaj proces razvoja nije zavren i danas se neka pravila mijenjaju, kako bi se izrada crtea prilagodila trenutnoj razini tehnologije. Zato je Tehniko crtanje danas takvo kako jest? Tehniki crte mora dati jednoznane i potpune informacije o nekom proizvodu, koje e se jednako tumaiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na jezik ili pismo koji se koriste u dravi u kojoj crte nastao. Zbog toga se Tehniko crtanje slui naelima Nacrtne geometrije u kombinaciji s meunarodnim i nacionalnim normama, zbog pojednostavljenja i prilagodbe u pojedinim podrujima tehnike. Postojanje normi je nuno kako bi se osigurala jednoznanost, a norme se mijenjaju pratei opi razvoj tehnologije. Koja je svrha ove knjige? Knjiga je prije svega namijenjena studentima strojarstva, ali moe se koristiti i u ostalim podrujima tehnike. Tehniko crtanje, naime, nije umjetnost, poput glazbe ili slikarstva, za ije je ovladavanje potrebna odreena prirodna nadarenost. To je skup pravila koje treba nauiti. Sposobnost uoavanja prostornih odnosa olakava uenje - ova se sposobnost moe razvijati uenjem i vjebom. Zbog toga je ova knjiga napisana sa slijedeim ciljevima: obzirom na este izmjene normi u zadnjih petnaestak godina, dati prikaz novih, odnosno trenutno vaeih normi i pravila Tehnikog crtanja. Uzroci ovih promjena su prijelaz na HRN i ISO norme, uvoenje raunalne grafike i opi razvoj tehnologije, pruiti studentima tradicionalna znanja iz ovog podruja, upoznati studente s konvencijama i normama karakteristinim za tehniko crtanje u strojarstvu, razviti sposobnost uoavanja veze izmeu 2D i 3D prikaza sa stvarnim oblikom proizvoda, osposobiti studente za samostalnu izradu i itanje tehnikih crtea - time im omoguiti razumijevanje znanstvenih i tehnikih dostignua, te prenoenje svojih ideja drugima, kako bi mogli uspjeno obavljati svoj posao u uvjetima tehnoloki razvijenog drutva 21. stoljea.

Tehniko crtanje

Norme i normizacija

2. NORME I NORMIZACIJA

Zbog svoje funkcije i nune jednoznanosti, Tehniko crtanje je u velikoj mjeri odreeno normama. Ali to je uope norma i to je normizacija? Sama rije norma je latinskog porijekla, a u hrvatski jezik ulazi u 19. stoljeu posredstvom njemakog jezika. U 20. stoljeu se koristi i njen sinonim engleskog porijekla standard - u znaenju tipian oblik, obrazac. Na prvi pogled, svi znamo to je norma, ali pogledajmo nekoliko definicija iz literature: norma: dokument koji odreuje odgovarajue mjerodavno tijelo, u kojem se navode pravila, upute, djelovanja, postupanja i sl. [1], norma: pravilo, toan propis, uputa, naputak, obrazac, mjerilo, odreena mjera, koliina rada, propisan oblik i veliina pojedinih proizvoda, standard, [2], norma: jednako rjeenje nekog zadatka koji se ponavlja, [3], norma je isprava namijenjena opoj i opetovanoj uporabi kojom se odreuju pravila, odrednice ili znaajke proizvoda, procesa i usluga radi postizanja najpovoljnije razine ureenosti, [4], normizacija: mehanizam koji omoguuje zainteresiranim stranama da konsenzusom, u okviru priznatih ustanova za normiranje, odrede tehnike specifikacije koje se javnim objavljivanjem definiraju kao norme, [1], standardizacija: svoenje mnogih oblika proizvoda na manji broj tipinih obrazaca stanovite kvalitete, forme, razmjera, teine, itd. [2], normizacija proces razvijanja, donoenja i primjene normi, [4], normizacija: vrsta propisa kojom se utvruju obiljeja ili veliine nekog proizvoda, jedinice, nazivi, znaajke ili postupci, [4]. Proitavi ove definicije, moemo zakljuiti kako "normizacija propisuje norme, a norme su normirane", pa sada znamo manje nego prije. Problem je u tome to nas Aristotelova logika ui kako se ispravna definicija sastoji od dva dijela: odreivanja najblieg srodnog pojma i odreivanja specifine razlike. Sloit emo se da je Euklidova definicija krunice (skup toaka ravnine koje su jednako udaljene od jedne toke) "dobra", ali ako pokuamo definirati toku, javljaju se problemi nedostaje nam "najblii srodan pojam". Zbog toga se u navedenim definicijama javljaju pojmovi: dokument, pravilo, jednako rjeenje, mehanizam, svoenje, proces, vrsta propisa... Ne ulazei dalje u ova pitanja, moemo zakljuiti kako izraujui tehnike crtee svakodnevno crtamo toke, iako ne znamo njihovu tonu definiciju. Jednako tako, moemo (i moramo, potujui zakonske propise i pravila struke) koristiti norme, iako ope prihvaena i jednoznana definicija ovog pojma ne postoji.

Tehniko crtanje

Norme i normizacija

Pokuajmo zato shvatiti smisao normi, ne ulazei u detalje definicija zamislimo kako bi izgledao na svakodnevni ivot kada norme ne bi postojale? Da li bi nam ivot bio jednostavniji kada bi svi elektrini ureaji koje koristimo u kui imali razliiti napon i frekvenciju napajanja, te razliite prikljuke na utinicu? Svaki televizor koristi vlastiti sustav prijenosa slike i tona? Grla svih rasvjetnih tijela u naem stanu imaju razliit oblik i dimenzije? Svaki automobil koristi razliitu vrstu goriva koju propisuje proizvoa? Ve iz ovih jednostavnih svakodnevnih primjera je jasno kako meu proizvoaima i naruiteljima mora postojati nekakav dogovor o dimenzijama, znaajkama i oblicima proizvoda. Ako se radi o pojedinanom proizvodu, koji se projektira i izrauje na jednom mjestu onda to i nije toliko vano, ali kada se pojedine komponente izraene u velikoserijskoj proizvodnji ugrauju u veliki broj potpuno razliitih sklopova (npr. vijci) onda je postojanje ovakvog dogovora ili norme nuno. Nunost postojanja normi stara je koliko i proizvodnja, pa se ve u starom vijeku pojavljuju "norme" za opeke, posude, cijevi i brodsku opremu. U dananjem smislu, norme se pojavljuju poetkom osamnaestog stoljea, kada se normiraju dijelovi vatrenog oruja. Razumljivo je da se normizacija prvi put pojavljuje kod oruja izmeu proizvoaa oruja i streljiva mora postojati dogovor o kalibru. U civilnoj proizvodnji normizacija zapoinje uvoenjem Whitworthovog navoja, 1841. godine, a 1846.godine unificira se irina eljeznikog kolosijeka. Prve norme bile su lokalnog znaenja, a kada se uvidjela prednost normizacije, dolazi do stvaranja normi na razinama pojedinih drava. Trgovina i tehnika suradnja meu narodima dovodi 1926. godine do stvaranja meunarodnih normi pod nazivom ISA (International Federation of the National Standardizing Associations). Ova organizacija danas djeluje u okviru Ujedinjenih naroda, pod nazivom International Organization for Standardization (ISO). Moemo uoiti nekoliko prednosti koje normizacija donosi: normizacija je vaan element racionalizacije proizvodnje, te temelj komunikacije i razmjene ideja, proizvoda i usluga, normizacija smanjuje broj tipova, te pojednostavljuje i pojeftinjuje proizvodnju, normizacija olakava komunikaciju izmeu proizvoaa i kupca, te smanjuje zalihe sirovina i gotovih proizvoda, normizacija omoguava velikoserijsku proizvodnju smanjenjem broja razliitih proizvoda, te smanjenjem broja tehnolokih procesa, normizacija pridonosi poveanju kvalitete proizvodnje, te olakava proizvodni proces. Obzirom na nisku razinu industrijskog razvoja, razumljivo je da se normizacija u Hrvatskoj razvijala sa znaajnim zaostatkom prvi poeci se javljaju izmeu 1936. i

Tehniko crtanje

Norme i normizacija

1941. godine. Tek nakon Drugog svjetskog rata zapoinje proces industrijalizacije, a time ovo podruje dobiva na znaenju. Jugoslavenski zavod za normizaciju osnovan je 1962. godine. Norme koje je ovaj zavod izdavao imale su oznaku JUS jugoslavenski standard. Primjer oznaavanja prema JUS u: JUS M.B1.030 JUS jugoslavenski standard, M oznaka grane (M strojarstvo; B rudarstvo; C metalurgija...), B1 oznaka skupine u grani, 030 broj standarda u skupini. Tehniku normizaciju u Hrvatskoj provodi Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) osnovan 1991. godine. Rad Zavoda i njegove nadlenosti ureene su zakonima, te ova ustanova zastupa Republiku Hrvatsku u meunarodnim i regionalnim organizacijama. Primjer oznaavanja hrvatskih normi: HRN ISO 4226:1997 Oznaka norme se sastoji od predmetka, rednog broja i godine izdanja. Predmetci iz oznake norme imaju ova znaenja: predmetak HRN bez dodatnih slova oznauje izvornu hrvatsku normu, predmetak HRN ISO oznauje norme preuzete iz sustava ISO a, predmetak HRN IEC oznauje norme preuzete iz sustava IEC a, predmetak HRN EN oznauje norme preuzete iz sustava CEN/CENELEC - a, predmetak HRN ETS oznauje norme koje su preuzete iz sustava ETSI a, predmetak HRN DIN oznauje norme preuzete iz sustava DIN a.

Dravni zavod za normiranje i mjeriteljstvo se 2004. godine razdvaja na Hrvatski zavod za norme (HZN) i Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM). Ove ustanove zastupaju Republiku Hrvatsku u meunarodnim organizacijama: ISO Meunarodna organizacija za normizaciju, CEN Europski odbor za normizaciju, OIML Meunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo, CENELEC Europski odbor za elektrotehniku normizaciju, ETSI Europski institut za telekomunikacijske norme, itd.

Hrvatske norme (HRN) se donose i objavljuju prema proceduri koja je propisana zakonom, najkasnije svakih pet godina se preispituju, te se prema potrebi povlae iz upotrebe ili mijenjaju. Popis hrvatskih normi iz podruja Tehnikog crtanja dan je u Prilogu. Pri koritenju normi valja voditi rauna kako se one mijenjaju najnovije podatke treba potraiti na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za norme: www.hzn.hr

Tehniko crtanje

Normni brojevi

2.1. Normni brojevi

Naslov ovog poglavlja ponekad navede studente da se naale tvrdei kako su norme toliko ovladale naim ivotima da nam ve odreuju i koje brojeve smijemo, a koje ne smijemo koristiti. Ipak, bez obzira na sam pojam (moda bi primjereniji bio izraz "nizovi normiranih veliina") rije je o rjeenju jednog vrlo estog praktinog problema koji se javlja usporedo s razvojem normizacije. Evo o emu se radi: pretpostavimo da elite serijski proizvoditi elektromotore snage od 100 W do 10 kW. Koliko ete motora razliitih snaga proizvoditi? Ponimo s elektromotorom snage 100 W koji je slijedei u nizu? Moda 200 W? U redu, a slijedei? Moda 300 W? Ako ovo razmiljanje ima odreenog smisla, oito je besmisleno u istoj tvornici proizvoditi elektromotore snage 9800 W, 9900 W i 10000 W razlika u snazi i cijeni je premalena kako bi opravdala trokove razvoja i proizvodnje tri razliita elektromotora. Ili, slian primjer iz podruja strojarstva: kotrljajui leaji se izrauju u velikim serijama i ugrauju u veliki broj razliitih motora kao oslonci osovina i vratila. Ako pretpostavimo da e najmanji nazivni promjer leaja (koji odgovara promjeru rukavca osovine, odnosno vratila) iznositi npr. 10 mm, koji je slijedei nazivni promjer leaja kojeg ima smisla proizvoditi? Moda ima smisla slijediti niz prirodnih brojeva, pa izraivati leaje nazivnog promjera 11, 12, 13 ... 19, 20 mm? Ali kako dalje? Teko da ima smisla izraivati leaje nazivnog promjera npr. 57, 58, 59 i 60 mm. Ovim (i mnogim drugim) primjerima mogue je ilustrirati temeljni problem: na koji nain smanjiti veliki broj moguih veliina proizvoda na neki konaan broj, kako bi se tako umanjili proizvodni i ostali trokovi? Pritom valja imati u vidu kako zbog praktinih razloga razlika izmeu susjednih veliina u nizu pri poetnim vrijednostima niza treba biti relativno malena i poveavati se proporcionalno s porastom broja lanova. S ovim problemom susreo se i francuski asnik Charles Renard, koji od 1877. do 1879. godine izrauje studije o zrakoplovima. Svoj konani cilj, proizvodnju zrakoplova nije mogao ostvariti (znamo da u to vrijeme nije postojao pogonski stroj koji bi u odnosu na svoju teinu davao dovoljni potisak za uzlijetanje), ali je rjeavajui jedan praktian problem odgovorio na nae pitanje. Znajui da je jedan od osnovnih problema zrakoplova njegova teina, on koristi materijale male teine koji su mu tada bili dostupni: konstrukcije od drva i platna, povezane uetima. Pritom mu trebaju ueta razliitog promjera (i teine), koja e se prethodno proizvesti bez znanja o njihovoj namjeni i koristiti na mjestu sklapanja. Koje promjere (ili koje teine po metru duine ueta) ima smisla proizvesti? Renard kao osnovu uzima ue koje ima masu od a grama po metru i pravilo da je nakon svakog petog koraka prirast niza jednak deseterostrukoj vrijednosti od a. Napisano dananjim simbolima, ovo se pravilo moe napisati na slijedei nain:

a q 5 = 10 a

odnosno

q = 5 10

(1)

Tehniko crtanje

Normni brojevi

Faktor prirasta niza q je konstantan, ali rije je o kvocijentu dvaju susjednih lanova pa njihova razlika raste s porastom broja lanova to odgovara zahtjevu koji smo ve definirali. Odatle slijedi brojani niz:

a, a 5 10, a ( 5 10) 2 , a ( 5 10)3 , a ( 5 10) 4 , 10 a

Izraunajmo vrijednosti pojedinih lanova niza na etiri decimalna mjesta:

(2)

a, 1.5849 a, 2.5119 a, 3.9811 a, 6.3096 a, 10 a

(3)

Za a Renard uzima potenciju broja 10 (pozitivnu, negativnu ili nulu) i zaokruuje brojane vrijednosti na jedno decimalno mjesto. Ako za "a" odaberemo 100 = 1, prema tablici 1. dobivamo niz normnih brojeva s faktorom porasta: q = 5 10 1.6 ao 1.60 1 a1 1.61 1.6 a2 1.62 2.5 a3 1.63 4.0 a4 1.64 6.3 a5 1.65 10.0

Tablica 1. Niz normnih brojeva

Niz normnih brojeva nije ogranien niti u jednom smjeru. lanove niza u drugim dekadskim podrujima dobivamo mnoenjem s potencijama broja deset. Ako lanove niza iz tablice 1. pomnoimo npr. s 101 = 10, slijedi niz: 10 16 25 40 63 100 Na ovaj nain Renard definira niz normnih brojeva, kojemu je faktor porasta q = 5 10 . Poto u praksi postoji potreba za razliitom gustoom niza (odnosno razliitim faktorima porasta), koriste se jo i nizovi s faktorom porasta:

q = 10 10,

20

10,

40

10,

80

10

(4)

Odatle slijedi definicija normnih brojeva i njihovih rednih brojeva u nizu: normni brojevi su zaokruene vrijednosti geometrijskog niza koji ukljuuje potencije broja 10 (pozitivne, negativne ili nula), a kao kvocijent imaju brojeve:
5

10,

10

10,

20

10,

40

10,

80

10

(5)

redni brojevi su aritmetiki niz uzastopnih brojeva koji pokazuju normne brojeve poevi s 0 za normni broj 1.00.

Tehniko crtanje

Normni brojevi

Svi nizovi normnih brojeva imaju oznaku R, u poast Charlesu Renardu. Osnovni nizovi su: R5 s faktorom porasta 5 10 1.6 , R10 s faktorom porasta 10 10 1.25 , R20 s faktorom porasta 20 10 1.12 i R40 s faktorom porasta 40 10 1.06 . Brojane vrijednosti lanova ovih nizova dane su u tablici 2:
R5 1.00 R10 1.00 R20 1.00 1.12 1.25 1.25 1.40 1.60 1.60 1.60 1.80 2.00 2.00 2.24 2.50 2.50 2.50 2.80 3.15 3.15 3.55 4.00 4.00 4.00 4.50 5.00 5.00 5.60 6.30 6.30 6.30 7.10 8.00 8.00 9.00 10.00 10.00 10.00 R40 1.00 1.06 1.12 1.18 1.25 1.32 1.40 1.50 1.60 1.70 1.80 1.90 2.00 2.12 2.24 2.36 2.50 2.65 2.80 3.00 3.15 3.35 3.55 3.75 4.00 4.25 4.50 4.75 5.00 5.30 5.60 6.00 6.30 6.70 7.10 7.50 8.00 8.50 9.00 9.50 10.00

Tablica 2. Osnovni nizovi normnih brojeva

Uoimo da ovako definiran niz normnih brojeva ukljuuje prednosti dekadskog sustava: niz sadrava dekadske jedinice 1, 10, 100..., a lanovi susjednih dekada razlikuju se samo u poloaju decimalnog zareza, to olakava pamenje niza. Pogledajmo lanove niza R5 u rasponu od jedan do tisuu:

10

Tehniko crtanje

Normni brojevi

1 10 100

1.6 16 160

2.5 25 250

4.0 40 400

6.3 63 630

10.0 100 1000

Tablica 3. lanovi niza R5

Osim osnovnih, koriste se i izvedeni nizovi, koji se dobivaju izdvajanjem svakog drugog, treeg, ... n tog lana osnovnog niza, te ogranienjem veliine niza:
Glavni nizovi R5/3 R5/2 R5 R10 R20 R40 (R80)* Faktor stupnjevanja 4.00 2.20 2.00 1.60 1.40 1.25 1.18 1.12 1.09 1.06 1.03 Porast u% 300 150 100 60 40 25 18 12 9 6 3

Izvedeni nizovi R10/6 R10/4 R10/3 R10/2 R20/12 R20/8 R20/6 R20/4 R20/3 R20/2 R40/24 R40/15 R40/12 R40/8 R40/6 R40/4 R40/3 R40/2 (R80/3)*

Tablica 4. Osnovni i izvedeni nizovi

Izvedeni nizovi imaju openitu oznaku R/n, gdje n mora biti cijeli broj. Ako je n = 1, rije je o osnovnom nizu, a za sluaj n 1, rije je o izvedenom nizu. Niz normnih brojeva openito nije ogranien. Ukoliko ga elimo ograniiti, tada se granini lanovi navode u zagradama iza osnovne oznake. Navedimo dva primjera izvedenih nizova: niz R5/2 (1...1000) nastao je izdvajanjem svakog drugog lana niza R5, ogranien lanovima 1 i 1000, ukljuno, niz R10/3 (1...) ima lanove: priblino jednak 2. 1, 2, 4, 8, 16, 31.5...Faktor porasta ovog niza je

Izvanredni niz R80 (*), dobiva se iz niza R40, tako da se izmeu svaka dva susjedna broja uzima njihova aritmetika sredina kao novi lan. Koritenjem normnih brojeva postie se jeftinija i preglednija proizvodnja, jeftiniji pogoni, odravanje, te izmjena pribora i alata. Pogledajmo neka podruja primjene normnih brojeva: za nazivne veliine i mjere: tlakove, snage, promjere, za veliine i mjere kod stvaranja nizova (tipizacija), snage motora, nosivost dizalica, broj okretaja,

11

Tehniko crtanje

Normni brojevi

za sklopne i poloajne mjere dijelova strojeva: prikljune mjere cijevi, sklopne mjere spojki, za promjere dijelova strojeva, po mogunosti, za sve ostale veliine: duljine, irine, debljine, prijelazne polumjere. Na slici 1. je prema [6] prikazana primjena normnih brojeva na promjere klinastih remenica - nazivni promjeri remenica su lanovi niza R20/3, poevi od lana 2.24 pomnoenog s deset i zaokruenog na cijeli broj. Na slici 2. prikazana je primjena normnih brojeva na odreivanje nazivne snage kaveznih elektromotora tvornice Rade Konar Zagreb. Iz niza R40 odabrano je dvanaest veliina u rasponu od 0.2 kW do 11 kW. Iz konstrukcijskih razloga (ugradnja istih dijelova kod razliite snage) nije mogue postii ravnomjeran raspored lanova niza. Ipak, osnovna svrha je ispunjena: svoenje velikog broja veliina na ekonomski i tehnoloki razumnu mjeru.
promjer

nazivna snaga, kW

200

16 14 12 10 8 6 4 2

100

velicina

AZ 105-2 0.20

AZ 105-2 0.37

AZ AZ AZ AZ

Slika 1. Niz normiranih remenica za klinasto remenje

Slika 2. Veliine kaveznih elektromotora

Bez obzira na sve prednosti normnih brojeva, valja znati da postoje veliine (odnosno njihove kombinacije) pri kojima se normni brojevi ne mogu koristiti. Takav je npr. sluaj sa zavojnom torzijskom oprugom: unutranji promjer opruge odgovara promjeru normiranog trna za namatanje. Promjer ice odreen je proraunom naprezanja odnosno deformacija i mora se prilagoditi normi. Ali, iz toga slijedi da su srednji i vanjski promjer opruge ve odreeni dvjema prethodnim veliinama, pa ne mogu biti normni brojevi. Slino vrijedi i za cijevi gdje se od tri veliine (unutarnji promjer, vanjski promjer i debljina stjenke) samo dvije mogu normirati, a trea veliina je njima odreena i ne moe biti normirana. Upute o koritenju normnih brojeva daju Hrvatske norme HRN ISO 17:1997 i HRN ISO 457:1997.

12

AZ AZ AZ AZ AZ

oznaka

(22) (32) (45) (63) (90) (125) (180)

155-2 2.20 157-2 2.95 165-2 4.00 187-2 5.50 235-2 2.35

107-2 0.59 133-2 0.80 135-2 1.10 137-2 1.47

Tehniko crtanje

Vrste tehnikih crtea u strojarstvu

3. VRSTE TEHNIKIH CRTEA U STROJARSTVU

U strojarstvu se kao i u ostalim tehnikim znanostima koristi veliki broj razliitih crtea pa ne postoji neka vrsta podjela. Crtei se uglavnom dijele prema namjeni, prema nainu prikazivanja i prema tehnici izrade. Podjela crtea prema namjeni: radioniki crte, prema kojem se predmet izrauje (slika 5.), prema [7], ponudbeni crte, tehnika dokumentacija koja se prilae uz pismenu ponudu, sklopni crte, prikazuje sastav cijelog stroja ili sklopa (slika 6.), instalacijski crte, pokazuje razvod cijevnih ili elektrinih vodova, montani crte, slui za sastavljanje i postavljanje stroja ili konstrukcije na mjestu upotrebe (slika 7.), prema [8], situacijski crte, daje meusobni poloaj strojeva ili objekata na odreenom prostoru, patentni crte, prilog dokumentaciji pri prijavi patenta, shematski crte, pojednostavljeni crte koji sadri bitne elemente i pokazuje funkcionalne veze meu pojedinim elementima koristei simbole i razliite oznake (slika 4.), prema [9]. Ova vrsta crtea je najea u elektrotehnici, a u strojarstvu se koristi uglavnom u podruju hidraulike i pneumatike, mjerna skica, prikazuje prikljune mjere stroja ili sklopa, reklamni crte, pojednostavljeno prikazuje neki proizvod na prospektima i slinoj dokumentaciji, dijagram, prikazuje funkcijsku vezu izmeu dviju veliina (slika 3.), prema [10], nomogram, vrsta crtea iz kojeg (umjesto prorauna) se izravno oitava rezultat, a prikazuje funkcijsku vezu vie veliina. Podjela crtea prema nainu prikazivanja: ortogonalni crte, osnovni nain tehnikog crtanja - dvodimenzionalno prikazivanje predmeta. Predmet se ortogonalno projicira na potreban broj projekcionih ravnina, a sve projekcije zajedno daju jednoznanu informaciju o njegovom obliku i dimenzijama,

13

Tehniko crtanje

Vrste tehnikih crtea u strojarstvu

aksonometrijski crte, trodimenzionalno prikazivanje predmeta, koritenjem neke od aksonometrijskih projekcija, raunalno generirani 3D crte, na osnovu prostornog modela i odabranog naina projiciranja (perspektiva, aksonometrija) raunalo generira pogled iz proizvoljne toke u prostoru. (slika 7. i slika 8.), prema [8]. Podjela crtea prema tehnici izrade: prostoruni crte, uglavnom se crta olovkom na papiru, prostoruno, a slui kao podloga crtaima koji izrauju crte u normiranom mjerilu pomou crtaeg pribora, crte olovkom, za opu primjenu. Strelice, lukovi, krunice i brojke se obino crtaju tuem zbog bolje vidljivosti, crte tuem, na tvrdom crtaem papiru ili na prozirnom papiru. Uglavnom se koristi za vanije originale ili snimanje na mikrofilm, crte izraen na raunalu. Ovakvi crtei se mogu podijeliti na 2D crtee pogodne za izradu radionikih crtea (slika 5. ) i 3D modele koji se koriste za parametriko modeliranje i optimiranje proizvoda (slike 7. i 8.), te proraune naprezanja i deformacija metodom konanih elemenata (slika 9.), prema [11]. Na slikama 3. - 9. prikazane su neke vrste crtea:

1.0 0.8 b 1M 0.6 5 10 20 50

1 2 6 4 3
C R6 Tr1 Tr6 Tr2 R3 Tr3 D1 D2 D3 Tr5

Ucc

Tr4 R1 R2 C Tr7 C v2 R4 Rp R5

0.4

100 200 d (mm)

500

Slika 3. Dijagram faktor dimenzija strojnog dijela

Slika 4. Elektronika shema pojaala snage

14

Tehniko crtanje

Vrste tehnikih crtea u strojarstvu

1 G

10 G

Detalj A M 2:1

2H12
R 1.5

Detalj B M 2:1

0.05 AB 20
E

40
R2

10P9 A 5
E

A
40 26

R2

30h6

30h6

2/45

60

30
B

20

80 180

20

30

SREDINJE GNIJEZDO HRN.M.A5.210

B

Materijal: C.0545
A

Crte br. 1/1

9 10

M 1:1
1 2 3 4 5 6 7 8

VRATILO

Slika 5. Radioniki crte vratila

Slika 6. Sklopni crte punog prijenosnika (presjek)

15

Tehniko crtanje

Vrste tehnikih crtea u strojarstvu

Slika 7. Montani 3D model skateboarda generiran na raunalu

Slika 8. Vratilo, izometrijski 3D prikaz generiran na raunalu

Slika 9. Raspored naprezanja dobiven metodom konanih elemenata

16

Tehniko crtanje

Organizacija tehnikih crtea

4. ORGANIZACIJA TEHNIKIH CRTEA 4.1 Formati crtea Svakodnevno se susreemo s papirima razliitih formata od potanskih maraka, preko knjiga i biljenica, do velikih tehnikih crtea koji teko da mogu stati na prosjean stol. Pritom se ne zamaramo razmiljanjem o njihovim dimenzijama, odnosima stranica i slino vano je da ispunjavaju svoju funkciju. Ipak razmislimo: ako slikar slika na platnu sliku u jednom jedinom primjerku, onda sebi moe dopustiti slobodu i odrediti veliinu platna i odnose stranica prema vlastitom ukusu. Ali, ako taj isti slikar eli izraditi grafiku, onda pri njenoj izradi mora voditi rauna o dimenzijama papira na kojima e biti otisnuta i mogunostima tiskarskih strojeva. U tehnikoj praksi se susreemo s vrlo velikim brojem crtea, ije bi arhiviranje, kopiranje, odlaganje u mape ili snimanje na mikrofilm bilo praktino nemogue kada bi papiri bili proizvoljnih dimenzija. Zbog tih razloga i zbog ekonominosti (uteda pri proizvodnji papira i manji kart) formati papira su normirani (ISO 5457). Papir se proizvodi u etiri osnovna niza veliina, koji su oznaeni slovima A, B, C i D. Formati niza B, C i D koriste se za tiskarske potrebe knjige, fascikle, omotnice... Za tehnike crtee koriste se formati niza A. Povrina osnovnog formata A0 iznosi 1 m2, a omjer stranica iznosi x : y = 1: 2 Ova definicija predstavlja sustav od dvije jednadbe s dvije nepoznanice, iz ega slijedi: x y = 106 mm 2 (6)

x : y = 1: 2 y x= 2 y y = 106 2
2 106 = 1189.2 mm 1189.2 x= = 840.08 mm 2 y=

(7) (8) (9) (10) (11)

Zaokruenjem na cijeli broj milimetara dobivaju se dimenzije osnovnog formata. Svi ostali formati izvode se iz formata A0: njegovim udvostruenjem dobiva se format 2A0, a udvostruenjem formata 2A0 dobiva se format 4A0. Ako duu stranicu formata A0 prepolovimo, uz nepromijenjenu krau stranicu, dobivamo format A1. Ako duu stranicu formata A1 prepolovimo, uz nepromijenjenu krau stranicu, dobivamo format A2, i tako dalje, do najmanjeg normiranog formata A12, koji ima dimenzije 13 x 18 mm (vidi sliku 10.). Pritom je jasno da npr. format A1 ima dvostruko manju povrinu od formata A0 i dvostruko veu povrinu od formata A2, itd.

17

Tehniko crtanje

Organizacija tehnikih crtea

Osnovni format niza B definiran je tako da je duljina osnovnog formata B0 1000 mm, te odnosom stranica 1: 2 .

A2
x x x/2

A1

A4 A4

A3

x y

y/2 y

Slika 10. Nastajanje normiranih formata niza A

Dimenzije normiranih formata dane su u Tablici 5. (rije je o dimenzijama "obrezanog" papira pripremljenog za koritenje, dimenzije sirovog papira su za nekoliko milimetara vee.
Osnovni niz A Oznaka Dimenzije, mm 4A0 1682 x 378 2A0 1189x1682 A0 841 x 1189 A1 594 x 841 A2 420 x 594 A3 297 x 420 A4 210 x 297 A5 148 x 210 A6 105 x 148 A7 74 x 105 A8 52 x 74 A9 37 x 52 A10 26 x 37 A11 18 x 36 A12 13 x 18 B Dimenzije, mm Dopunski nizovi C Oznaka Dimenzije, mm D Dimenzije, mm

Oznaka

Oznaka

B0 B1 B2 B3 B4 B5 B6 B7 B8 B9 B10 B11 B12

1000x1414 707 x 1000 500 x 707 353 x 500 250 x 353 176 x 250 125 x 176 88 x 125 62 x 88 44 x 62 31 x 44 22 x 31 15 x 22

C0 C1 C2 C3 C4 C5 C6 C7 C8 C9 C10

917 x 1297 648 x 917 458 x 648 324 x 458 229 x 324 162 x 229 114 x 162 81 x 114 57 x 81 40 x 57 28 x 40

D0 D1 D2 D3 D4 D5 D6 D7 D8 D9 D10

771 x 1090 545 x 771 385 x 545 272 x 385 192 x 272 136 x 192 96 x 136 68 x 96 48 x 68 34 x 48 24 x 34

Tablica 5. Formati papira

Zaglavlje se na crte smjeta u donji desni kut i ono odreuje orijentaciju crtea. Starije norme (JUS) propisivale su koritenje svih formata tako da im dua stranica lei u horizontali (osim formata A4 i A6 koji se koriste tako da im je dua stranica vertikalna). Norma ISO 5457 doputa formate tipa X (dua stranica je horizontalna) i formate tipa Y (dua stranica je vertikalna vidi sliku 13.). Dakle, ovisno o potrebama, formati se mogu koristiti tako da im je dua stranica u horizontalnom ili vertikalnom poloaju.

18

Tehniko crtanje

Formati

Sve oznake i slova se na crte unose i itaju s lijeva na desno i odozdo prema gore. Bez obzira na prirodnost i jasnou prethodnog pravila, poetnici esto grijee rotirajui papir na stolu zbog lakeg crtanja, upisuju oznake na papir u njegovom trenutnom poloaju, pa kada se papir ispravno orijentira (zaglavlje u donjem desnom kutu) dolazi do neobinih situacija kada se kotni brojevi pojavljuju ispod kotnih crta, ili kada ne znamo da li je napisan broj 6 ili broj 9, da li je rije o slovu Z u horizontali ili slovu N koje je napisano vertikalno, itd. Kod crtanja predmeta iji je odnos duljine i visine vrlo velik (npr. valjani profili, osovine,...) doputeno je zbog boljeg iskoritavanja povrine crtea koristiti produene (ili sastavljene) formate, koji se sastoje od istih ili susjednih formata (vidi sliku 11.):

A2

A3

A3

Slika 11. Sastavljeni (produeni) formati

Pri koritenju crtea, njegovi su rubovi najvie izloeni mehanikim oteenjima (habanje, trganje, "ui"). Pri kopiranju se ponekad deava da se dijelovi uz sam rub kopiraju neotro, ili se na kopiji uope ne vide zbog nepreciznog postavljanja papira na stroj za kopiranje. Osim toga, ako je crte izraen pomou raunala, esto se deava da se dijelovi neposredno na rubu uope ne mogu ispisati na papiru, uslijed tehnikih ogranienja pisaa.

neobrezani (sirovi) format okvir

297

A4
b a

A2, A1, A0
obrezani format

y = c b

Slika 12. Dimenzije okvira

19

Tehniko crtanje

Formati

Zbog toga se na tehnike crtee ucrtava okvir crtea, izvan kojeg se ne smije crtati, kako bi se mogunost unitenja dijela crtea smanjila na minimum. Okvir crtea se crta neprekinutom crtom irokom najmanje 0,5 mm. Dimenzije okvira ovise o formatu crtea i nainu njegovog odlaganja u mapu, a dane su u tablici 6., u vezi sa slikom 12.
Oznaka formata A0 A1 A2 A3 A4 A5 A6 x 1189 841 594 420 297 210 148 y 841 594 420 297 210 148 105 Dimenzije, mm a 10 10 7 7 7 b 5 5 5 20 15 15 15 c 20 20 10 10 10 -

Tablica 6. Dimenzije formata i okvira (ISO 5457)

Objasnimo ovaj problem tehnikog ogranienja pisaa: ako elite ispisati crte formata npr. A2, kojemu je okvir udaljen 5 mm od jednog ruba i koristite pisa koji je deklariran kao "pisa formata A2" u veini sluajeva okvir nee biti ispisan. Zbog veliine glave koja nosi tintu, ink jet i laserski pisai u pravilu ne mogu ispisivati tako blizu ruba. Naalost, pravog rjeenja ovog problema nema mogu je jedino ispis na veem (i znatno skupljem) pisau, pa naknadno rezanje papira na traeni format, ili jednostavno crtati okvir toliko udaljen od ruba da ga je mogue ispisati. Formati A2 i vei imaju u lijevom donjem uglu ucrtano polje dimenzija 20 x 297 mm koje se koristi za uvezivanje u mape s mehanizmom (ovi se formati previjaju na format A4. Formati A3, A4 i A5 imaju ovo polje izmeu lijevog ruba okvira i ruba crtea.

A
60 a a
20

A A
Slika 13. Formati tipa X i tipa Y s oznakama za orijentaciju

Prema potrebi, na crtee se mogu ucrtati dodatne oznake: oznake za orijentaciju crtea (slika 13.), oznake sredita koje olakavaju previjanje, te referentna mrea koja olakava pronalaenje detalja na veim crteima i snimanje na mikrofilm po sekcijama (slika 5.)

a/2

Tehniko crtanje

Formati

Iz praktinih razloga, crtei veih formata se previjaju na format A4 i ulau u mape s ili bez mehanizma. Ovo vrijedi za kopije, originali izraeni tuem na prozirnom papiru se u pravilu ne previjaju zbog mogunosti oteenja. Originali se pohranjuju u ormare odreenih dimenzija ili se motaju u role i pohranjuju u cilindrine stalke.
105

5 4 3

297

841x1189
210 190 190 190
105

297

A0

20
210

190

5 4 3
297

A1
594x841
210 190
105 190

297

20
210

3 18
297 210

A2
420x594
210 192 192 2 1

A3
297x420
125105 190

297

20
210

Slika 14. Previjanje veih formata na format A4, s mehanizmom za ulaganje

841x1189

1
297

ost 210 210 210 210 210 ost - ostatak 3 2 1

297

297

A0

210

A1
594x841

1
297 210

210

210 210 210

420x594

297

A2

ost 210 210 ost - ostatak

297

210

A3
297x420
210 210

210

Slika 15. Previjanje veih formata na format A4, bez mehanizma za ulaganje

21

Tehniko crtanje

Formati

Zbog lakeg koritenja i identifikacije crtea, previjanje se mora izvesti tako da zaglavlje i sastavnica budu na gornjoj strani i potpuno vidljivi. Zbog mogueg oteenja pri razvijanju, na lijevi rub crtea se ponekad lijepe plastine naljepnice za ojaanje ili se rub pojaava kartonom. Sheme previjanja veih formata (DIN 824) dane su na slikama 14. -15., prema [3], ovisno o tome da li se koristi mehanizam za ulaganje ili ne.

22

Tehniko crtanje

Zaglavlje, sastavnica i pozicioni brojevi

4.2 Zaglavlje, sastavnica i pozicioni brojevi

Zaglavlje i sastavnica slue za upisivanje osnovnih podataka potrebnih za identifikaciju i primjenu crtea. Crtaju se u donjem desnom kutu crtea, naslonjeni na okvir (vodite rauna da su desni i donji dio okvira ujedno desni i donji rub zaglavlja i sastavnice). Iako neke norme (npr. DIN 6771) propisuju izgled i sadraj zaglavlja, ono se moe mijenjati i prilagoditi potrebama korisnika. Ipak, na zaglavlju se mora nalaziti: naziv predmeta, mjerilo (ako je crte raen u mjerilu), broj crtea, naziv ustanove u kojoj je izraen, imena i potpisi odgovornih osoba, usklaenost crtea s normama.

U sastavnicu se upisuju svi dijelovi prikazanog sklopa, zajedno sa svim podacima potrebnim za pravilnu upotrebu crtea. Sastavnica se moe nalaziti na samom crteu, tada se povezuje sa zaglavljem, ili na posebnom papiru, ako je broj pozicija velik, pa nema dovoljno prostora za upis. Sastavnica se ispunjava odozdo prema gore, kako bi se u sluaju dopuna moglo nastaviti rastui niz pozicionih brojeva. Ponovimo, jo jednom, da se crtei itaju s lijeva na desno i odozdo prema gore, a orijentacija crtea odreena je poloajem zaglavlja. Na slikama 16. 18. prikazane su razliite vrste zaglavlja i sastavnica koje se koriste na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

OKVIR CRTEA
10 80 4 10 30 40

OKVIR CRTEA

3. 2. 1.
Poz.

6 6 6

Vijak M16 Naziv dijela Grupa N Potpis 30 20 3 Kom. Materijal TEHNIKO CRTANJE 3

HRN M.B1.050 Napomena

k. god 20../20..
Datum

5 5 5 5

FESB - Split
Program 4

15

Konstr. Preg. Ocjena Mjerilo

IME I PREZIME

Indeks br.

1.
Nacrt broj: Komada nacrta: 30 8

NAZIV DIJELA
125

20

15

Slika 16. Zaglavlje sa sastavnicom

23

Tehniko crtanje

Zaglavlje, sastavnica i pozicioni brojevi

OKVIR CRTEA

OKVIR CRTEA
20 Kom. Materijal TEHNIKO CRTANJE Vidio 45 5 17 18 Sastavni crte Nacrt br. 15 110 25 8 55 20 Poz. 35 20

Gruba dimenzija Teina Program br.

FESB - Split
Crtao Mjerilo Naziv dijela 25

20

10

Slika 17. Zaglavlje sa sastavnicom

OKVIR CRTEA

OKVIR CRTEA
18 10 Poz. Materijal 70 Crte br. 62

13
18

M 1:1
40

NAZIV DIJELA
92

Slika 18. Zaglavlje sa sastavnicom za radionike crtee

Pozicioni brojevi povezuju dijelove prikazane na crteu s njihovim opisom u sastavnici. Upisuju se logikim slijedom i podcrtavaju neprekinutom vodoravnom irokom crtom koja se nastavlja kosom neprekinutom uskom pokaznom crtom. Visina pozicionih brojeva je dvostruko vea od visine kotnih brojeva. Zbog naglaavanja zavretka pokazne crte na njenom kraju se obino ucrta toka. Pozicioni brojevi se unose u onoj projekciji u kojoj je dio kojeg oznaavaju najjasnije prikazan. Na slici 19. prikazan je princip unoenja pozicionih brojeva, kao i najee pogreke pri njihovom unoenju.

10

Slika 19: Pozicioni brojevi

Pokazne crte se ne smiju meusobno kriati, a potrebno je izbjegavati njihovo krianje s kotnim i pomonim kotnim crtama. Osim toga, pokazne crte ne smiju prelaziti preko kotnog broja.

24

Tehniko crtanje

Mjerila

4.3. Mjerila

Mjerilo predstavlja omjer istih veliina predmeta na crteu i u stvarnosti. Npr. oznaka M 1:2 odgovara izrazu: 1 mm duljine na crteu = 2 mm u stvarnosti. Izbor mjerila ovisi o izabranom formatu papira, te o veliini i sloenosti predmeta kojeg crtamo. Odnosno, izborom prikladnog formata papira i mjerila osiguravamo dvije stvari: ravnomjernu ispunjenost povrine papira: nema smisla odabrati format i mjerilo tako da crte zauzima samo etvrtinu povrine papira, vodei rauna o irinama crta koje koristimo (vidi Poglavlje 4.4), odabrani format i mjerilo moraju dati jasnu sliku predmeta, tj. "gustoa" crtea mora biti takva da ne ugroava njegovu razumljivost. Ukoliko je to mogue, najbolje je koristiti mjerilo 1 : 1, poto je tada predmet prikazan u svojoj stvarnoj veliini. Ukoliko to nije mogue, propisana su slijedea mjerila: Za prirodnu veliinu: Za uveanje: Za umanjenje: 1:2 1:20 1:200 1:2000 1:5 1:50 1:500 1:5000 1:10 1:100 1:1000 1:10000 1:1 2:1 5:1 10:1 20:1 50:1

Sve projekcije istog predmeta moraju se crtati u istom mjerilu. Ako na crteu postoji vei broj dijelova i detalja, mogu se koristiti razliita mjerila. Mjerilo koje prevladava predstavlja glavno mjerilo ono se u zaglavlje upisuje brojevima vee visine. Ostala mjerila se u zaglavlje upisuju ispod glavnog, brojevima manje visine. Sva ostala mjerila (osim glavnog) se upisuju i pokraj pozicionog broja predmeta na koji se odnose. Glavno mjerilo se upisuje samo u zaglavlje i vrijedi za sve pozicije na kojima mjerilo nije oznaeno. I jo jedna napomena vezana uz kotiranje: bez obzira na to da li je predmet na crteu umanjen ili uvean, na crteu se uvijek upisuju njegove stvarne dimenzije.

25

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

4.4 Vrste crta i njihova namjena

Kada slikar slika neku sliku, onda izbor oblika i vrste crta koje koristi, nain nanoenja boje i tehnika koju je izabrao predstavljaju njegov osobni umjetniki izraz sjetimo se kako Polock prolijeva i rasprskava boju izravno iz limenke na platno ili Van Goghovih irokih poteza i debelih naslaga boje. To je umjetnost - pri izradi tehnike dokumentacije ovakav pristup nije mogu, poto tehniki crtei moraju ispuniti dva uvjeta: jednoznanost: svaki dio tehnikog crtea mora jednoznano prenijeti informaciju i ne smiju se dopustiti razliita tumaenja nekog dijela crtea, jasnoa i preglednost: tehniki crte mora biti jasan i pregledan, kako bi se mogunost pogreke pri njegovom tumaenju svela na minimum. Zbog toga su vrste crta i njihova namjena propisani normom, kako bi se postigla potpuna jasnoa i jednoznanost prikaza. Tijekom vremena, norme su se mijenjale i prilagoavale trenutnim potrebama. Norma JUS M.A0.020 iz 1964. godine propisuje pet vrsta crta i etiri irine u svakoj skupini crta. Ista norma iz 1974. godine propisuje est vrsta crta (a neprekinuta iroka crta, b neprekinuta tanka crta, c isprekidana crta, d iroka crta toka, e tanka crta toka, f prostoruna (tanka) crta i tri irine crte u svakoj crtnoj skupini (do smanjenja broja crta unutar crtne skupine dolo je zbog potreba snimanja na mikrofilm). Vrste crta i njihovu namjenu danas propisuju norme ISO 128-23 (za arhitektonske graevinske i geodetske crtee), te ISO 128-24 (za tehnike crtee u strojarstvu). Prema normi ISO 128-24 propisano je devet vrsta crta iji su oblik i namjena prikazani u tablici 8. Primjeri primjene pojedinih vrsta crta prikazani su slikama 20. i 21. U tablici 8. navedene su uske i iroke crte, ali nije navedeno koliko su crte zaista iroke. ISO 128-24 predvia sljedee irine crta: 0.13 0.18 0.25 0.35 0.5 0.70 1.0 1.4 2.0 [mm] Rije je o zaokruenim vrijednostima geometrijskog niza s faktorom porasta 2 . Upravo ove irine imaju kompleti pera za tehniko crtanje (cjevice s iglicom, "rapidograf"). Ako crtamo na raunalu, irina pojedine crte se moe odrediti proizvoljno, ali ipak trebamo koristiti irine koje propisuje norma. Spomenimo u ovom kontekstu i jednu iskustvenu injenicu: crte ispisane na laserskom ili ink jet pisau izgledaju "ire" od crta iste debljine nacrtanih tuem na papiru. Razlog tome je jednostavan: laserska glava pisaa raspruje toner vrlo precizno u odnosu na traenu irinu, dok tu curi kroz cjevicu, pa irina crte

26

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

nacrtane istim perom moe varirati ovisno o vrsti papira, brzini povlaenja pera i kvaliteti tua. Vratimo se pojmu skupine crta na jednom crteu mogu se nalaziti samo crte koje pripadaju istoj skupini crta. Prema ISO 128-24 skupinu crta ine dvije crte iji je odnos irina 1 : 2, a skupina crta dobiva oznaku prema irini crte kojom se crta iroka neprekinuta crta. Prema tome, nije potrebno uiti napamet sve podatke iz tablica 7. i 8. Potrebno je samo odabrati skupinu crta time je odreena irina svih irokih crta, a uske crte e biti dvostruko ue. U tablicama 7. i 8. sve iroke crte imaju u oznaci drugi broj dva (01.2 - 02.2 - 04.2), a sve uske crte u oznaci imaju drugi broj jedan (01.1 - 02.1 05.1).
irina crte za crtu oznake iroke crte: Uske crte: 01.2 - 02.2 - 04.2 01.1 - 02.1 - 05.1 0,25 0,13 0,35 0,18 0,50 0,25 0,70 0,35 1,00 0,50 1,40 0,70 2,00 1,00

Crtna skupina 0,25 0,35 0,50 0,70 1,00 1,40 2,00

Tablica 7. Crtne skupine i njihova irina (ISO 128-24)

Izbor crtne skupine ovisi o izabranom formatu papira, mjerilu i sloenosti crtea. Moramo osigurati jasnou crtea i preglednost svih detalja - to je format vei, koriste se crte vee irine. Obratno, to je format manji, a crte sloeniji, koriste se crte manje irine. Openito, za formate A4, A3 i A2 najee se koristi crtna skupina 0.5, a za crtee formata A1 i A0 koristi se crtna skupina 0.7 ili 1.0. Poto je velik broj crtea u Hrvatskoj izraen prema starim normama, ukaimo na razliku izmeu vaee norme ISO 128-24 i norme JUS M.A0.020 iz 1974. godine. Prema normi JUS M.A0.020 crtna skupina sastoji se od tri crte razliitih irina: iroka crta po kojom skupina dobiva oznaku, uska crta ija je irina odreena tako da se u nizu normiranih irina pomaknemo za dva mjesta u lijevo, a irina tanke isprekidane crte (crtanje nevidljivih bridova, odgovara crti 02.1.1 prema normi ISO 128-24) dobiva se tako da se od nazivne crte pomaknemo za jedno mjesto u nizu normiranih irina u lijevo. Na takav nain dobivamo irine crta za npr. skupinu crta 0,5: iroke crte irine 0.5 mm, uske crte irine 0.25 mm i tanke isprekidane crte irine 0,35 mm. Vrste crta i njihova primjena prema normi ISO 128-24 prikazane su u tablici 8. Primjeri primjene pojedinih vrsta crta dani su na slikama 20. - 21.

27

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

Oznaka 01.1

Opis crte Neprekinuta uska crta

Neprekinuta uska prostoruna crta Neprekidna uska crta s cikcakom 01.2 Neprekidna iroka crta

Primjena crte .1 zamiljena crta presjeka .2 kotne crte .3 produene crte .4 pomone kotne crte .5 crte rafure .6 kontura zaokrenutih presjeka .7 kratke simetrale .8 korijen navoja vijaka i matica .9 poetak i zavretak mjernica .10 dijagonale za oznaavanje ravnih ploha .11 crte savijanja .12 zaokruivanje detalja .13 oznaavanje ponavljanja detalja .14 crta blagih prijelaza .15 poloaj laminiranja .16 zrake projiciranja .17 mrene crte .18 runo crtane granice djelominih presjeka i pogleda, ako granica nije simetrala .19 granice djelominih presjeka i pogleda crtane na raunalu, ako granica nije simetrala. Na istom crteu koristi se prostoruna ili cikcak crta vidljivi bridovi vidljive konture vrhovi navoja zavreci navoja glavni prikazi u dijagramima, nomogramima i dijagramima toka sustavne crte u metalnim konstrukcijama crte spoja kod odljevaka u pogledu crte strelica za oznaavanje presjeka nevidljivi bridovi nevidljive konture oznaavanje doputenih podruja povrinske obrade (npr. toplinska obrada) sredinjice simetrale (osi simetrije) diobene krunice zupanika diobene krunice provrta ili rupa oznaavanje ogranienih ili zahtijevanih podruja povrinske obrade poloaj presjenih ravnina konture susjednih dijelova krajnji poloaji pokretnih dijelova teinice polazne konture pri oblikovanju dijelovi smjeteni ispred presjene ravnine konture alternativnih izvedbi konture gotovog dijela u polaznom materijalu uokvirivanje posebnih podruja istureni tolerancijski pojas

.1 .2 .3 .4 .5 .6 .7 .8 .1 .2 .1 .1 .2 .3 .4 .1 .2

02.1 02.2 04.1

Crtkana uska crta Crtkana iroka crta Duga crtkano - tokasta uska crta

04.2

Duga crtkano - tokasta iroka crta Duga crtano- dvostruko tokasta uska crta

05.1

.1 .2 .3 .4 .5 .6 .7 .8 .9

Tablica 8. Vrste crta i njihova primjena (ISO 128-24)

28

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

X
04.1.2 01.1.18 01.2.2 01.2.8

04.2.2

Presjek X - X

041.1

a)

X b)
01.2.1

01.1.5

02.1.1

05.1.5 04.1.2

01.2.2

01.1.5

01.2.4 01.1.8

01.2.3

d) c)
01.1.4 05.1.1 01.2.2 04.1.2 01.1.14 01.1.5 04.1.2

01.2.2 01.1.8

01.2.4

e)
01.2.1 04.1.2 01.1.6 01.1.11

f)
01.2.2

04.1.2 01.1.5 01.1.6

g)

h)
Slika 20. Vrste crta i njihova primjena

29

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

Objanjenje primjene pojedinih vrsta crta na slici 20., prema oznakama vrste crta iz tablice 8: Slika 20. a): crta 04.1.2 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta, crta 01.1.18 runo crtana granica djelominog pogleda ili presjeka, neprekinuta uska prostoruna crta, crta 01.2.2 vidljiva kontura predmeta, neprekinuta iroka crta. Slika 20. b): crta 01.2.8 - strelica za oznaavanje presjeka, neprekinuta iroka crta, crta 04.2.2 - poloaj presjenih ravnina, duga crtkano - tokasta iroka crta, crta 04.1.1 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta, crta 01.1.5 rafura, neprekinuta uska crta, crta 02.1.1 nevidljivi brid, crtkana uska crta. Slika 20. c): crta 01.2.1 vidljivi brid predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 01.2.2 vidljiva kontura predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 01.2.4 zavretak navoja, neprekinuta iroka crta, crta 01.1.8 korijen vanjskog navoja, neprekinuta uska crta, crta 01.2.3 vrh navoja, neprekinuta iroka crta. Slika 20. d): crta 04.1.2 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta, crta 05.1.5 - dijelovi smjeteni ispred presjene ravnine, duga crtano - dvostruko tokasta uska crta, crta 01.1.5 - rafura, neprekinuta uska crta. Slika 20. e): crta 01.2.2 vidljiva kontura predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 01.1.8 korijen unutranjeg navoja, neprekinuta uska crta, crta 01.2.4 - zavretak unutranjeg navoja, neprekinuta iroka crta, crta 05.1.1 kontura susjednog dijela, duga crtano - dvostruko tokasta uska crta, crta 04.1.2 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta, crta 01.1.5 rafura, neprekinuta uska crta. Slika 20. f): crta 01.1.4 simbol za oznaavanje stanja povrine, neprekinuta uska crta, crta 01.1.14 - crta blagih prijelaza, neprekinuta uska crta, crta 01.2.2 vidljiva kontura predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 04.1.2 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta. Slika 20. g): crta 01.1.11 - crte savijanja, neprekinuta uska crta, crta 01.2.1 vidljivi brid predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 04.1.2 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta,

30

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

Slika 20. h): crta 01.2.2 vidljiva kontura predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 01.1.6 - kontura zaokrenutih presjeka, neprekinuta uska crta, crta 04.1.2 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta, crta 01.1.5 rafura, neprekinuta uska crta. Objanjenje primjene pojedinih vrsta crta na slici 21., prema oznakama vrste crta iz tablice 8: Slika 21. a): crta 01.2.1 vidljivi brid predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 01.1.6 - kontura zaokrenutih presjeka, neprekinuta uska crta, crta 01.1.5 rafura, neprekinuta uska crta, crta 04.1.2 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta, crta 05.1.2 - krajnji poloaji pokretnih dijelova, duga crtano- dvostruko tokasta uska crta. Slika 21. b): crta 04.1.2 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta, crta 05.1.4 - polazna kontura pri oblikovanju, duga crtano- dvostruko tokasta uska crta, crta 01.2.2 vidljiva kontura predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 01.1.19 - granice djelominih presjeka i pogleda crtane na raunalu, neprekinuta uska crta s cikcakom, crta 01.1.8 korijen vanjskog navoja, neprekinuta uska crta. Slika 21. c): crta 01.1.8 korijen vanjskog navoja, neprekinuta uska crta, crta 01.2.2 vidljiva kontura predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 04.1.2 simetrala, duga crtkano - tokasta uska crta, crta 01.1.10 - dijagonale za oznaavanje ravnih ploha, neprekinuta uska crta, crta 01.1.4 - pomona kotna crta, neprekinuta uska crta, crta 01.1.2 - kotna crta, neprekinuta uska crta. Slika 21. d): crta 01.2.1 vidljivi brid predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 04.1.3 - diobena krunica zupanika, duga crtkano - tokasta uska crta, crta 01.1.18 runo crtana granica djelominog pogleda ili presjeka, neprekinuta uska prostoruna crta. Slika 21. e): crta 01.2.5 - glavni prikazi u dijagramima, neprekinuta iroka crta, crta 01.1.17 mrene crte, neprekinuta uska crta.

31

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

01.2.1 04.1.2 05.1.4 01.1.6 01.1.5 05.1.2 04.1.2 01.2.4

01.2.2 01.1.19

01.1.8

a)
01.1.8 01.2.2 01.2.1 04.1.1 01.1.10 01.1.4 01.1.2 01.2.1

b)
04.1.3

01.1.18 01.2.1

c) X
01.2.5 01.1.17 04.2.2

d)
02.1.1 01.2.8

Presjek X-Y-Z

4 3 2 1

01.2.1

Y Z
01.1.8 01.1.5 01.1.8 01.2.2

e)

f)
Slika 21. Vrste crta i njihova primjena

Slika 21. f): crta 01.2.8 - strelica za oznaavanje presjeka, neprekinuta iroka crta, crta 04.2.2 - poloaj presjenih ravnina, duga crtkano - tokasta iroka crta, crta 02.1.1 nevidljivi brid, crtkana uska crta, crta 01.2.1 vidljivi brid predmeta, neprekinuta iroka crta, crta 01.1.8 korijen unutranjeg navoja, neprekinuta uska crta, crta 01.1.5 - rafura, neprekinuta uska crta, crta 01.2.2 - vidljiva kontura.

32

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

U vezi s vrstama crta i njihovom namjenom navedimo jedan primjer pri kojemu studenti esto grijee: crtanje vijaka, odnosno vijanih spojeva. Odmah na poetku moramo razumjeti osnovnu injenicu: u Tehnikom crtanju vijak se ne crta prema pravilima Nacrtne geometrije. Vijani spojevi su vrlo esti u strojarstvu, a zbog njihovog sloenog oblika "tono" crtanje bi bilo dugotrajno, sloeno i neracionalno. S druge strane, sa stajalita Tehnikog crtanja i jednoznanog prijenosa informacija, "tono" crtanje vijaka nije nuno vijci su normirani, pa e se ionako izraditi prema normi koja ih opisuje, a ne prema naem crteu. Zbog toga se vijci crtaju pojednostavljeno, kako bi se prenijela informacija o njihovom obliku, vrsti i veliini, a u sastavnici se obavezno navodi norma po kojoj ih treba izraditi. Analizu crtanja vijanog spoja zaponimo slikom 22. b). Osnovni geometrijski element navoja je zavojnica prostorna krivulja koju opisuje toka koja se jednoliko pravocrtno giba du neke osi i istovremeno se konstantnom kutnom brzinom rotira u ravnini okomitoj na tu os. Kod normiranih metrikih navoja profil navoja je istostranini trokut, pa toan geometrijski profil navoja opisuje ovaj trokut koji se giba po zavojnici. Pritom je jedna od stranica trokuta uvijek paralelna s osi zavojnice, a uspon zavojnice je jednak duini stranice istostraninog trokuta koji formira prostorni oblik navoja.

11 3 12 1 2 3 5 6 7 8 1 4 13 2 3 10 6 7 9 a) b) 4

10 11 13 1 2 3

9 8 5 12 c)

6 7

Slika 22. Crtanje vijanog spoja a) simboli vanjskog i unutranjeg navoja b) stvarni izgled vijanog spoja c) pojednostavljeni prikaz

Na slici 22. a) prikazan je pojednostavljeni nain crtanja vanjskog navoja (vijak) i unutranjeg navoja (matica ili provrt s unutranjim navojem), u sluaju kada je rije o pojedinanim elementima. Analizirajmo vrstu i namjenu svake od crta: (oznake vrste crte odnose se na ISO 128-24, prema tablici 8.): crta 1: cilindrini dio tijela vijka prikazana je kontura cilindra, koja se crta neprekinutim irokom crtom 01.2.2,

33

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

crta 2: vanjski promjer vanjskog navoja oznaava se irokom neprekinutom crtom 01.2.2, crta 3: korijenski (unutranji promjer vanjskog navoja ili promjer jezgre) crta se neprekinutom uskom crtom 01.1.8, crta 4: zavretak vanjskog navoja, crta se neprekinutim irokom crtom 01.2.4, crta 5: rafura, crta se neprekinutom uskom crtom 01.1.5, u pravilu pod kutom od 45o u odnosu na os predmeta, crta 6: korijenski (ili vanjski) promjer unutranjeg navoja, crta se neprekinutom uskom crtom 01.1.8, crta 7: unutranji promjer unutranjeg navoja, odnosno promjer provrta koji je izbuen prije izrade navoja, crta se neprekinutim irokom crtom 01.2.2, crta 8: promjer dijela provrta na kojem nije izraen navoj, crta se neprekinutim irokom crtom 01.2.2, crta 9: zavretak unutranjeg navoja, crta se neprekinutim irokom crtom 01.2.4, crta 10: simetrala, crta se dugom crtkano - tokastom uskom crtom 04.1.2. Postavlja se pitanje kako nacrtati vijak i maticu u sluaju kada tvore vijani spoj? Ve smo vidjeli da se korijenski promjer navoja crta neprekinutom uskom crtom 01.1.8. Problem je u tome to je korijenski navoj na vijku unutranji, na matici vanjski promjer, iz ega slijedi da bi se na crteu vijanog spoja trebale preklapati crte 2 (iroka crta) i 6 (uska crta), te 3 i 7 (slika 21. a). To oito nije mogue, pa se vijak po dogovoru crta prema prioritetu vanjskog navoja. Pogledajte sliku 22. c): vijak je nacrtan prema pravilima crtanja vanjskog navoja, kao da unutranji navoj ne postoji. Tek izvan konture vijka, nacrtan je preostali dio unutranjeg navoja (crte 6 i 7, slika 22. c). U svrhu ilustracije pravila crtanja vijanog spoja na slikama 22. b) i c) vijani spoj je nacrtan na dva razliita naina: na slici 22. b) je slobodni crte, nacrtan onako kako bi slikar nacrtao ono to vidi, koristei kosu projekciju. Na slici 22. c) prikazan je isti vijani spoj nacrtan prema pravilima Tehnikog crtanja. Oznake odgovarajuih crta na slikama 22. a), b i c) su jednake, a znaenje oznaka crta 1 10 je ve objanjeno. Ostalo je razmotriti jo neke detalje vezane za crtanje vijanog spoja: crta 11: vidljivi bridovi matice, crtaju se neprekinutim irokom crtom 01.2.2. Matica je uspravna pravilna esterostrana prizma, koja su bridovi izmeu vertikalnih i horizontalnih ploha skoeni, zbog lakeg nalijeganja kljua. Sa stajalita Nacrtne geometrije rije je o presjenoj krivulji stoca i ravnine koja je paralelna s njegovom osi: paraboli. Razumljivo je da nema smisla svaki put

34

Tehniko crtanje

Vrste crta i njihova namjena

konstruirati parabolu, pogotovo to dvije od tri vidljive bone stranice matice zatvaraju kut od 60o u odnosu na ravninu crtanja. Zbog toga se ove krivulje crtaju krunim lukovima odgovarajuih polumjera. Ovo skoenje je na slici 22. b) prikazano dijelom elipse (krunica u kosoj projekciji), crta 12: neprekinuta uska prostoruna crta 01.1.18, granica djelominog presjeka i pogleda, crta 13: neprekinuta iroka crta 01.2.2 (vidljiva kontura provrta) - ovu crtu studenti esto zaborave nacrtati. Rije je o tome da privrsni vijci funkcioniraju na principu trenja. Zbog toga se navoj izrauje samo na jednom dijelu, a u drugom dijelu se izrauje provrt neto veeg promjera od promjera samog vijka, kako pri umetanju vijka ne bi dolo do oteenja navoja. Konini zavretak provrta nastao je kao posljedica izrade (vrh svrdla kojim je provrt izbuen). Vrni kut ovog konusa iznosi 120o, ali ovu veliinu na crteima nije potrebno kotirati. Uoite da se unutranji navoj ne protee do samog kraja provrta navoj je neto krai, poto je iz tehnolokih razloga gotovo nemogue izraditi pravilan profil navoja do samog kraja provrta. Zbog toga se na crteima kotira potrebna duljina pravilnog profila navoja, a ovaj ostatak bez navoja se ne kotira. Detalje o kotiranju navoja i provrta potraite u Poglavlju 7. Na kraju ove analize pravila crtanja vijanog spoja spomenimo jo jedan detalj: zato vijak i matica nisu rafirani, iako je oito da presjena ravnina prolazi kroz uzdunu os vijka? Vijci i matice spadaju u izuzetke pri koritenju presjeka: iako presjena ravnina prolazi kroz njihovu uzdunu os, oni se dogovorno, zbog jasnoe prikaza, crtaju u pogledu. Detalje o koritenju presjeka i odstupanjima od opih pravila potraite u Poglavlju 6.

35

Tehniko crtanje

Tehniko pismo

4.5 Tehniko pismo

Na svakom tehnikom crteu potrebno je upisati nekakav tekst: sastavnicu, kotne brojeve, pozicione brojeve, napomene o tehnolokim procesima, oznake kvalitete povrine i slino. Pritom se suoavamo s injenicom da je rukopis dio osobnosti svakog pojedinca, te da vjerojatno na svijetu ne postoje dvije osobe s potpuno identinim rukopisom. S druge strane, moramo i pri upisu teksta osigurati dvije osnovne znaajke Tehnikog crtanja jednoznanost i preglednost. Ne smijemo se dovesti u situaciju da razmiljamo da li je na crteu napisano slovo i ili j, slovo u ili slovo n, broj 9 ili slovo g, grko slovo ili slovo w, itd. Zbog toga je tehniko pismo normirano norme su se mijenjale tijekom vremena i prilagoavale trenutnom stupnju razvoja tehnike. Starije norme (npr. JUS M.A0.037 iz 1972. godine) propisivale su tehniko pismo koje je namijenjeno runom ispisu tuem na papiru. Slova su bila kosa (pri pisanju, zbog prirodnog poloaja lakta, veina denjaka pie slova koja su nagnuta u desno), a relativni odnosi koji odreuju oblik slova bili su odreeni u sedminama debljina crte je iznosila 1/7 visine slova. Usporedno s razvojem tehnologije (koritenje ablona za pisanje te raunala i pisaa), mijenjale su se i norme. Kosa slova ispisana na matrinom pisau izgledaju "nazubljeno", a ispis kosih crta na XY pisaima je bio otean i usporen. Zbog toga su norme prilagoene trenutnim potrebama: koriste se uspravna slova, a irina crte kojom se ispisuju je smanjena zbog utede tinte. Dananji oblik tehnikog pisma propisuje norma ISO 3098/1. Slova tehnikog pisama prikazana su na slici 23., uz dodatak slova hrvatske abecede , , , , , , , , , .

ABCCCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ abcccdd efghijklmnopqrstuvwxyz

Slika 23. Tehniko pismo, prema normi ISO 3098/1

Norma ISO 3098/2 odreuje oblik esto koritenih znakova grkog alfabeta, prikazanog na slici 24.

alfa

beta gama delta epsilon zeta eta

teta jota kapa lambda mi

ni

ksi omikron pi

ro

sigma tau ipsilon

fi

hi

psi

omega

Slika 24. Mala slova grkog alfabeta, norma ISO 3098/2

36

Tehniko crtanje

Tehniko pismo

Prema normi ISO 3098/1 tehniko pismo moe biti uspravno ili koso (nagnuto pod kutom od 75o u odnosu na horizontalu. Izbor kosog ili uspravnog pisma preputen je crtau, uz preporuku da se za crtee izraene na raunalu ili namijenjene snimanju na mikrofilm koristi uspravno pismo. Norma ISO 3098/1 propisuje dva tipa slova: tip A kod kojeg su relativni odnosi pojedinih veliina odreeni etrnaestinama i tip B kod kojeg su odnosi relativni odnosi odreeni desetinama nazivne visine. Veliine koje odreuju oblik tehnikog pisma prikazane su na slici 25.
a

Tehnicko pismo ISO 3098/1 tip B

c e d

Slika 25: Veliine koje odreuju tehniko pismo

Nazivne visine slova (visine velikih slova i brojeva) su slijedee: 2.5 3.5 5 7 10 14 20 (mm) Rije je o geometrijskom nizu s faktorom porasta 2 . Izbor nazivne visine slova ovisi o znaaju teksta, formatu papira i raspoloivom prostoru. Za glavne natpise koriste se slova visine 5, 7 i 10 mm. Za sporedne natpise i kotne brojeve koriste se slova visine 2.5 do 5 mm. Koristei etrnaestine, odnosno desetine za odreivanje relativnih odnosa pojedinih veliina, dobivaju se dimenzije tehnikog pisma prikazane u tablicama 9. i 10., u vezi sa slikom 25.

Znaajka visina velikih slova (h) visina malih slova (c) razmak izmeu znakova (a) razmak izmeu redova (b) razmak izmeu rijei (e) irina crte (d)

Odnos (14/14)h (10/14)h (2/14)h (22/14)h (6/14)h (1/14)h 2.5 0.35 3.5 1.05 0.18 3.5 2.5 0.5 5 1.5 0.25

Dimenzije (mm) 5 3.5 0.7 7 2.1 0.35 7 5 1 10 3 0.5 10 7 1.4 14 4.2 0.7 14 10 2 20 6 1 20 14 2.8 28 8.4 1.4

Tablica 9. Dimenzije tehnikog pisma, ISO 3098/1 tip A

37

Tehniko crtanje

Tehniko pismo

Znaajka visina velikih slova (h) visina malih slova (c) razmak izmeu znakova (a) razmak izmeu redova (b) razmak izmeu rijei (e) irina crte (d)

Odnos (10/10)h (7/10)h (2/10)h (16/10)h (6/10)h (1/10)h 2.5 0.5 3.5 1.5 0.25 3.5 2.5 0.7 5 2.1 0.35

Dimenzije (mm) 5 3.5 1 7 3 0.5 7 5 1.4 10 4.2 0.7 10 7 2 14 6 1 14 10 2.8 20 8.4 1.4 20 14 4 28 12 2

Tablica 10. Dimenzije tehnikog pisma, ISO 3098/1 tip B

Umijee prostorunog ispisivanja tehnikog pisma naalost (ili na sreu?) danas postupno nestaje. To je vjetina, za ije je ovladavanje potrebno vrijeme, koncentracija i strpljenje. Umijee tehnikih crtaa starije generacije nestaje, ali od njih ipak moemo neto nauiti pogledajmo redoslijed povlaenja pojedinih crta pri runom ispisu tehnikog pisma, slika 26.

A B C D E G H J K
1 1 1 1 2 1 2 1 3 3 4 1 3 4 3 2 1 2 1 2 1 2 3 1 1 2 1 2 1 2

2 3 3 3

2 3

1 2

M N O R S T U V Z
3 1 2 2 1 1 2 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9
2 2 3 2 3 3 4 1 1 2 1 1 1 1 1 2 1 2 1 3 2 2 2

3 1

a b c d e f g h k m
1 1

n o p r s t u v z
1 2 1 2 1 1 1 2 1 2 3

1 2

Slika 26: Redoslijed povlaenja crta pri runom ispisu tehnikog pisma

38

Tehniko crtanje

Tehniko pismo

Ve je reeno da je prostoruni ispis tehnikog pisma vjetina koja se usvaja vjebom tehniki crtai su u koli slovima A, A, A, a, a, a, B, B, B, b, b, b, C, C, C ... ispunjavali stranice i stranice, pa i cijele biljenice, koje su imale ispisanu mreu crta nagnutu pod kutom od 75o i podijeljenu u sedmine visine. Iako ovo umijee gubi na znaenju, navedimo osnovne upute za runo ispisivanje tehnikog pisma: pisanje slova zaponite olovkom - povucite dvije horizontalne crte koje odreuju nazivnu visinu slova, korisno je povui i treu horizontalnu crtu koja odreuje visinu malih slova, piite slova povlaei crte redoslijedom koji je prikazan na slici 26., nastojei se pridravati prikazanih oblika i relativnih odnosa, postavite prozirni papir (paus - papir) preko teksta ispisanog u olovci, te vodei rauna o istoi crtaeg pribora, paljivo perom slijedite trag olovke, ako koristite ablone, obavezno koristite ravnalo koje vodi ablonu, te koristite posebna pera koja su namijenjena ispisu teksta (problem je u tome to pera za crtanje normiranih irina ne odgovaraju normi za upis teksta, pa je u tom sluaju irina crte (oznaka "d" prema tablicama 9. i 10.) manja od irine crte propisane normom. Odnosno, pero irine crte koje bi trebalo koristiti prema normi (irine 1/10 visine slova) ne moe ui u utor ablone). Za ispis teksta danas se uglavnom koriste ablone (ako je rije o crteu u tuu), ili je crte izraen na raunalu, pa je upis teksta izrazito jednostavan potrebno je odabrati visinu slova i vrstu fonta, te pozicionirati tekst. Crtajui tehnike crtee na raunalu, studenti esto koriste fontove prema osobnom osjeaju za estetiku, to je pogreno. Ako za crtanje koristite raunalo, onda za upis teksta koristite font ISOCPEUR koji predstavlja tehniko pismo prema normi ISO 3098/1, a nazivnu visinu slova odaberite ovisno o znaaju teksta i raspoloivom prostoru, ali to uvijek mora biti visina slova propisana normom.

39

Tehniko crtanje

Prikazivanje predmeta u ravnini

5. Prikazivanje predmeta u ravnini

Bez obzira na vrstu crtea ili tehniku koju koristimo, crtanje u svojoj biti predstavlja prikazivanje trodimenzionalnih oblika u ravnini. Pritom se odmah susreemo s osnovnim problemom Tehnikog crtanja: kako trodimenzionalni objekt prikazati u ravnini, odnosno kako nadomjestiti nedostatak tree dimenzije? Ovaj problem star je jednako koliko i crtanje na daleki predak, koji je pred vie od deset tisua godina nacrtao ivotinju na zidu pilje, (vidi sliku 27.) susreo se s istim problemom, kojeg koristei raunalne programe za 3D modeliranje, susreemo i danas. Razumljivo je da ovaj davni umjetnik problem prostornih odnosa nije mogao rijeiti njegova slika je plona, kao kad bismo danas konturu prikazane ivotinje izrezali iz raznobojnog kola papira i zalijepili na zid. Kroz cijelu povijest, ljudi su ovaj problem rjeavali na razliite naine - umijee prikazivanja prostornih oblika u ravnini razvijalo se vie od 10.000 godina. Od piljskih crtea do 3D prikaza nacrtanih uz pomo raunala uvijek su postojala pravila ispravnog" crtanja koja su se morala potovati.

Slika 27. piljska slika, Lascaux, Francuska 10.000 15.000 godina p.n.e

Pritom pravila crtanja nisu uvijek temeljena na normama, znanstvenim injenicama, naem iskustvu ili znanju da "neto tako mora izgledati". Neobina (za dananje pojmove), ali ne i pogrena, pravila crtanja koristili su stari Egipani pogledajte sliku 28. Na slici je prikazan bazen u kojem plivaju ribe i ptice, okruen stablima. Neobinost je u tome to slika na prvi pogled djeluje prirodno, iako je prikaz prostornih odnosa meu pojedinim elementima potpuno "pogrean" nemogue je odrediti gdje se nalazi promatra, odnosno slikar u trenutku dok slika. Ako je bazen prikazan u pogledu odozgo onda ribe plivaju na boku, jednako kao i ptice na povrini.

40

Tehniko crtanje

Prikazivanje predmeta u ravnini

Na gornjem i donjem dijelu slike stabla su vertikalna to se poklapa s naim iskustvom. to je sa stablima na lijevoj strani? Ona "rastu horizontalno", to je besmisleno ali u tom trenutku stabla gledamo kao da se nalazimo na lijevom rubu bazena, leima okrenutim vodi. Prema tome i promatraa bi u tom sluaju trebalo nacrtati horizontalno, to ipak ima odreeni smisao. Dakle, egipatske umjetnike nisu zanimali prostorni odnosi, niti su se svojim slikama nastojali pribliiti stvarnosti - oni su slikali prema jednostavnom pravilu: svaki objekt se crta u onom pogledu u kojem je najjasnije prikazan. Ribnjak se najbolje vidi u tlocrtu, pa se tako i crta; ribe i ptice se najbolje vide u pogledu s boka; stabla se najbolje vide ako stanemo ispred njih, itd.

Slika 28. Slika iz grobnice u Tebi, Egipat, oko 1400 godina p.n.e

Dosljedna primjena ovog pravila vodi ka neobinom prikazu ljudskog lika. Pogledajte sliku 29: ramena se najbolje vide u pogledu sprijeda, lice se najbolje vidi u profilu, oko u pogledu sprijeda, bokovi i stopala u profilu, stopala se najbolje vide u profilu izgleda kao da egipatski likovi "imaju dvije lijeve noge". Zanimljivo je da se pravila egipatskog naina prikazivanja nisu mijenjala gotovo tri tisue godina. Za egipatskog umjetnika bilo je jednostavno nemogue (ili pogreno?) nacrtati ovjeka u poloaju u kojem nas gleda s oba oka i prua ruke prema nama. Ipak, egipatski umjetnici nisu crtali "pogreno", nego u skladu s pravilima koja su postojala u vremenu nastajanja njihovih djela. Iznenaujue, ali slini principi u Tehnikom crtanju vrijede i danas. Primjenjujui pravila Nacrtne geometrije i zakonitosti projiciranja neke prostorne oblike ne crtamo onako kako oni zaista izgledaju, nego u skladu s normama i dogovorenim pravilima (vijci, zavari, prodorne krivulje, tangencijalni prijelazi...). Inae, kada govorimo o prikazu ljudskog lika, zanimljiv je prikaz ratnika koji se oblai (slika 30.) na grkoj vazi iz estog stoljea prije nae ere. Pogledajte mu lijevo stopalo

41

Tehniko crtanje

Prikazivanje predmeta u ravnini

usmjereno je prema promatrau i prikazano u perspektivnom skraenju, to svjedoi da je ve u to vrijeme postojala ideja o slikanju "na nain na koji vidimo" svijet oko sebe. Naalost, ovakav nain crtanja bio je zaboravljen gotovo 2.000 godina.

Slika 29. Slika iz grobnice u Tebi, Egipat, oko 1400 godina p.n.e.

Slika 30. Grka vaza, oko 500 godina p.n.e.

Prostorni odnosi ne zanimaju niti srednjovjekovne umjetnike (slike 31. - 32.). I oni slijede pravila koja odreuju kako neto treba nacrtati, bez obzira na stvarni izgled. Likovi su ploni, a veliina lika na crteu odreena je njegovom vanou, odnosno poloajem u drutvu. Kralj nije sluajno vei od radnika koji nose graevinski materijal. Zgodno je uoiti kako se projektant koristi istim priborom (estar i ravnalo) kojeg koristimo i danas.

Slika 31. Sv. Luka, iz rukopisnog evanelja, oko 750. godine

Slika 32. Mathew Paris: Kralj Offa i njegov arhitekt posjeuju gradilite, oko 1240. 1250. godine

42

Tehniko crtanje

Prikazivanje predmeta u ravnini

Uei pravila, uvijek nailazimo i na iznimke. Pogledajte prikaz broda koji pristaje u luku, na slici 33. Rije je o tapiseriji raenoj u skladu sa srednjevjekovnim pravilima, bez predodbe prostora i potrebe da se vjerno prikau prostorni odnosi. Ipak, ovjek koji na obali rukom zaklanja oi titei ih od sunca, predstavlja pokuaj umjetnika da prikae prostorni objekt u ravnini. Prikaz njegove desne ruke nam danas izgleda pomalo djetinjasto, ali ipak treba odati priznanje nepoznatom umjetniku na njegovoj ideji i trudu.

Slika 33. Tapiserija iz Bayeuxa, Francuska, oko 1080. godine

Vidimo da problem prikaza prostornih oblika u ravnini stoljeima nije rijeen na zadovoljavajui nain. To je i razumljivo, poto se crta uvijek iznova susree s naizgled paradoksalnim pitanjem: da li prostorne oblike treba crtati "onako kako znamo da moraju izgledati" ili onako kako ih zaista vidimo? Dok itate ovaj tekst vjerojatno se nalazite u nekoj prostoriji. Znamo da je veina prostorija graena tako da zidovi meusobno, te zidovi i stropovi (odnosno podovi) zatvaraju pravi kut. Ali, pogledajte bridove u kojima se spajaju zidovi i stropovi. Da li negdje vidite pravi kut? Pogledajte vrata i prozore znamo da je (osim u malom broju izuzetaka) rije o pravokutnicima. Ali mi ih vidimo drukije ovisno o poloaju odakle gledamo neki objekt, kutovi se mijenjaju. Ako gledamo vrata, vidjet emo ih kao pravokutnik jedino u sluaju da stojimo tono ispred njih, u svim ostalim sluajevima vidjet emo etverokut kojemu stranice zatvaraju razliite kutove, ovisno o mjestu odakle gledamo. Slijedi li iz toga da treba crtati "pogreno" (u odnosu na nae znanje o obliku predmeta), kako bi crte izgledao "tono"? Odgovor na navedena pitanja stoljeima je muio umjetnike i openito sve koji su imali veze s crtanjem. Na koje naine se ovaj prividni paradoks moe razrijeiti, proitajte u sljedeim poglavljima.

43

Tehniko crtanje

Perspektiva s jednim, dva i tri nedogleda

5.1 Perspektiva s jednim, dva i tri nedogleda

Talijanski renesansni slikari su u 15. stoljeu prvi poeli slikati predmete na temelju opaanja, onako kako ih vidimo i izuavati zakonitosti perspektive (vidi sliku 34.). Pritom su koristili jednu poznatu znaajku ljudskog vida: paralelne bridove u prostoru mi ne vidimo kao paralelne ako gledamo npr. dva paralelna drvoreda s obje strane ceste ili tranice, imamo dojam da se meusobno pribliavaju i spajaju u jednoj toki (nedogledu), iako znamo da je udaljenost meu njima konstantna.

Slika 34. Albrecht Drer: Prouavanje zakona perspektive, drvorez, 1525. godina

Umijee prikazivanja predmeta u perspektivi razvijalo se stoljeima, od prvih slika nastalih krajem 14. stoljea, do velikih majstora perspektive koji su ivjeli u 15. i 16. stoljeu. Pogledajte sliku 35. koristei perspektivu (ispruena koplja u dnu slike) slikar postie dojam dubine prostora, ali tijelo mrtvog ratnika u lijevom donjem kutu pokazuje da jo uvijek ima problema s razumijevanjem perspektivnog skraenja.

Slika 35. Paolo Ucello: Bitka kod San Romana, oko 1450. godine

44

Tehniko crtanje

Perspektiva s jednim, dva i tri nedogleda

Inae, ova koplja daju odgovor na jedno od postavljenih pitanja s prethodne stranice: treba li crtati "pogreno" da bi predmet izgledao "tono"? Koplja lee na tlu i znamo da su horizontalna. Ipak zbog zakonitosti perspektive, koplja su na slici gotovo vertikalna. Na slikama 36. i 37. prikazani su primjeri koritenja sredinje projekcije. Na slici 36. sve zrake projiciranja sastaju se u nedogledu koji se nalazi izvan okvira slike, desno od ruba, priblino na polovini visine. Leonardova Posljednja veera je vjerojatno najpoznatiji primjer sredinje projekcije sve zrake projiciranja sastaju u nedogledu na Kristovom elu.

Slika 36. Slikanje fresaka, bakrorez, oko 1465. godine

Slika 37. Leonardo da Vinci: Posljednja veera, freska, 1495. 1498. godine

b a

Pogledajmo kako nastaje sredinja projekcija (slika 38.). Sve zrake projiciranja izlaze iz jedne toke (sredita), a prikaz koji se dobiva na ravnini projekcije predstavlja sredinju projekciju predmeta. Kako bi se dobila projekcija potrebno je uoiti karakteristine toke na predmetu i pronai njihove projekcije na ravnini projekcija. Spajanjem projekcija ovih toaka dobiva se projekcija tijela u ravnini. Zbog jednostavnosti, na slici 38. prikazana su samo toke A, B, C i D na predmetu, te njima odgovarajue toke a, b, c i d u ravnini projekcije. Ovaj prikaz je uvean, pa se dobiva predodba o obliku predmeta, ali ne i o njegovim dimenzijama. Razumljivo, oblik i poloaj projekcije e se mijenjati ovisno o poloaju sredita (toka N na slici 38.).

c B d C D
ravnina projekcije

N
Slika 38. Sredinja projekcija

45

Tehniko crtanje

Perspektiva s jednim, dva i tri nedogleda

Ve je spomenuto, da prikazivanje prostornih oblika u ravnini izuava Nacrtna geometrija, pa sve informacije iz ovog podruja treba potraiti u odgovarajuim udbenicima. U ovom tekstu dotaknut emo se samo nekih osnovnih pojmova koji su nam nuni za razumijevanje prostornih odnosa i principa Tehnikog crtanja, bez ambicije da se detaljno bavimo svim aspektima i pravilima Nacrtne geometrije. Nije udno da su stari majstori, prikazujui predmete u ravnini, najee koristili perspektivu. Od svih naina projiciranja, perspektiva daje najvjerniju sliku, odnosno prikazuje predmet onako kako bismo ga vidjeli u stvarnosti, ili kako bi ga snimio fotografski aparat. Ipak, sa stajalita Tehnikog crtanja, perspektiva (odnosno sredinja projekcija s jednim nedogledom) ima jedan nedostatak zbog kojeg se u strojarstvu rijetko koristi: bridovi paralelni u stvarnosti nisu paralelni na projekciji, a neki bridovi su prikraeni u odnosu na stvarnu duljinu, to oteava kotiranje. Osim toga, bez obzira na poloaj nedogleda u odnosu na predmet, neke njegove plohe nisu vidljive. Ovisno o poloaju nedogleda (iznad ili ispod predmeta), na projekciji su vidljive samo jedna, dvije ili tri plohe predmeta (slika 39.)
a) prednja ploha desna ploha lijeva ploha

nedogled horizont b) horizont gornja ploha N nedogled N

Slika 39. Vidljivost ploha kod sredinje projekcije

U suvremenoj tehnikoj praksi (uglavnom u podruju arhitekture) ee se koristi tzv. kosa perspektiva - predmet se promatra pod nekim kutom u odnosu na njegovu prednju plohu (slika 40.), prema [12]. Na slici 40. prikazana je kocka u karakteristinim poloajima u kosoj perspektivi. Rije je o perspektivi s dva nedogleda (NL i ND) koji se nalaze na horizontalnom pravcu. Vodoravne paralelne crte prednje plohe sastaju se u lijevom nedogledu, a iste takve crte bone plohe sastaju se u desnom nedogledu. Samo jedan brid se moe nacrtati u pravom mjerilu, svi ostali bridovi su prikraeni. Paralelni pravci postaju neparalelni, kvadrati postaju trapezi, krunice postaju elipse, itd.

46

Tehniko crtanje

Perspektiva s jednim, dva i tri nedogleda

NL

horizont
perspektiva pod kutom od 45

ND

mjerna crta
sredinja perspektiva

C C C

krunica odstojanja (Talesova krunica) sredinja perspektiva

perspektiva pod kutom od 30-60 perspektiva pod kutom od 30-60 s lijeve strane s desne strane

Slika 40. Perspektiva s dva nedogleda

Jasno je da unato vizualnoj jasnoi ovakav prikaz nije pogodan sa stajalita Tehnikog crtanja. Ponekad se, uglavnom u arhitekturi, koristi i perspektiva s tri nedogleda (slika 41.) prema [12]. Rije je o prikazu relativno visoke zgrade, onako kako bi se vidjela npr. iz helikoptera ili aviona u niskom letu.

NL

horizont

ND

Nd

Slika 41. Perspektiva s tri nedogleda (ptija perspektiva)

Ovakav prikaz naziva se i "ptija perspektiva". Slian, samo obrnut prikaz, dobili bismo kada bismo horizont premjestili ispod zgrade: dobili bismo tzv. "ablju perspektivu". Jednostavno pogledajte sliku 41. sa suprotne strane (od vrha prema dnu) i ono to vidite je (uz razumljivu razliitu vidljivost pojedinih ploha) "ablja perspektiva". Zanimljivo je uoiti da se perspektiva s dva nedogleda moe smatrati posebnim sluajem perspektive s tri nedogleda, kada je trei nedogled u beskonanosti, pa zrake projiciranja koje izlaze iz tog nedogleda postaju paralelne.

47

Tehniko crtanje

Perspektiva s jednim, dva i tri nedogleda

Jednako tako, perspektiva s jednim nedogledom (sredinja ili frontalna perspektiva) moe se smatrati posebnim sluajem perspektive s dva nedogleda, kada je jedan nedogled pomaknut u beskonanost. Na slikama 38. 41. uoljivo je da je crtanje perspektive, ak i u sluaju najjednostavnijih oblika relativno sloen i dugotrajan postupak. Zbog toga su se kroz stoljea razvijala razliita pomagala koja su olakavala rad i tono prenoenje prostornih odnosa na crte. Pogledajte sliku 42. [13]:

Slika 42. Pomagalo za crtanje perspektive, drvorez iz 16. stoljea

Stari je majstor ispred sebe postavio kvadratnu mreu kroz koju promatra model, a istu takvu mreu postavio je na crte ono to vidi kroz neki vertikalni kvadrat, prenosi na njemu odgovarajui kvadrat na crteu. Inae, i sama slika je primjer sredinje perspektive, ali s nekim pogrekama uoite ih. Dananja pomagala za klasino crtanje perspektive (slika 43. a): satna tabla i slika 43. b): Andersen tabla, temelje se na principu rotacije ravnala pri crtanju, ime se omoguava automatsko odreivanje nedogleda i zraka projiciranja.

a)

b)

Slika 43. Satna tabla (a) i Andersen tabla (b)

48

Tehniko crtanje

Perspektiva s jednim, dva i tri nedogleda

Na Andersen tabli moe se npr. relativno brzo i jednostavno nacrtati slika 41. (perspektiva s tri nedogleda). Razvoj raunala i 3D programa danas omoguavaju prikaz predmeta u proizvoljnom poloaju, u pogledu iz proizvoljne toke u prostoru, pa smo (osim u posebnim sluajevima) osloboeni crtanja perspektive. Ipak, moramo nauiti osnovna pravila kako bismo razumjeli principe paralelnog projiciranja koji se koriste u Tehnikom crtanju. Osim u tehnikim disciplinama perspektiva se danas vrlo esto koristi u jednom podruju gdje to na prvi pogled ne bismo oekivali - to je strip. Crtai stripova vrlo esto koriste svojstvo sredinje perspektive da naglase prednji plan (vidi sliku 39.). Perspektiva s dva ili tri nedogleda je nezamjenjiva pri crtanju graevina - pogledajte kako je crtan npr. Spiderman.

49

Tehniko crtanje

Paralelno projiciranje

5.2 Paralelno projiciranje

Ve je spomenuto to se dogaa ako toku iz koje izlaze zrake projiciranja odmaknemo u beskonanost. U tom sluaju se zrake projiciranja ne ire (kao to je prikazano na slici 38.), nego postaju paralelne dobivamo paralelnu projekciju koja moe biti: ortogonalna, ako su zrake projiciranja okomite na ravninu projekcije (slika 44.), kosa, ako zrake projiciranja zatvaraju s ravninom projekcije neki kut (slika 45.), aksonometrijska: zrake projiciranja su paralelni pravci koji se udaljavaju od oka promatraa i ne sastaju se u jednoj toki (slike 46. a, b, c).

b a d

b c

e f

A D

a B C

E F

Slika 44. Ortogonalna projekcija

Slika 45. Kosa projekcija

U aksonometrijske projekcije ubrajamo izometrijsku projekciju (izometrija, slika 46. a.), dimetrijsku projekciju (dimetrija, slika 46. b) i trimetrijsku projekciju (trimetrija, slika 46. c). Zajednika znaajka svih ovih projekcija je da bridovi koji su paralelni u stvarnosti ostaju paralelni i na projekciji, to znatno olakava crtanje. Kod izometrije sva tri brida predmeta crtaju se u istom mjerilu (grki: isos = isto). Odnos stranica je a : b : c = 1 :1 :1, a bone stranice zatvaraju s horizontalom kut od 30o. Koristi se u sluajevima kada oblik predmeta treba biti vidljiv u sva tri pogleda, te kada se na crte unose kote. Iako ne daje potpuno prirodan prikaz predmeta, najvie se koristi u Tehnikom crtanju zbog jednostavnosti crtanja i kotiranja. Kod dimetrijske projekcije (slika 46. b), dvije dimenzije se crtaju u istom mjerilu, a trea je prikraena na polovinu. Bone stranice zatvaraju s horizontalom kutove od 42o i 7o, a odnos stranica je a : b : c = 1 :1 : 0.5.

50

Tehniko crtanje

Paralelno projiciranje

Kod trimetrijske projekcije sve su tri dimenzije proizvoljno prikraene. Ipak najprirodnija slika se dobiva pri odnosu stranica a : b : c = 0.9 :1 : 0.5 i kutovima bonih stranica od 31o i 17o.

a
a

30

30

42

a)
c

b)
a

3 1

17

45

c)

d)

Slika 46. Paralelne projekcije a) izometrija b) dimetrija c) trimetrija d) kosa projekcija

Kod kose projekcije (slike 45. i 46. d) bridovi koji su paralelni s ravninom crtanja crtaju se u pravoj veliini duljina i visina nisu prikraene. Trea dimenzija crta se s prikratom od 1/2 do 1/3, pod kutom od 30o do 45o u odnosu na horizontalu. Posebna vrsta kose projekcije je tzv. kavalir projekcija, koja se od kose projekcije razlikuje samo u tome to se bone stranice crtaju bez prikrate (odnos stranica je a : b : c = 1 :1 :1). Iako jednostavna za crtanje i kotiranje, ova se projekcija zbog neprirodnog prikaza predmeta rijetko koristi. Unato odreenim nedostacima, zbog jednostavnosti crtanja predmeta ogranienih ravnim ili cilindrinim povrinama, kosa projekcija se stoljeima koristila u razliitim podrujima. Pogledajte kako su nacrtani postolje mlinskih kamenova, nosive grede i stepenice na slici 47.

51

Tehniko crtanje

Paralelno projiciranje

Ovaj crte (bakrorez) nastao je krajem 16. stoljea. Rije je o ilustraciji ureaja za mljevenje ita, na principu kola za gaenje. Princip kola za gaenje bio je poznat jo u staroj Grkoj, ali Vrani postavlja ljude s vanjske strane kola, to svjedoi da mu je bio poznat pojam momenta sile. Osim toga, sustav za prijenos i pretvorbu gibanja ima znaajke dananjeg koninog zupanog para.

Slika 47. Faust Vrani: Machinae novae

Razmiljajui o Faustu Vraniu kao univerzalnom renesansom geniju (filozof, leksikograf, umjetnik, inenjer...) lako emo pretpostaviti da je on autor ovog (i jo pedesetak drugih) crtea u knjizi Machinae novae (Novi strojevi). Ipak to nije tono ovi crtei imaju tehniku i umjetniku vrijednost, sigurno su raeni po Vranievim uputama, ali njihovo autorstvo se pripisuje bakrorescima Boi Bonifaiu Zlatariu (1537. 1592.) ili Martinu Koluniu (1532. 1583.)

52

Tehniko crtanje

Ortogonalna projekcija

5.3 Ortogonalna projekcija

U Tehnikom crtanju koristi se gotovo iskljuivo ortogonalna projekcija, poto najbolje ispunjava uvjete o paralelnosti bridova i jednakim relativnim odnosima dimenzija u stvarnosti i na projekciji. Osnovna pravila ortogonalnog projiciranja (ISO 128) su sljedea: nedogled je pomaknut u beskonanost, pa su zrake projiciranja meusobno paralelne i okomite na ravninu projekcije, predmet se nalazi izmeu ravnine projekcije i crtaa, projekcija predstavlja pogled (crte) onog dijela predmeta koji se vidi u smjeru gledanja. Na ovakav nain se crtanje svodi na provlaenje zraka projiciranja kroz karakteristine toke predmeta i odreivanje probodita zraka projiciranja i ravnine projekcije. Nakon toga, na projekciji se probodita spajaju, vodei rauna o prostornim odnosima. Ali, koje su to "karakteristine" toke? Na ovo pitanje nema openitog odgovora, poto sve ovisi o obliku predmeta. Ipak, pokuajmo ilustrirati jedan pristup ovom problemu: svaki strojni dio, bez obzira kako naizgled bio sloen, u osnovi se sastoji od najjednostavnijih geometrijskih tijela kugle, kvadra, cilindra, stoca, itd. Zbog toga (govorei o ravninskim oblicima) nastojimo ih svesti na osnovne elemente: duinu i krunicu. Svako odstupanje od ovih osnovnih oblika, npr. koritenje parabole, elipse ili hiperbole, izaziva tekoe kod obrade i opravdano je samo ako funkcija dijela, prostorna ogranienja ili tehnoloki razlozi to zahtijevaju. Pogledajmo 3D prikaz strojnog dijela na slici 48.

Slika 48. 3D model strojnog dijela

Slika 49. Rastavljanje na osnovna geometrijska tijela

53

Tehniko crtanje

Ortogonalna projekcija

Ovaj strojni dio rastavljen je na slici 49. na osnovna geometrijska tijela: stoac, cilindar, kocku i kuglu. Naizgled neobino, ali ak i najsloeniji oblici dobivaju se tako da se pone od nekog jednostavnog tijela, a sloeniji oblik se "gradi" dodavanjem ili oduzimanjem volumena drugih jednostavnih tijela. Ovaj princip, poznat po engleskoj kratici CSG (Constructive Solid Geometry), koriste svi suvremeni programi za 3D modeliranje. Geometrijska tijela ograniena su razliitim vrstama povrina koje se sastaju u bridovima, a bridovi se sastaju u tokama (slika 50.). Potrebno je, dakle, misaono rastaviti predmet na osnovna geometrijska tijela, te uoiti povrine, bridove i toke u kojima se bridovi sastaju. Te toke u pravilu predstavljaju karakteristine toke koje je potrebno ortogonalno projicirati na ravninu projekcije.

Slika 50. Povrine koje oblikuju volumen dijela

Na slici 51. prikazane su dvije ortogonalne projekcije strojnog dijela iz prethodnog primjera, to nas vodi ka sljedeem pitanju: da li je jedna ortogonalna projekcija dovoljna da se jednoznano definira oblik nekog predmeta? U pravilu ne, jer predmet ima tri dimenzije, a projekcija samo dvije.

Slika 51. Ortogonalne projekcije 3D modela

Na jednoj ortogonalnoj projekciji nije mogue prikazati sve tri dimenzije predmeta zbog toga se predmet projicira na vie ravnina projekcija. Ali na koliko ravnina projekcija je predmet potrebno projicirati? Neka nam za ilustraciju odgovora na ovo pitanje poslui slika 52. Na slici 52. prikazano je pet projekcija vrlo jednostavnog tijela. Uoite da su nacrt i tlocrt potpuno jednaki, to vrijedi i za lijevi i desni bokocrt (znaenje pojedinih pojmova objanjeno je u daljnjem tekstu). Na slici 52. (desno) nacrtana je izometrijska projekcija predmeta. Brojevi pokraj projekcija odgovaraju smjerovima pogleda prema slici 52. (lijevo).

54

Tehniko crtanje

Ortogonalna projekcija

Ali, niti ovih pet projekcija nije dovoljno za jednoznano odreivanje oblika tijela. Nedostaje pogled iz smjera 6 (prema slici 52.), poto se na stranjoj stani moe nalaziti bilo kakav utor, provrt i slino, to na postojeim projekcijama nije prikazano. Dakle, iako je rije o jednostavnom tijelu, koje se sastoji od dvije pravilne trostrane prizme, ni pet ortogonalnih projekcija nije dovoljno da ga u potpunosti definira.

3 5 1 4 6 4

2 5

1 3

Slika 52. Ortogonalne projekcije i smjerovi pogleda

Zbog toga nije mogue dati opi odgovor na pitanje o potrebnom broju projekcija. U jednostavnim sluajevima dovoljna je jedna projekcija, najee dvije ili tri, a u nekim sluajevima i vie. U svakom sluaju, potrebno je nacrtati onoliko projekcija koliko je nuno i dovoljno da se oblik i dimenzije predmeta jednoznano definiraju. Osim toga, na svakoj se projekciji mora vidjeti neto novo, to na ostalim projekcijama nije vidljivo ili se ne moe kotirati. Ako na nekoj projekciji nema nieg novog, onda je nema smisla ni crtati kakvog smisla bi imalo crtanje est projekcija kugle? Ve je spomenuto kako se u Tehnikom crtanju koriste razliita pojednostavljenja i odstupanja od opih pravila Nacrtne geometrije. O nainima na koje je mogue smanjiti broj projekcija, a pritom odrati potpunost i jednoznanost crtea bit e govora u Poglavljima 5.6 i 8.

55

Tehniko crtanje

Raspored ortogonalnih projekcija

5.4 Raspored ortogonalnih projekcija Ve smo vidjeli da je osnovna prednost perspektive i aksonometrijskih projekcija njihova vizualna jasnoa, ali da je njihovo crtanje relativno sloeno i dugotrajno. S druge strane, ortogonalne projekcije se crtaju brzo i jednostavno, ali se pojavljuje problem vizualizacije - na temelju vie dvodimenzionalnih crtea moramo u svijesti stvoriti "sliku" o izgledu 3D predmeta. Kako bi to uope bilo mogue, nuno je da su sve projekcije sukladne, tj. da je na njima prikazan isti predmet, u istom poloaju u prostoru i u istom mjerilu. Osim toga, smjer pogleda pri projiciranju, kao i meusobni raspored projekcija na crteu moraju biti u skladu s utvrenim pravilima, kako bi se osigurala jednoznanost prikaza. Razmotrimo najjednostavniji sluaj (projekcija toke na dvije ravnine), kako bismo shvatili smisao pravila o rasporedu projekcija. Na slici 53. lijevo, prikazana je toka T, koja je projicirana na dvije meusobno okomite ravnine A i B. Time su u ravninama projekcija dobivene toke TA i TB. Definiran je desnokretni koordinatni sustav xyz, a toka TX predstavlja projekciju toaka TA i TB na os x. Zakrenimo ravninu B za 90o oko osi x, tako da padne u istu ravninu kao i ravnina A. Time dobivamo dvije projekcije u istoj ravnini (slika 53. desno). z
A TA T x x Tx TB B TB y
Slika 53. Projiciranje toke na dvije ravnine projekcija

TA Tx

Uoimo da se toke TA, TB i TX nalaze u istoj ravnini (okomitoj na ravnine A i B), iz ega slijedi da se ove tri toke nakon zakretanja ravnine B oko osi x moraju nai na istom vertikalnom pravcu (slika 53. desno). Osim toga, toke T, TA, TB i TX predstavljaju vrhove pravokutnika pa je udaljenost toaka T i TA jednaka udaljenosti toaka TB i TX. Prema tome, duina TBTX predstavlja udaljenost toke T od ravnine A, mjereno u smjeru osi y. Analogno, duina TATX predstavlja udaljenost toke T od ravnine B, mjereno u smjeru osi Z. Jednaka pravila vrijede i pri ortogonalnom projiciranju toke na tri ravnine. Na slici 54. lijevo prikazana je toka T, koja je projicirana na tri meusobno okomite ravnine

56

Tehniko crtanje

Raspored ortogonalnih projekcija

(A, B i C) koje tvore prostorni kut. Zamislimo da su ravnine A, B i C povrine kocke izraene od papira i imaginarno "razreimo" spoj ravnina B i C du osi y. Zakrenimo ravninu B za 90o oko osi x dobit emo dvije projekcije u istoj ravnini, za koje vrijede sva pravila navedena u prethodnom primjeru. Na isti nain zakrenimo ravninu C oko osi z za 90o, u smjeru prikazanom na slici 54. lijevo.
z z A TA T x TX 0 TB TY y TB B y TY TZ TC C x TX 0 TY y A TA TZ TC C

Slika 54. Projiciranje toke na tri ravnine projekcija

Dobili smo tri ortogonalne projekcije u istoj ravnini. Ponovimo: toke TA, TX i TB nalaze se u istoj vertikalnoj ravnini (okomitoj na ravnine A i B), pa se nakon zakretanja ravnine B oko osi x moraju nai na istom vertikalnom pravcu. Primijenimo isto pravilo pri zakretanju ravnine C oko osi z za 90o, u smjeru prikazanom na slici 54. Toke TA, TZ i TC nalaze se u istoj horizontalnoj ravnini (okomitoj na ravnine A i C), pa se nakon zakretanja ravnine C oko osi z moraju nai na istom horizontalnom pravcu. Ovim razmatranjem doli smo do osnovnog pravila koje odreuje raspored ortogonalnih projekcija: dvije ortogonalne projekcije iste toke moraju se nalaziti na istom vertikalnom ili na istom horizontalnom pravcu. Sva ostala pravila koja odreuju raspored projekcija posljedica su ovog pravila. Uoimo da sve toke prikazane na slici 54. lijevo predstavljaju vrhove kvadra, te da su ortogonalne projekcije kvadra pravokutnici. Poto paralelni bridovi kvadra imaju jednaku duinu, moemo odrediti vezu izmeu poloaja toke u prostoru i poloaja projekcija te toke u odnosu na koordinatne osi: duina TATX : udaljenost toke T od ravnine B, mjereno u smjeru osi z, duina TATZ : udaljenost toke T od ravnine C, mjereno u smjeru osi x, duina TZTC : udaljenost toke T od ravnine A, mjereno u smjeru osi y. Navedena pravila vae za projekcije svih karakteristinih toaka na vie ravnina projekcije, pa je razumljivo da vrijede i za raspored svih pogleda prikazanih na istom crteu. Pogledajmo kako to izgleda na konkretnom primjeru: na slici 55. prikazan je jednostavni model, koji se openito moe promatrati iz est meusobno okomitih

57

Tehniko crtanje

Raspored ortogonalnih projekcija

smjerova (oznaenih slovima A, B, C, D, E i F). Zamislimo da smo ovaj model stavili u unutranjost papirnate kocke. Projicirajmo karakteristine toke na svih est projekcionih ravnina (ne zaboravimo da se ravnine projekcije moraju nalaziti iza predmeta) i imaginarno "razreimo" kocku du odgovarajuih bridova (slika 56.)

C A

E
Slika 55. Smjerovi pogleda

Zakrenimo stranice kocke za 90o u smjerovima prikazanim na slici 56.(odnosno za 180o u sluaju stranice F) kako bi sve stranice pale u istu ravninu kao i stranica A.

E D A C C F

F B B
Slika 56. Zakretanje ravnina projekcija

58

Tehniko crtanje

Raspored ortogonalnih projekcija

Ravnine (odnosno stranice papirnate kocke koju smo zamislili) A, B, C, D, E i F predstavljaju glavne ravnine projekcija. Rastvaranjem prostornog kuta i zakretanjem pojedinih ravnina u ravninu crtanja A, dobili smo est ortogonalnih projekcija istog predmeta u istoj ravnini (slika 57.). Na svakoj projekciji prikazan je jedan pogled na predmet, iz smjerova prikazanih na slici 56.

Slika 57. Europski nai projiciranja

Uobiajeni nazivi pojedinih pogleda, smjerovi pogleda i njihove oznake prikazani su u tablici 11. Smjer gledanja 1. 2. 3. 4. 5. 6. A B C D E F pogled sprijeda pogled odozgo pogled slijeva pogled zdesna pogled odozdo pogled straga Projekcija Naziv Oznaka nacrt N tlocrt T desni bokocrt B lijevi bokocrt B1 gornji tlocrt T1 stranji nacrt N1

Tablica 11. Smjerovi pogleda, nazivi i oznake pojedinih projekcija

Ovdje se moramo zaustaviti kako bismo ukazali na jedan problem specifian za Tehniko crtanje u strojarstvu. Naime, ako crtamo neku zgradu (arhitektura ili graevinarstvo) nae poznavanje stvarnosti i osjeaj gravitacije nam pomau u orijentaciji. Znamo da je krov "gore", a da su temelji "dolje".

59

Tehniko crtanje

Raspored ortogonalnih projekcija

Isto tako, ako crtamo ovjeka, znamo da je glava "gore", a noge su "dolje" (ovo ba ne vrijedi ako crtamo plivaa, skakaa u vodu ili gimnastiara, ali to su izuzetci). Crtajui kuu, podrazumijevamo da je "sprijeda" fasada, odnosno dio kue okrenut ulici, na kojem se nalazi ulaz. Ako crtamo neku osovinu (ili kuglu, ili cilindar, ili kocku...), to je "sprijeda"? Sa stajalita Nacrtne geometrija i pravila ortogonalnog projiciranja odgovor je jednostavan: "sprijeda" je ono to se nalazi blie promatrau. Ako su na crteu prikazane ravnine projekcija, prostorni kut i poloaj predmeta u odnosu na ravnine projekcija (slike 54. i 56.), onda su pojmovi "sprijeda straga", "gore dolje" i "lijevo desno" potpuno jasni. Meutim, na tehnikim crteima se ravnine projekcija ne crtaju, a strojni dijelovi mogu u prostoru zauzeti bilo koji poloaj. Glava vijka moe biti "gore", ali i "dolje". Osovina moe biti horizontalna, vertikalna ili kosa, pa se pri tumaenju ortogonalnih projekcija ne moemo osloniti na nae poznavanje stvarnosti. Zbog toga je nuno da pri odreivanju rasporeda projekcija potujemo pravila koja proizlaze iz pravila orogonalnog projiciranja i zakretanja pojedinih ravnina u ravninu nacrta: sve projekcije prikazuju predmet u istom poloaju u prostoru, predmet se nalazi izmeu promatraa i ravnine projekcije, dvije projekcije iste toke moraju se nalaziti na istoj vertikali ili horizontali, tlocrt se nalazi ispod nacrta, a nacrt i tlocrt imaju jednaku duljinu, nacrt i bokocrt se nalaze jedan pored drugoga i imaju jednaku visinu, bokocrt i tlocrt imaju jednaku irinu, pogled straga (stranji nacrt, oznaka F na slici 57.) moe se nalaziti na mjestu prikazanom na slici, ili lijevo od pogleda D (desni bokocrt, B1) osi predmeta se u svim projekcijama moraju podudarati, sve projekcije jednog predmeta moraju se nalaziti na istom listu papira. Kako bismo iskljuili zabunu, definirajmo sljedee pojmove: duljina predstavlja dimenziju predmeta mjerenu u smjeru lijevo desno, visina predstavlja dimenziju predmeta mjerenu u smjeru gore dolje, irina predstavlja dimenziju predmeta mjerenu u smjeru naprijed natrag. Raspored projekcija prikazan na slici 57. i opisan prethodnim pravilima odreen je normom ISO 5456-2 i naziva se metoda projiciranja 1. kvadranta (ili europski nain projiciranja, metoda E). Koristi se u cijeloj Europi, s izuzetkom Velike Britanije i Nizozemske. U SAD, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji koristi se drukiji nain projiciranja, koji se naziva metoda projiciranja 3. kvadranta (ameriki nain projiciranja, metoda A). Osnovna znaajka ovog naina projiciranja je da se ravnina projekcije nalazi izmeu predmeta i promatraa (slika 58.). Zrake projiciranja usmjerene su od predmeta prema promatrau, pa se nakon zakretanja svih ravnina u ravninu nacrta dobiva

60

Tehniko crtanje

Raspored ortogonalnih projekcija

raspored projekcija prema slici 59. Uoimo da je ovaj raspored projekcija suprotan u odnosu na europski: tlocrt se nalazi iznad nacrta, pogled slijeva nalazi se lijevo od nacrta, pogled s desna nalazi se desno od nacrta, pogled odozdo nalazi se ispod nacrta.

F C A

B
Slika 58. Ameriki nain projiciranja

U stvari, moemo uoiti da se svaka projekcija u odnosu na nacrt nalazi na onoj strani na kojoj je i promatra kao da predmet gledamo kroz prozirnu foliju iz svih est smjerova i na foliji crtamo ono to vidimo. Ovaj nain projiciranja ima odreenih prednosti kod crtanja dugih i uskih premeta (npr. osovine) ne moramo pogledom prelaziti preko cijelog nacrta kako bismo vidjeli npr. desni bokocrt, poto se on nalazi na desnoj strani. Ipak, zbog podudaranja s pravilima Nacrtne geometrije i postojanja normi, duni smo potovati europski raspored projekcija (uz neke izuzetke koji e biti spomenuti u nastavku teksta).

61

Tehniko crtanje

Raspored ortogonalnih projekcija

B
Slika 59. Ameriki raspored projekcija

Kako bi se izbjegla zabuna, crtei namijenjeni inozemstvu obavezno moraju sadravati jedan od dva simbola prikazana na slici 60. Rije je o dvije projekcije krnjeg stoca prikazane prema europskom (metoda projiciranja 1. kvadranta) ili amerikom (metoda projiciranja 3. kvadranta) rasporedu projekcija. Ovaj simbol se unosi u zaglavlje, obino pored oznake mjerila (vidi Poglavlje 4.).

Metoda projiciranja 1. kvadranta

Metoda projiciranja 3. kvadranta

Slika 60. Simboli naina projiciranja

U Tehnikom crtanju udaljenost predmeta od ravnine projekcije nema nikakvo znaenje: bez obzira koliko predmet bio udaljen, njegova ortogonalna projekcija e biti jednaka. Zbog toga se ravnine projekcija i koordinatne osi ne crtaju (na slici 57. prikazane su pomone horizontalne i vertikalne crte kako bi se istaknulo osnovno pravilo o dvjema projekcijama iste toke). Jednako tako, ne crtaju se niti pomone konstrukcijske crte kojima koordinate pojedinih toaka prenosimo iz jedne u drugu projekciju, odreuju presjecita i slino. Ukoliko ovakve crte koristimo, po zavretku crtea ih moramo izbrisati. Poto udaljenost od koordinatnih osi nema znaenja, pojedine projekcije se mogu relativno pomicati, ali samo dok je zadovoljeno pravilo o dvjema projekcijama iste toke. Dakle, tlocrt i pogled odozdo se u odnosu na nacrt mogu proizvoljno pomicati u smjeru gore dolje, a bokocrti se u odnosu na nacrt mogu proizvoljno pomicati u smjeru lijevo desno.

62

Tehniko crtanje

Poloaj u kojem se predmet crta i izbor pogleda

5.5 Poloaj u kojemu se predmet crta i izbor pogleda

Ve je spomenuto kako strojni dijelovi mogu u prostoru zauzimati razliite poloaje. Zbog toga poloaj u kojem se predmet crta ima bitan utjecaj na jasnou i jednostavnost crtea. Pri odreivanju ovog poloaja i izboru pogleda potrebno je zadovoljiti sljedee uvjete [3,6]: predmet treba postaviti u takav poloaj da je veina njegovih povrina paralelna ili okomita na glavne ravnine crtanja. U tom sluaju se povrine okomite na ravninu crtanja prikazuju kao duine, a povrine paralelne s ravninom crtanja se prikazuju u stvarnoj veliini, predmet treba postaviti u poloaj koji zauzima u stvarnosti, osim ako se time ne naruava prethodno pravilo. Ako predmet u stvarnosti zauzima kosi poloaj, crta se u vertikalnom ili horizontalnom poloaju. Jednostavnost crtea, te izbjegavanje crtanja elipsi i nejasnih prikaza su vaniji od stvarnog poloaja predmeta, predmeti koji u stvarnosti mogu zauzimati razliite poloaje (vijci, matice, svornjaci, poluge...) crtaju se u uspravnom poloaju ili u poloaju kojeg zauzimaju tijekom izrade. Zbog toga se vijci crtaju s glavom prema gore, a osovina koja se izrauje na tokarskom stroju se crta u horizontalnom poloaju, od svih moguih poloaja potrebno je odabrati onaj u kojem e se u smjeru pogleda vidjeti najvei broj povrina i bridova. Time se izbjegava crtanje nevidljivih bridova, koji najee umanjuju jasnou crtea, ako na predmetu (osim povrina okomitih i paralelnih s glavnim ravninama projekcije) postoje i kose povrine pojavljuje se problem njihovog prikaza. Zbog kosog poloaja povrine, projekcije krugova (provrti) postaju elipse, a pojedini bridovi postaju prikraeni, pa odnosi dimenzija na predmetu ne odgovaraju odnosima dimenzija na projekciji. Ovaj problem razmotrit emo u sljedeem poglavlju. Odreivanje poloaja u kojem se predmet crta i definiranje potrebnog broja projekcija trai odreeno iskustvo i planiranje. Zbog toga je na slikama 61. 63. prikazan vei broj izometrijskih projekcija razliitih modela pokuajte nacrtati odgovarajue ortogonalne projekcije ovih modela, vodei rauna o prethodno navedenim pravilima. Dimenzije modela nisu vane moete ih izravno mjeriti na izometrijskim projekcijama, ili ih odrediti proizvoljno, vodei rauna o priblinim odnosima pojedinih veliina. Pazite ako je crte kotiran, tada nikakvo odreivanje dimenzija na osnovu mjerenja na crteu nije doputeno. U tom sluaju je rije o pogreki, o emu e biti rijei u poglavlju o kotiranju. Zaponite s crtanjem jednostavnijih modela prikazanih na slici 61., koji predstavljaju kombinacije osnovnih geometrijskih tijela. Postavite model u takav poloaj za crtanje da je najvei broj njegovih povrina paralelan ili okomit na ravnine glavne projekcije.

63

Tehniko crtanje

Poloaj u kojem se predmet crta i izbor pogleda

Odaberite smjer pogleda tako da projekcija daje najvie informacija o obliku modela i najmanji broj nevidljivih bridova. Neka ta projekcija bude "nacrt" (navodnici su koriteni kako bi se ukazalo na injenicu da to ne mora nuno biti pogled sprijeda). Nacrtajte tu ortogonalnu projekciju i postavite pitanje: to nije prikazano? Ako je iz jedne ortogonalne projekcije oblik predmeta (zajedno sa svim njegovim dimenzijama) jednoznano odreen, onda nema potrebe za dodatnim projekcijama. Ako to nije sluaj (a najee nije) nastavite crtati dodatne projekcije, koje odreuju dijelove modela koji nisu prikazani na nacrtu. Vodite rauna o pravilima rasporeda projekcija, kao i o injenici da na svakoj projekciji treba biti prikazano neto novo, to na prethodnim projekcijama nije prikazano. Ako na nekoj projekciji ne postoji nita novo, onda je nema potrebe ni crtati (na slici 66., model 27, bokocrt je nepotreban tijelo je rotaciono simetrino, pa su nacrt i bokocrt jednaki). Pri crtanju vodite rauna o namjeni i irini pojedinih vrsta crta. Zbog jednostavnosti, na slikama 61. 63. prikazani su modeli koji se mogu nacrtati koristei samo tri vrste crta: vidljivi bridovi i konture (neprekinuta iroka crta 01.2.1 i 0.1.2.2, vidi Poglavlje 4.4), nevidljivi bridovi i konture (crtkana uska crta 02.1.1 i 02.1.2), sredinjice i simetrale (duga crtkano - tokasta uska crta, 04.1.1 i 04.1.2). Ako niste uspjeli nacrtati odgovarajue ortogonalne projekcije, potraite rjeenja na slikama 64. 66. Vodite rauna o tome da prikazane ortogonalne projekcije prikazane na slikama 64. 66. nisu jedino mogue tono rjeenje. Uobiajeno se kod simetrinih predmeta crta desni bokocrt, ali ako oblik premeta to zahtijeva (nekakav utor ili izboenje na desnoj strani), moe se umjesto njega crtati i lijevi bokocrt. Ponekad je teko odrediti koji pogled daje najvie informacija o predmetu: na slici 66., modeli 25 i 26 su vrlo slini simetrini su, s jednim horizontalnim provrtom. Ovaj provrt je na modelu 25 vidljiv u nacrtu, a na modelu 26 vidljiv je u bokocrtu. Ortogonalne projekcije obaju predmeta su u skladu s iznesenim pravilima Tehnikog crtanja (dakle "tone"), ali na nacrtu modela 25 postoji manji broj nevidljivih bridova. Nacrt s minimalnim brojem nevidljivih bridova ima odreenu prednost, ali se zbog toga ne moe tvrditi da je nacrt modela 26 pogrean.

64

Tehniko crtanje

Poloaj u kojem se predmet crta i izbor pogleda

Slika 61. Izometrijski prikaz modela

65

Tehniko crtanje

Poloaj u kojem se predmet crta i izbor pogleda

10

11

12

13

14

15

16

17

18

Slika 62. Izometrijski prikaz modela - nastavak

66

Tehniko crtanje

Poloaj u kojem se predmet crta i izbor pogleda

19

20

21

22

23

24

25

26

27

Slika 63. Izometrijski prikaz modela - nastavak

67

Tehniko crtanje

Poloaj u kojem se predmet crta i izbor pogleda

Slika 64. Ortogonalne projekcije modela sa slika 61. 63.

68

Tehniko crtanje

Poloaj u kojem se predmet crta i izbor pogleda

10

11

12

13

14

15

16

17

18

Slika 65. Ortogonalne projekcije modela sa slika 61. 63. - nastavak

69

Tehniko crtanje

Poloaj u kojem se predmet crta i izbor pogleda

19

20

21

22

23

24

25

26

27

Slika 66. Ortogonalne projekcije modela sa slika 61. 63. - nastavak

70

Tehniko crtanje

Odstupanja od uobiajenog rasporeda projekcija

5.6 Odstupanja od uobiajenog rasporeda projekcija

U nekim sluajevima, dosljedno potivanje pravila o rasporedu projekcija vodi ka nejasnim i nepotrebno sloenim crteima. Najee je rije o predmetima kod kojih je neka povrina postavljena koso u odnosu na glavne ravnine projekcija. Pogledajte slike 67. i 68. - bez obzira u kakav poloaj postavili predmet, neke od njegovih povrina e biti kose u odnosu na ravnine projekcija. Krunice e se projicirati kao elipse, a neke od dimenzija na ortogonalnoj projekciji e biti prikraene. Konani rezultat je neprirodna i nejasna ortogonalna projekcija (Pogled C na slici 67.), koju je vrlo teko kotirati, poto dimenzije pojedinih elemenata na projekciji ne odgovaraju stvarnim dimenzijama.

Pogled C
Pogled B

Pogled A B B
Pogled A A

Presjek B - B

Slika 67. Primjeri povrina koje su kose u odnosu na ravnine projekcija

Slika 68. Primjeri povrina koje su kose u odnosu na ravnine projekcija (nastavak)

Zbog toga, u ovakvim sluajevima, odstupamo od opih pravila i kosu povrinu ortogonalno projiciramo na pomonu ravninu (ravninu stranocrta) koja je paralelna s tom povrinom. U tom sluaju, svi relativni odnosi dimenzija na projekciji odgovaraju stvarnosti, nema prikraivanja pojedinih bridova, crtanje je znatno olakano i omogueno je kotiranje (Pogled A na slici 67.). Na slici 68. prikazana je savinuta cijev s dvije prirubnice, pa se opet susreemo sa slinim problemom: bez obzira kako predmet postavili u odnosu na glavne ravnine projekcija, jedna od prirubnica e biti postavljena koso. Zbog toga su prirubnice

71

Tehniko crtanje

Odstupanja od uobiajenog rasporeda projekcija

projicirane na pomone ravnine projekcija koje su paralelne s njihovim povrinama. Uoite da je na slici 67. primijenjen ameriki nain projiciranja (metoda projekcije 3. kvadranta), to je u ovakvim sluajevima doputeno. Slina iznimka od uobiajenog rasporeda projekcija prikazana je na slici 69:

Presjek B - B

Pogled A B A B
Slika 69. Odstupanje od uobiajenog rasporeda projekcija

Rije je o vratilu, dakle o relativno dugom i uskom strojnom dijelu. Ako elimo nacrtati pogled na vratilo s desne strane, ta se projekcija mora nalaziti lijevo od nacrta. Meutim, tamo je ve postavljen Presjek B B (vidi Poglavlje 6.), koji je slian pogledu s desne strane (ako zanemarimo rafuru). Osim toga, pogled bi nepotrebno trebao prelaziti s krajnjeg desnog na krajnji lijevi dio crtea. Zbog toga je, kao i u prethodnim primjerima, doputeno odstupanje od uobiajenog rasporeda projekcija: pogled s desne strane moe se crtati desno od nacrta, ime se u stvari koristi metoda projiciranja 3. kvadranta. Kako bi se ukazalo na odstupanje od uobiajenog rasporeda projekcija potrebno je smjer pogleda oznaiti irokom neprekinutom crtom (crta 01.2.8) koja zavrava strelicom, oznaiti pogled velikim slovom (npr. A), te iznad same projekcije napisati tekst Pogled A koji povezuje smjer pogleda i projekciju. Na kraju ovog poglavlja, jedna napomena: prebrojite koncentrine krunice na Pogledu A, te provjerite je li njihov broj toan. Razmislite to predstavlja svaka od krunica. Kod crtanja veeg broja koncentrinih krunica esto se deava da nacrtamo poneku krunicu vie ili manje od onoga to bi trebalo.

72

Tehniko crtanje

Presjeci

6. PRESJECI Strojni dijelovi vrlo esto sadre vei broj upljina, provrta, utora i slinih elemenata koji se ortogonalnim projekcijama ne mogu izravno prikazati, poto projiciramo samo toke na povrini predmeta. Nevidljive bridove i konture mogue je prikazati uskom isprekidanom crtom (crta 02.1.1, vidi Poglavlje 4.4), ali ako upljina ima sloeni oblik veliki broj nevidljivih bridova umanjuje jasnou crtea (vidi sliku 66.). Sa stajalita jednoznanog prijenosa informacija nevidljivi bridovi imaju dva nedostatka: nevidljivi brid ukazuje da se "neto" nalazi iza povrine koja je ortogonalno projicirana, ali ne daje jednoznanu informaciju o obliku i poloaju brida, odnosno o udaljenosti nevidljivog brida u odnosu na vidljive bridove zbog znaajki ortogonalnog projiciranja, projekcija nevidljivog brida e biti jednaka, bez obzira koliko daleko se brid nalazio od ravnine projekcije, poto toan poloaj nevidljivog brida u prostoru nije jednoznano definiran, nevidljivi bridovi se ne smiju koristiti za kotiranje. 6.1 Opa pravila crtanja presjeka U Tehnikom crtanju broj nevidljivih bridova nastoji se smanjiti na najmanju moguu mjeru, a za prikaz upljina i openito unutranjosti strojnih dijelova koriste se presjeci. Pogledajmo kako nastaje presjek (slika 70.)
Presjek D - D D D

a)

b)
Slika 70. Nastajanje presjeka

c)

73

Tehniko crtanje

Presjeci

postavimo zamiljenu presjenu ravninu u neki poloaj u odnosu na predmet kako bismo u presjeku vidjeli najvei broj upljina (slika 70. a). Presjena ravnina se najee postavlja kroz os predmeta ili paralelno s nekom vanjskom ravnom povrinom. Koritenje presjenih ravnina koje su kose u odnosu na glavne ravnine projekcija ili os predmeta je mogue, ali se izbjegava zbog prikraivanja pojedinih elemenata: u tom sluaju krunice postaju elipse, kvadrati postaju pravokutnici itd., to je ve spomenuto u prethodnom poglavlju, odstranimo (u mislima) dio premeta koji se nalazi izmeu promatraa i presjene ravnine (slika 70. b), nacrtajmo (prema svim pravilima ortogonalnog projiciranja) ortogonalnu projekciju predmeta kojem je odstranjen dio izmeu promatraa i presjene ravnine (slika 70. c). Bridovi koji su u presjeku postali vidljivi crtaju se neprekinutom irokom crtom,
Presjek A - B - C B C

B C

A a) b) Slika 71. Nastajanje polovinog i djelominog presjeka

c)

dijelove premeta koje je presjena ravnina presjekla potrebno je rafirati. Uoite da se upljine ne rafiraju (o detaljima rafiranja biti e rijei u nastavku teksta), poloaj presjene ravnine potrebno je prikazati na onoj projekciji u kojoj je to mogue. Poloaj presjene ravnine oznaava se crtano tokastom irokom crtom (crta 04.2.2, vidi Poglavlje 4.4). Ova crta moe se povui preko cijele projekcije ili ograniiti samo na podruje uz rubove (slika 70. a i slika 71. b), smjer pogleda oznaava se neprekinutom irokom crtom koja zavrava strelicom (crta 01.2.8, vidi Poglavlje 4.4) i velikim slovom. Iznad projekcije u kojoj je vidljiv presjek predmeta postavlja se tekst (npr. Presjek A A) koji povezuje projekciju i

74

Tehniko crtanje

Presjeci

poloaj presjene ravnine. Ukoliko je iz same projekcije poloaj presjene ravnine potpuno jasan (npr. uzduni presjek kroz os cijevi), oznaavanje poloaja presjene ravnine i tekst uz projekciju mogu se izostaviti. Meutim, ponekad je teko odrediti to je to "potpuno jasno" pa je dobra navika da se presjeci uvijek oznaavaju. Ovisno o tome koliki je dio predmeta imaginarno odstranjen, razlikujemo puni presjek, polovini presjek i djelomini presjek, puni presjek nastaje kada zamiljena presjena ravnina presjee predmet na dvije polovine (slika 70.), polovini presjek nastaje ako je predmet presjeen s dvije presjene ravnine i odstranjena je njegova etvrtina (slika 71. a, b). U pravilu se koristi kod simetrinih predmeta koji sadre upljine, u svrhu utede broja projekcija. U tom sluaju na istoj projekciji prikazana je unutranjost i vanjska povrina predmeta. Ukoliko je os predmeta vertikalna, u presjeku se crta desni dio (slika 71. a, b), a ako je os predmeta horizontalna, u presjeku se crta donji dio predmeta, djelomini presjek (slike 71. c i 72.) nastaje ako se zamiljenom ravninom presjee manji dio strojnog dijela. Uglavnom se koristi za prikazivanje manjih provrta, utora, sredinjih gnijezda i slino.

Slika 72. Djelomini presjeci

Granica djelominog presjeka se oznaava neprekinutom prostorunom crtom (crta 01.1.18) ili neprekinutom crtom s cikcakom (crta 01.1.19). Pritom treba voditi rauna da se kao granice djelominog presjeka ne koriste vidljivi bridovi na vanjskoj povrini (oznaeni strelicama na slici 72.). U tom sluaju nije mogue odrediti da li nacrtani brid pripada presjeku ili pogledu na preostali dio predmeta. Na slikama 73. i 74. prikazane su dvije este pogreke koje se javljaju kod primjene presjeka, a vezane su s prikazom bridova koji se nalaze iza presjene ravnine. Na

75

Tehniko crtanje

Presjeci

slici 73. presjena ravnina prolazi kroz os provrta koji ima dva razliita promjera. U gornjem lijevom kutu presjek je pogreno nacrtan nedostaje horizontalna crta koja povezuje prijelaz s jednog na drugi promjer (toke A i B). Odmah se postavlja pitanje zato bi tu trebao biti brid, kada presjena ravnina na tom mjestu ne presijeca materijal nego "zrak u provrtu"? Odgovor je jednostavan, ako se sjetimo osnovnog pravila o nastajanju presjeka: presjei predmet zamiljenom presjenom ravninom, odstraniti dio izmeu promatraa i ravnine i crtati ono to bismo tada vidjeli. Tono je da u provrtu na mjestu presjene ravnine nema materijala niti horizontalnih bridova, ali tada postaje vidljiv dio polukruga iza presjene ravnine, koji se ortogonalno projicira kao horizontalna crta (brid C, na slici 73. oznaen strelicom).
Pogreno

Pogreno

Ispravno

Ispravno C

Slika 73. Bridovi koji postaju vidljivi

Slika 74. Nevidljivi bridovi iza ravnine presjeka

Na slici 74. prikazan je uzduni presjek prirubnice presjena ravnina je vertikalna i prolazi kroz os. Pogreka je u tome to su nevidljivi bridovi (ortogonalne projekcije polukrunice i konture koje se nalaze iza presjene ravnine) ucrtani unutar konture prirubnice. Ako je smisao presjeka u tome da se bridovi uine vidljivim, tada oito nema smisla crtati bridove koji unato presjeku ostaju nevidljivi. Zapamtite: bridove koji u presjeku postaju vidljivi, crtamo irokom neprekinutom crtom, a nevidljive bridove iza ravnine presjeka ne smijemo crtati.

76

Tehniko crtanje

Zaokrenuti i stepenasti presjek

6.2 Zaokrenuti i stepenasti presjek

Od opih pravila o razmjetaju projekcija doputeno je odstupiti u sluaju zaokrenutih presjeka (slika 75.). Zaokrenuti presjek koristi se u svrhu utede broja projekcija i nastaje tako da se presjena ravnina imaginarno zarotira za 90. U tom sluaju se presjek pojavljuje u ravnini nacrta, pa je dodatna projekcija nepotrebna. Pogledajmo kako nastaje zaokrenuti presjek: zamiljenom presjenom ravninom presijecimo predmet, zarotirajmo presjenu ravninu za 90, poloaj prejene ravnine ne oznaavamo prema opem pravilu (slika 71.), nego simetralom (crta 04.1.2) oznaavamo os oko koje se zakree presjena ravnina, konturu presjeka crtamo uskom neprekinutom crtom (crta 01.2.1), preko svih vidljivih bridova nacrta, materijal kojeg je presjena ravnina presjekla rafira se prema pravilima rafiranja, zaokrenute presjeke doputeno je kotirati.

Slika 75. Zaokrenuti presjeci

Na istoj projekciji moe biti vie zaokrenutih presjeka, kao to je prikazano na crteu kuke (slika 75. desno). Kuka predstavlja debeli zakrivljeni tap promjenjivog presjeka - poetak i zavretak kuke imaju kruni presjek, a u sredinjem dijelu popreni presjeci imaju oblik trapeza sa zaobljenim vrhovima. Svrha razliitih poprenih presjeka je optimiranje oblika i teine kuke obzirom na njenu nosivost nastoji se da naprezanja u svim presjecima budu priblino jednaka.

77

Tehniko crtanje

Zaokrenuti i stepenasti presjek

Jo jedan detalj: podrazumijeva se zakretanje presjene ravnine za 90 koja tada pada u ravninu nacrta. Iz toga slijedi da presjena ravnina mora biti okomita na ravninu nacrta, pa upotreba kosih presjenih ravnina nije doputena. Stepenasti presjek nastaje ako predmet sijeemo s dvije ili vie paralelnih presjenih ravnina. esto se koristi u svrhu utede broja projekcija, u sluajevima kada strojni dio sadri vie utora, provrta i slino. Tada se presjene ravnine postavljaju kroz odgovarajue osi, pa je u jednoj projekciji mogue prikazati vie provrta koji se nalaze na razliitim mjestima i ije osi nisu u istoj ravnini. Pogledajmo kako nastaje stepenasti presjek (slika 76.): potreban broj paralelnih presjenih ravnina postavlja se kroz odgovarajue osi. Na slici 76. postavljene su tri paralelne ravnine: segment AB, segment CD i segment EF. Segmenti BC i DE nisu presjene ravnine u pravom smislu, nego prijelazi s jedne presjene ravnine na drugu. Presjene ravnine su paralelne s ravninom projekcije, imaginarno odstranimo dio predmeta izmeu promatraa i presjenih ravnina, te ortogonalno projicirajmo preostali dio predmeta,

Presjek A - F

E C D A B F

Slika 76. Nastajanje stepenastog presjeka

na odgovarajuoj projekciju nacrtajmo tragove presjenih ravnina i mjesta prijelaza irokom crtkano tokastom crtom 04.2.2., strelicama (iroka neprekinuta crta 01.2.8) oznaimo smjer pogleda,

78

Tehniko crtanje

Zaokrenuti i stepenasti presjek

velikim slovima oznaimo presjene ravnine i svaki prijelaz s jedne presjene ravnine na drugu (oznake B, C, D i E na slici 76.), materijal kojeg su presjene ravnine imaginarno presjekle potrebno je rafirati. Uoite vertikalne uske neprekinute crte (oznaene strelicama na slici 76.). Rije je o prijelomnim crtama koje ukazuju da presjeci lijevo i desno od prijelomne crte ne pripadaju istoj presjenoj ravnini (u sluaju lijeve prijelomne crte lijevi dio presjeka pripada presjenoj ravnini AB, a desni presjenoj ravnini CD. Kako bi se ova injenica dodatno naglasila, rafure lijevog i desnog dijela su relativno pomaknute za pola koraka. Vie o pravilima rafiranja proitajte u Poglavlju 6.4.

79

Tehniko crtanje

Izlomljeni presjek i zakretanje u ravninu crtanja

6.3 Izlomljeni presjek i zakretanje u ravninu crtanja

Izlomljeni presjek nastaje ako se strojni dio presjee s dvije ili vie presjenih ravnina koje nisu paralene, nego meusobno zatvaraju neki kut i najee se sijeku u osi strojnog dijela (slika 77.). Uglavnom se koristi kod simetrinih predmeta, kod kojih bi koritenje jedne presjene ravnine rezultiralo nesimetrinim izgledom projekcije. Pogledajte sliku 77: bez obzira kako postavili samo jednu presjenu ravninu, projekcija bi bila nesimetrina, iako je sam predmet osno simetrian. Zbog toga se koriste dvije presjene ravnine (AB i BC) koje se sijeku u osi predmeta.
Presjek A - C

B B C C

A
Slika 77. Izlomljeni presjek

Izlomljeni presjek nastaje slino kao i ostale vrste presjeka: postavimo dvije presjene ravnine koje se sijeku u osi predmeta, imaginarno odstranimo dio predmeta koji se nalazi izmeu promatraa i presjenih ravnina, sada se pojavljuje problem crtanja preostalog dijela predmeta. Kako nacrtati prostali dio i odrati simetriju na projekciji? U rjeenju ovog problema pomae nam pravilo o zakretanju u ravninu crtanja odaberimo ravninu crtanja: neka to bude ravnina BC. Drugu ravninu (ravninu AB) imaginarno zakrenimo oko osi za potreban kut, kako bi pala u ravninu crtanja BC,

80

Tehniko crtanje

Izlomljeni presjek i zakretanje u ravninu crtanja

nacrtajmo predmet u tako zamiljenom poloaju: sada presjene ravnine zatvaraju kut od 180 i projekcija je simetrina, dio materijala kojeg su presjene ravnine imaginarno presjekle potrebno je rafirati. Uoite da su zbog zakretanja presjene ravnine naruena neka od osnovnih pravila ortogonalnog projiciranja: nacrt i tlocrt nemaju jednaku irinu, a ista toka se na dvije ortogonalne projekcije ne nalazi na istoj horizontali ili vertikali. U ovakvim sluajevima, odstupanje od opih pravila je doputeno. Slian primjer zakretanja u ravninu crtanja prikazan je na slici 78. lijevo. Rije je o poklopcu s etiri provrta za vijke.

Slika 78. Zakretanje u ravninu crtanja

Presjena ravnina je oito vertikalna, pa se provrti u njoj ne bi mogli prikazati i kotirati. Zbog toga se provrti, iako presjena ravnina kroz njih ne prolazi, zakreu u ravninu crtanja kako bi se mogli ispravno prikazati uz zadravanje simetrinosti projekcije. Vezano uz zakretanje u ravninu crtanja, razmotrimo jedan primjer koji nije izravno povezan s presjecima: na slici 78. desno, prikazan je predmet kojemu je desni dio postavljen koso u odnosu na ravninu projekcije. Primjenom pravila ortogonalnog projiciranja dolo bi do prikraivanja tog dijela, pa ga ne bi bilo mogue kotirati. Zbog toga se desni dio imaginarno zakree u ravninu crtanja i crta se u tom imaginarnom poloaju. Opet je uoljivo odstupanje od opih pravila ortogonalnog projiciranja ve je spomenuto kako je to u ovakvim sluajevima doputeno.

81

Tehniko crtanje

Pravila rafiranja

6.4 Pravila rafiranja Materijal kojeg je presjena ravnina imaginarno prerezala potrebno je rafirati. Kada bi bilo rije o stvarnom "fizikom" odsijecanju, na povrini prerezanog dijela ostali bi vie ili manje izraeni tragovi pilanja u obliku kosih crta. U svrhu naglaavanja injenice da je rije o zamiljenom, a ne stvarnom presjecanju predmeta, dio materijala koji je presjeen oznaava se rafurom, koja svojim izgledom oponaa tragove pile. U naelu (kada je rije o metalima), rafura se sastoji od odreenog broja uskih, neprekinutih ekvidistantnih crta (slika 76. a). Osim naglaavanje injenice da je rije o zamiljenom presjeku, rafura ima jo jednu funkciju oznaavanje vrste materijala koji je presjeen. U arhitekturi i graevinarstvu koristi se veliki broj razliitih rafura, a oblici rafura za najee grupe materijala u strojarstvu prikazani su na slici 79: metali (slika 79. a), brtve i izolatori (slika 79. b), graevinski materijal (slika 79. c), tekuine (slika 79. d), zemlja (slika 79. e), drvo (slika 79. f). Uoite da rafura drva ima dva oblika koji oponaaju godove u poprenom i uzdunom presjeku.

a)

b)

c)

d)

e)

f)

Slika 79. Oblici rafure a) metal b) brve i izolatori c) graevinski materijal d) tekuina e) zemlja f) drvo

Pri rafiranju, potrebno je voditi rauna o sljedeim pravilima: u strojarstvu se najee koristi rafura koja oznaava metal: niz neprekinutih uskih paralelnih crta, pod kutom od 45 u odnosu na os predmeta (slika 80. a). Uoite da je nagib rafure odreen u odnosu na os predmeta, a ne u odnosu na horizontalu ili vertikalu. Ako os predmeta zatvara s horizontalom kut od 45, rafura mora biti horizontala ili vertikalna (slika 80. b), gustou rafure treba prilagoditi veliini predmeta. to je predmet manji, rafura treba biti gua i obratno. Sve crte rafure su ekvidistantne,

82

Tehniko crtanje

Pravila rafiranja

rafure presjeka razliitih tijela koja se nalaze jedno uz drugo moraju imati suprotan smjer nagiba, kako bi se naglasila fizika granica dvaju tijela (slika 80. c), ako se tri ili vie tijela meusobno dodiruju (slika 80. d) potujui prethodna pravila nije mogue izbjei isti smjer nagiba rafure na susjednim dijelovima. U tom se sluaju fizika granica pojedinih tijela naglaava tako da se na susjednim tijelima koristi rafura razliite gustoe, ili se rafura jednog tijela pomakne za "pola koraka", kako bi poetak crte rafure jednog dijela doao u prazan dio izmeu zavretaka dviju crta rafure susjednog dijela (slika 80. d),
45 45

a)

b)

c)

d)

Slika 80. Ilustracija pravila rafiranja a) i b) ispravan nagib c) suprotan nagib d) pomak rafure

svi dijelovi istog predmeta presjeeni istom presjenom ravninom moraju imati rafuru istog nagiba i iste gustoe. Dva rafirana pravokutnika na slici 81. a predstavljaju dijelove presjeka kroz cilindrini dio s provrtom u sreditu. Lijevi i desni pravokutnik pripadaju istom presjeku, pa je rafura u desnom dijelu nacrtana s pogrenim nagibom,

Pogreno
30

a)

b)

Slika 81. Ilustracija pravila rafiranja nastavak a) pogrean nagib b) rafura pod kutom od 30

ako bone stijenke predmeta zatvaraju s osi kut od priblino 45, rafura se iznimno postavlja pod kutom od 30 ili 60 u odnosu na os, kao bi se izbjegla paralelnost crta rafure i bridova koji su vidljivi u presjeku (slika 81. b),

83

Tehniko crtanje

Pravila rafiranja

svi dijelovi istog predmeta moraju u svim projekcijama imati rafuru jednakog nagiba i jednake gustoe (slika 82. a), ukoliko se predmet sijee s vie paralelnih ravnina (slika 82. b), lijevi i desni dio predmeta ne pripadaju istoj presjenoj ravnini. Kako bi se to naglasilo, na mjestu prijelaza iz jedne presjene ravnine u drugu ucrtava se prijelazna crta (neprekinuta uska crta 01.1.1), a jedna od rafura se pomie za pola koraka,

Presjek A - D

C A a) B b) D c)

Slika 82. Ilustracija pravila rafiranja nastavak a) isti nagib rafure b) pomak rafure na prijelaznoj crti c) rafiranje uskih presjeka

vrlo uski presjeci (popreni presjeci limova, profila i sl.) se ne rafiraju nego se potpuno zacrne. Problem se javlja u sluaju kada se vie takovih presjeka dodiruje (slika 82. c) - zbog zacrnjenja se na crteu gubi fizika granica izmeu pojedinih dijelova. U tom sluaju se izmeu pojedinih dijelova ostavlja prazna povrina male irine pojedini dijelovi se crtaju kao da izmeu njih postoji odreeni razmak, mada se u stvarnosti dodiruju. Ovo pravilo o zacrnjenju presjeka malih dimenzija potie iz vremena kada su se crtei izraivali runo crtanje velikog broja kratkih crta rafure oduzima puno vremena, pa je jednostavnije i znatno bre cijelu povrinu presjeka zacrniti. Ako crtee izraujemo na raunalu, svejedno je kakav je oblik rafure ionako e ga generirati raunalo, ali ovo se pravilo, dijelom iz navike i dalje primjenjuje (vidi slian primjer na slici 86).

84

Tehniko crtanje

Elementi strojeva koji se ne sijeku

6.5 Elementi strojeva koji se ne sijeku Na slici 83. a) prikazan je presjek nacrtan prema svim do sada navedenim pravilima. Ipak, potrebno je i malo mate kako bi se shvatilo da je rije o vijku u slijepoj rupi. Oito je, dakle, da postoje sluajevi u kojima dosljedna primjena pravila presjeka vodi ka nejasnom prikazu predmeta. Najee je rije o strojnim dijelovima koji se ne crtaju u presjeku ako presjena ravnina prolazi kroz njihovu uzdunu os. Tada se iznimno odstupa od opih pravila i takvi se dijelovi crtaju u pogledu. Pogledajmo najee primjere: Uzduno se ne presijecaju elementi za spajanje: vijci, matice i podlone ploice (slika 83. b) i c). Uoite presjek B B na slici 83. b): kada presjena ravnina prolazi popreno kroz vijak, tada se sva pravila presjeka uobiajeno primjenjuju.

Presjek A-A Presjek C-C (pogreno) B B Presjek D-D

Presjek B-B

C A a) b) A c)

Slika 83. Presjeci vijka, matice i podlone ploice a) pogrean presjek vijka b) ispravan presjek vijka c) presjek matice

Ako je zbog nekog razloga potrebno prikazati presjek matice, tada se presjena ravnina postavlja okomito na paralelne stranice, a ne kroz vrhove esterokuta (slika 83. c) Uzduno se ne sijeku limovi (slika 84. a) i ramena (paoci), slika 84. b). Na slici 84. a) potrebno je uoiti nekoliko detalja: u skladu s odstupanjem od opih pravila, limovi su prikazani u pogledu iako presjena ravnina prolazi kroz njih (nema rafure). Ali to predstavljaju zacrnjeni pravokutni trokuti? Rije je o kutnom zavaru kojim su spojeni horizontalni dio (s provrtima za vijke) i vertikalni dio (cijev). Poto je u presjenoj ravnini vidljiva kontura zavara, potrebno ga je rafirati, odnosno, budui da je rije o

85

Tehniko crtanje

Elementi strojeva koji se ne sijeku

presjeku malih dimenzija, potrebno ga je zacrniti (vidi sliku 82. c). Pravila o crtanju i oznaavanju zavara potraite u Poglavlju 10. Inae, ak i u sluaju da umjesto etiri lima na crteu postoje tri lima koja u tlocrtu zatvaraju kut od 120, zbog pravila o izlomljenom presjeku i zakretanju presjene ravnine u ravninu crtanja, (vidi slike 77. i 78.), presjek A B na slici 84. a) izgledao bi jednako.

Presjek A-B

Presjek C-D

a)

b)

Slika 84. Limovi i ramena u uzdunom presjeku

Uzduno se ne sijeku ramena (paoci) na zupanicima (slika 85. a) i ramena na runim kolima (slika 85. b). Crtanje zupanika inae predstavlja poseban problem zbog oblika zubi i svih informacija koje je potrebno prenijeti (i time ispuniti svrhu Tehnikog crtanja) sam crte nije dovoljan, bez obzira na broj projekcija i presjeka.

a)
Slika 85. Zupanik i runo kolo

b)

86

Tehniko crtanje

Elementi strojeva koji se ne sijeku

Profil zuba je najee evolventa (krivulja koju opisuje toka na pravcu koji se odvaljuje po krunici), ija je konstrukcija relativno sloena. Pritom valja imati u vidu da zupanici sadre veliki broj zubi, a za svaki zub bi trebalo konstruirati dvije evolvente, to je dugotrajan, ali nepotreban postupak. Evolventni bok e nastati u procesu izrade (npr. odvalnim postupkom), pa tono nacrtani profil boka zuba nije potreban za njegovu izradu. Ne ulazei u podruje Elemenata strojeva, moemo zakljuiti da je vei broj parametara koji odreuju geometriju zupanika (modul, pomak profila, oblik prijelazne krivulje...) gotovo nemogue nacrtati. Zbog toga se zupanici crtaju pojednostavljeno, a svi potrebni podaci koji su potrebni za njihovu izradu upisuju se u tablicu koja se prilae crteu. Na crteu se (ako je rije o uzdunom presjeku - vidi sliku 85. a) promjeri preko glave i korijena crtaju irokom neprekinutom crtom, a diobeni promjer se crta uskom crtom tokom. Sami zubi se najee ne crtaju, ili, ako je rije o strunoj literaturi iz podruja Elemenata strojeva, nacrta se jedan ili dva zuba u svrhu ilustracije nekog dijela teksta povezanog uz crte. Valjani profili (I profil, T profil i sl.) se ne sijeku - ako presjena ravnina prolazi kroz uzdunu os profila, on se prikazuje u pogledu (slika 86. a). Ukoliko je rije o poprenom presjeku, kontura se ne rafira nego zacrni, to je ve spomenuto u komentaru uz sliku 82.

a)

b)

c)
Slika 86. Profili, limovi i osovine

Isto pravilo vrijedi i za limove uzduno se ne sijeku, nego se prikazuju u pogledu. Ukoliko je rije o poprenom presjeku, vrijede opa pravila o presjecima i rafuri (slika 86. b). Osovine i vratila se prikazuju u pogledu, iako presjena ravnina prolazi kroz uzdunu os (slika 86. c). Ako je presjek nuan, kako bi se prikazali utor za pero, sredinje gnijezdo ili utor za uskonik, koristi se djelomini presjek koji se ograniava uskom

87

Tehniko crtanje

Elementi strojeva koji se ne sijeku

prostorunom crtom. Ne zaboravite da se u tom sluaju kao granica djelominog presjeka ne moe koristiti vidljivi brid na povrini osovine (vidi sliku 72.) Ojnice i poluge (slika 87.) se takoer ne sijeku uzduno, nego se prikazuju u pogledu. Ukoliko je to nuno (zbog nekog utora ili provrta) koristi se djelomini presjek. Koritenjem zaokrenutog presjeka (slika 87. b) esto se moe utedjeti na potrebnom broju projekcija.

a)
Slika 87. Ojnice i poluge

b)

Sve vrste klinova (segmentni klin, slika 88. a), utjerni klin (slika 88. b) i pera (slika 88. c) se ne sijeku uzduno - prikazuju se u pogledu. Kako bi se utori za pera i klinove na vratilima mogli prikazati, koristi se djelomini presjek, poto se puni uzduni presjek osovina i vratila ne moe koristiti.

rebro

a)

b)
Slika 88. Klinovi i pera a) segmentno pero b) utjerni klin c) pero

c)

Zakovice (slika 89. a), svornjaci (slika 89. b), osovinice (slika 89. c) i ruice (slika 89. d) uzduno se ne sijeku.

88

Tehniko crtanje

Elementi strojeva koji se ne sijeku

Crtajui djelomine presjeke (ili poglede) moramo voditi rauna da na crte prua dovoljno jasnu predodbu o stvarnom izgledu dijela. to bi se dogodilo kada djelomini presjek na slici 89.a) ne bi ukljuio glave zakovica ili glavu svornjaka na slici 89. b)? U tom sluaju ne bismo znali da li je rije o zakovici, svornjaku ili dosjednom vijku. Ne zaboravite vie puta spominjano pravilo - kao granica djelominog presjeka ne moe se koristiti brid vidljiv na povrini presjeka. U tom sluaju ne moemo znati da li se brid nalazi u presjenoj ravnini ili na povrini dijela. Jednako pravilo vrijedi i za djelomine poglede: to bi se dogodilo da djelomini pogled na slici 89. a) dolje, ne ukljuuje neprekinute vertikalne crte - projekcije skoenih rubova spojnih limova? Teko da bismo u tom sluaju mogli razumjeti koje dijelove zakovice uope spajaju.

Presjek A-A

b)

c)

a)

d)

Slika 89. Zakovice, svornjaci, osovinice i ruice a) djelomini pogled b) svornjak c) osovinca d) ruica

Na kraju ovog poglavlja valja ukazati na jednu injenicu: studenti (posebno oni koji u srednjoj koli nisu sluali Elemente strojeva) esto zaboravljaju na odstupanja od opih pravila presjeka, pa koriste pune uzdune presjeke kroz limove, vijke, osovine, itd. Razlog tome je to su odstupanja od opih pravila povezana s funkcijom pojedinog dijela i zahtijevaju prethodno poznavanje Elemenata strojeva. Ako ne znamo da je "ono to treba nacrtati" pero, ako ne znamo to je pero i emu slui, teko da emo se sjetiti da se uzduni presjek u sluaju pera ne moe koristiti. Elementi strojeva su opseno podruje strojarstva, pa u okviru Tehnikog crtanja nije mogue iznijeti sva pravila crtanja pojedinih elemenata. Nauite dakle osnovne primjere prikazane u tekstu, a detalje treba uiti tijekom daljnjeg studiranja.

89

Tehniko crtanje

Kotiranje

7. KOTIRANJE

Kotiranje je postupak unoenja mjera koje mora imati konano izraeni predmet. Konanu dimenziju predmeta odreuje kota (odnosno kotni broj) bez obzira na veliinu predmeta na crteu. Iako je kotiranje naizgled jednostavno, esto se pri kotiranju dogaaju pogreke koje, ako se na vrijeme ne otkriju, mogu izazvati velike materijalne tete. Zbog toga je kotiranju potrebno posvetiti veliku panju, nauiti opa pravila i odreene iznimke, te uskladiti kotiranje s tehnolokim procesom proizvodnje predmeta. Pogledajmo najprije nekoliko definicija. Prema normi ISO 129, dimenzija (mjera, izmjera) je vrijednost izraena u naravnoj jedinici (u strojarstvu je to milimetar) i oznaena grafiki na tehnikim crteima crtom ili simbolom. Obzirom na vanost, dimenzije se dijele u tri skupne: funkcijska dimenzija ili mjera je ona koja je bitna za funkcioniranje strojnog dijela ili sklopa (oznake F na slici 90.), nefunkcijska dimenzija ili mjera je ona koja nije bitna za funkcioniranje dijela ili sklopa (oznake N na slici 90.), pomona dimenzija ili mjera je ona koja je samo informativna i ne upotrebljava se u procesu proizvodnje. Izvodi se iz drugih dimenzija na crteu i preporuljivo ju je stavljati unutar zagrada (oznaka P na slici 90.).

F F

F N F F F

N N (P)
Slika 90. Funkcijske, nefunkcijske i pomone mjere

Ve iz ovih definicija je vidljiva nunost poznavanja tehnolokih procesa za ispravno kotiranje, te nunost suradnje tehnologa i projektanata u praksi. Ova injenica stvara studentima odreene probleme, poto se Tehniko crtanje predaje na prvoj godini studija, a razliiti tehnoloki procesi se ue na viim godinama. Ipak, potrebno je odmah nauiti osnovna pravila (i iznimke), a znanje dopunjavati tijekom daljnjeg studija i u praksi.

90

Tehniko crtanje

Opa pravila kotiranja

7.1 Opa pravila kotiranja

1. Pri kotiranju se koriste kotne crte (oznaka KC na slici 91.), pomone kotne crte (oznaka PKC na slici 91.) i kotni brojevi (oznaka KB na slici 91.) Kotne crte i pomone kotne crte se crtaju neprekinutom uskom crtom 01.1. 2. Kotna crta je uvijek paralelna s bridom kojeg kotira. Pomone kotne crte su u pravilu okomite na kotirani brid. Iznimka je kotiranje blago nagnutih bridova kada se kotne crte povlae pod kutom od 30 (odnosno 60 - slika 91. c). Pomone kotne crte jednim krajem dodiruju brid koji se kotira, a drugi kraj je produljen za 1 mm do 3 mm u odnosu na kotnu crtu. Obje pomone kotne crte moraju imati jednaku duljinu.

PKC 20 a) b) KB KC

c)

Slika 91. Kotne crte, pomone kotne crte i kotni brojevi a) izometrijski prikaz b) kote i pomone kotne crte c) nagnute pomone kotne crte

3. Strelice koje se koriste u podruju strojarstva imaju oblik zacrnjenog istokranog trokuta. Vrni kut strelice iznosi 15. Vrh strelice mora dodirivati pomonu kotnu crtu (odnosno brid ili simetralu u sluajevima kada se oni koriste kao pomone kotne crte). Duljina strelice ovisi o veliini crtea, u pravilu je jednaka visini kotnog broja. Na slici 92. prikazane se neke este pogreke vezane uz izgled i poloaj kotnih crta, strelica i brojeva.

50 50 50 50
Slika 92. Pogreni oblici kotnih crta strelica i brojeva

30

30

30

91

Tehniko crtanje

Opa pravila kotiranja

4. Kotni broj se upisuje iznad kotne crte, na sredini razmaka izmeu pomonih kotnih crta. Kao i svi ostali elementi crtea, kotni brojevi se itaju (i upisuju) s lijeva na desno i odozdo prema gore. Kako bi se osigurala itljivost kotnih brojeva, na povrini koju oni zauzimaju ne smije se nai niti jedan drugi element crtea (simetrale, kotne i pomone kotne crte, itd.). 5. Svaka se dimenzija na crteu kotira samo jednom, i to u projekciji na kojoj je najjasnije prikazano to se kotira . Kotiranje nevidljivih bridova treba izbjegavati. Bolje je presjekom nevidljive bridove uiniti vidljivim, pa ih onda kotirati, (slika 93.).

pogreno 8

ispravno

ispravno 8

Slika 93. Kotiranje nevidljivih bridova - izbjegavati

6. Na crteu se koristi samo jedna jedinica mjere u strojarstvu to je milimetar, te se ta duinska jedinica ne upisuje iza kotnog broja. U posebnim sluajevima, kada se koriste druge jedinice (coli, kutovi, fizikalne jedinice...), obavezno se navode iza broja. 7. Simetrale se ne smiju koristiti kao kotne crte (slika 94. a), ali se mogu koristiti kao pomone kotne crte. Krunice se u pravilu kotiraju iznutra, zbog utede prostora. Od ovog pravila se moe odstupiti u sluaju krunica malog promjera ili kako bi se izbjeglo krianje kotnih crta (slika 94. c).

pogreno

ispravno

ispravno

a)

b)
Slika 94. Kotiranje krunica a) pogreno b) i c) ispravno

c)

92

Tehniko crtanje

Opa pravila kotiranja

8. Ukoliko se kotna crta nalazi u podruju rafure, njen smjer mora biti okomit na smjer rafiranja. rafura se prekida na mjestima strelica i kotnog broja (slika 95. e). Kada se brid koristi kao pomona kotna crta, tada kotna crta ne smije biti u produetku nekog drugog brida. Potrebno je nacrtati pomone kotne crte, kako se zbog poloaja kotna crta ne bi smatrala bridom (slika 95. f). 9. Brid se ne smije koristiti kao kotna crta (slika 96. a). Kotne i pomone kotne crte se, ukoliko je to mogue, u pravilu postavljaju izvan konture predmeta (slika 96. b). Kote je potrebno rasporediti tako da se izbjegne njihovo krianje (slika 96. c). U nekim sluajevima to nije mogue tada se kotne crte i pomone kotne crte ne prekidaju, a kotni brojevi se rasporeuju tako da se omogui najbolja itljivost.
pogreno ispravno pogreno

a) pogreno

b) ispravno
20

c) ispravno

d)

e)

f)

Slika 95. Kotiranje unutar rafiranog podruja i koritenje brida kao pomone kotne crte

10. Kotna crta (slika 97. a). ne smije biti istovremeno i pomona kotna crta (osim u iznimnom sluaju navedenom u nastavku teksta). Strelice se u pravilu postavljaju s unutranje strane. S vanjske strane strelice se postavljaju samo u sluaju nedostatka prostora.
pogreno ispravno pogreno ispravno

a)

b)

c)

d)

Slika 96. Pogreke u postavljanju kotnih crta a) brid kao kotna crta b) ispravno c) krianje kota d) ispravno

93

Tehniko crtanje

Opa pravila kotiranja

pogreno

ispravno

5 2

3 4 2

a)

b)

Slika 97. Pogreka u postavljanju kota i upis brojeva pri nedostatku prostora

U sluaju lananog kotiranja (slika 97. b), ponekad nema mjesta za strelice i kotne brojeve. Tada se umjesto dviju strelica koje su usmjerena jedna prema drugoj upisuje kratka kosa crta. Ako nema mjesta za kotni broj, on se pie na slobodnoj povrini crtea, a pokaznom crtom se povezuje s mjestom na kojem bi se trebao nai.

94

Tehniko crtanje

Kotiranje krunih lukova, kutova i krivulja

7.2 Kotiranje krunih lukova, kutova i krivulja Openito, kruni lukovi se kotiraju pokaznom crtom koja zavrava strelicom i kotnim brojem kojemu prethodi oznaka "R" (slika 98. a). Pritom su mogui slijedei sluajevi: sredite luka nalazi se na simetrali (slika 98. b). Pokazna crta se povlai od sredita luka i zavrava strelicom koja dodiruje luk. Lukovi se u pravilu kotiraju s unutranje strane, strelica se postavlja s vanjske strane jedino u sluaju nedostatka prostora. Uoite da je vidljivi brid prekinut, kako ne bi prelazio preko strelice,

12
R100 R200

Slika 98. Kotiranje lukova a) lukovi veeg polumjera b) prekid vidljivog brida

kod lukova velikog polumjera sredite luka se esto nalazi izvan papira (slika 98. a). Pokazna crta je u tom sluaju relativno kratka, uz sami luk i ne dosee do njegovog sredita, ukoliko je sredite luka izvan simetrale, potrebno je kotirati i njegovu udaljenost u odnosu na simetralu (slika 98. a).

a)

30 b) c)

Slika 99. Kotiranje lukova (nastavak) a) lukovi sa zajednikim sreditem b) i c) lukovi malog polumjera

95

R2

4 R12

20 a) b)

R1 .5

Tehniko crtanje

Kotiranje krunih lukova, kutova i krivulja

Ukoliko vie lukova ima zajedniko sredite, tada pokazne crte zavravaju na krugu polumjera 2 3 mm, kako bi se izbjeglo gomilanje veeg broja crta na malom prostoru. Kada je iz samog crtea potpuno jasno da je rije o krunom luku, oznaka "R" ispred kotnog broja moe se izostaviti (slika 99. b). Sredita lukova iji je polumjer manji od 3 mm (est sluaj kod zaobljenja) nije potrebno posebno oznaavati (slika 99. c). Kutovi se kotiraju krunim lukom s dvije strelice na krajevima koje dodiruju duine koje se kotiraju. Kotne brojeve mogue je upisivati po duini luka (slika 100. a) ili uvijek horizontalno, bez obzira na poloaj krunog luka (slika 100. b). Ukoliko se kotni brojevi runo upisuju po duini luka, valja izbjegavati podruje od 30 u odnosu na horizontalu, zbog neprirodnog poloaja ruke pri pisanju.

45 45

60

45

60

45
30
60

30

30
45

60

45

Ve je spomenuto kako u sluaju kotiranja kutova odstupamo od opeg pravila da se mjerna jedinaca ne upisuje. Poto se kutovi mogu mjeriti u stupnjevima ili radijanima, obavezno je upisati i mjernu jedinicu, npr. 25 15' 20''. Krivulje sastavljene od krunih lukova tako se i kotiraju (slika 101.). Pritom je potrebno kotirati sredita krunih lukova u odnosu na simetralu ili vidljive bridove.

30

45

45

Slika 100. Kotiranje kutova a) po duini luka b) uvijek horizontalno

10

6 15

35

Slika 101. Kotiranje krivulja koje se sastoje od lukova

96

Tehniko crtanje

Kotiranje krunih lukova, kutova i krivulja

Neto sloenije je kotiranje u sluaju kada se krivulja ne moe rastaviti na krune lukove (est sluaj kod ruki alata koje su oblikom prilagoene ljudskoj aci). U takvim sluajevima koristi se nadreeno slijedno kotiranje (vidi Poglavlje 7.7) koje predstavlja jednu vrstu pojednostavljenog paralelnog kotiranja.

Slika 102. Kotiranje krivulja koje se ne sastoje od lukova

Na slici 102. krivulje su podijeljene u vei broj dijelova. Oznaka poetka kotiranja je krug na kraju ruice, a na mjernu crtu se stavlja samo jedna strelica, koja je suprotno usmjerena u odnosu na oznaku poetka kotiranja. U ovom konkretnom sluaju, kotirani su promjeri ruice na odgovarajuoj udaljenosti od poetne toke. Uoite da je u ovakvim sluajevima doputeno odstupiti od jednog opeg pravila kotiranja pomone kotne crte se istovremeno koriste i kao kotne crte.

97

Tehniko crtanje

Kotiranje skoenja i kugle

7.3 Kotiranje skoenja i kugle Velik broj strojnih dijelova (osovine, vijci, zakovice, provrti, svornjaci, itd.) imaju skoenja na krajevima, kako bi se olakalo njihovo centriranje pri montai i izbjegla mogunost ozljede na otrim rubovima. Za kotiranje skoenja potrebne su dvije veliine: kut skoenja u odnosu na simetralu i duljina skoenja mjerena u smjeru simetrale (slika 103. a, e).
5 5x30 2x45 2x45 90
30

2 a) b) c) d) e)

Slika 103. Kotiranje skoenja a) s dvije kote b) e) skraeni naini kotiranja skoenja

Obje veliine se na kotnoj crti piu skraeno, u obliku "A x B", gdje A predstavlja duljinu skoenja mjerenu u smjeru simetrale, a B predstavlja kut skoenja u odnosu na simetralu. Ova oznaka se moe postaviti izravno na kotnu crtu (slike 103. b, d), ili na pokaznu crtu koja zavrava strelicom (slika 103. c). Svi naini kotiranja skoenja prikazani na slici 103. su ispravni. Napomena: na starijim crteima moe se umjesto oznake "A x B" nai oznaka "A / B" koja ima jednako znaenje. Sa stajalita ortogonalnog projiciranja za potpuno definiranje kugle trebale bi nam zapravo dvije projekcije (nacrt i bokocrt ili tlocrt). Iz jedne projekcije ne moemo zakljuiti da li je nacrtana krunica nastala kao projekcija kugle ili projekcija eone strane valjka. Zbog toga se, u svrhu utede broja projekcija, pri kotiranju kugle koriste oznake SR (sferni radijus) ili S (sferni promjer) koje se upisuju ispred kotnog broja (slika 104.).

a)

SR60

SR

S 50

Oznaka SR koristi se kada je na projekciji vidljivo manje od polovice kugle (slika 104. a), a oznaka S kada je vidljivo vie od polovice kugle (slika 104. b). Na starijim crteima mogu se nai i oznake npr. "kugla R50" ili "kugla 50" s jednakim znaenjem.

12

b)

Slika 104. Kotiranje kugle

98

Tehniko crtanje

Kotiranje konusa, nagiba i suenja

7.4 Kotiranje konusa, nagiba i suenja Oblik konusa je est u strojarstvu konini stezni spojevi, konine tarne spojke, konini izdanci na alatima, itd., koriste trenje i odnose sila na koninim povrinama za prijenos snage, odnosno okretnih momenata. Konusi se izrauju razliitim tehnolokim postupcima tokarenjem, lijevanjem ili kovanjem.
1:x

/2

L a)
/2

1:x

L b) c)

Slika 105. Dimenzije koje odreuju konus a) stoac b) krnji stoac c) postavka tokarskog noa

Po zavrenoj izradi tonost njihovog oblika potrebno je kontrolirati obzirom na doputena odstupnja (vidi Poglavlje 12. i Poglavlje 13.). Zbog toga je kotiranje konusa odreeno normom prema normi ISO 3461-2 konus se oznaava istokranim trokutom s vrnim kutom od 30, koji se crta na sredini pokazne crte koja zavrava strelicom (slika 105. a, b). Pokazna strelica crta se uskom, a sam simbol irokom neprekinutom crtom. Pod pojmom konusa podrazumijevamo oblik stoca (slika 105. a) ili krnjeg stoca (slika 105. b). Stoac je jednoznano odreen s dvije veliine promjerom osnovice (D) i visinom (L). Kut izvodnice (a/2) moe se izraunati:

tan

D/2 L

/2

(1)

odnosno, u sluaju krnjeg stoca:

tan

D/2d /2 Dd = L 2L

(2)

99

Tehniko crtanje

Kotiranje konusa, nagiba i suenja

Konus se definira kao omjer:

D 1 1 = = =K L L x D
odnosno, u sluaju krnjeg stoca:

(3)

Dd 1 = =K L x

(4)

Pogledajte kako je kotiran konus na slici 106. i uoite da se pri kotiranju odstupilo od jednog od osnovnih pravila: kota treba biti toliko da jednoznano odrede oblik i dimenzije predmeta.
1:6 445'49'' ( 70) 24
251'45''

1:10 18

55

1:10 30

90 60
Slika 106. Kotiranje konusa a) vanjski konus b) unutarnji konus c) kotiranje kuta konusa

Konus je jednoznano odreen promjerom 55, visinom L = 90, te simbolom konusa i oznakom 1 : 6. Iz toga slijedi da su oznaka kuta 445'49'' i promjer 70 suvini. U ovom sluaju to nije tono kut izvodnice je potrebno kotirati zbog tone postavke tokarskog noa u odnosu na izradak, a kota 70 je pomona kota, pa je zbog toga upisana unutar zagrada (vidi Poglavlje 7.1). Na primjeru konusa sa slike 106. desno izraunajmo potrebne veliine za oznaavanje konusa (D = 24, d = 18, L =60). Prema (4) slijedi:

D d 1 24 18 6 1 = = = = L x 60 60 10
Dakle oznaka konusa je 1 : 10. Prema (2) izraunajmo kut izvodnice:

(5)

tan

6 D / 2 d / 2 D d 24 18 = = = = 0, 05 2L 2 18 120 L

(6)

= arctan 0, 05 = 251'45''

100

Tehniko crtanje

Kotiranje konusa, nagiba i suenja

Jo jedan detalj u vezi oznaavanja konusa na slici 106. lijevo i u sredini oznake konusa su suprotno usmjerene. Oznaka konusa se postavlja tako da vrh trokuta pokazuje smjer suenja konusa. Poseban sluaj konusa je Morseov konus, koji se koristi na koninim izdancima alata i koninim provrtima na vretenima alatnih strojeva.

Morse 3

Slika 107. Oznaavanje Morseovog konusa

Sve dimenzije ove vrste konusa su odreene normom (DIN ISO 3040), pa ih ne treba oznaavati na crteu postavlja se samo oznaka konusa (Morse 1, Morse 2, ... Morse 6). Ovaj postupak je slian oznaavaju navoja upisuje se samo npr. M10, a svi ostali podaci se nalaze u odgovarajuim prirunicima. Pod nagibom podrazumijevamo nagnutost jedne povrine u odnosu na simetralu (koja moe biti horizontalna ili vertikalna) ili u odnosu na neku drugu referentnu ravnu povrinu. Nagib se moe definirati kutom, tangensom kuta napisanim u obliku razlomka ili postotkom (slika 108):
25 A 3 10
R2 .4

14%

Slika 108. Dimenzije koje odreuju nagib

Prema slici 108. slijedi:

nagib =

A B 1 = L x

odnosno = arctan

A B L

(7)

Pod pojmom suenja podrazumijevamo pravilnu etverostranu piramidu ili pravilnu krnju etverostranu piramidu. Suenje, vrni kut i nagib odreuju se prema sljedeim izrazima (DIN 406 T2), prema slici 109.:
/2
/2

Slika 109. Veliine koje odreuju suenje

101

Tehniko crtanje

Kotiranje konusa, nagiba i suenja

Za piramidu:

1 A = x L
Za krnju piramidu:

tan

A 2L

1 A = 2x 2L

(8)

1 A B = x L

tan

A B 2L

1 A B = 2x 2L

(9)

Oito je da suenje predstavlja dvostruki nagib. Piramida je simetrina, a nagib odreuje nagnutost jedne povrine prema simetrali zbog toga mora vrijediti odnos nagib : suenje = 1: 2. Prema tome, suenje se moe kotirati prema pravilima o kotiranju suenja ili prema pravilima o kotiranju nagiba. Izraunajmo potrebne vrijednosti za kotiranje nagiba i suenja prema veliinama na slici 110. (A = 26, B = 20, L = 60).
1:10 1:20

20

26

60

26

60

Slika 110. Oznaavanje suenja

Prema (9) slijedi:

1 A B 26 20 6 1 = = = = x L 60 60 10 6 A B 26 20 tan = = = = 0, 05 2 2L 2 60 120 = arctan 0, 05 = 251'45'' 2 A B 26 20 1 6 1 = = = = 2x 2L 2 60 120 20

(10)

Dakle suenje iznosi 1 : 10, nagib iznosi 1 : 20, uz polovinu vrnog kuta od 251'45''. Primijetite, da znajui odnos nagib : suenje = 1 : 2, jednu od ovih dviju veliina nije potrebno raunati. Na crteima se suenje oznaava istim simbolom kao i konus jednakokrani trokut s vrnim kutom od 30, koji se postavlja na pokaznu crtu koja zavrava strelicom. Zabuna, tj. zamjena suenja i konusa nije mogua zbog znaenja ostalih oznaka oznake (promjer) kod konusa, odnosno oznake (kvadrat) i prekrienih dijagonala kod suenja. O pravilima koritenja ovih oznaka proitajte vie u sljedeem poglavlju.

102

20

Tehniko crtanje

Oznake (promjer) i (kvadrat)

7.5 Oznake (promjer) i (kvadrat) Na slici 111., prema [3] prikazana su etiri tijela sastavljena od pravilnih etverostranih prizmi i valjaka. U pogledu sprijeda (nacrtu), sva etiri tijela imaju jednake ortogonalne projekcije, pa je za svako tijelo potrebno nacrtati jo i tlocrt, kako bi se u potpunosti odredio njegov oblik.

Slika 111. Kombinacije valjaka i etverostranih prizmi

Kako bi se utedjelo na broju projekcija (uz obavezno zadravanje jednoznanosti) u sluajevima valjaka i prizmi koriste se oznake se (promjer) i (kvadrat) koje se upisuju ispred kotnog broja (slika 112.).

10 20 27 20

10 27 20

10 27 20

10

19

19

19

19

Slika 112. Upotreba oznaka (promjer) i (kvadrat)

Oznaka (promjer) ukazuje da je kotirani brid nastao ortogonalnom projekcijom krunice, a oznaka (kvadrat) ukazuje da je kotirani brid nastao ortogonalnom projekcijom kvadrata. Poto nema mogunosti pogrenog tumaenja, jednoznanost crtea je ouvana, uz minimalni broj projekcija. Uoite jedan detalj na slici 112. prekriene dijagonale. Ako na dijelovima iji je osnovni oblik cilindrian postoje i

103

27

Tehniko crtanje

Oznake (promjer) i (kvadrat)

manje ravne povrine, ravnost tih povrina naglaava se prekrienim dijagonalama koje se crtaju uskom neprekinutom crtom (crta 01.1.10). I ovo pravilo ima izuzetaka prekriene dijagonale se ne crtaju na eonim povrinama osovina, vratila, svornjaka, te na bonim povrinama esterostranih vijaka i matica. Dakle, iako bi svojim oblikom navedeni strojni dijelovi odgovarali prethodnom opem pravilu, ravnost navedenih povrina je oigledna, pa je ne treba naglaavati prekrienim dijagonalama. Spomenimo na kraju jo i jednu estu pogreku koju nalazimo na studentskim crteima (zanimljivo je spomenuti da se nalazi i u Tehnikoj enciklopediji [9]: oznaka ukazuje da je kotirani brid nastao ortogonalnom projekcijom krunice koja se projicira u duinu (slika 113.):

pogreno

pogreno
30

30
Slika 113. Pogrena upotreba simbola

Ako je na samoj projekciji vidljiva krunica (odnosno kvadrat) oznake (odnosno ) se ne ucrtavaju. Ova injenica predstavlja malu smetnju kod automatskog kotiranja 2D crtea izraenih na raunalu. Ako kotirate duinu na 2D crteu, program ne raspoznaje da je rije o projekciji krunice pa ne upisuje automatski oznaku treba je upisati naknadno. Jo gore ako kotirate krunicu program automatski upisuje oznaku ispred kotnog broja pa je treba naknadno brisati. Iako naizgled jednostavna, izmjena teksta na kotnoj crti kod poetnika izaziva probleme. Naime kotna crta, pomone kotne crte, strelice i tekst u AutoCAD-u tvore blok skup elemenata koji se oznaavaju i modificiraju jednom naredbom. Detalje o mogunostima modifikacije elemenata unutar kotnog bloka vidi u [7].

104

Tehniko crtanje

Kotiranje provrta

7.6 Kotiranje provrta Ako je to mogue najbolje je promjer, dubinu provrta i njegov poloaj kotirati na istoj projekciji na takav nain se buenje provrta ubrzava, poto ne treba lutati pogledom po razliitim projekcijama. Pod dubinom provrta podrazumijeva se dubina cilindrinog dijela. Konini dio koji ostavlja svrdlo pri buenju crta se s vrnim kutom od 120, ali se ne kotira (slika 114. a).
8 12 12 provrt 3 4 M8 12 10 provrt 3 dubina 5 8 a) b) c) d)
pogreno (20) 16 12 8 (62) 8 16 110 b)

Slika 114. Kotiranje provrta a) provrt bez navoja b) provrt promjenjivog presjeka c) tumaenje rijeima d) provrt s navojem

Ako provrt ima skoenje, razliite promjere i slino, svi se elementi obavezno kotiraju, osim vrnog kuta svrdla (slika 114. b). Provrti iji je promjer manji od pet milimetara se ne crtaju, nego se njihov poloaj oznaava simetralom, a potrebni podaci se upisuju na pokaznu crtu koja zavrava strelicom (slika 114. c). Kod provrta s navojem (vidi sliku 90. i sliku 114.) kotira se nazivni promjer i korisna dubina navoja. Dubina provrta koje prethodno treba izbuiti, te promjer samog provrta bez navoja su nefunkcijske kote, koje ne treba unositi u crte. Poloaj provrta kotira se u odnosu na njegovu simetralu. Iako to na prvi pogled izgleda udno, poto se nakon buenja poloaj simetrale ne moe izravno odrediti mjerenjem (to oteava kontrolu), ipak je kotiranje u odnosu na simetralu provrta nuno. Pogledajmo zato je to tako na slici 115. b kotirane su udaljenosti provrta od rubova, promjeri provrta i udaljenost od jednog do drugog ruba provrta. Sa stajalita jednoznanog prijenosa informacija kotiranje izgleda ispravno, poto je poloaj obaju provrta jednoznano odreen. Ipak, sa stajalita izrade, kotiranje je
ispravno 20 8 12 70

110 a)

Slika 115. Kotiranje poloaja provrta

105

Tehniko crtanje

Kotiranje provrta

pogreno! Prije svega, mjesto na koje e se postaviti vrh svrdla odreuje simetrala, ija udaljenost od ruba nije kotirana. Udaljenost konture od ruba je takoer nepotrebna ako se kotira udaljenost simetrale, uz poznati promjer svrdla, to je nefunkcijka kota, jer e kontura provrta nastati u procesu izrade. Udaljenost dvaju kontura je pomona kota (moe se izraunati iz ostalih mjera pa je zbog toga upisana unutar zagrada), ali je takoer nepotrebna. Osim toga, dubina jednog od provrta nije kotirana moemo pretpostaviti da su oba provrta jednake dubine, ali takvim "pretpostavkama" u Tehnikom crtanju nema mjesta. Na kraju, jo jedna vana napomena: kotiranje u odnosu na dva ruba predmeta lako moe izazvati pogreku: ukoliko duina predmeta pri izradi nije idealno tona (neka je predmet dug npr 109.5 mm umjesto 110 mm), te neka su sve ostale mjere "tone", dolazi do promjene osnog razmaka provrta. Ako je pritom dio na koji e se predmet privrstiti "tono" izraen zbog promjene osnog razmaka poloaj provrta na oba dijela nee se poklapati i dijelovi se nee moi montirati u sklop. Izraz "tono" stavljen je izmeu navodnih znakova, kako bi se ukazalo na injenicu da ne postoji "apsolutna tonost" izrade i mjerenja. Pod pojmom tono, u procesu izrade podrazumijeva se da je neto izraeno unutar doputenih granica pogreke (detalje o tolerancijama duinskih mjera vidi u Poglavlju 11.) Pogledajmo sada kako se provrti ispravno kotiraju (slika 115. a), vodei rauna o pravilu da nain kotiranja i same kote moraju biti primjereni nainu izrade, te da u proizvodnji otpadne bilo kakvo preraunavanje kota. Alatni strojevi koriste mjerne skale za precizno odreivanje udaljenosti: poetak mjerne skale poravnat e se s lijevom bonom povrinom, vrh svrdla 8 pomaknut e se za 20 mm u desno i izbuiti prvi provrt odreene dubine. Nakon toga e se pomaknuti za jo 70 mm u desno i izbuiti drugi provrt. Poto se izrada odvija na ovaj nain, tako treba i kotirati: funkcijske mjere su udaljenost jednog provrta od ruba, dubina provrta i osni razmak provrta. Sve ostale mjere su nefunkcijske ili pomone, pa ih u opem sluaju nije nuno upisivati. Inae, iako to u ovom kontekstu nije toliko vano, dobro je uoiti da ni crte na slici 115. a) nije "ba ispravan". Prije svega, nedostaje tlocrt, bez kojeg nije mogue jednoznano definirati oblik predmeta ne znamo da li je rije o cilindru, prizmi ili neem treem. Na tlocrtu je potrebno oznaiti poloaj presjene ravnine i smjer pogleda, a iznad presjeka postaviti odgovarajuu oznaku (vidi Poglavlje 6.). Osim toga, nedostaje oznaka ukupne visine predmeta, koja bi se prirodno trebala nai na ovoj projekciji. Opet se vraamo na napomene s poetka ovog poglavlja iako naizgled jednostavno, zbog velikog broja elemenata kotiranje esto izaziva probleme. Zbog toga je dobro kada je kotiranje zavreno vratiti se na poetak i postaviti osnovno pitanje: da li sve projekcije koje su nacrtane, zajedno sa svim kotama, jednoznano odreuju oblik i dimenzije predmeta?

106

Tehniko crtanje

Naini kotiranja

7.7 Naini kotiranja

Poloaj kota na crteu, ovisno o sloenosti njegovog oblika moe biti vrlo raznolik, ali u osnovi koristimo samo dva naina kotiranja: lanano kotiranje i kotiranje od zajednike osnove. U nekim relativno rijetkim sluajevima, ako to tehnoloki razlozi nalau, koristi se i kombinacija ova dva naina kotiranja. a) Lanano kotiranje Lanano kotiranje je najjednostavniji i najbri nain kotiranja, a same kote pritom zauzimaju najmanje mjesta na crteu. Zbog ovih prednosti studenti esto nastoje sve kotirati lananim nainom. Ipak, treba imati u vidu da se ovakav nain kotiranja moe koristiti samo u sluaju da odstupanja pojedinih mjera, ak ako se i zbrajaju, nemaju utjecaja na funkcionalnost dijela ili sklopa. Pogledajte sliku 116. a) - pretpostavimo da e se prva mjera s lijeve strane izraditi s pogrekom od npr. 0,5 mm. Poto se sve mjere lanano nastavljaju jedna na drugu, ova se pogreka prenosi na sve ostale mjere, ak i ako su one pojedinano tono izraene. Svi bridovi predmeta biti e pomaknuti za 0,5 mm u lijevo, u odnosu na tone mjere. Ako uzmemo u obzir i mogunost viestrukih pogreaka pri izradi, onda je jasno da ovakav nain kotiranja, bez obzira na svoje prednosti, ima relativno malo podruje primjene. U svakom sluaju, ako se koristi lanani nain kotiranja osim pojedinih kota koje se nastavljaju jedna na drugu obavezna je i tzv. "zbirna kota" koja daje ukupnu duljinu svih lananih kota, kako bi se mogunost pogreke smanjila na najmanju moguu mjeru.

a)
Slika 116. Lanano i paralelno kotiranje a) lanano kotiranje b) paralelno kotiranje

b)

107

Tehniko crtanje

Naini kotiranja

b) Kotiranje od zajednike osnove Ovaj se nain kotiranja koristi u sluajevima kada vei broj mjera istog smjera ima vezu sa zajednikom tokom, crtom ili ravninom. Kotiranje od zajednike osnove se izvodi kao paralelno kotiranje (slika 116. b) ili kao nadreeno slijedno kotiranje (slika 118.). Paralelno kotiranje je nuno ako e se dio izraditi na alatnom stroju poto alatni strojevi koriste mjerne skale, ovakvim nainom kotiranja otpada bilo kakvo preraunavanje kota, a eventualna pogreka pri izradi se ne prenosi na ostale kote. Na alatnim strojevima obrada normalno tee od desnog ruba pa tako treba postaviti i kotne crte.

Slika 117. Paralelno kotiranje u odnosu na dvije polazne ravnine

U nekim sluajevima kao to je izrada vratila (slika 117.) potrebno je odrediti udaljenosti od dvije ravnine. Obrada normalno tee u desno do sredinjeg dijela, nakon toga se izradak okree za 180 i obrada se nastavlja ponovo u desno. Zbog toga su paralelne kote postavljene u odnosu na dvije referentne ravnine. Uoite da duljina sredinjeg dijela vratila (najvei promjer) nije kotirana to je nefunkcijska kota, koja ovisi o ostalim kotama i ukupnoj duljini vratila.
8

1 1 2 3 4 5 6

5 12

3
12

52

5 4
8

X 20 20 60 60 100

Y 160 20 120 60 90

16 14 11 14 26

40

70

27

2 Y

0 9

27

45

62

79

88

Slika 118. Nadreeno slijedno kotiranje i kotiranje koordinatama

108

Tehniko crtanje

Naini kotiranja

Nadreeno slijedno kotiranje (slika 118.) je pojednostavljeno paralelno kotiranje koje se koristi u sluaju nedostatka prostora. Kotne crte se nastavljaju jedna na drugu i daju udaljenost od zajednike referentne toke. Kako bi se izbjegla zabuna zbog slinosti s lananim kotiranjem na kotne crte se postavlja samo jedna strelica, u smjeru suprotnom od referentne toke koja se oznaava krunicom promjera do 3 mm. Krunica se crta uskom neprekinutom crtom.

c) Kotiranje pomou koordinata Ukoliko se eli izbjei krianje velikog broja kotnih i pomonih kotnih crta (est sluaj kod kotiranja veeg broja provrta na limovima) moe se koristiti i kotiranje pomou koordinata (slika 118. desno). Na crteu se oznai ishodite koordinatnog sustava (krunice promjera do 3 mm) i smjer koordinatnih osi. Ishodite se obino postavlja u donji lijevi kut predmeta, a pojedini provrti se oznae brojevima. U tablicu koja se crta na slobodnom dijelu crtea unose se podaci o X i Y koordinatama sredita pojedinog provrta kao i odgovarajui promjer.

109

Tehniko crtanje

Odstupanja od opih pravila tehnikog crtanja

8. ODSTUPANJA OD OPIH PRAVILA TEHNIKOG CRTANJA

Ve je vie puta spomenuto kako u Tehnikom cranju ne primjenjujemo dosljedno sva pravila Nacrtne geometrije. Razlog tome lei u praktinoj naravi Tehnikog crtanja ako se neto moe nacrtati bre i jednostavnije (a pritom sauvati jednoznanost prijenosa informacija), onda tako treba i crtati. Razumljivo, sva pojednostavljenja, simboli koji se koriste i sl. moraju takoer biti u skladu s normama. Neka odstupanja (pomona projekcija, zaokrenuta projekcija, zaokrenuti i djelomini presjek) ve su spomenuta u Poglavlju 6.1 i Poglavlju 6.2. U ovom poglavlju navest emo jo nekoliko estih odstupanja od opih pravila.

8.1 Razvijeno stanje

Prvi sluaj je crte cijevne obujmice (slika 119.). U emu je uope problem? Crte mora prikazati izgled predmeta po zavrenoj izradi, zbog toga je obujmica na slici 119. u presjeku prikazana u svom konanom obliku. Meutim, tijekom izrade obujmica se ree iz ravnog lima, na njoj se bue provrti, a potrebni oblik dobiva se savijanjem tek nakon toga. Zbog toga se, osim u konanom obliku, obujmica i svi slini dijelovi koje treba savijati crtaju i u razvijenom stanju. Pritom se ponovo susreemo s odstupanjem od opeg pravila: na slici 119. nacrt i tlocrt nemaju jednaku irinu. Potrebno je kotirati i konani oblik predmeta i razvijeno stanje. Pritom su mogua dva sluaja: ako je rije o debljem limu i velikom polumjeru savijanja, u razvijenom stanju se s tri uske neprekinute crte oznaava poetak, sredite i zavretak savijanja (slika 119. lijevo dolje). Poloaj ovih crta potrebno je kotirati.

Slika 119. Razvijeno stanje

110

Tehniko crtanje

Odstupanja od opih pravila tehnikog crtanja

Pri savijanju dolazi do plastine deformacije materijala pa je potrebno izraunati potrebnu duljinu lima. Ukupna duljina lima je zbroj duljina svih ravnih dijelova i duljina lukova. Duljina luka se, prema [4], rauna po sljedeem izrazu:

l = 0.01743 (0.4 s + R )
gdje je:

(11)

l duljina luka mjerena s vanjske strane, mm, kut savijanja u stupnjevima, s - debljina lima, mm, R unutarnji polumjer savijanja, mm.
Drugi, suprotan sluaj predstavlja vrlo tanki lim kojeg treba savinuti s vrlo malim polumjerom savijanja (slika 120.)

58 35
1.5

18 10 10 2 3
= 2

3
10

82 82
10

10

35

62

18

18

60

76

10

10

18

Slika 120. Razvijeno stanje tanki lim i mali polumjer savijanja

Opet je potrebno nacrtati odreeni broj projekcija koje prikazuju oblik predmeta po zavrenoj izradi i razvijeno stanje. Razlika je u tome to je promjena duljine lima uslijed savijanja gotovo zanemariva zbog malog polumjera i male debljine lima. Stoga se ne koriste tri, nego samo jedna uska neprekinuta crta koja oznaava mjesto savijanja.

111

60

54 68

88

Tehniko crtanje

Zaobljeni prijelazi

8.2 Zaobljeni prijelazi Zaobljeni (tangencijalni) prijelazi takoer predstavljaju odstupanje od pravila Nacrtne geometrije (slike 121. -122.). Pogledajte poloaj toaka A i B na slici 121. U tim tokama ravna povrina tangencijalno prelazi u zaobljenu povrinu cilindra. Brid koji bi oznaavao prijelaz iz jedne povrine u drugu u stvarnosti ne postoji. Kako bi se oznaio i vizualno naglasio ovaj prijelaz na projekciji se na mjestima toaka A i B crta luk malog promjera (slika 121. desno).

A'' B

B''

A A' B'

Slika 121. Zaobljeni prijelazi

Zbog razliitih promjera dvaju cilindara toke tangencijalnih prijelaza nisu na simetrali. O detaljima tone konstrukcije toaka prijelaza proitajte vie u odgovarajuoj literaturi, npr. [12]. Usput, jedna od mnogih prednosti koritenja raunala pri crtanju lei u tome da raunalni programi koriste gotove algoritme za odreivanje tangencijalnih prijelaza pa ih ne treba posebno konstruirati dovoljno je samo oznaiti objekte na koje neka crta ili krivulja treba biti tangentna, ostalo obavlja raunalo.

a)

b)

Slika 122. Zaobljeni prijelazi oznaavanje mjesta prijelaza

112

Tehniko crtanje

Zaobljeni prijelazi

Slian primjer prikazan je na slici 122. a. Ravna povrina s blagim lukom prelazi u kosu, a kosa ponovo u ravnu povrinu, koja zavrava tangencijalnim prijelazom u povrinu cilindra. Prijelaz iz ravne u zaobljenu povrinu oznaen je lukom malog promjera, a mjesta blagih prijelaza pojedinih povrina oznaavaju se uskom neprekinutom crtom. Ova crta se postavlja na mjestu na kojem bi bio brid u sluaju otrog prijelaza jedne povrine u drugu. Ukoliko ravne povrine prelaze jedna u drugu, tada se ova tanka crta protee cijelom duinom predmeta (slika 122. a). U sluaju da zaobljene povrine prelaze jedna u drugu s blagim prijelazom, crta koja oznaava prijelaz ne crta se do same konture, nego se prekida nekoliko milimetara ispred konture (slika 122. b). 8.3 Ljevaki nagibi Crtanje dijelova koje treba izraditi tehnologijom lijevanja je "tradicionalni" problem s kojim se susreu studenti strojarstva, problem zbog kojega ponekad naputaju ispit nakon desetak minuta uvidjevi da treba nacrtati lijevani strojni dio. Ali, u emu je problem? Lijevanje kao tehnoloki postupak ima svoja pravila oblikovanja, a konani izgled proizvoda nije ba jednostavno nacrtati u skladu sa svim pravilima Nacrtne geometrije i Tehnikog crtanja. Prije svega pojam okomitosti (svima toliko blizak kada crtamo) kod lijevanja je relativan: veina povrina koje bi trebale biti meusobno okomite kod lijevanja se izvode s tzv. "ljevakim nagibom", koji iznosi 4 - 7 u odnosu na pravi kut. Razlog tome je tehnoloke naravi blago zakoeni dijelovi se znatno lake izvlae iz kalupa. Osim toga, lijevani dijelovi u pravilu sadre veliki broj zaobljenih prijelaza (vidi slike 121., 122. i 123.), bez vidljivih bridova i toaka koje bi mogle posluiti kao osnova ortogonalnog projiciranja.

pogreno

ispravno

a)

b)
Slika 123. Ljevaki nagibi i zaobljenja a) pogreno b) ispravno

113

Tehniko crtanje

Ljevaki nagibi

Pogledajte sliku 123. i zaokrenuti presjek rebra sa stajalita funkcionalnosti, ovakav oblik nema smisla, jednako bi funkcioniralo i rebro pravokutnog presjeka odgovarajuih dimenzija. Ipak, tehnoloki razlozi odreuju oblik bone povrine su blago zakoene zbog lakeg izvlaenja iz kalupa. Osim toga, tehnoloki razlozi (opet?) uvjetuju zaobljenja. Naime, pri skruivanju taline dolazi do smanjenja njenog volumena, pa odljevak ima manji volumen od kalupa na osnovu kojeg je izraen i ne slijedi u potpunosti traeni oblik. Ova pojava je naroito izraena u podrujima "otrih" prijelaza, pa se zbog toga prijelazi kod lijevanih dijelova izvode s blagim zaobljenjima. Zbog postojanja kosina u tlocrtu bi trebalo crtati dvostruke bridove odnosno koncentrine krunice iji se polumjeri vrlo malo razlikuju (slika 123. a). Ipak, ovi se dvostruki bridovi ne crtaju. U takvim sluajevima crta se samo jedan brid, i to onaj blii pogledu (slika 123. b). Poloaj brida odnosno polumjer krunice odreuje se konstrukcijom brid se crta na onom mjestu gdje bi zaista postojao kada bi povrine otro prelazile jedna u drugu (vertikala sa strelicom na slici 123 . b).

8.4 Crtanje prekida Dugi, relativno uski dijelovi (slika 124.) kojima se popreni presjek ne mijenja (profili, cijevi, limovi...) uobiajeno se, zbog utede prostora, crtaju s prekidom koji se najee postavlja u sredinji dio. Zamislite da trebate nacrtati cijev dugu 2 m, promjera 50 mm. Ako odaberemo mjerilo u kojemu moemo dobro prikazati promjer, onda je cijev u nacrtu nepotrebno duga. S druge strane, ako koritenjem mjerila dobro prikaemo duljinu cijevi, zbog malog promjera pojedine paralelne crte e se toliko pribliiti da e cijela projekcija izgledati kao jedna jedina deblja crta. Zbog toga se nevani (najee sredinji) dio predmeta prekida, a prekid se oznaava tankom prostorunom crtom (crta 01.1.18) ili neprekinutom uskom crtom s cikcakom (crta 01.1.19), ako je crte crtan na raunalu. Bez obzira koliki je dio predmeta isputen, uvijek se kotira njegova stvarna duljina (slika 124. c). Preostali nacrtani dio predmeta mora dati sve informacije o njegovom izgledu. Kada bi se npr. na sredini profila na slici 124 b. nalazio provrt, trebalo bi napraviti dva prekida (lijevo i desno od provrta), kako bi se na samom crteu moglo kotirati poloaj provrta i njegov promjer. Prekid se moe koristiti i u sluajevima ponovljenih znaajki (kada se neki elementi stalno ponavljaju u istim dimenzijama, slika 124. c). U svakom sluaju, kotiranjem je potrebno jednoznano definirati oblik predmeta i sve njegove dimenzije. Uoite jo jedan detalj na slici 124. c oznaku = 5. Rije je o utedi broja projekcija. Sve dimenzije lima na slici 124. c) mogu se (osim debljine koja je konstantna) prikazati na jednoj projekciji.

114

Tehniko crtanje

Crtanje prekida

=5

18 15 17x18(=306)

a)

b)

c)

Slika 124. Prekidi i kotiranje ponovljenih znaajki a) prekid na limu b) prekid na valjanom profilu c) ponovljene znaajke

Nije potrebno crtati dodatnu projekciju samo zbog debljine lima. Umjesto toga na pokaznoj crti upisuje se oznaka = x, gdje je "x" debljina izraena u milimetrima (oznaka mm se ne pie). Prekidi se mogu koristiti i kod predmeta iji se popreni presjek jednoliko mijenja - kosine, piramide, stoci i slino (slika 125.). I za te sluajeve vrijede ista pravila iznesena u prethodnom tekstu: prekid se oznaava tankom prostorunom crtom (crta 01.1.18) ili neprekinutom uskom crtom s cikcakom (crta 01.1.19), ako je crte crtan na raunalu. Preostali dio predmeta prikazan na crteu mora u potpunosti prikazati sve dimenzije i oblik predmeta, a kotira se stvarna veliina bez obzira na veliinu dijela koji je isputen.

pogreno

a)

b)

c)

Slika 125. Prekidi nagnutih povrina a) prekid na nagnutoj povrini b) prekid na krnjoj piramidi c) pogreno nacrtan prekid

Ipak, pri crtanju ovakvih prekida treba obratiti panju na jedan detalj koji se esto pojavljuje na crteima: to je pogreno na slici 125. c9? Kosina je prekinuta u svom sredinjem dijelu, zbog toga lijevi i desni dio kosine ne mogu leati na istom pravcu to je mogue jedino ako prekida nema. Ispravno crtanje ovakvih prekida prikazano je na slikama 125. a) i b).

115

Tehniko crtanje

Pojednostavljenja i detalji

8.5 Pojednostavljenja i detalji

Na slici 126. a) prema pravilima Nacrtne geometrije nacrtan je provrt u stijenki cijevi. Rije je o prodoru dvaju valjaka, pa su konstruirane odgovarajue prodorne krivulje ovaj provrt zaista u presjeku izgleda onako kako je nacrtan. Meutim, crtanje prodornih krivulja oduzima dosta vremena, a ovakvi prodori su na crteima vrlo esti. Sa stajalita izrade toan oblik prodorne krivulje nije vaan ona e se formirati u procesu buenja, a ono to je vano je poloaj provrta i njegov promjer. Zbog toga se ovakvi provrti crtaju pojednostavljeno ravnim crtama umjesto prodornim krivuljama (slika 126. b).

crta prodora

prijelazna crta

ispravno

a)

b)

c)

d)

Slika 126. Pojednostavljeni prikaz provrta, prodorna i prijelazna krivulja a) stvarni izgled provrta b) pojednostavljeni prikaz c) crta prodora d) prijelazna crta

Na slikama 126. c) i d) prikazan je prodor dvaju valjaka veeg promjera (najee je rije o spremnicima tekuine ili plina). U ovakvim sluajevima potrebno je nacrtati prodornu krivulju koja se crta na dva naina. Ako je rije o "otrom" prijelazu iz jedne cilindrine povrine u drugu s vrlo malim polumjerom, tada se prodorna crta treba crtati irokom neprekinutom crtom (slika 126. c). Ako je na mjestu prodora zaobljenje (tj. prijelazna povrina izmeu dvije cilindrine povrine) tada u stvarnosti prodorna krivulja ne postoji. Zbog toga se prodorna krivulja crta uskom neprekinutom crtom, koja zavrava neto ispred konture (slika 126. d). Uoite da se koristi isti princip crtanja kao i kod zaobljenog prijelaza (slika 122. b). Na slici 127. prikazano je pojednostavljeno crtanje utora za pera i klinove na vratilima i glavinama. Uoite da se utori crtaju kao da prodori ne postoje. Nakon to se utor izradi, stvarni vidljivi horizontalni brid na mjestu pera je nii u odnosu na ostatak vratila (slika 127. a). Opet se primjenjuje princip prikazan na slici126. a) utor e se izraditi glodanjem, potrebno je kotirati njegove dimenzije i poloaj na vratilu, a toan oblik prodora nije vaan sa stajalita izrade. Zbog toga se ne crta sputena crta (rezultat prodora).

116

Tehniko crtanje

Pojednostavljenja i detalji

Zbog jednostavnosti, crta se konturna crta na nazivnom promjeru vratila, iako u stvarnosti ne postoji. Jednako se crtaju utori za pera i klinove na glavinama slika 127. d). Umjesto nie crte koja nastaje kao rezultat prodora, rub utora se crta na konturi, odnosno na nazivnom promjeru provrta.
ispravno A B C D ispravno

a)

b)

c)

d)

Slika 127. Pojednostavljeno crtanje utora a), b) i c) utor na vratilu d) utor na glavini

Ukoliko je predmet simetrian crtanje je mogue pojednostaviti koritenjem etvrtinskog presjeka, vidi Poglavlje 6.1. Osim toga, u svrhu utede prostora, mogue je crtati samo polovicu predmeta, a dvjema kratkim paralelnim crtama sa svake strane konture oznaiti simetrinost predmeta u odnosu na os na kojoj se nalaze paralelne crte (slika 128. a). Ako predmet ima dvije osi simetrije mogue je crtati samo etvrtinu projekcije, te s dva para kratkih paralelnih crta oznaiti simetrinost u odnosu na dvije osi (slika 128. b). Ovo se pojednostavljenje uglavnom koristi kod runog crtanja. Ako koristimo raunalo onda je razlika u brzini crtanja cijelog dijela i njegove simetrine polovice gotovo zanemariva pa je zbog jasnoe crtea (ako to raspoloivi prostor doputa) bolje nacrtati cijelu projekciju. Jedna vrsta pojednostavljenja se esto koristi pri crtanju prirubnica rije je o osno simetrinim dijelovima kod kojih se sve dimenzije mogu nacrtati i kotirati na jednoj projekciji, osim poloaja i broja provrta za vijke.

8 provrta

a) b) c)

Slika 128. Oznaavanje simetrinosti i pojednostavljeno crtanje prirubnica a) polovica projekcije b) etvrtina projekcije c) prirubnica

117

Tehniko crtanje

Pojednostavljenja i detalji

U tim sluajevima doputeno je koristiti zaokrenutu projekciju (tlocrt se zakree za 90 kako bi pao u ravninu nacrta) i crtaju se samo provrti na odgovarajuem osnom razmaku (slika 128. c).

X (M 5:1)

X
Slika 129. Crtanje detalja

Detalji (slika 129.) se koriste u sluajevima kada je neki dio predmeta zbog malih dimenzija teko jasno prikazati ili kotirati. Jasno, u tom sluaju moemo cijeli predmet nacrtati u uveanom mjerilu, ali to najee nije praktino zbog raspoloivog prostora jednostavnije je u uveanom mjerilu nacrtati samo detalj (ili vie njih, ako je potrebno). Na osnovnoj projekciji mjesto detalja se oznaava krunicom (uska neprekinuta crta) te se detalj oznaava velikim slovom (uobiajeno s kraja abecede). Detalj se crta u pravilu u uveanom mjerilu, u blizini osnovne projekcije, i oznaava se istim slovom, uz obavezno oznaavanje mjerila. Podruje detalja ograniava se uskom prostorunom crtom. Iako je detalj na slici 129. nacrtan prema navedenim pravilima, potrebno je uoiti jednu pogreku o kojoj je ve bilo govora (vidi Poglavlje 6.) nacrtan je nevidljivi brid iza presjene ravnine. Ako ve crtamo nevidljivi brid, u konkretnom sluaju isprekidanu crtu treba prekinuti na granici djelominog presjeka.

118

Tehniko crtanje

Hrapavost tehnikih povrina

9. HRAPAVOST TEHNIKIH POVRINA

Ve je u uvodu reeno kako je osnovna zadaa Tehnikog crtanja prijenos informacija o obliku i dimenzijama predmeta, te o tehnolokim postupcima koji e se koristiti tijekom obrade. Stoga je nuno prenijeti i informacije o stanju povrine, poto hrapavost tehnikih povrina bitno utjee na smanjenje dinamike izdrljivosti, pojaano trenje i habanje, smanjenje preklopa i nosivosti steznih spojeva, te ubrzavanje korozije Tehnike povrine su povrine strojnih dijelova dobivene obradom odvajanjem estica ili obradom bez odvajanja estica. Tijekom obrade i eksploatacije tehnike povrine su izloene mehanikim, kemijskim i/ili toplinskim optereenjima, a kao posljedica ovih optereenja javlja se troenje (habanje) i korozija. Idealno ravne povrine kakve vidimo na crteu u stvarnosti ne postoje ak i naizgled "savrene" sjajne polirane povrine, mikroskopski gledano predstavljaju skup neravnina razliitih veliina i rasporeda. Izraz "mikroskopski" u prethodnoj reenici ukazuje na osnovni problem prijenosa informacija o stanju povrine to nije mogue napraviti samim crtanjem, poto je rije o oblicima ija je veliina nekoliko mikrometara te ih (osim u ogromnom uveanom mjerilu) nije mogue nacrtati. Zbog toga su pojmovi vezani uz hrapavost povrine i simbole kojima se stanje povrine oznaava propisani normom daljnje izlaganje slijedi normu ISO 4287, prema [3]. Povrinska hrapavost je skup neravnina na povrini predmeta (koje su puno puta manje od povrine cijelog predmeta) koji je nastao kao posljedica obrade ili zbog nekog drugog uzroka. Profil povrine je presjek realne povrine s odreenom ravninom (slika 130.)
Z Y P X W

a)
Slika 130. Oblici osnovnih profila

b)

119

Tehniko crtanje

Hrapavost tehnikih povrina

Odmah valja uoiti da se stvarni (ili primarni) profil povrine (oznaka P na slici 130. b, prema eng. primary) sastoji od dvije komponente: profila valovitosti (oznaka W na slici 130. b, prema eng. wave) koji ima veu valnu duljinu i koji je uglavnom posljedica nesavrenosti stroja na kojem je dio izraen zranosti u leajima te realne elastinosti i odstupanja od idealnog oblika vodilica, profila hrapavosti (oznaka R na slici 130. b, prema eng. roughness). Ovaj profil se izvodi iz primarnog profila zanemarujui dugovalne komponente. Zbog toga ureaji za mjerenje hrapavosti koriste profilne filtre iji je zadatak izdvojiti pojedine komponente poto se pod pojmom hrapavosti u uem smislu podrazumijeva profil hrapavosti, a koja se mjeri na dovoljno malom odsjeku povrine da se profil valovitosti moe zanemariti. Profil hrapavosti je osnova za mjerenje parametara hrapavosti profila.

9.1 Parametri za klasifikaciju hrapavosti Srednja crta profila predstavlja osnovu za odreivanje parametara hrapavosti. Dobiva se metodom najmanjih kvadrata i ona dijeli profil hrapavosti tako da je zbroj kvadrata odstupanja svih toaka profila od srednje crte minimalan. Jednostavnije reeno, srednja crta profila je horizontalna crta koja dijeli profil na dva dijela, tako da je zbroj svih povrina iznad i ispod srednje crte profila u granicama referentne duljine priblino jednak. Referentna duljina (duljina uzorka) lp, lw, lr je duljina u smjeru osi X koja se koristi za odreivanje nepravilnosti profila koji se mjeri (orijentaciju koordinatnih osi vidjeti na slici 130. a). Duljina vrednovanja ln je razmak u pravcu osi X koja se koristi za vrednovanje profila koji se mjeri. Moe sadravati jednu ili vie referentnih duljina. Prema normi ISO 4288 ova duljina ovisi o obliku profila (periodiki ili neperiodiki) i irini elementa profila (Xs na slici 131.), te iznosi 0.4 mm 12. 5 mm, tablica 12:
Duljina vrednovanja / referentna duljina ln / lr, mm 0.0. / 0.4 0.25 / 1.25 0.8 / 4 2.5 / 12.5

Periodiki profili irina elementa Xs, mm > 0,01 do 0,04 > 0.04 do 0.13 > 0.13 do 0.4 > 0.4 do 1.3

Neperiodiki profili Rz, m do 0.1 > 0.1 do 0.5 > 0.5 do 10 > 10 do 50 Ra, m do 0.02 > 0.02 do 0.1 > 0.1 do 2 > 2 do 10

Tablica 12. Duljina vrednovanja i referentna duljina

120

Tehniko crtanje

Parametri za klasifikaciju hrapavosti

Vrijednost ordinate Z(x) je visina mjernog profila u bilo kojoj toki. Visina se smatra pozitivnom ako ordinata lei iznad osi X. Visina izboine profila Zp je udaljenost izmeu osi X i najvie toke izboine (vidi sliku 131.). Dubina udubine profila Zv je udaljenost izmeu osi X i najnie toke udubine profila. Visina elementa profila Zt je zbroj visine vrha i dubine dna elementa profila. irina elementa profila Xs je duljina isjeka osi X koji sijee profilni element.

Zp

Zt

Xs
Slika 131. Element profila povrine

Maksimalna visina izboine profila Pp, Rp, Wp je najvea visina izboine profila Zp na duljini vrednovanja, a maksimalna dubina udubine profila Pv, Rv, Wv je najvea dubina udubine profila Zv na istoj duljini. Maksimalna visina profila Pz, Rz, Wz je zbroj najvee visine izboine profila Zp i najvee udubine profila Zv na referentnoj duljini (slika 132.). Srednja visina elemenata profila Pc, Rc, Wc je srednja vrijednost elementa profila Zt na referentnoj duljini:

Pc, Rc,Wc =

1 m Zti m i =1

Zv

(12)

Z p3

Zp 1

Rz

Z p2

Zv3 Zv4

Z p4 Zp5 Zv5

Z v1 Z v2

Z p6 Zv6

referentna duljina
Slika 132. Maksimalne vrijednosti na profilu hrapavosti

121

Tehniko crtanje

Parametri za klasifikaciju hrapavosti

Ukupna visina profila Pt, Rt, Wt je zbroj najvee visine profila vrha Zp i najvee dubine dna profila Zv na duljini vrednovanja.

Xs1

Xs 2

Xs 3

Xs4

Xs5

Xs6 Zt 6

Zt3

Zt1

Zt2

referentna duljina
Slika 133. Parametri Xs i Zt na duljini vrednivanja

Srednje aritmetiko odstupanje profila Pa, Ra, Wa je aritmetika sredina apsolutnih vrijednosti ordinate Z(x) na referentnoj duljini:

1 Pa, Ra,Wa = Z ( x) dx (13) l0 Ovaj parametar (koji se skraeno naziva srednje odstupanje profila), zajedno s parametrom Rz (maksimalna visina profila) predstavlja najei nain propisivanja kvalitete povrinske hrapavosti.
Srednje kvadratno odstupanje profila Pq, Rq, Wq je vrijednost srednjeg korijena ordinate vrijednosti Z(x) na referentnoj duljini:
1 Pq, Rq,Wq = Z 2 ( x)dx l0
l

Zt4

Zt5

(14)

U prethodnom tekstu prikazani su svi parametri koji se prema normi ISO 4287 mogu koristiti za propisivanje hrapavosti povrine. U praksi se najee ne koriste svi, nego jedan ili dva parametra koji se upisuju na odgovarajua mjesta unutar potpunog grafikog simbola, o emu e biti vie govora u sljedeem poglavlju.

122

Tehniko crtanje

Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima

9.2 Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima

Simbole kojima se na tehnikim crteima oznaava povrinska hrapavost propisuje norma ISO 1302-2001. Osnovni simbol sastoji se od dvije kose crte, prema slici 134. a). Ovaj simbol se ne upotrebljava bez dopunskih oznaka.
a)
d

b)

c)

d)

e)

H1 H2 60

Slika 134. Simboli za oznaavanje hrapavosti povrine

Dimenzije simbola i irine crta dane su u tablici 13. Zaustavimo se na trenutak, kako bismo odgovorili na jedno esto studentsko pitanje: da li se simboli za oznaavanje hrapavosti povrine crtaju uskom ili irokom crtom? Govorei o irini crta, u vidu imamo pojam crtne skupine prema normi ISO 120-24 (vidi Poglavlje 4.4), prema kojoj crtnu skupinu ine uske i iroke crte s odnosom irina 1:2. Meutim irina crte kojom se crta simbol povrinske hrapavosti nije odreena navedenom normom, nego ovisi o visini slova i brojeva koji se koriste.
Visina brojeva i slova irina crte za slova i simbole Visina H2 Visina H1 2.5 0.25 3.5 7.5 3.5 0.35 5 10.5 5 0.5 7 18 7 0.7 10 21 10 1 14 30 14 1.4 20 42 20 2 20 80

Tablica 13. Dimenzije simbola za oznaavanje hrapavosti i odgovarajue irine crta

Visina slova i brojeva odreena je normom ISO 3098/1 (vidi Poglavlje 4.5), pa prema tablici 13. irina crte za upisivanje slova i simbola iznosi jednu desetinu visine slova. Prema tome u ovom sluaju ne moemo koristiti uobiajene izraze "uska" ili "iroka" crta, nego koristimo crtu ija je irina jednaka desetini visine slova prema tablici 13. to moe biti npr. 0.25 mm ili 2.0 mm. Pritom valja voditi rauna o injenici da nema jednoznanog pravila o veliini simbola prema tablici 13. simboli mogu imati visinu od 7.5 mm do 80 mm, te trebaju biti usklaeni s veliinom crtea. to je format na kojem crtamo vei, simbol i visina slova trebaju imati vee dimenzije. Za najee formate koji se koriste u podruju strojarstva (A3, A2 i A1) primjerena visina simbola (oznaka H1 prema slici 134. i tablici 13.) iznosi 18 mm ili 21 mm, iz ega slijedi da se koriste visine slova od 5 mm ili 7 mm te irina crte od 0.5 mm ili 0.7 mm. Ako se zahtijeva da se odreena kvaliteta povrine postigne obradom odvajanjem estica, osnovnom simbolu se dodaje kratka horizontalna crta (slika 134. d). Ako odvajanje estica nije doputeno na osnovni simbol se dodaje krunica prema slici

60

123

Tehniko crtanje

Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima

134. e). Ako je potrebno odrediti dodatne zahtjeve za hrapavost povrine (npr. tekst ili broj), na dui kraj simbola postavlja se horizontalna crta, prema slici 134. b). Ovakvi simboli nazivaju se proireni simboli. Krunica na spoju horizontalne i kose crte (slika 134. c) oznaava da se simbol odnosi na sve povrine koje tvore zatvorenu konturu. Pogledajte sliku 136: krunica na projekciji lijevo oznaava da se traena hrapavost odnosi na sve povrine koje tvore zatvoreni konturu, tj. povrine oznaene brojevima 1-2-3-4-5-6 na slici 136. desno. Uoite da se oznaka ne odnosi na povrine oznaene brojevima 7 i 8.

6 7

8 3 2 4

a e d b

5
Slika 135. Potpuni grafiki simbol Slika 136. Simbol se odnosi na sve povrine koje tvore konturu

Potpuni grafiki simbol za oznaavanje kvalitete povrine prikazan je na slici 135. Na slici je oznaeno pet poloaja za smjetanje pojedinih zahtjeva za hrapavou, oznaenih slovima a e: Poloaj a: zahtjev za hrapavou povrine izraen preko parametara Ra (srednja visina elemenata profila ) ili Rz (maksimalna visina profila), npr. Ra 3.1, Rz 11, itd. Ukoliko je potrebno mogue je ispred ove oznake navesti i duljinu vrednovanja, npr. 0.8/Rz 6.8 kosa crta se koristi za razdvajanje dviju vrijednosti. Uoite da se iz praktinih razloga za oznaavanje kvalitete povrinske hrapavosti iznimno koriste mikrometri, a ne milimetri. Poloaj a i b: dva ili vie zahtjeva za hrapavou povrine. Jedan moe biti npr. Ra (na poloaju a), a drugi Rz (na poloaju b). Poloaj c: postupak obrade, tretiranje povrine ili vrsta prevlake npr. tokareno, glodano, kromirano, pocinano, itd.,

a)

b)

c)

d)

e)

f)

g)

Slika 137. Simboli za tragove obrade na povrinama

124

Tehniko crtanje

Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima

Poloaj d: smjer obrade, odnosno traeni smjer rasprostiranja tragova nastalih postupkom obrade. Smjer obrade se propisuje jednim od simbola prikazanih na slici 137. Znaenje pojedinih simbola i njihov izgled na povrini predmeta prikazani su u tablici 14, Simbol Znaenje Paralelno na ravninu projekcije u kojoj je znak upotrijebljen Okomito na ravninu projekcije u kojoj je znak upotrijebljen Krino u dva pravca na relativnu ravninu projekcije u kojoj je znak Viesmjerno Priblino kruno prema sreditu povrine na kojoj je znak Priblino radijalno prema sreditu povrine na kojoj je znak Tragovi su zasebni, neusmjereni ili nestrei
C

Oblik tragova
=

Tablica 14. Znaenje simbola za tragove obrade i izgled tragova

Poloaj e: dodatak za strojnu obradu, upisuje se kao brojana vrijednost izraena u milimetrima. Na jednostavnom primjeru objasnit emo o emu se radi: pretpostavimo da je potrebno izraditi osovinu na ijem kraju (rukavcu) treba postaviti kotrljajui leaj nazivnog promjera 20. Osnovni oblik osovine treba izraditi kovanjem, a rukavac treba fino brusiti i postii traenu mjeru uz odreenu toleranciju (vidi Poglavlje 11.). Ukoliko se nakon kovanja mjerenjem utvrdi da je promjer rukavca "tono" 20, naknadnim bruenjem e se ta veliina smanjiti, pa promjer rukavca nee biti ispravan. Zbog toga, upisujui dodatak za strojnu obradu na poloaju e (npr. 0.5) odreujemo da se pri kovanju rukavac izradi na promjer 20.5, nakon ega e se pola milimetra odstraniti bruenjem. Nakon to smo se upoznali s pojedinim simbolima i njihovim znaenjem, navedimo nekoliko opih pravila za oznaavanje hrapavosti povrine:

125

Tehniko crtanje

Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima

kao i sve ostale oznake na tehnikim crteima, simboli se upisuju tako da se itaju s lijeva na desno i odozdo prema gore. Simbol je najbolje postaviti tako da mu dno (odnosno spoj dviju kosih crta) dodiruje povrinu (odnosno brid, na ortogonalnoj projekciji) ija se hrapavost odreuje (slika 138.). Ukoliko je to nemogue zbog poloaja povrine ili nedostatka prostora, simbol se moe postaviti na pokaznu crtu koja zavrava strelicom, pokazne crte i simboli upisuju se s vanjske strane predmeta i ne smiju se postavljati na nevidljive bridove,
Rz 11 Rz 6,5 Ra 1,3 Ra 1,3
Ra 3,5

Rz 1,7

Rz 6,5

Rz 11

Rz 6,5

Rz 1,1
Slika 139. Simboli na cilindrinim i prizmatinim povrinama

Slika 138. Orijentacija simbola

u sluaju cilindrinih, koninih ili prizmatinih povrina simbol kvalitete povrine postavlja se na konturni brid. Kod prizmatinih povrina (slika 139.) najee je dovoljno oznaiti samo jednu povrinu podrazumijeva se da su sve povrine prizme obraene s jednakom kvalitetom. Ukoliko to nije sluaj, potrebno je postaviti dodatne simbole na odgovarajue povrine. Dosljedno primjenjujui pravilo o potpunosti i jednoznanosti prijenosa informacija, na tehnikom crteu moramo oznaiti stanje svih povrina. Iz toga bi slijedilo da crtajui npr. kocku koja sadri est povrina moramo nacrtati dvije projekcije da bi se svi konturni bridovi pojavili na ortogonalnim projekcijama, kako bismo mogli postaviti simbol kvalitete povrine na svaki brid. U sluaju strojnog dijela sloenijeg oblika, s veim brojem povrina (npr. kuite reduktora) to bi vodilo velikom broju simbola i znatno umanjilo preglednost crtea. Na sreu, pojedinano oznaavanje kvalitete hrapavosti svih povrina i crtanje identinih projekcija nije nuno. Prije svega, koristei simbol (kvadrat, vidi Poglavlje 7.5) pri kotiranju dvaju meusobno okomitih bridova, moemo kocku jednoznano definirati samo jednom projekcijom. Osim toga, kvaliteta povrine uvjetovana je njenom funkcijom. Ako ba elimo, moemo zahtijevati bruenje unutranjih povrina kuita reduktora. Ali, takav zahtjev nije tehnoloki, funkcionalno ni ekonomski opravdan. Bruenje unutranjih povrina kuita reduktora je tehnoloki zahtjevan postupak koji usporava i poskupljuje proizvodnju. Unutranje povrine kuita reduktora sasvim e dobro obaviti svoju funkciju ako im povrina ostane u stanju koje je rezultat prethodnog tehnolokog procesa (najee lijevanja). Ipak, neke je povrine potrebno dodatno strojno obraditi (u granicama propisanih tolerancija, vidi Poglavlja 11.) kako bi se

126

Tehniko crtanje

Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima

osigurala funkcionalnost pojedinih dijelova i reduktora kao sklopa. To su najee povrine kojima se pojedini dijelovi sklopa dodiruju provrti za leaje, dodirne povrine kuita, poklopca i podloge i sl. Zbog toga se, u svrhu odravanja preglednosti crtea i potpunosti prijenosa informacija, kvaliteta veeg broja povrina oznaava pojednostavljeno. Pogledajte sliku 140. u pitanju je prirubnica i najvei broj njenih povrina treba obraditi tako da srednje ostupanje profila iznosi Ra = 2.5 m. Osim toga, dvije cilindrine povrine treba obraditi tako da maksimalna visina neravnina iznosi Rz = 1.7 m i Rz = 6.6 m. Kako bi se izbjeglo viekratno upisivanje istih simbola na razliite povrine koristi se skupni znak, koji se ne postavlja na samu povrinu (tj. brid na crteu) nego u gornji desni kut crtea (ukoliko na creu postoji vie pozicija tada se ovaj znak upisuje pored odgovarajueg pozicionog broja). Skupni znak se odnosi na sve povrine kojima nije propisana hrapavost i na samom crteu se ne pojavljuje. Ukoliko na dijelu postoje i povrine s drugim kvalitetama obrade (osim one koja je definirana skupnim znakom) simboli njihove obrade upisuju se unutar oblih zagrada, od najfinije prema grubljoj (tj. s rastuim parametrom Ra ili Rz). Prema tome, tri simbola na slici 140. imaju sljedee znaenje: povrine prirubnice obraditi sa srednjim odstupanjem profila Ra = 2.5 m, osim povrina koje su posebno oznaene simbolom na crteu njih treba obraditi s maksimalnom visinom neravnina Rz = 1.7 m, odnosno Rz = 6.6 m.

Ra 2,5

Rz 1,7

Rz 6,6

1
Rz 6,6

kromirano Ra 0,9

Rz 1,5

Rz 1,7

Slika 140. Pojednostavljeno oznaavanje hrapavosti vie povrina

Slika 141. Obrada povrine u dva koraka

Zapamtite ovaj nain pojednostavljenog oznaavanja hrapavosti veeg broja povrina jer se on u praksi najee koristi. Naime, propisivanje hrapavosti poskupljuje i usporava proizvodnju i kontrolu zbog toga nastojimo da najvei broj povrina ostane u stanju proisteklom iz prethodnog procesa izrade, a zahtjeve za dodatnom obradom postavljamo samo na minimalnom broju povrina, kada je to nuno da se ostvari funkcija dijela ili sklopa. Na slici 141. prikazan je primjer oznaavanja hrapavosti povrine koja se ostvaruje u dva koraka. U prvom koraku potrebno je obradom odvajanjem estica postii maksimalnu visinu neravnina Rz = 1.5 m, a nakon toga kromiranjem postii srednje

127

50h7

Tehniko crtanje

Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima

odstupanje profila Ra = 0.9 m. Zbog toga je prvi simbol postavljen na konturu povrine (odnosno na pomonu kotnu crtu), a drugi simbol je postavljen na dodatnu iroku crtu toku (crta 04.2.1, prema tablici 8.) kojom se oznaava izdvojeno podruje povrinske obrade Uoite da se simbol hrapavosti povrine moe postaviti na pomonu kotnu crtu ili na kotnu crtu (slika 142.). Ipak ovakav nain postavljanja simbola koristite samo u sluaju kada je to nuno (slika 141.) ili u sluaju nedostatka prostora. Kako bi se izbjegao bilo kakav nesporazum, simbole hrapavosti je najbolje postaviti izravno na povrinu koju definira (odnosno izravno na brid koji na crteu predstavlja projekciju te povrine).

60H7

Rz 11

Slika 142. Simbol na kotnoj crti

U sluaju nedostatka prostora, ili ako se isti simbol viekratno ponavlja, mogue je na crte upisati samo osnovne simbole, bez dopunskih oznaka. Znaenje osnovnog simbola koji je upisan na crteu potrebno je definirati na slobodnoj povrini papira, (slika 143 a), b), c).

a)
Ra 3,1

b)
Ra 3,1

c)
Ra 3,1

d)

Rz 6,5 0,1

Slika 143. Osnovni simbol koji se ponavlja i odreivanje njegovog znaenja

Simbol povrinske hrapavosti mogue je postaviti i na okvir kojim se odreuju geometrijske tolerancije (slika 143. d). Zbog moguih nejasnoa ovakav nain kombiniranja dvaju simbola bolje je izbjegavati i upisati ih zasebno. Detalje o geometrijskim tolerancijama vidjeti u Poglavlju 13. Hrapavost povrine ne moramo uvijek propisati parametrima Ra ili Rz. Ukoliko kvaliteta povrine koja je posljedica odreenog tehnolokog procesa ispunjava zadanu funkciju, mogue je izostaviti navedene parametre i na poloaju c, prema slici 135., upisati samo tehnoloki postupak, npr. glodano, tokareno i slino. Orijentacione vrijednosti srednjeg odstupanja profila za najee postupke obrade dane su u tablici 15:

128

Tehniko crtanje

Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima

Postupak obrade Grubo turpijanje Fino turpijanje Lijevanje u pijesku Lijevanje u kokili Tlano lijevanje Kovanje - toplo, slobodno Kovanje - toplo, u ukovnju Kovanje - hladno, u ukovnju Toplo valjanje Hladno valjanje Pjeskarenje Plinsko rezanje Grubo tokarenje

Srednje odstupanje profila Ra, m 6.3 - 400 0.8 - 6.3 50 - 800 6.3 - 50 0.8 - 25 100 - 800 6.3 - 100 1.6 - 6.3 6.3 - 100 0.2 - 6.3 12.5 - 100 6.3 - 25 3.2 - 200

Postupak obrade Fino tokarenje Grubo blanjanje Fino blanjanje Grubo glodanje Fino glodanje Buenje svrdlom Razvrtavanje Grubo bruenje Fino bruenje Mehaniko poliranje Elektrino poliranje Honanje, lepanje Superfini

Srednje odstupanje profila Ra, m 0.2 - 3.2 12.5 - 200 1.6 - 12.5 3.2 - 50 0.4 - 3.2 0.4 - 3.2 0.2 - 6.3 1.6 - 25 0.1 - 1.6 0.1 - 0.8 0.025 - 0.4 0.025 - 1.6 0.025 - 0.1

Tablica 15. Srednje odstupanje profila za najee postupke obrade

Tehnolokih postupaka ima jako puno i nema nikakvog smisla uiti napamet brojane vrijednosti iz prethodne tablice. Ipak, korisno je uoiti da se tehnoloki postupci sa stajalita kvalitete povrine koju je mogue postii mogu ugrubo podijeliti u tri skupine: postupci koji daju grubu povrinu, Ra > 10 m: lijevanje u pijesku, kovanje, turpijanje, itd. Ovim postupcima se uglavnom formira osnovni oblik strojnog dijela, a dodatna obrada pojedinih povrina se izvodi u sljedeem koraku, postupci koji daju povrinu srednje kvalitete, Ra = 2 10 m: tokarenje, blanjanje, glodanje, itd. Ovo su najei tehnoloki postupci koji se koriste u opem strojarstvu, postupci koji daju vrlo visoku kvalitetu povrine, Ra < 2 m: fino bruenje, poliranje, superfini, itd. Navedeni postupci su relativno skupi, pa se koriste jedino u sluajevima kada to funkcija dijela zahtijeva, ili kada se uobiajenim postupcima ne moe ostvariti traena tonost izrade. Najee se koriste kako bi se umanjila opasnost od loma uslijed zamora materijala (rukavci i zaobljeni prijelazi na osovinama) ili kada je tolerancija duinskih mjera vrlo uska (npr. izrada provrta i klipnjaa na hidraulikim cilindrima). Na starijim crteima, izraenim prema normi HRN M.A0.065, umjesto srednjeg odstupanja profila Ra, mogue je bilo koristiti oznaku stupnja povrinske hrapavosti (N1 N12). Ova oznaka upisivala se iznad kratke horizontalne crte prema slici 134. d), odnosno iznad krunice, prema slici 134. e). U tablici 16. dane su najvee doputene vrijednosti Ra za odgovarajui stupanj povrinske hrapavosti.

129

Tehniko crtanje

Oznaavanje hrapavosti povrina na crteima

Na kraju ovog poglavlja spomenimo jo jedan detalj vezan uz odnos hrapavosti i tolerancija duinskih mjera. Tolerancijama duinskih mjera posveeno je Poglavlje 11., ali i na ovom mjestu treba imati u vidu sljedeu injenicu: ukoliko zahtijevamo vrlo visoku tonost izrade, tj. propisujemo vrlo usko tolerancijsko polje (irine npr. 10 m, ne moemo istovremeno zahtijevati vrlo hrapavu povrinu dobivenu npr. lijevanjem u pijesku ije je srednje odstupanje profila minimalno 50 m. U tom sluaju bi sama veliina hrapavosti nadmaila doputenu pogreku pri izradi. Ne ulazei trenutno u detalje, zapamtite da se u praksi obino propisuje takva hrapavost povrine kod koje je maksimalna visina neravnina manja od polovice irine tolerancijskog polja, tj. Rz < 0.5 T.

Broj stupnja povrinske hrapavosti N1 N2 N3 N4 N5 N6

Najvea doputena vrijednost Ra, m 0.025 0.05 0.1 0.2 0.4 0.8

Broj stupnja povrinske hrapavosti N7 N8 N9 N10 N11 N12

Najvea doputena vrijednost Ra, m 1.6 3.2 6.3 12.5 25 50

Tablica 16. Stupnjevi povrinske hrapavosti i najvea doputene vrijednosti Ra

130

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

10. POJEDNOSTAVLJENO OZNAAVANJE ZAVARA

Crtajui zavarene spojeve susreemo se sa slinim problemom na koji smo ukazali u prethodnom poglavlju u nekim specifinim sluajevima crte sam po sebi ne moe ispuniti svoju osnovnu funkciju - jednoznaan i potpun prijenos informacija. Razlozi zbog kojih ne moemo zavareni spoj nacrtati i ostvariti funkciju prijenosa informacija su sljedei: zavarivanje je tehnoloki postupak spajanja metala lokalnim zagrijavanjem iznad temperature talita. Taljenjem metala i skruivanjem taline nestaju fizike granice izmeu dijelova zavarenog spoja pa ih nije mogue nacrtati. Gledajui bilo koji zavareni spoj (npr. jednostrani V - sueoni zavareni spoj, tablica 17., redni broj 3.), ne moemo odrediti duljinu limova prije zavarivanja niti moemo odrediti gdje zavrava pojedini lim, a gdje poinje zavar, zbog slinosti pojedinih vrsta sueonih zavara i nestanka fizike granice meu pojedinim dijelovima zavarenog spoja golim okom je dosta teko odrediti o kojoj vrsti zavara je rije, oblik i dimenzije lica (tj. nadvienja) zavara ovise o vrsti zavarivakog postupka i izboru zavarivakih parametara, ali u svakom sluaju rije je o izrazito nepravilnoj povrini koja je nastala skruivanjem taline. Crtanje ovakve povrine sa stajalita prijenosa informacija nema smisla. Prije zavarivanja limove je trebalo odrezati na odreenu duljinu i pripremiti bone povrine (oblikovati bone povrine limova ovisno o vrsti zavara). Potrebno je prenijeti informacije o obliku zavara, zavarivakom postupku, poloaju lica i korijena zavara, duljini zavara, duljini pojedinih segmenata ako je zavar isprekidan, itd. Kao to je ve spomenuto, te informacije nije mogue prenijeti samim crteom zbog toga se zavareni spojevi crtaju pojednostavljeno, a za prijenos svih potrebnih informacija koriste se odgovarajui simboli. 10.1 Opa pravila i osnovni simboli Nestajanje fizikih granica izmeu dijelova zavarenog spoja je najei problem s kojim se studenti susreu crtajui zavarene spojeve. Pogledajmo kako se ovaj problem rjeava u skladu s normom ISO 2553: zavareni spoj se crta tako da su vidljive fizike granice pojedinih dijelova prije zavarivanja (vidi slike u tablicama 17. 21.), ukoliko je na projekciji vidljiva uzduna os zavara (vidi slike 146. i 149.) zavar se uope ne crta crtaju se samo dijelovi zavarenog spoja, kao da zavar i ne postoji. Za prijenos svih potrebnih informacija koriste se odgovarajui simboli. Vodite

131

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

rauna da su slike u tablicama 17. 21. ilustracije oblika pojedinih zavarenih spojeva, a ne tehniki crtei u skladu s normama. Vei broj krunih lukova koji ukazuju na postojanje nadvienja, prema normi ISO 2553 se ne crtaju. Sve ove krune lukove (ako je na projekciji vidljiva uzduna os zavara) zamjenjuje fizika granica dijelova prije zavarivanja, koja se crta kao vidljivi brid (iroka neprekinuta crta, vidi slike 146., 148. i 149.), ukoliko je na projekciji vidljiv popreni presjek zavara (vidi slike u tablicama 17. 21), zavareni spoj se crta tako da su vidljive fizike granice pojedinih dijelova nakon odgovarajue pripreme rubova koja ovisi o vrsti zavara. Sam zavar se crta kao zasebni dio zavarenog spoja. Poto je rije o presjeku koristimo opa pravila rafiranja (vidi poglavlje 6.3) - susjedni dijelovi imaju suprotan nagib rafure, a kontura zavara (relativno malen i uzak profil) se ne rafira, nego se jednostavno zacrni, ukoliko je na projekciji u pogledu vidljiva kontura zavara, zavareni spoj crtamo prema opim pravilima ortogonalnog projiciranja: zavareni spoj se crta tako da su vidljive fizike granice pojedinih dijelova prije zavarivanja, a kontura zavara se crta ravnom crtom ili krunim lukom, ovisno obliku nadvienja koje moe biti konveksno, konkavno ili ravno (vidi sliku 149. i primjere u tablicama 17. - 21.). Ponovimo jo jednom: zbog nemogunosti prijenosa svih potrebnih informacija, zavareni spojevi se crtaju pojednostavnjeno, a sve potrebne informacije prenose se odgovarajuim simbolima. Osnovni simbol za oznaavanje zavara na tehnikim crteima prema normi ISO 2553 prikazan je na slici 144:

2a 1

3 1 - strelica 2a - pokazna (referentna) crta 2b - pokazna (identifikacijska) crta 3 - simbol zavarenog spoja zavareni spoj

2b

Slika 144. Osnovni simbol za oznaavanje zavara

Osnovni simbol se sastoji od etiri elementa: strelice (1), pokazne (referentne) crte (2a), pokazne (identifikacijske) crte (2b) i simbola zavarenog spoja. (3). Pokazna referentna crta se crta uskom neprekinutom crtom (crta 01.1, prema tablici 8.). Pokazna (identifikacijska) crta se crta uskom isprekidanom crtom (crta 02.1). Simbol zavara crta se irokom neprekinutom crtom (crta 01.2). Pokazne crte su u pravilu horizontalne. Iznimno, ako to nije mogue zbog nedostatka prostora, mogu biti i vertikalne. Pokazna (identifikacijska) crta koristi se kod nesimetrinih zavara, kako bi se odredio poloaj lica i korijena. Ukoliko se simbol zavara nalazi na pokaznoj (referentnoj) crti (vidi sliku 147. b i c) lice zavara je na strani koju dodiruje strelica.

132

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

Redni broj 1.

Opis Sueoni zavar rubova limova izmeu podignutih

Skica

Simbol

2.

Sueoni ravni zavar

3.

Jednostrani V - sueoni zavar

4.

Jednostrani zakoeni sueoni zavar. Polovini V - zavar Jednostrani sueoni zavar sa irokim korijenim licem Y - zavar Jednostrani zakoeni sueoni zavar sa irokim korijenim licem Polovini Y - zavar Jednostrani U sueoni zavar U zavar Jednostrani J - sueoni zavar Polovini U - zavar Dodatno zavaren korijenski zavar

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Kutni zavar

11.

Utini zavar Koritasti zavar

12.

Tokasti zavar

Tablica 17. Simboli zavara prema normi ISO 2553

133

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

Ukoliko se simbol zavara nalazi na pokaznoj (referentnoj) crti, zavaruje se na suprotnoj strani, tj. lice zavara je na strani suprotnoj od strelice. Kod simetrinih zavara lice i korijen zavara su identini pa se pokazna (referentna) crta ne koristi (vidi sliku 147. a). Simboli zavara, njihov opis i skice prikazani su u tablicama 17. 21.
Redni broj

Opis

Skica

Simbol

1.

avni zavar

2.

Bono zavaren jednostrani V sueoni zavar Boni V - zavar Bono zavaren jednostrani zakoen sueoni zavar Boni polovini V - zavar

3.

4.

Rubni zavar

5.

Povrinski zavar, navarivanje povrine

6.

Povrinski spoj

Tablica 18. Simboli zavara prema normi ISO 2553 - nastavak

Redni broj 1. Opis Povrinski spoj Skica Simbol

2.

Skoeni zavar

3.

Savinuti zavar

Tablica 19. Simboli zavara prema normi ISO 2553 - nastavak

134

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

Redni broj 1.

Opis Dvostruki V sueoni zavar X - zavar

Skica

Simbol

2.

Dvostruki sueoni zavar

3.

Dvostruki V sueoni zavar s korijenom

4.

Dvostruki sueoni zavar s korijenom

5.

Dvostruki U sueoni zavar s korijenom

Tablica 20. Simboli zavara prema normi ISO 2553 (sloeni simboli za simetrine zavare)
Redni broj 1. Opis Ravni jednostruki V sueoni zavar Skica Simbol

2.

Konveksni dvostruki V - zavar

3.

Konkavni kutni zavar

4.

Ravni jednostruki V sueoni zavar s ravnim korijenim zavarom Jednostruki V sueoni zavar sa irokim korijenim licem i korijenim zavarom Ravno obraeni jednostruki V sueoni zavar

5.

6.

7.

Kutni zavar povrinom

sa

zaglaenom

Tablica 21. Simboli zavara prema normi ISO 2553 (upotreba dodatnih simbola)

135

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

U vezi sa simbolima prikazanima u tablicama 17. - 21. potrebno je uoiti i nekoliko detalja: izgled simbola odabran je tako da podsjea na oblik spoja, tj. na oblik bonih stranica pojedinih dijelova nakon pripreme za zavarivanjek, simboli prikazani u tablici 19. osim za zavarene spojeve mogu se koristiti i za oznaavanje tvrdo i meko lemljenih spojeva, simboli simetrinih sueonih zavara prikazani u tablici 20. predstavljaju kombinaciju dvaju simbola (simbol za X zavar sastoji se od dva simbola za jednostrani V sueoni zavar, simbol za dvostruki sueoni zavar sastoji se od dva simbola za polovini V zavar, itd. Simetrini zavari zavaruju se s obje strane pa nestaje razlika izmeu lica i korijena zavara, dodatni simboli prikazani u tablici 21. odreuju oblik lica i korijena zavara. Ukoliko je to potrebno (kako bi se dobila ravna nalena povrina ili kako bi se smanjila opasnost od loma uslijed zamora materijala zbog koncentracije naprezanja koje izaziva ispupenje) lice i korijen zavara se dodatno obrauju, najee bruenjem.
strana sa strelicom strelica strana sa strelicom strelica druga strana

druga strana

a)
druga strana zavara A zavar A zavar B strelica strana sa strelicom zavara B druga strana zavara B strana sa strelicom zavara A strelica

b)
zavar B druga strana zavara A strana sa strelicom zavara B strelica

strelica strana sa strelicom zavara B

zavar A

druga strana zavara B

c)

d)

Slika 145. Oznaavanje T oblika i krinog oblika zavarenog spoja a) i b) T zavar c) i d) krini zavar

Na slikama 145. a) i b) prikazan je nain oznaavanja T oblika zavara u sluaju kada se koristi samo jedan kutni zavar. Ako je strelica usmjerena prema konturi zavara (slika 145. a) zavaruje se na strani strelice. Ako je strelica usmjerena prema dijelu spoja na kojem nije prikazana kontura zavara (slika 145. b) zavaruje se na strani suprotnoj od strelice. Na isti nain oznaava se i krini oblik zavarenog spoja (slike 145. c i d) u sluajevima kada se koriste samo dva kutna zavara. Ako je strelica usmjerena prema konturi zavara (slika 145. c) zavaruje se na strani strelice. Ako je strelica usmjerena

136

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

prema dijelu spoja na kojem nije prikazana kontura zavara (slika 145. d) zavaruje se na strani suprotnoj od strelice. Inae, T oblik se obino izvodi s dva, a krini oblik s etiri kutna zavara, kako bi se dobila jednaka nosivost zavarenog spoja bez obzira na smjer optereenja. Kosa pokazna crta koja zavrava strelicom moe se (ovisno o raspoloivom prostoru) postaviti na lijevom ili desnom kraju pokazne (referentne crte) te moe biti usmjerena prema gore ili prema dolje (slike 146. a i b). Ukoliko je rije o nesimetrinom zavaru kod kojeg se priprema izvodi samo na jednom dijelu strelica mora biti usmjerena prema tom dijelu (slike 146. c i d).

a)

b)

c) d) Slika 146. Poloaj strelice kod sueonih zavara a) i b) poloaji kose crte sa strelicom c) i d) nesimetrini zavari

10.2 Dodatne oznake Pravila za upisivanje dodatnih oznaka prikazana su na slikama 147. f k. Osnovni princip oznaavanja dimenzija zavara je sljedei: dimenzije koje se odnose na popreni presjek zavara (oznake "s" ili "a" na slici 147.) piu se s lijeve strane simbola zavara. Dimenzije koje se odnose na uzdunu os zavara upisuju se s desne strane simbola (oznake "l" na slici 147.)

a)

s l f)

s l i) z s 300 h) z7 300 j)
a

b)

d) a5 s k)

c)

e)

g)

Slika 147. Oznake poloaja lica zavara i dodatne oznake koje odreuju dimenzije zavara

137

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

Pritom valja voditi rauna o sljedeim pravilima: debljina sueonog zavara (oznaka "s") predstavlja udaljenost od povrine komada do dna provara (vidi sliku 147. k). Ukoliko oznaka "s" na simbolu nije upisana sueoni zavareni spoj je u potpunosti provaren, dimenzije kutnog zavara mogu se odrediti upisivanjem njegove debljine (oznaka "a" koja predstavlja visinu najveeg trokuta upisanog u konturu zavara), ili upisivanjem duljine stranice (oznaka "z") - oito je da vrijedi z = a 2 . Osim brojane vrijednosti obavezno se upisuje jedna od dvije oznake npr. "a5" ili "z7", ukoliko s desne strane simbola nije upisana duljina segmenta (oznaka "l"), zavar je neprekidan du cijelog radnog komada, ukoliko je zavar isprekidan (tj. sastoji se od vie segmenata, vidi sliku 148. d) koristi se oznaka oblika "a n x l (e)", ili "z n x l (e)", gdje je (prema slici 148. d): a debljina kutnog zavara - simbol kutnog zavara s ravnom povrinom n broj segmenata l duljina pojedinog segmenta e udaljenost meu segmentima z duina stranice trokuta Na slici 148. prikazano je jo nekoliko dodatnih oznaka koje se kombiniraju s osnovnim simbolom: krunica na spoju pokazne (referentne) crte i kose crte (slika 148. a): zavariti po zatvorenoj konturi (unaokolo uoite da sama kontura ne mora biti kruna), "zastavica" na spoju pokazne (referentne) crte i kose crte (slika 148. b) oznaava montani zavar. Ovaj simbol se obino koristi kod zavarenih konstrukcija (mostovi, tvornike hale), kada je zbog transportnih problema nemogue cijelu konstrukciju zavariti u tvornici pojedine sekcije zavaruju se u tvornici, a konani oblik konstrukcije dobiva se zavarivanje pojedinih sekcija na licu mjesta, dvije kratke kose crte pod pravim kutom ("ralje", vidi sliku 148.c) i brojana oznaka odreuju vrstu zavarivakog postupka. Oznake najvanijih zavarivakih postupaka prema normi ISO 4063 prikazane su u tablici 22:

138

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

a4

,S

a)
111

b) l (e) (l)
,II

c)

d)

e)

Slika 148. Dodatne oznake na simbolu zavarenog spoja a) zavar po zatvorenoj konturi b) montani zavar c) oznaka zavarivakog

Oznaka 1 11 111 113 114 118 12 131 135 141 2 21 221 23

Postupak zavarivanja Elektroluno zavarivanje Elektroluno, bez zatite plina Elektroluno, obloenom elektrodom Elektroluno, golom icom Elektroluno, s punjenom elektrodom Zavarivanje poloenom elektrodom Elekroluno, pod zatitnim prakom MIG zavarivanje (u inertnom plinu) MAG zavarivanje (u neinertnom plinu) TIG zavarivanje (W elektroda, inertni plin) Elektrootporno zavarivanje Elektrootporno, tokasto zavarivanje Elektrootporno, avno, s preklopom Elektrootporno, bradaviasto

Oznaka 24 25 3 311 312 32 4 41 43 441 7 72 74 751

Postupak zavarivanja Zavarivanje iskrenjem Elektrootporno, elno, pritiskivanjem Plinsko zavarivanje Plamenom kisik - acetilen Plamenom kisik - propan Plamenom zrak - plin Zavarivanje u skruenom stanju, tlakom Zavarivanje ultrazvukom Kovako zavarivanje Zavarivanje eksplozijom Drugi postupci zavarivanja Zavarivanje pod troskom Zavarivanje indukcijom Zavarivanje laserom

Tablica 22. Oznake najvanijih zavarivakih postupaka prema normi ISO 4063

139

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

oznake kvalitete zavara (vidi sliku 148. e) takoer se piu s desne strane simbola. Zavari se ovisno o funkciji sklopa izrauju u tri kvalitete: kvaliteta I (pretpostavljena, bez oznake), kvaliteta II (oznaka II desno od simbola zavara) i specijalna kvaliteta (oznaka S desno od simbola zavara). Na slici 149. prikazani su primjeri oznaavanja kutnih zavara prema normi ISO 2553. Rije je o kutnim zavarima s ravnim ili konveksnim nadvienjem, debljine 3 mm. Zbog preglednosti crtea sve ostale oznake (kote, kvaliteta povrine, tolerancije duinskih mjera i sl.) su isputene. Na kraju ovog poglavlja, koje je posveeno oznaavanju zavara, pokuajmo odgovoriti na jedno esto studentsko pitanje: da li se neki zavareni strojni dio ili zavarena konstrukcija trebaju crtati na jednom crteu (kao sklopni crte) ili rastavljeno na pojedine dijelove, kao radioniki crtei pojedinih elemenata sklopa? Openito, sklopni crte se u potrebnom broju projekcija crta na jednom listu papira, a radioniki crtei svakog pojedinog dijela crtaju se zasebno, svaki na jednom listu papira. Meutim, zavareni spojevi su specifini tijekom zavarivanja nestaju fizike granice izmeu pojedinih dijelova pa o nekoj zavarenoj metalnoj konstrukciji moemo razmiljati kao o jedinstvenom komadu, ili kao o sklopu veeg broja zavarenih limova ili profila.

a3

a3

a3 a3 a3 a3 a3

a3

a3

a3

Slika 149. Primjer oznaavanja zavara

140

Tehniko crtanje

Pojednostavljeno oznaavanje zavara

Zbog toga nain crtanja i kotiranja ovisi o sloenosti konstrukcije. Ukoliko je rije o relativno jednostavnom zavarenom dijelu moemo ga nacrtati kao sklop, upisati sve oznake zavara, te kotirati sve dijelove sklopa na jednom sklopnom crteu u potrebnom broju projekcija. U sloenijim sluajevima (veliki broj dijelova i zavarenih spojeva, npr. zavareni reetkasti nosai, mosne ili portalne dizalice, i sl.) to najee nije mogue. Zbog velikog broja dijelova i zavara kotiranje i oznaavanje svih zavara postaje gotovo nemogue zbog nedostatka prostora. U tim sluajevima se crta sklopni crte na koji se unose oznake zavara i osnovne kote, a pojedini dijelovi (limovi, profili, ...) crtaju se i kotiraju zasebno, kao radioniki crtei. Osim toga, poto su zavari relativno maleni u odnosu na veliinu konstrukcije, na sklopnom crteu se esto koriste detalji zavara u uveanom mjerilu (vidi Poglavlje 8.5) kako bi uope bili vidljivi.

141

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

11. TOLERANCIJE DUINSKIH MJERA

Pri spomenu "tolerancija" veina studenata se obino namrti i slegne ramenima. Kao da je ovo podruje Tehnikog crtanja posebno "teko" i nerazumljivo. U stvari, podruje tolerancija duinskih mjera nije ni jednostavnije niti sloenije od ostalih podruja Tehnikog crtanja, ali problem se javlja zbog nerazumijevanja njihove svrhe i primjene. Osim toga, za pravilnu primjenu tolerancija duinskih mjera potrebno je odreeno iskustvo i poznavanje Elemenata strojeva, koji se kao zaseban predmet slua na viim godinama studija. Pokuajmo zbog toga, na samom poetku, uoiti smisao tolerancija duinskih mjera: neka je na radionikom crteu prikazana osovina iji je promjer rukavca kotiran s npr. 30 mm. Po zavrenoj izradi mjerenjem je utvreno da je promjer osovine 29.91 mm. Da li osovinu treba proglasiti kartom ili je prihvatiti kao tono izraenu? Unaprijed nije mogue odgovoriti na ovo pitanje, ali ono ukazuje na nekoliko injenica: kotni broj na crteu (30) je idealna geometrijska mjera. Meutim, niti jedan strojni dio nije mogue izraditi tono prema idealnim geometrijskim mjerama. Uzroci neumitne netonosti su nesavrenost strojeva i mjernih ureaja, elastinost izratka i stroja, zranost u leajima... Ukoliko je nekoliko primjeraka identinih proizvoda izraeno tako da se njihove dimenzije podudaraju u tisuinki milimetra, u pravilu je rije o sluajnosti, a ne o tehnolokom procesu koji osigurava "apsolutnu" tonost izrade, teorija i tehnika mjerenja razliitih fizikalnih veliina predstavljaju posebno podruje i predmet su izuavanja strunjaka iz razliitih podruja. U kontekstu Tehnikog crtanja, neemo se baviti Teorijom mjerenja, ali jednu injenicu je nuno uoiti: "tono" je relativan pojam, koji ovisi o vrsti mjernog ureaja koji koristimo. Krojakim ili stolarskim metrom moemo duinske mjere odrediti "tono" do razine centimetra, ravnalom moemo mjeriti do razine milimetra, pominim mjerilom ("ublerom") moemo mjeriti desetinke milimetra, itd. Ali, bez obzira koliko precizan mjerni ureaj koristili, neka pogreka mjerenja e uvijek postojati, ukoliko neki strojni dio proizvodimo pojedinano jo i moemo dopustiti prilagodbu jednog dijela u odnosu na dimenzije drugog. Meutim, suvremena velikoserijska proizvodnja zahtijeva zamjenjivost dijelova bez prilagoavanja te zajedniko funkcioniranje dijelova razliitih proizvoaa. to bi se dogodilo kada bismo pri zamjeni dotrajalog kuglinog leaja trebali dodatno brusiti novi leaj (istih nazivnih mjera) ili rukavac na koji e leaj biti postavljen? U nekim sluajevima, ukoliko dva ili vie dijelova moraju funkcionirati zajedno vee odstupanje od zadanih mjera onemoguava funkciju dijela ili sklopa - tada je problem netonosti izrade jo izraeniji: npr. puana cijev i metak, klip i cilindar, rukavac i blazinica kliznog leaja, vanjski i unutranji dio steznog spoja, itd.

142

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

Klip se mora gibati unutar cilindra, to znai da njegov promjer mora biti "neto manji" od promjera cilindra. Ali, klip i cilindar imaju jednaku idealnu geometrijsku mjeru (npr. 80). Kako osigurati da se klip giba unutar cilindra? Stezni spojevi funkcioniraju na principu vrstog dosjeda (o emu e biti rijei u sljedeem poglavlju), pri kojem je promjer unutranjeg dijela vei od promjera vanjskog dijela, ali oba dijela imaju jednaku idealnu geometrijsku mjeru. Kako osigurati da promjer unutranjeg dijela bude "neto vei" od promjera vanjskog dijela? Moete li zamisliti vojnika na frontu kako usred bitke brusi svaki metak da bi ga mogao ubaciti u cijev puke? Poznato je da se broj puaka i metaka (naalost) mjeri milijunima ili milijardama primjeraka, koji imaju iste idealne geometrijske mjere promjera cijevi - ne postoje dvije potpuno jednake puke, ali sve moraju funkcionirati s municijom razliitih proizvoaa. Moramo prihvatiti injenicu da niti jedan strojni dio ne moemo izraditi (ili izmjeriti) sa savrenom tonou. S druge strane, odstupanja od idealnih geometrijskih mjera u nekim sluajevima onemoguavaju funkciju dijela ili sklopa. Zbog svega navedenog tijekom vremena su razvijeni razliiti sustavi koji definiraju doputena odstupanja gotovog proizvoda od idealnih geometrijskih mjera. Iskustva veeg broja proizvoaa iz razliitih zemalja danas sintetizira ISO tolerancijski sustav, propisan normom ISO 286, koji je zamijenio sve ranije nacionalne norme. Na kraju ovog uvodnog razmatranja treba ukazati na jednu injenicu elei pokazati kako su "ovladali" ovim podrujem studenti esto na svojim crteima upisuju tolerancije duinskih mjera na svim postojeim kotnim brojevima, pa makar kotirali neki komad lima koji e se kao osiguranje privariti na neki dio osnovne konstrukcije. Tolerancijske mjere na crteu ne kotaju nita! Ipak, propisivanje tolerancija duinskih mjera i vrlo precizna izrada znatno poskupljuju i usporavaju proizvodnju. Potrebno je odreeno iskustvo i poznavanje funkcije pojedinih sklopova, kako bi se odstupanje od idealnih geometrijskih mjera propisalo samo u sluajevima kada je to nuno zbog osiguranja funkcije dijela ili sklopa, a u svim ostalim sluajevima valja koristiti tolerancije slobodnih mjera, o emu e biti rijei u narednim poglavljima.

11. 1 Definicije osnovnih pojmova

Tolerancijski sustav ISO 286 odnosi se prije svega na metalne proizvode s cilindrinim povrinama, ali se moe koristiti i za proizvode s paralelnim povrinama, npr. utori za uskonike, pera, klinovi, utori za pera i klinove, itd. Upoznajmo se s definicijama osnovnih pojmova vezanih za mjere, odstupanja i tolerancije (vidi slike 150. 151.):

143

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

mjera je izmjerena vrijednost fizikalne veliine duljine, na referentnoj temperaturi t = 20 C. Na prvi pogled ova definicija izgleda nepotrebna i razumljiva sama po sebi, meutim temperatura ima bitan utjecaj na veliinu izratka ovom problemu je posveeno cijelo Poglavlje 12.4, nazivna mjera je mjera od koje se dobivaju granine mjere ako joj se dodaju gornje ili donje odstupanje mjere. Nazivna mjera moe biti cijeli ili decimalni broj. To je mjera koja se unosi na tehniki crte, granine mjere su ukupno doputene mjere oblikovanog predmeta izmeu kojih mora biti i stvarna mjera, stvarna mjera se dobiva mjerenjem na izraenom strojnom dijelu te mora biti unutar graninih mjera,

Tp

najveca mjera provrta

ES

najmanja mjera provrta EI

nul-crta ei es Tr

Slika 150. Definicija osnovnih pojmova

najvea mjera je najvea doputena mjera oblikovanog elementa, najmanja mjera je najmanja doputena mjera oblikovanog elementa, nul crta je crta koja odgovara nazivnoj mjeri i na koju se nanose odstupanja mjera i tolerancija, odstupanje mjere je razlika izmeu stvarne i nazivne mjere, gornje odstupanje mjere (ES za provrt, es za rukavac) je razlika najvee mjere i nazivne mjere (starije oznake : Ag, ag, donje odstupanje mjere (EI za provrt, ei za rukavac) je razlika najmanje i nazivne mjere (starije oznake: Ad, ad). Oba odstupanje mogu biti pozitivna ili negativna, ovisno o poloaju tolerancijskog polja u odnosu na nul crtu, npr. 400.25,

tolerancijska mjera (ili tolerancija) je razlika najvee i najmanje mjere, ili razlika izmeu gornjeg i donjeg odstupanja. Tolerancija je apsolutna vrijednost bez predznaka,

144

najmanja mjera rukavca

najveca mjera rukavca

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

tolerancijsko polje (oznaka Tp za provrt, Tr za rukavac) je grafiki prikaz podruja izmeu najvee i najmanje mjere. Odreeno je udaljenou od nul crte i veliinom tolerancije, temeljno odstupanje mjere je takvo odstupanje koje se protee od nul - crte do tolerancijskog polja. To moe biti gornje ili donje odstupanje, tj. ono odstupanje blie nul crti. Temeljno odstupanje mjere u stvari odreuje poloaj tolerancijskog polja u odnosu na nul crtu,

k-zc EI Tp es ES ES A-H nul-crta a-h es

Tr 0 ei

EI

K-ZC

unutarnja mjera (provrt)

Tp nazivna mjera Tr

vanjska mjera (rukavac)

Slika 151. Definicija osnovnih pojmova: provrt i rukavac

dosjed je odnos mjera dvaju elemenata u spoju (provrta i rukavca). Oba elementa u spoju imaju istu nazivnu mjeru, zranost je pozitivna razlika izmeu mjere provrta i mjere rukavca, prije spajanja, ako je promjer rukavca manji od promjere provrta, preklop je negativna razlika izmeu mjere provrta i mjere rukavca, prije spajanja, ako je promjer provrta manji od promjera rukavca, provrt je unutarnja mjera vanjskog dijela u dosjedu, rukavac je vanjska mjera unutarnjeg dijela u dosjedu.

145

ei

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

P min

Zmax

provrt

Zmin

provrt

rukavac

rukavac

rukavac

rukavac

a)

b)

Slika 152. Pojam zranosti i preklopa

Tolerancije duinskih mjera se navode u milimetrima pa jedinicu mjere nije potrebno upisivati na crte. Kod tolerancije kutova potrebno je navesti o kojim se jedinicama radi (stupnjevi, minute ili sekunde). Npr. 30 25.Uoite da se veliine koje se odnose na unutranju mjeru piu velikim slovima. Veliine koje se odnose na vanjsku mjeru piu se malim slovima. Veliine zranosti i preklopa (Z, P) piu se velikim slovima. Ovdje treba ukazati na estu zabunu do koje dolazi zbog pogrenog razumijevanja pojmova "unutranji" i "vanjski". Kada govorimo o dosjedu (npr. rukavac i klizni leaj) tada je rukavac unutranji, a klizni leaj vanjski dio sklopa. Meutim, oznake "unutranja" i "vanjska" mjera odnose se na nain mjerenja, a ne na poloaj predmeta u sklopu. Promjer rukavca emo mjeriti izvana (npr. pominim mjerilom) pa se na njega odnosi pojam vanjske mjere. Analogno, promjer provrta kliznog leaja mjerit emo iznutra, pa se na njega odnosi pojam unutranje mjere. Sada moemo odgovoriti na pitanje postavljeno na poetku ovog poglavlja. Proizvod emo smatrati "tono izraenim" ako po zavrenoj izradi mjerenjem utvrdimo da se njegove dimenzije nalaze unutar doputenih granica odstupanja, tj. izmeu gornje i donje granine mjere (odnosno unutar propisanog tolerancijskog polja).

146

P max

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

11.2 Veliina i poloaj tolerancijskog polja

Ovisno o funkciji elementa ili sklopa veliina tolerancijskog polja moe biti razliita. Razumljivo je da nema smisla propisati jednaku tonost izrade za osovinicu runog sata i osovinu kotaa eljeznikog vagona. Osim toga, veliina tolerancijskog polja mora biti proporcionalna nazivnoj mjeri. Uzmimo kao primjer dvije osovine, prvu promjera 200 i drugu promjera 20. Ako propiemo jednako doputeno odstupanje od nazivne mjere (npr. 0.5 mm), u prvom sluaju doputena pogreka iznosi 0,25%, a u drugom 2.5% nazivne mjere. Zbog toga veliina tolerancijskog polja ovisi o nazivnoj mjeri i izraava se standardnim tolerancijskim koeficijentom. Za podruje mjera od 1 mm do 500 mm zakljuno, standardni tolerancijski koeficijent se rauna prema izrazu:

i = 0, 45 3 D + 0, 001 D

(15)

Za podruje mjera iznad 500 mm do 3150 mm zakljuno, standardni tolerancijski koeficijent se rauna prema izrazu:

I = 0, 004 D + 2,1

(16)

Nazivne mjere od 1 mm do 500 mm podijeljene su u trinaest podruja, a D predstavlja geometrijsku srednju vrijednost granica podruja (vidi tablice 23 24):

D = D1 D2
D1 - 3) 6) 10) 18) 30) 50) 80) 120) 180) 250) 315) 400) D2 3 6 10 18 30 50 80 120 180 250 315 400 500

(17)

Tablica 23. Granice podruja pri proraunu standardnog tolerancijskog koeficijenta

Pogledajmo na konkretnim primjerima kako se odreuje veliina standardnog tolerancijskog koeficijenta ovisno o podruju mjera: 1. primjer: podruje mjera 18 mm - 30 mm:

D = D1 D2 = 18 30 = 23.238 mm i = 0, 45 3 D + 0, 001 D = 0, 45 3 23, 238 + 0, 001 23, 238 = 1,307 m

2. primjer: podruje mjera 80 mm 120 mm:

(18) (19)

D = D1 D2 = 80 120 = 97,98 mm

(20)

147

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

i = 0, 45 3 D + 0, 001 D = 0, 45 3 97,98 + 0, 001 97,98 = 2,17 m

Nazivne mjere od 500 mm do 3150 mm podijeljene su u osam podruja:
D1 D2 500) 630 630) 800) 1000) 1250) 1600) 2000) 2500) 800 1000 1250 1600 2000 2500 3150

(21)

Tablica 24. Granice podruja pri proraunu standardnog tolerancijskog koeficijenta

3. primjer: podruje mjera 630 mm 800 mm:

D = D1 D2 = 630 800 = 709,93 mm

(22) (23)

I = 0, 004 D + 2,1 = 0, 004 709,93 + 2,1 = 4,94 m

Granice podruja se uvrtavaju u milimetrima, a standardni tolerancijski koeficijent se izraunava u mikrometrima. Veliina standardnog tolerancijskog koeficijenta se zaokruuje na jedno decimalno mjesto. Zbog razliitih zahtjeva za veliinom tolerancijskog polja propisano je dvadeset kvaliteta tolerancije s oznakama IT01, IT0, IT1, IT2, ...IT18. Veliina tolerancijskog polja (kvaliteta tolerancije, stupanj tolerancije) odreena je brojem standardnih tolerancijskih koeficijenata:
T, m T, m IT01 * IT9 40i IT0 * IT1 * IT2 ** IT3 ** IT4 ** IT5 7i IT6 10i IT7 16i IT8 25i

IT10 IT11 IT12 IT13 IT14 IT15 IT16 IT17 IT18 64i 100i 160i 250i 400i 640i 1000i 1600i 2500i

Tablica 25. Veliina tolerancijskog polja, odreena brojem standardnih tolerancijskih koeficijenata

Za kvalitete tolerancije IT01, IT0 i IT1 vrijedi iznimka:

IT 01: i = 0, 03 + 0, 008 D IT 0 : i = 0, 05 + 0, 012 D IT 1: i = 0,8 + 0, 020 D

(24) (25) (26)

Vrijednosti za IT2, IT3 i IT4 (oznaka * u tablici 25.) su geometrijski stupnjevane izmeu IT1 i IT5. Za podruje do 3 mm (oznaka ** u tablici 25.) uzima se srednja geometrijska vrijednost D izmeu 1 i 3 mm, pa je D = 1.732 mm. Na temelju jednadbi (15) i (16), te tablica 23. 25. izraunate su veliine tolerancijskih polja za sve stupnjeve temeljnih tolerancija u zavisnosti o granicama podruja. Rezultati su prikazani u tablicama 26. i 27.

148

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

Nazivna mjera, mm od do 3 3) 6 6) 10 10) 18 18) 30 30) 50 50) 80 80) 120 120) 180 180) 250 250) 315 315) 400 400) 500 500) 630 630) 800 800) 1000 1000) 1250 1250) 1600 1600) 2000 2000) 2500 2500) 3150

IT1 0,8 1 1 1,2 1,5 1,5 2 2,5 3,5 4,5 6 7 8 9 10 11 13 15 18 22 26

IT2 1,2 1,5 1,5 2 2,5 2,5 3 4 5 7 8 9 10 11 13 15 18 21 25 30 36

Stupanj temeljne toleranciie IT3 IT4 IT5 IT6 IT7 IT8 IT9 IT10 IT11 IT12 IT13 IT14 IT15 IT16 IT17 IT18 Veliina tolerancijskog polja, m Veliina tolerancijskog polja, mm 2 3 4 6 10 14 25 40 60 0,1 0,14 0,25 0,4 0,6 1 1,4 2,5 4 5 8 12 18 30 48 75 0,12 0,18 0,3 0,48 0,75 1,2 1,8 2,5 4 6 9 15 22 36 58 90 0,15 0,22 0,36 0,58 0,9 1,5 2,2 3 5 8 11 18 27 43 70 110 0,18 0,27 0,43 0,7 1,1 1,8 2,7 4 6 9 13 21 33 52 84 130 0,21 0,33 0,52 0,84 1,3 2,1 3,3 4 7 11 16 25 39 62 100 160 0,25 0,39 0,62 1 1,6 2,5 3,9 5 8 13 19 30 46 74 120 190 0,3 0,46 0,74 1,2 1,9 3 4,6 6 10 15 22 35 54 87 140 220 0,35 0,54 0,87 1,4 2,2 3,5 5,4 8 12 18 25 40 63 100 160 250 0,4 0,63 1 1,6 2,5 4 6,3 10 14 20 29 46 72 115 185 290 0,46 0,72 1,15 1,85 2,9 4,6 7,2 12 16 23 32 52 81 130 210 320 0,52 0,81 1,3 2,1 3,2 5,2 8,1 13 18 25 36 57 89 140 230 360 0,57 0,89 1,4 2,3 3,6 5,7 8,9 15 20 27 40 63 97 155 250 400 0,63 0,97 1,55 2,5 4 6,3 9,7 16 22 32 44 70 110 175 280 440 0,7 1,1 1,75 2,8 4,4 7 11 18 25 36 50 80 125 200 320 500 0,8 1,25 2 3,2 5 8 12,5 21 28 40 56 90 140 230 360 560 0,9 1,4 2,3 3,6 5,6 9 14 24 33 47 66 105 165 260 420 660 1,05 1,65 2,6 4,2 6,6 10,5 16,5 29 39 55 78 125 195 310 500 780 1,25 1,95 3,1 5 7,8 12,5 19,5 35 46 65 92 150 230 370 600 920 1,5 2,3 3,7 6 9,2 15 23 41 55 78 110 175 280 440 700 1100 1,75 2,8 4,4 7 11 17,5 28 50 68 96 135 210 330 540 860 1350 2,1 3,3 5,4 8,6 13,5 21 33

Tablica 26. Temeljne tolerancije za stupnjeve temeljnih tolerancija od IT1 do IT18

Nazivne mjere, mm 3) - 6 6)-10 10)-18 18)-30 30)-50 50)-80 80)-120 120)-180 180)-250 250)-315 315)-400 400)-500 0,4 0,4 0,5 0,6 0,6 0,8 1 1,2 2 2,5 3 4 0,6 0,6 0,8 1 1 1,2 1,5 2 3 4 5 6

T, [m] IT01 IT0

do 3 0,3 0,5

Tablica 27. Temeljne tolerancije za stupnjeve temeljnih tolerancija IT01 i IT0

Ve je spomenuto da poloaj tolerancijskog polja odreuje njegovo temeljno odstupanje odnosno udaljenost od nul - crte. Za oznaavanje poloaja tolerancijskih polja koriste se slova engleskog alfabeta, uz izostavljanje slova I, i, L, l, O, o, Q, q, W, w, zbog mogunosti nesporazuma. Za oznaavanje poloaja tolerancijskog polja provrta (unutranje mjere) koriste se velika slova:
A B C CD D E EF F FG G H J (JS) K M N P R S T U V X Y Z ZA ZB ZC

Za oznaavanje poloaja tolerancijskog polja rukavca (vanjske mjere) koriste se mala slova: a b c cd d e ef f fg g h j (js) k m n p r s t u v x y z za zb zc Tolerancijska polja CD, EF, FG, cd, ef, fg koriste se za nazivne mjere do 10 mm, uglavnom za potrebe fine mehanike i urarstva.

149

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

Temeljno odstupanje moe biti gornje odstupanje mjere (ES; es), ili donje odstupanje mjere (EI, ei) ovisno o poloaju tolerancijskog polja. Shematski prikaz poloaja tolerancijskih polja u odnosu na nul crtu, za unutranje mjere, dan je na slici 153:

+ A temeljna odstupanja mjera B C CD DE ES EF F FG G H

nul-crta KM N PRS TU V XYZ J ZA ZB JS ZC

PROVRT

EI

Slika 153. Poloaj tolerancijskih polja (unutranje mjere)

Uoimo osnovne znaajke poloaja tolerancijskih polja prikazanih na slici 153: tolerancijska polja od A do G imaju oba odstupanja (gornje i donje) vea od nule (vrijedi: ES > 0, EI > 0). Donje odstupanje je ujedno i temeljno odstupanje koje odreuje udaljenost od nul crte. Polja se nalaze iznad nul crte pa e stvarna mjera izraenog provrta biti vea od nazivne, polje H dodiruje nul crtu, donje odstupanje je jednako nuli, a gornje odstupanje je pozitivno (vrijedi: EI = 0, ES > 0). Polje s gornje strane dodiruje nul crtu. Najmanja doputena mjera ujedno je i nazivna mjera pa promjer provrta moe biti samo vei ili jednak nazivnoj mjeri, polja J, JS i K (neki sluajevi) imaju gornja i donja odstupanja suprotnog predznaka (vrijedi: ES >0, EI < 0). Polja se nalaze s obje strane nul - crte, nesimetrino ili simetrino, polja K do N (neki sluajevi) imaju gornje odstupanje jednako nuli, a donje odstupanje je manje od nule (vrijedi: ES = 0, EI < 0.), tolerancijska polja od P do ZC imaju oba odstupanja (gornje i donje) manja od nule (vrijedi: ES < 0, EI < 0). Polja se nalaze ispod nul crte pa e stvarna mjera provrta biti manja od nazivne. Shematski prikaz poloaja tolerancijskih polja u odnosu na nul crtu, za vanjske mjere, dan je na slici 154:

150

nazivna mjera

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

+ temeljna odstupanja mjera zc zb ei nazivna mjera

0 es

nul-crta

cd c b a

f d e ef

fg g h j js

y z za v x u r s t p n m k

RUKAVAC

Slika 154. Poloaj tolerancijskih polja (vanjske mjere)

Uoite da je poloaj tolerancijskih polja za rukavac u stvari zrcalna slika (u odnosu na nul crtu) poloaja tolerancijskih polja provrta. Istoimena polja (npr. A i a, B i b, itd.) jednako su udaljena od nul crte, ali sa suprotne strane (tj. temeljno odstupanje im je jednako, ali suprotnog predznaka). Zbog toga poloaji tolerancijskih polja u odnosu na nul - crtu za rukavce imaju sljedee znaajke (vidi sliku 154): tolerancijska polja od a do g imaju oba odstupanja (gornje i donje) manja od nule (vrijedi: es < 0, ei < 0). Gornje odstupanje ujedno je i temeljno odstupanje, koje odreuje udaljenost tolerancijskog pola od nul crte. Polja se nalaze ispod nul crte pa e stvarna mjera izraenog predmeta biti manja od nazivne, polje h ima gornje odstupanje jednako nuli, a donje odstupanje je negativno (vrijedi: es = 0, ei < 0). Polje s donje strane dodiruje nul crtu. Najvea doputena mjera ujedno je i nazivna mjera pa promjer rukavca moe biti samo manji ili jednak nazivnoj mjeri, polja j, js i k (neki sluajevi) imaju gornja i donja odstupanja suprotnog predznaka (vrijedi: es >0, ei < 0). Polja se nalaze s obje strane nul crte, nesimetrino ili simetrino, polja m do zc imaju oba odstupanja pozitivna (vrijedi: es > 0, ei > 0). Polja se nalaze iznad nul crte pa e stvarna mjera e biti vea od nazivne. U tablicama 28. - 29. dane su brojane vrijednosti temeljnih odstupanja (tj. udaljenosti tolerancijskog polja od nul crte) za vanjske mjere (rukavce). Uoite da temeljna odstupanja ne ovise o stupnju temeljne tolerancije (tj. o veliini tolerancijskih polja):

151

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

Temeljna odstupanja mjera, m Nazivna mjera, mm Gornje odstupanje mjere, es Donje odstupanje mjere, ei IT5 IT IT7 i 8 IT6 j -2 -4 -6 -2 -2 -3 -4 -5 -7 Odstupanja = Tn/2, gdje je n brojana vrijednost IT -9 -11 -4 -4 -6 -8 -10 -12 -15 -18

Svi stupnjevi tolerancija od 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000 2240 2500 2800 do 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1000 1120 1250 140 1600 1800 2000 2240 2500 2800 3150 280 -150 -290 -300 -310 -320 -340 -360 -380 -410 -460 -520 -580 -660 -740 -820 -920 -1050 -1200 -1350 -1500 -1650 -160 -170 -180 -190 -200 -220 -240 -260 -280 -310 -340 -380 -420 -480 -540 -600 -680 -760 -800 -95 -150 -120 -130 -140 -150 -170 -180 -200 -210 -230 -240 -260 -280 -300 -330 -360 -400 -440 -480 a -270 b -140 c -60 -70 -80 cd 34 46 56 d -20 -30 -40 -50 -65 -80 -100 -120 -145 e -14 -20 -25 -32 -40 -50 -60 -72 -85 ef -10 -14 -18 f -6 -10 -13 -16 -20 -25 -30 -36 -43 fg -4 -8 -8 g -2 -5 -5 -6 -7 -9 10 12 14 15 17 18 20 22 24 26 28 30 32 34 38 h 0 0 0 0 0 0 0 0 0 js

-170 -190 -210 -230 -260 -290 -320 -350 -390 -430 -480 -520

-100 -110 -125 -135 -145 -160 -170 -195 -220 -240 -260 -290

-50 -56 -62 -68 -76 -80 -86 -98 -110 -120 -130 -145

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-13 -16 -18 -20

-21 -26 -28 -32

Tablica 28. Brojane vrijednosti temeljnih odstupanja mjera za rukavce

152

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

Uoite da tolerancijska polja js (za rukavce) i JS (za provrte) imaju specifian poloaj. Polja su postavljena simetrino u odnosu na nul crtu pa su im gornja i donja odstupanja jednaka, ali suprotnog predznaka. Osim toga oba odstupanja su jednaka polovini veliine tolerancijskog polja. Npr. za tolerancijsko polje JS7, u podruju mjera od 50 mm do 80 mm, veliina tolerancijskog polja iznosi (prema tablici 26.) 30 m. Slijedi da je gornje odstupanje ES = +15 m, a donje odstupanje EI = -15 m

Temeljna odstupanja mjera, m Donje odstupanje mjere, ei Nazivna mjera, mm IT4 do IT7 k 0 +1 +1 +1 +2 +2 +2 +3 +3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 do IT3 i od IT7 m +2 +4 +6 +7 +8 +9 +11 +13 +15 n +4 +8 +10 +12 +15 +17 +20 +23 +27 p +6 +12 +15 +18 +22 +26 +32 +37 +43 r +10 +15 +19 +23 +28 +34 +41 +43 +51 +54 +53 +65 +68 +77 +80 +84 +94 +98 +108 +114 +126 +132 +150 +155 +175 +185 +210 +220 +250 +260 +300 +330 +370 +400 +440 +460 +550 +580 Svi stupnjevi temeljnih tolerancija s +14 +19 +23 +28 +35 +43 +53 +59 +71 +79 +92 +100 +108 +122 +130 +140 +158 +170 +190 +208 +232 +252 +280 +310 +340 +380 +430 +470 +520 +580 +640 +720 +820 +920 +1000 +1100 +1250 +1400 +41 +48 +54 +66 +75 +91 +104 +122 +134 +146 +166 +180 +196 +218 +240 +268 +294 +330 +360 +400 +450 +500 +560 +620 +680 +780 +840 +960 +1050 +1200 +1350 +1500 +1650 +1900 +2100 t u +18 +23 +33 +41 +48 +60 +70 +87 +102 +124 +144 +170 +190 +210 +236 +258 +284 +315 +350 +390 +435 +490 +540 +600 +660 +740 +840 +940 +1050 +1150 +1300 +1450 +1600 +1850 +2000 +2300 +2500 +2900 +3200 v x +20 +28 +34 +40 +45 +54 +64 +80 +97 +122 +146 +178 +210 +248 +280 +310 +350 +385 +425 +475 +525 +590 +660 +740 +820 y z +26 +35 +42 +50 +60 +73 +88 +112 +136 +172 +210 +258 +310 +365 +415 +465 +520 +575 +640 +710 +790 +900 +1000 +1100 +1250

od 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000 2240 2500 2800

do 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000 2240 2500 2800 3150

+4 +4 +4 +5 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

+17 +20 +21 +23 +26 +30 +34 +40 +48 +58 +68 +76

+31 +34 +37 +40 +44 +50 +56 +66 +78 +92 +110 +135

+50 +56 +62 +68 +78 +88 +100 +120 +140 +170 +195 +240

+39 +47 +55 +68 +81 +102 +120 +146 +172 +202 +228 +252 +284 +310 +340 +385 +425 +475 +530 +595 +660

+63 +75 +94 +114 +144 +174 +214 +254 +300 +340 +380 +425 +470 +520 +580 +650 +730 +820 +920 +1000

Tablica 29. Brojane vrijednosti temeljnih odstupanja mjera za rukavce (nastavak)

153

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

U tablicama 30. - 31. dane su brojane vrijednosti temeljnih odstupanja za provrte (vanjske mjere). Zbog specifinog poloaja tolerancijskih polja J, K i M (u ovim sluajevima vrijednost temeljnog odstupanja iznimno ovisi o veliini tolerancijskog polja), vrijednosti njihovih temeljnih odstupanja dane su izdvojeno, u desnom dijelu tablice 30.
Temeljna odstupanja mjera, m Donje odstupanje mjere, El Svi stupnjevi temeljnih tolerancija od 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000 2240 2500 2800 do 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000 2240 2500 2800 3150 A B C +60 +70 +80 +95 CD D +34 +20 +46 +30 +56 +40 +50 +65 +80 E EF F FG +14 +10 +6 +4 +20 +14 +10 +6 +25 +13 +13 +8 +32 +40 +25 +16 +20 +25 +30 +36 +43 G +2 +4 +5 +6 +7 +9 +10 +12 +14 H 0 0 0 0 0 0 0 Odstupanja = Tn/2, gdje je n brojana vrijednost IT 0 0 JS

Nazivna mjera, mm

+270 +140 +280 +290 +150

Gornje odstupanje mjere, ES IT6 IT7 IT8 do od do IT8 IT8 IT8 J K M +2 +4 +6 0 0 -2 +6 +10 -1+ -4+ +5 +8 +12 -6+ +6 +8 +10 +15 +12 +20 -2+ -7+ -8+ -9+ -11+ -13+ -3+ -15+

od IT8 -2 -4 -6 -7 -8 -9 -11 -13 -15

+300 +160 +110 +310 +320 +340 +360 +380 +410 +460 +520 +580 +660 +740 +820 +920 +1050 +1200 +1350 +1500 +1650 +170 +180 +190 +200 +220 +240 +260 +280 +310 +340 +380 +420 +480 +540 +600 +680 +760 +840 +120 +130 +140 +150 +170 +180 +200 +210 +230 +240 +260 +280 +300 +330 +360 +400 +440 +480

+10 +14 +24 +13 +18 +28 +16 +22 +34 +18 +26 +41

+100 +60 +120 +72 +145 +85

+170 +100 +190 +110 +210 +125 +230 +135 +260 +145 +290 +160 +320 +170 +350 +195 +390 +220 +430 +240 +480 +260 +520 +290

+50 +56 +62 +68 +76 +80 +86 +98 +110 +120 +130 +145

+15 +17 +18 +20 +22 +24 +26 +28 +30 +32 +34 +38

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

+22 +30 +47 +25 +36 +55 +29 +39 +60 +33 +43 +66 -5+ 0 0 0 0 0 0 0 0 -4+

-17+ -20+ -21+ -23+ -26 -30 -34 -40 -48 -58 -68 -76

-17 -20 -21 -23

Tablica 30. Brojane vrijednosti temeljnih odstupanja mjera za provrte

(Napomena: vrijednosti za veliinu dane su u tablici 31., ovisno o veliini tolerancijskog polja)

154

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

Napomena: zbog velikog broja stupaca koji bi zatijevali vrlo mali (gotovo neitljivi) font, u tablicama 28. 31. izostavljene su zagrade koje iskljuuju broj u prvom stupcu. Npr. podruje nazivnih mjera od 10 mm do 14 mm treba razumjeti na slijedei nain: podruje mjera je iznad 10 mm do 14 mm ukljuno.
Temeljna odstupanja mjera, m Nazivna mjera, mm od 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1000 do Gornje odstupanje mjere, ES do od IT8 IT8 N -4 -4 -8+ 0 -10+ 0 -12+ -15+ -17+ -20+ -23+ -27+ Vrijednosti stupnjeva temeljnih tolerancija od IT7 poveati za do IT7 P do ZC Stupnjevi temeljnih tolerancija iznad IT7 P -6 -12 -15 -18 -22 -26 -32 R -10 -15 -19 -23 -28 -34 S -14 -19 -23 -28 -35 -41 -48 -54 -66 -75 -91 -104 -122 -134 -146 -166 -180 -196 -218 -240 -268 -294 -330 -360 -400 -450 -500 -560 -620 -680 T U -18 -23 -28 -33 -39 -47 -55 -68 -81 -102 -120 -146 -172 -202 -228 -252 -284 -310 -340 -385 -425 -475 -530 -595 -660 V X Y Z -26 -35 -42 -50 -60 -73 -88 -112 -136 -172 -210 -258 -310 -365 -415 -465 -520 -575 -640 -710 -790 -900 -1000 -1100 -1250 ZA -32 -42 -52 -64 -77 -98 -118 -148 -180 -226 -274 -335 -400 -470 -535 -600 -670 -740 -820 -920 -1000 -1150 -1300 -1450 -1600 ZB -40 -50 -67 -90 -108 -136 -160 -200 -242 -300 -360 -445 -525 -620 -700 -780 -880 -960 -1050 -1200 -1300 -1500 -1650 -1850 -2100 Vrijednosti za , m Stupanj temeljne tolerancije IT3 IT4 IT IT IT IT ZC 5 6 7 8 -60 -80 -97 -130 -150 -188 -218 -274 -325 -405 -480 -585 -690 -800 -900 -1000 -1150 -1250 -1350 -1550 -1700 -1900 -2100 -2400 -2600 0 0 0 0 0 0 1 1,5 1 3 4 6 1 1,5 2 3 6 7 1 2 3 4 7 7 3 4 8 12 12

-31+

-34+ -37+ -40+ -44 -50 -56

-41 -43 -37 -51 -54 -63 -43 -65 -68 -77 -50 -80 -84 -56 -94 -98 -62 -108 -114 -126 -68 -132 -78 -150 -155 -88 -175 -185 -100 -210 -220 -120 -250 -260

1000 1120 1120 1250 1250 1400 1400 1600 1800 2000 2240 2500 2800 1600 1800 2000 2240 2500 2800 3150

-66

-78

-140 -300 -330 -170 -370 -400 -195 -440 -460 -240 -550 -580

-92 -110 -135

41 -48 -60 -43 -70 -53 -87 -59 -102 -71 -124 -79 -144 -92 -170 -100 -190 -108 -210 -122 -236 -130 -258 -140 -284 -158 -315 -170 -350 -190 -390 -208 -436 -232 -490 -252 -540 -280 -600 -310 -660 -340 -740 -380 -840 -430 -940 -470 1050 -520 -780 1150 -580 -840 1300 -640 -960 1450 -720 -1050 -1600 -820 -1200 -1850 -920 -1350 -2000 -1000 -1500 -2300 -1100 -1650 -2500 -1250 -1900 -2900 -1400 -2100 -3200

-20 -28 -34 -40 -45 -63 -54 -75 -64 -80 -94 -114 -97 -122 -144 -146 -174 -178 -214 -210 -254 -248 -300 -280 -340 -310 -380 -350 -425 -385 -470 -425 -520 -475 -580 -525 -650 -590 -730 -660 -820 -740 -920 -820 -1000

1,5 2 1,5 3 2 2 3 3 4 4

4 5 9 14 5 6 11 16 5 7 13 19 5 7 15 23

3 4 4 5

4 4 5 5

6 9 17 26 7 9 20 29 7 11 21 32 7 13 23 34

Tablica 31. Brojane vrijednosti temeljnih odstupanja mjera za provrte (nastavak)

155

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

ISO tolerancijski sustav obuhvaa dvadeset veliina tolerancijskih polja (od IT0 do IT18), te dvadeset i osam poloaja tolerancijskih polja u odnosu na nul crtu (od A do ZC, odnosno od a do zc). Slijedi da za odreivanje doputenih odstupanja od idealnih geometrijskih mjera moemo koristiti 560 kombinacija. U praksi ovako velik broj tolerancija nije potreban, a dodatno poskupljuje proizvodnju. Kako bi se smanjio broj razliitih alata i mjernih ureaja, u normama HRN M.A1.150...158 1968 i HRN M.A1.170...177 1968 dane su preporuke za izbor tolerancijskih polja i njihovih veliina za primjenu u opem strojarstvu. Brojane vrijednosti gornjih i donjih odstupanja za preporuena tolerancijska polja dana su u tablicama 32. 33.
Nazivna a11 mjera, mm 0) ... 3 -270 -330 3) ... 6 -270 -345 6) ... 10 -280 -370 10) ...14 -290 14)... 18 -400 18) ...24 24)... 30 30)... 40 40)... 50 50)... 65 65)... 80 80)... 100 100)... 120 120)... 140 140)... 160 160)... 180 180) ...200 200)... 225 225)... 250 250)... 280 280)... 315 315)... 355 355)... 400 400)... 450 450)... 500 -300 -110 -65 -40 -20 -430 -240 -117 -73 41 -310 -470 -320 -480 -340 -530 -360 -550 -380 -600 410 -630 -460 -710 -520 -770 -580 -830 -660 -950 -74 -1030 -820 -1110 -920 -1240 -1050 -1370 -1200 -1560 -1350 -1710 -1500 -1900 -1650 -2050 -120 -280 -130 -290 -140 -330 -150 -340 -170 -390 -180 -400 -200 450 -210 -460 -230 480 -240 -530 -260 -550 -280 -570 -300 -620 -330 -650 -360 -720 -400 -760 -440 -840 -480 -880 +9 -7 0 0 0 0 -20 -13 -33 -52 -130 -4 +15 +28 +41 +2 +15 +28 +48 +35 c11 -60 -120 -70 -145 -80 -170 d9 -20 -45 -30 -60 -40 -76 e8 -14 -28 -20 -38 -25 -47 f7 -6 -16 -10 -22 -13 -28 g6 -2 -8 4 -12 -5 -14 h6 0 -6 0 -8 0 -9 h8 -14 h9 h11 j6 +4 -2 +6 -2 +7 -2 k6 +6 0 +9 +1 +10 +1 n6 +10 +4 +16 +8 +19 +10 r6 +16 +10 +15 +19 s6 +27 +19 +20 +14 +32 +23 +39 +28 u8 +32 +18 +41 +23 +50 +28 +60 +33 +74 +41 +81 +48 +99 +60 +109 +70 +133 +87 +148 +102 +178 +124 +198 +144 +233 +170 +253 +190 +273 +210 +308 +236 +330 +258 +356 +284 +396 +315 +431 +350 +479 +390 +524 +435 +587 +490 +637 +540 x8 +34 +20 +46 +28 +56 +34 +67 +40 +72 +45 +87 +54 +97 +64 +119 +80 +136 +97 +168 +122 +192 +146 +232 +178 +264 +210 +311 +248 +343 +280 +373 +310 +422 +350 +457 +385 +497 +425 +556 +475 +606 +525 +679 +590 +749 +660 +837 +740 +917 +820

0 0 -25 -60 0 0 0 -18 -30 -75 0 0 0 -22 -36 -90

-95 -50 -32 -16 -205 -93 -59 -34

-6 0 0 -17 -11 -27

0 0 +8 43 -110 -3

+12 +23 +34 +1 +12 +23

-80 -50 -25 -142 -89 -50

-9 0 0 0 0 +11 +18 +33 +50 -25 -16 -39 -62 -160 -5 +2 +17 +34 +60 0 0 +12 +21 +39 +41 -74 -190 -6 +2 +20 +62 +43 +73 0 0 +13 +25 +45 +51 -87 -220 -9 +3 +23 +76 +54 +88 +63 0 0 +44 +28 +52 +90 -100 -250 -11 +3 +27 +65 +93 +68 +106 +77 0 0 +16 +33 +60 +109 -115 -290 -13 +4 +31 +80 +113 +84 +126 0 0 +16 +36 +66 +94 -130 -320 -16 +4 +34 +130 +98 +144 0 0 +18 +40 +73 +108 -140 -360 -18 +4 +37 +150 +114 +166 0 0 +20 +45 +80 +126 -155 400 -20 +5 +40 +172 +132

+59 +43 +72 +53 +78 +59 +93 +71 +101 +79 +117 +92 +125 +100 +133 +108 +151 +122 +159 +130 +169 +140 +190 +158 +202 +170 +226 +190 +244 +208 +272 +232 +292 +252

-100 -60 -30 -174 -106 -60

-10 0 -29 -19

0 46

-120 -72 -36 -207 -126 -71

-12 0 0 -34 -22 -54

-145 -85 43 -245 -148 -83

-14 0 0 -39 -25 -63

-170 -100 -50 -285 -172 -96

-15 0 0 44 -29 -72

-190 -110 -56 -17 0 0 -320 -191 -108 49 -32 -81

-210 -125 -62 -18 0 0 -350 -214 -119 -54 -36 -89

-230 -135 -68 -20 -385 -232 -131 -60

0 40

0 -97

Tablica 32. Brojane vrijednosti odstupanja za rukavce (HRN M.A1.150...158 - 1968)

156

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

Nazivna mjera, mm 0) ... 3 3)...6 6) ...10 10)... 14 14) ... 18 18)... 24 24) ... 30 30)... 40 40) ... 50 50)... 65 65) ... 80 80)... 100 100) ... 120 120)... 140 140)... 160 160) ... 180 180) ...200 200)... 225 225) ...250 250)... 280 280) ... 315 315)... 355 355) ... 400 400)... 450 450) ... 500

A11 +330 +270 +345 +270 +370 +280 +400 +290 +430 +300 +470 +310 +480 +320 +530 +340 +550 +360 +600 +380 +630 +410 +710 +460 +770 +310 +830 +580 +950 +660 +1030 +740 +1110 +820 +1240 +20 +1370 +1050 +1560 +1200 +1710 +1350 +1900 +1500 +2050 +1650

C11 +120 +60 +145 +70 +170 +80 +205 +95 +240 +110 +280 +120 +290 +130 +330 +140 +340 +150 +390 +170 +400 +180 +450 +200 +460 120 +480 +230 +530 +240 +550 +260 +570 +280 +620 +300 +650 +330 +720 +360 +760 +400 +840 +440 +880 +480

D10 +60 +20 +78 +30 +98 +40 +120 +50 +149 +65 +180 +80

E9 +39 +14 +50 +20 +61 +25 +75 +32 +92 +40 +112 +50

F8 +20 +6 +28 +10 +35 +13 +43 +16 +53 +20 +64 +25

G7 +12 +3 +16 +4 +20 +5 +24 +6 +28 +7 +34 +9

H6 +6 0 +8 0 +9 0 +11 0 +13 0 +16 0

H7 +10 0 +12 0 +15 0 +18 0 +21 0 +25 0

H8 +14 0 +18 0 +22 0 +27 0 +33 0 +39 0

H9 +25 0 +30 0 +36 0 +43 0 +52 0 +62 0

H11 +60 0 +75 0 +90 0 +110 0 +130 0 +160 0

+220 +100

+134 +60

+60 +30

+40 +10

+19 0

+30 0

+46 0

+74 0

+190 0

+260 +120

+159 +72

+71 +36

+47 +12

+22 0

+35 0

+54 0

+87 0

+220 0

+305 +145

+185 +85

+83 +43

+54 +14

+25 0

+40 0

+63 0

+100 0

+250 0

+355 +170

+215 +100

+96 +50

+61 +15

+29 0

+46 0

+72 0

+115 0

+290 0

+400 +190

+240 +110

+108 +56

+69 +17

+32 0

+52 0

+81 0

+130 0

+320 0

+440 +210

+265 +125

+119 +62

+75 +18

+36 0

+57 0

+89 0

+140 0

+360 0

+480 +230

+290 +135

+165 +68

+83 +20

+40 0

+63 0

+97 0

+145 0

+400 0

Tablica 33. Brojane vrijednosti odstupanja za provrte (HRN M.A 1.170... 177 - 1968)

Spomenimo, na kraju ovog poglavlja, jo jedan detalj vezan uz oznaavanje tolerancija duinskih mjera. Upisivanje oznake tolerancijskog polja iza nazivne mjere (npr. 60 JS7) koristi se u serijskoj proizvodnji. U pojedinanoj proizvodnji mogue 0,015 je, zbog jednostavnosti, tolerancijske mjere upisati iza nazivne mjere, npr. 60+ 0,015 .

157

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

11.3 Tolerancije slobodnih mjera Ve je spomenuto kako unoenje tolerancija usporava i poskupljuje proizvodnju pa ih je potrebno koristiti samo u sluajevima kada moramo propisati doputena odstupanja kako bismo osigurali funkcionalnost dijela ili sklopa. Meutim, u praksi postoji veliki broj mjera kod kojih odstupanja od nazivne mjere ne utjeu na funkcionalnost dijela. Takve mjere nazivaju se slobodnim mjerama, a njihova odstupanja lee u granicama pojedinog postupka obrade. Tolerancije slobodnih mjera predstavljaju doputena odstupanja mjera koja se ne unose na crte. Brojane vrijednosti pojedinih odstupanja, ovisno o vrsti obrade, razredu tonosti i podruju mjera, dane su u tablicama 34. 36.
Podruje nazivnih mjera, mm ...3 3) ... 6 6) ... 30 30)... 120 120) ...315 315)...1000 1000)... 2000 2000)...4000 4000)... 8000 8000)... 12000 12000)...16000 16000)... 20000 Stupanj tonosti f 0,05 0,05 0,10 0,15 0,2 0,3 0,5 0,8 m 0,1 0,1 0,2 0,3 0,5 +0,8 1,2 2 3 4 5 6 c 0,15 0,2 0,5 0,8 1,2 2 3 4 5 6 7 8 v 0,5 1 1,5 2 3 4 6 8 10 12 12

Tablica 34. Tolerancije slobodnih mjera ostvarenih odvajanjem estica

Podruje nazivnih mjera, mm ...18 18) ...50 50)...120 120) ...250 250) ...400 400)... 630 630)...1000 1000)...1600 1600)... 2500 Odljevci od elinog lijeva Strojno kalupljenje Runo kalupljenje ostale unutarnja vanjska ostale unutarnja vanjska mjera mjera mjera mjera mjere mjere +2 +3 +3 +2 2 2,5 -3 -2 -2 -3 +2 +4 +2 +4 3 3,5 -4 -2 -2 -4 +3 +4 +5 +3 3,5 4 -4 -3 -3 -5 +4 +6 +7 +4 5 6 -6 -4 -4 -7 +4 +8 +4 +9 6 7 -8 -4 -4 -9 +5 +9 +5 +10 7 8 -9 -5 -10 -5 +6 +11 +12 9 10 -12 -11 -6 -6 +7 +14 +16 +8 12 13 -7 -14 -8 -16 +7 +14 +9 +18 14 15 -14 -7 -18 -9

Tablica 35. Tolerancije slobodnih mjera odljevaka od elinog lijeva, mm

158

Tehniko crtanje

Tolerancije duinskih mjera

Podruje nazivnih mjera, mm ... 18 18) ... 50 50) ...120 120) ... 250 250) ... 400 400) ...630 630) ... 1000 1000) ... 1600 1600) ::: 2500

Odljevci od sivog i temperiranog lijeva Runo kalupljenje Strojno kalupljenje vanjska unutarnja ostale vanjska unutarnja ostale +2 +1 +1,5 +1 1.5 1,3 +1 +2 -1 -1.5 +1 +2 +2 +1,5 2 2,5 -2 -2 -1 -1,5 +1 +2,5 +1,5 +3 2,5 3 -1 -2,5 -3 -1,5 +1,5 +2,5 +2 +3 3 3,5 -2,5 -1,5 -3 -2 +2 +3 +3 +4 4 4,5 -3 -2 -4 -3 +6 +4 +4 +2,5 6 5 -4 -6 -2,5 -4 +7 +4 +5 +2,5 7 6 -4 -7 -2,5 -5 +6 +10 +6 +4 8 7 -6 -8 -4 -16 +12 +8 +8 +5 10 8 -8 -12 -5 -8

Tablica 36. Tolerancije slobodnih mjera odljevaka od sivog i temperiranog lijeva, mm

Prema normi ISO 2786, doputena odstupanja za dijelove izraene odvajanjem estica podijeljena su u etiri razreda tonosti: f (fino), m (srednje), c (grubo) i v (vrlo grubo). Tolerancije slobodnih mjera ne unose se na sam crte, nego se u skraenom obliku upisuju u zaglavlje: npr. ISO 2786 m. Dakle, ako na crteu imamo odreeni broj mjera uz koje su oznaene tolerancije i odreeni broj mjera na kojima tolerancije nisu oznaene, vrijedi sljedei princip: sve mjere uz koje su oznaene tolerancije treba izraditi unutar doputenih odstupanja za navedena tolerancijska polja, a za sve ostale mjere vrijede tolerancije slobodnih mjera u razredu tonosti navedenom u zaglavlju. Ostaje pitanje da li je (i u kolikom opsegu) potrebno kontrolirati doputena odstupanja slobodnih mjera. Ovo pitanje nije odreeno normom - uglavnom se regulira internim propisima proizvoaa, koji odreuju broj uzoraka koji e se kontrolirati i uestalost provjere.

159

Tehniko crtanje

Dosjedi

12. DOSJEDI

Dosjed predstavlja odnos mjera dvaju elemenata u spoju. Osnovni elementi dosjeda su provrt i rukavac koji imaju jednaku nazivnu mjeru i propisane tolerancije. Pritom poloaj tolerancijskih polja odreuje funkcionalnost sklopa. 12.1 Vrste dosjeda i njihova primjena Pri spajanju provrta i rukavca mogua su tri osnovna sluaja. Pogledajte sliku 155. tolerenacijsko polje provrta je oito H (donje odstupanje provrta jednako je nuli), a tolerancijsko polje rukavca (za labavi dosjed) moe biti bilo koje od a do h. Najmanja mjera provrta vea od najvee mjere rukavca. Stvarna mjera rukavca e uvijek biti manja od stvarne mjere provrta, pa e se dijelovi moi sklopiti bez sile. Ovakav poloaj tolerancijskih polja osigurava da e se dijelovi sklopa uvijek moi relativno pomicati. Izmeu provrta i rukavca postoji zranost ija veliina ovisi o stvarnim mjerama rukavca i provrta. Najmanja zranost Zd se pojavljuje u sluaju kada je provrt izraen na najmanju, a rukavac na najveu mjeru. Najvea zranost Zg pojavljuje se u sluaju kada je provrt izraen na najveu, a rukavac na najmanju mjeru.
D,d

provrt

es ES

najveca mjera najmanja mjera

Zd

0 nazivna mjera

nul-crta rukavac

najveca mjera

Slika 155. Poloaj tolerancijskih polja labavi dosjed

Prema tome, ne moemo unaprijed znati kolika e biti stvarna zranost dosjeda (to odreujemo mjerenjem nakon izrade), ali ako su oba dijela izraena u granicama doputenih odstupanja zranost e biti u granicama Zd Zs Zg. Dosjed s ovakvim poloajem tolerancijskih polja naziva se labavi dosjed i koristi se npr. kod sklopova kao to su rukavac klizni leaj, ili klip cilindar.

160

najmanja mjera

ei

Zg

Tehniko crtanje

Dosjedi

Potpuno suprotnu funkciju ostvaruje dosjed vrsti prikazan na slici 156. Tolerancijsko polje provrta je opet H (donje odstupanje provrta jednako je nuli), a tolerancijsko polje rukavca moe biti bilo koje od k do zc. Tolerancijska polja odabrana su tako da je i najvea mjera provrta manja od najmanje mjere rukavca. Stvarna mjera rukavca je uvijek vea od stvarne mjere provrta pa se ovakav dosjed moe ostvariti upreavanjem te zagrijavanjem ili hlaenjem pojedinih dijelova. Izmeu rukavca i provrta se pojavljuje preklop (negativna zranost), ija veliina ovisi o stvarnim mjerama obaju dijelova. Najmanji preklop Pd pojavljuje se ako se stvarna mjera provrta podudara s najveom, a rukavca s najmanjom doputenom mjerom. Suprotno - najvei preklop Pg pojavljuje se kada je provrt izraen na najmanju, a rukavac na najveu doputenu mjeru.
rukavac D,d

provrt ES

Slika 156. Poloaj tolerancijskih polja vrsti dosjed

Jednako kao i kod vrstog dosjeda, ne moemo unaprijed znati stvarnu veliinu preklopa (moemo je utvrditi mjerenjem po zavrenoj izradi). Ali, ako su oba dijela izraena unutar doputenih odstupanja stvarna veliina preklopa e biti u granicama Pd Ps Pg. Dosjed s ovakvim poloajem tolerancijskih polja naziva se vrsti (prisni) dosjed i koristi se kod steznih spojeva (ija je najea funkcija prijenos okretnog gibanja), npr. za privrenje zupanika ili glavina na vratila. Na slici 157. prikazan je specifian poloaj tolerancijskih polja - tolerancijska polja provrta i rukavca se djelomino (ili u potpunosti) preklapaju. Donje (ili gornje, ili oba) odstupanje rukavca nalazi se unutar podruja tolerancijskog polja provrta.

najveca mjera najmanja mjera

161

najveca mjera najmanja mjera

0 nazivna mjera

nul-crta

ei Pg =es 0

Pd

Tehniko crtanje

Dosjedi

D,d

ES

Slika 157. Poloaj tolerancijskih polja neizvjesni dosjed

Pri ovakvom poloaju tolerancijskih polja nije mogue unaprijed odrediti hoe li dosjed biti vrst ili labav to ovisi o stvarnim mjerama rukavca i provrta. Ako se provrt izradi na najveu doputenu mjeru (gornja granina mjera), a rukavac na najmanju doputenu mjeru (donja granina mjera), pojavljuje se najvea zranost Zg pa je dosjed labav. Obratno, ako se provrt izradi na najmanju, a rukavac na najveu mjeru, pojavljuje se najvei preklop Pg pa je dosjed vrst. Pri ovakvom poloaju tolerancijskih polja vrsta dosjeda se ne moe unaprijed odrediti - zbog toga se ovakav dosjed naziva neizvjesni (prijelazni) dosjed. Ovisno o stvarnim mjerama obaju dijelova dosjed e biti labav ili vrst, stvarna zranost e mu biti u granicama 0 Zs Zg, a stvarni preklop u granicama 0 Ps Pg. Ovakva vrsta dosjeda se koristi za spojeve koji trebaju biti relativno lako rastavljivi, npr. vanjski prsteni valjnih leaja, runa kola, dosjedni vijci i sl. Ukaimo na kraju ovog poglavlja na jo dva detalja: vrijednosti zranosti se na crteima (i u tablicama dosjeda) upisuju s predznakom "+" (plus), a vrijednosti preklopa s predznakom "" (minus). Razumljivo, zranost i preklop su duine koje mogu biti samo pozitivne veliine (ili jednake nuli) predznak se koristi kako bi se ukazalo na to da li je rije o zranosti ili preklopu. Drugi detalj vezan je uz specifinosti neizvjesnog dosjeda i rasprostiranje stvarnih mjera. Pretpostavimo da smo za neki provrt odredili nazivnu mjeru i toleranciju 60H7. Prema tablici 33., donje odstupanje za ovo polje jednako je nuli, a gornje je +30 m. Ako na istom stroju izradimo 30 provrta, moemo li oekivati da e stvarno odstupanje prvoga biti +1 m, drugoga +2 m, ... tridesetog +30 m? Oito ne ako se dio izrauje na CNC stroju tada se traena vrijednost odstupanja u pravilu postavlja na sredinu tolerancijskog polja. Dakle moemo oekivati da e vei dio provrta imati stvarno odstupanje od priblino +15 m, a da e se sva odstupanja ravnati prema Gaussovoj normalnoj razdiobi, s najveom vjerojatnou (tj. frekvencijom pojavljivanja) srednjih vrijednosti odstupanja.

najveca mjera najmanja mjera

162

najmanja mjera

nazivna mjera

najveca mjera

nul-crta

ei

Pg =es

provrt

Zg

rukavac

Tehniko crtanje

Dosjedi

Meutim ako se proizvod izrauje runo - na tokarskom stroju, situacija se mijenja. Provrt se tokari iznutra kada tokar mjerenjem utvrdi da je uao u podruje tolerancijskog polja (dakle postigao traenu tonost izrade), tokarenje se zaustavlja. Nema smisla tokariti i dalje pa riskirati da se u sluaju nepanje izie iz tolerancijskog polja i tako uniti proizvod. Posljedica toga je da e vei dio runo tokarenih provrta imati stvarno odstupanje blie donjem graninom odstupanju. Suprotna situacija je kod tokarenja osovina. Osovina se tokari izvana pa kad se mjerenjem ustanovi da je mjera u podruju traenog tolerancijskog polja tokarenje se prekida, pa e vei dio runo tokarenih osovina imati stvarno odstupanje neto manje od gornjeg graninog odstupanja. Zbog svega toga, pri runoj izradi neizvjesnih dosjeda pojava preklopa (tj. vrstih dosjeda) je znatno ea nego pojava zranosti (tj. labavih dosjeda).

163

Tehniko crtanje

Dosjedi

12.2 Dosjedni sustavi

ISO tolerancijski sustav propisuje 28 poloaja i 20 veliina tolerancijskih polja za provrte i isto toliko za rukavac. Slijedi da nam je ukupno na raspolaganje 28 x 20 = 560 razliitih polja za provrte i jednako toliko za rukavce. U svrhu definiranja dosjeda, svako se tolerancijsko polje provrta moe spariti sa svakih tolerancijskim poljem rukavca pa slijedi da je ukupni broj kombinacija 560 x 560 = 313600. Razumljivo je da ovoliko veliki broj dosjeda nije potreban niti je ekonomski opravdan, obzirom na ogroman broj mjernih alata koje bi trebalo koristiti. Zbog toga se u praksi, umjesto ogromnog broja moguih kombinacija, koriste samo dva sustava dosjeda: dosjedni sustav provrta (DSP, sustav zajednikog provrta ili sustav zajednike unutranje mjere) i dosjedni sustav rukavca (DSR, sustav zajednikog rukavca, ili sustav zajednike vanjske mjere). Pogledajmo znaajke obaju sustava: u dosjednom sustavu provrta (DSP, slika 158. lijevo) tolerancijsko polje provrta je uvijek H. Donje odstupanje provrta EI uvijek je jednako nuli, a vrstu dosjeda odreuje poloaj tolerancijskog polja rukavca. Za sluajeve tolerancijskih polja a h dosjed e biti labav, za tolerancijsko polje js dosjed e biti neizvjestan, a ako za rukavac odaberemo tolerancijska polja k zc dosjed e biti vrst,
a) Vrste dosjeda u dosjednom sustavu provrta Prijelazni Labavi Cvrsti ES= Tp +es +ei EI=0 -es -ei a h js Provrt k zc +es -ei 0 b) Vrste dosjeda u dosjednom sustavu rukavca Prijelazni Labavi Cvrsti +ES 0 +EI Nazivna mjera

0 Nazivna mjera

+ES -EI Rukavac ei=Tr -ES -EI

es=0

JS

ZC

Slika 158. Dosjedni sustav provrta (DSP lijevo) i dosjedni sustav rukavca (DSR desno)

u dosjednom sustavu rukavca (DSR, slika 158. desno) tolerancijsko polje rukavca je uvijek h. Gornje odstupanje rukavca es uvijek je jednako nuli, a vrstu dosjeda odreuje poloaj tolerancijskog polja provrta. Ako za provrt odaberemo tolerancijska polja A H dosjed e biti labav, uz tolerancijsko polje JS dosjed e biti neizvjestan, a ako za provrt odaberemo tolerancijska polja K ZC dosjed e biti vrst. Sa stajalita mogunosti odreivanja potrebnih vrijednosti zranosti i preklopa oba su sustava jednako vrijedna pa se u praksi koriste ravnopravno. Ipak, neto se ee

164

Tehniko crtanje

Dosjedi

koristi dosjedni sustav provrta, jer je jednostavnije traene vrijednosti preklopa ili zranosti ostvariti obradom rukavca s vanjske strane, nego obradom provrta s unutranje strane. Zbog istog razloga tolerancijsko polje provrta je najee vee od tolerancijskog polja rukavca. Npr. H11/d9, H7/f6, itd. Kako bi se broj dosjeda dodatno smanjio norma ISO DIN 7157 daje preporuke za izbor prioritetnih dosjeda u dosjednom sustavu rukavca i provrta. Dosjedi su svrstani u tri skupine (prvog, drugog i treeg prioriteta), te prikazani u tablicama 37. i 38:
Tol. razred h5 h6 h8 h9 h11 h12 h13 F8, H7 F8, H8 C11, D10, E9, F8, H8 C11, D10 H11 A11, H11 G7 1. prioritet 2. prioritet 3. prioritet G6, H6, J6, K6, M6, N6, P6, R6 F7, J7, K7, M7, N7, P7, R7,S7 B9, C9, D9, E8, F9, H9 H9 B11, D9, D11, H9 H12 H13

Tablica 37. Prioritetni dosjedi u dosjednom sustavu rukavca (DSR)

Tol. razred H6 H7 H8 H9 H11 H12 H13 f7, h6, n6, r6 f7, h9, u8, x8 h9 h9 1. prioritet 2. prioritet j6, k6 g6, j6, k6, s6 d9, e8 c11, h11 a11, c11, d9, h11 f6, m6, n6 c9, f8, h8 d10, e9, f8, h8 b11, d11 h12 h13 3. prioritet g5, h5, j5, k5, m5, n5, p5, r5

Tablica 38. Prioritetni dosjedi u dosjednom sustavu provrta (DSP)

Brojane vrijednosti preklopa odnosno zranosti za prioritetne dosjede dane su u tablicama 39. i 40:

165

Tehniko crtanje

Dosjedi

Zranost dosjeda, m N, mm A11 h11 +390 +270 +420 +270 +460 +280 +510 +290 +560 +300 +630 +310 +640 +320 +720 +340 +740 +360 +820 +380 +850 +410 C11 h11 +180 +60 +220 +70 +260 +80 +315 +95 +370 +110 +440 +120 +450 +130 +520 +140 +530 +150 +610 +170 +620 +180 D10 h11 +120 +20 +153 +30 +188 +40 +230 +50 +279 +65 +340 +80 +340 +80 +410 +100 +410 +100 +480 +120 +480 +120 C11 h9 +145 +60 +175 +70 +206 +80 +248 +95 +292 +110 +342 +120 +352 +130 +404 +140 +414 +150 +477 +170 +487 +180 D10 h9 +85 +20 +108 +30 +134 +40 +163 +50 +201 +65 +242 +80 +242 +80 +294 +100 +294 +100 +347 +120 +347 +120 E9 h9 +64 +14 +80 +20 +97 +25 +118 +32 +144 +40 +174 +50 +174 +50 +208 +60 +208 +60 +246 +72 +246 +72 F8 h9 +45 +6 +58 +10 +71 +13 +86 +16 +105 +20 +126 +25 +126 +25 +159 +30 +150 +30 +177 +36 +177 +36 F8 h8 +34 +6 +46 +10 +57 +13 +70 +16 +86 +20 +103 +25 +103 +25 +122 +30 +122 +30 +144 +36 +144 +36 F8 h6 +26 +6 +36 +10 +44 +13 +54 +16 +66 +20 +80 +25 +80 +25 +95 +30 +95 +30 +112 +36 +112 +36 G7 h6 +18 +2 +24 +4 +29 +5 +35 +6 +41 +7 +50 +9 +50 +9 +59 +10 +59 +10 +69 +12 +69 +12

....3 3) ... 6 6) ... 10 10) ...18 18)... 30 30) ...40 40)... 50 50) ...65 65)... 80 80)... 100 100)... 120

Tablica 39. Zranost dosjeda u dosjednom sustavu rukavca (DSR)

N, mm 120)... 140 140)... 160 160)... 180 180) ...200 200)... 225 225)... 250 250)... 280 280)... 315 315)... 355 355)... 400 400)... 450 450)... 500

A11 h11 +960 +460 +1020 +520 +1080 +580 +1240 +660 +1320 +740 +1400 +820 +1560 +920 +1690 +1050 +1920 +1200 +2070 +1350 +2300 +1500 +2450 +1650

C11 h11 +700 +200 +710 +210 +730 +230 +820 +240 +840 +260 +860 +280 +940 +300 +970 +330 +1080 +360 +1120 +400 +1240 +440 +1280 +480

D10 h11 +555 +145 +555 +145 +555 +145 +645 +170 +645 +170 +645 +170 +720 +190 +720 +190 +800 +210 +800 +210 +880 +230 +880 +230

Zranost dosjeda, m C11 D10 E9 F8 h9 h9 h9 h9 +550 +405 +285 +206 +200 +145 +85 +43 +560 +405 +285 +206 +210 +145 +85 +43 +580 +405 +285 +206 +230 +145 +85 +43 +645 +470 +330 +237 +240 +170 +100 +50 +665 +470 +330 +237 +260 +170 +100 +50 +685 +470 +330 +237 +280 +170 +100 +50 +750 +530 +370 +267 +300 +190 +110 +56 +780 +530 +370 +267 +330 +190 +110 +56 +860 +580 +405 +291 +360 +210 +125 +62 +900 +580 +405 +291 +400 +210 +125 +62 +995 +635 +445 +320 +440 +230 +135 +68 +1035 +635 +445 +320 +480 +230 +135 +68

F8 h8 +169 +43 +169 +43 +169 +43 +194 +50 +194 +50 +194 +50 +218 +56 +218 +56 +240 +62 +240 +62 +262 +68 +262 +68

F8 h6 +131 +43 +131 +43 +131 +43 +151 +50 +151 +50 +151 +50 +169 +56 +169 +56 +187 +62 +187 +62 +205 +68 +205 +68

G7 h6 +79 +14 +79 +14 +79 +14 +90 +15 +90 +15 +90 +15 +101 +17 +101 +17 +111 +18 +111 +18 +123 +20 +123 +20

Tablica 40. Zranost dosjeda u dosjednom sustavu rukavca (DSR), nastavak

166

Tehniko crtanje

Dosjedi

U tablici 41. dane su vrijednosti zranosti dosjeda H/h, u dosjednom sustavu rukavca (DSR):

N, mm ...3 3)...6 6) ... 10 10) ... 18 18)... 30 30)... 50 50)... 80 80)... 120 120)... 180 180) ...250 250)... 315 315)... 400 400)... 500

H11 h11 +120 0 +150 0 +180 0 +220 0 +260 0 +320 0 +380 0 +440 0 +500 0 +580 0 +640 0 +720 0 +800 0

H11 h9 +85 0 +105 0 +126 0 +153 0 +182 0 +222 0 +264 0 +307 0 +350 0 +405 0 +450 0 +500 0 +555 0

Zranost dosjeda, m H9 H9 H8 h11 h9 h9 +85 +50 +39 0 0 0 +105 +60 +48 0 0 0 +126 +72 +58 0 0 0 +153 +86 +70 0 0 0 +182 +104 +85 0 0 0 +222 +124 +101 0 0 0 +264 +148 +120 0 0 0 +307 +174 +141 0 0 0 +350 +200 +163 0 0 0 +405 +230 +187 0 0 0 +450 +260 +211 0 0 0 +500 +280 +229 0 0 0 +555 +310 +252 0 0 0

H8 h8 +28 0 +36 0 +44 0 +54 0 +66 0 +78 0 +92 0 +108 0 +126 0 +144 0 +162 0 +178 0 +194 0

H7 h6 +16 0 +20 0 +24 0 +29 0 +34 0 +41 0 +49 0 +57 0 +65 0 +75 0 +84 0 +93 0 +103 0

Tablica 41. Zranost dosjeda H/h u dosjednom sustavu rukavca (DSR)

Kombinacija tolerancijskih polja H/h esto se, zbog jednostavnosti prorauna, koristi u sluajevima kada elimo definirati dosjed s relativno malom zranou. Temeljna odstupanja obaju polja su jednaka nuli zbog toga je najmanja zranost ovog dosjeda jednaka nuli (Zd = 0), a najvea zranost je jednaka zbroju veliina tolerancijskih polja (Zg = Tp + Tr). Na primjer, za dosjed 60H7/h6, prema tablici 26. (za podruje mjera 50 80 mm), slijedi: Zd = 0, Zg = 30 + 19 = 49 m, to je navedeno i u tablici 41.

U tablicama 42. i 43. dane su veliine zranosti i preklopa dosjeda u dosjednom sustavu provrta (DSP):

167

Tehniko crtanje

Dosjedi

Zranost (+) i preklop (-) dosjeda, [m] N, mm ...3 3)... 6 6) ... 10 10) ...18 18)... 30 30)... 50 50)... 65 65)... 80 80)... 100 100)... 120 120)... 140 140)... 160 160)... 180 180)... 200 200)... 225 225)... 250 250)... 280 280)... 315 315)... 355 355)... 400 400)... 450 450)... 500 H6 j6 +8 -4 +10 -6 +11 -7 +14 -8 +17 -9 +21 -11 +26 -12 +26 -12 +31 -13 +31 -13 +36 -14 +36 -14 +36 -14 +42 -16 +42 -16 +42 -16 +48 -16 +48 -16 +54 -18 +54 -18 +60 -20 +60 -20 H6 k6 +6 -6 +7 -9 +8 -10 +10 -12 +11 -15 +14 -18 +17 -21 +17 -21 +19 -25 +19 -25 +22 -28 +22 -28 +22 -28 +25 -33 +25 -33 +25 -33 +28 -36 +28 -36 +32 -40 +32 -40 +35 -45 +35 -45 H7 f7 +26 +6 +34 +10 +43 +13 +52 +16 +62 +20 +75 +25 +90 +30 +90 +30 +106 +36 +106 +36 +123 +43 +123 +43 +123 +43 +142 +50 +142 +50 +142 +50 +160 +56 +160 +56 +176 +62 +176 +62 +194 +68 +194 +68 H7 g6 +18 +2 +24 +4 +29 +5 +35 +6 +41 +7 +50 +9 +59 +10 +59 +10 +69 +12 +69 +12 +79 +14 +79 +14 +79 +14 +90 +15 +90 +15 +90 +15 +101 +17 +101 +17 +111 +18 +111 +18 +123 +20 +123 +20 H7 j6 +12 -4 +14 -6 +17 -7 +21 -8 +25 -9 +30 -11 +37 -12 +37 -12 +44 -13 +44 -13 +51 -14 +51 -14 +51 -14 +59 -16 +59 -16 +59 -16 +68 -16 +68 -16 +75 -18 +75 -18 +83 -20 +83 -20 H7 k6 +10 -6 +11 -9 +14 -10 +17 -12 +19 -15 +23 -18 +28 -21 +28 -21 +32 -25 +32 -25 +37 -28 +37 -28 +37 -28 +42 -33 +42 -33 +42 -33 +48 -36 +48 -36 +53 -40 +53 -40 +58 -45 +48 -56 H7 n6 +6 -10 +4 -16 +5 -19 +6 -23 +6 -28 +8 -33 +10 -39 +10 -39 +12 -45 +12 -45 +13 -52 +13 -52 +13 -52 +15 -60 +15 -60 +15 -60 +18 -66 +18 -66 +20 -73 +20 -73 +23 -80 +23 -80 H7 r6 0 -16 -3 -23 -4 -28 -5 -34 -7 -41 -9 -50 -11 -60 -13 -62 -16 -73 -19 -76 -23 -88 -25 -90 -28 -93 -31 -106 -34 -109 -38 -113 -42 -126 46 -130 -51 -144 -57 -150 -63 -166 -69 -172 H7 s6 -4 -20 -7 -27 -8 -32 -10 -39 -14 -48 -18 -59 -23 -72 -29 -78 -36 -93 -44 -101 -52 -117 -60 -125 -68 -133 -76 -151 -84 -159 -94 -169 -106 -190 -118 -202 -133 -226 -151 -244 -169 -272 -189 -292

Tablica 42. Zranosti i preklopi dosjeda u dosjednom sustavu provrta (DSP)

168

Tehniko crtanje

Dosjedi

Zranost (+) i preklop (-) dosjeda, m N, mm ...3 3) ... 6 6) ... 10 10)... 14 14)... 18 18) ...24 24)... 30 30)... 40 40)... 50 50)... 65 65)... 80 80)... 100 100)... 120 120)... 140 140)... 160 160)... 180 180)... 200 200) ...225 225)... 250 250)... 280 280) ...315 315) ...355 355)... 400 400)... 450 450)... 500 H11 a11 +390 +270 +420 +270 +460 +280 +510 +290 +510 +290 +560 +300 +560 +300 +630 +310 +640 +320 +720 +340 +740 +360 +820 +380 +850 +410 +960 +460 +1020 +520 +1080 +580 +1240 +660 +1320 +740 +1400 +820 +1560 +920 +1690 +1050 +1920 +1200 +2070 +1350 +2300 +1500 +2450 +1650 H11 c11 +180 +60 +220 +70 +260 +80 +315 +95 +315 +95 +370 +110 +370 +110 +440 +120 +450 +130 +520 +140 +530 +150 +610 +170 +620 +180 +700 +200 +710 +210 +730 +230 +820 +240 +840 +260 +860 +280 +940 +300 +970 +330 +1080 +360 +1120 +400 +1240 +440 +1280 +480 H11 d9 +105 +20 +135 +30 +166 +40 +203 +50 +203 +50 +247 +65 +247 +65 +302 +80 +302 +80 +364 +100 +364 +100 +427 +120 +427 +120 +495 +145 +495 +145 +495 +145 +575 +170 +575 +170 +575 +170 +640 +190 +640 +190 +710 +210 +710 +210 +785 +230 +785 +230 H9 c11 +145 +60 +175 +70 +206 +80 +248 +95 +248 +95 +292 +110 +292 +110 +342 +120 +352 +130 +404 +140 +414 +150 +477 +170 +487 +180 +550 +200 +560 +210 +580 +230 +645 +240 +665 +260 +685 +280 +750 +300 +780 +330 +860 +360 +900 +400 +995 +440 +1035 +480 H8 d9 +59 +20 +78 +30 +98 +40 +120 +50 +120 +50 +150 +65 +150 +65 +181 +80 +181 +80 +220 +100 +220 +100 +261 +120 +261 +120 +308 +145 +308 +145 +308 +145 +357 +170 +357 +170 +357 +170 +401 +190 +401 +190 +439 +210 +439 +210 +482 +230 +482 +230 H8 e8 +42 +14 +56 +20 +69 +25 +86 +32 +86 +32 +106 +40 +106 +40 +128 +50 +128 +50 +152 +60 +152 +60 +180 +72 +180 +72 +211 +85 +211 +85 +211 +85 +244 +100 +244 +100 +244 +100 +272 +110 +272 +110 +303 +125 +303 +125 +329 +135 +329 +135 H8 f7 +30 +6 +40 +10 +50 +13 +61 +16 +61 +16 +74 +20 +74 +20 +89 +25 +89 +25 +106 +30 +106 +30 +125 +36 +125 +36 +146 +43 +146 +43 +146 +43 +168 +50 +168 +50 +168 +50 +189 +56 +189 +56 +208 +62 +208 +62 +228 +68 +228 +68 H8 u8 H8 x8 -6 -34 -10 -46 -12 -56 -13 -67 -18 -72 -21 -87 -31 -97 -41 -119 -58 -136 -76 -168 -100 -192 -124 -232 -156 -264 -185 -311 -217 -343 -247 -373 -278 -422 -313 -457 -353 -497 -394 -556 -444 -606 -501 -679

-15 -81 -21 -99 -31 -109 -41 -133 -56 -148 -70 -178 -90 -198 -107 -233 -127 -253 -147 -273 -164 -308 -186 -330 -212 -356 -234 -396 -269 -431 -301 -479 -346 -520 -393 -587 -443 -637

Tablica 43. Zranosti i preklopi dosjeda u dosjednom sustavu provrta (DSP), nastavak

169

Tehniko crtanje

Dosjedi

Nakon svih ovih tablica i ume brojeva pokuajmo odgovoriti na jedno pitanje koje se gotovo svakodnevno pojavljuje u praksi: nauio sam principe ISO tolerancijskog sustava, poloaje tolerancijskih polja, znam odrediti veliine preklopa ili zranosti za pojedine dosjede. Ali, trenutno konstruiram ... (upiite bilo koji od elemenata strojeva). Koji dosjed trebam koristiti? Na alost (ili na sreu?) u ovom udbeniku nema opeg odgovora na postavljeno pitanje. Ako konstruiramo klizni leaj potrebno je odabrati labavi dosjed sa zranou koja e osigurati minimalnu debljinu uljnog sloja, pri odreenoj brzini vrtnje, vrsti maziva i radnoj temperaturi. Upute o izboru dosjeda treba potraiti u odgovarajuoj literaturi. Ako konstruiramo osovinu na iji rukavac treba montirati kotrljajui leaj onda na tolerancije samog leaja ne moemo utjecati njih odreuje proizvoa. U tom sluaju treba u katalogu proizvoaa potraiti upute za izbor tolerancijskih polja rukavca kako bi sklop ispravno funkcionirao. U svakom sluaju, za pravilan izbor dosjeda potrebno je detaljno poznavanje funkcije sklopa, poznavanje postojeih normi i iskustvo. Ope preporuke za izbor dosjeda, ovisno o potrebnoj tonosti izrade i namjeni sklopa, dane su tablici 44., prema normi HRN M.A1.200:
Dosjedni sustav Provrta Rukavca (DSP) (DSR) H11/h11 H11/d9 H11/c11 H11/a11 H11/h11 D10/h11 C11/h9 C11/h11 A11/h11 Primjeri upotrebe Zahtjevi niske tonosti Centriranje zavarenih dijelova. Osiguranje sa zaticima ili vijcima. Ruice koje se skidaju. Svornjaci u zglobnim mehanizmima. Graevinski strojevi. Leaji za valjke. Graevinski strojevi. Strojevi ope namjene u kuanstvu. Strojevi u preraivakoj industriji. Pokretni dijelovi konica. Regulatori lokomotiva. Ope strojarstvo zahtjevi srednje tonosti H8/u8 H8/h8 H8/f7 H8/e9 H8/d9 H7/s6 H7/r6 H7/n6 H7/k6 H7/j6 H7/h6 H7/g6 H7/f6 H7/e8 H8/h9 F8/h9 E9/h9 D10/h9 Glavine vrsto navuenih zuanika. Zamanjaci. Vijenci kotaa. Spojke. Prirubnice. Ruice. Remenice. Spojke. Klipni strojevi. Uetnici. Klipnjae. Poljoprivredni strojevi. Mazalice. Ope centriranje. Zahtjevi visoke tonosti F7/h6 Vijenci kotaa. Glavine ventilatora. vrsto navueni zupanici. Kolutne spojke. Mazalice leaja. Dinamiki optereeni strojni dijelovi. Remenice. Osovine spojki. Osovinice klipova. Kotrljajui leaji. Zatici. Runa kola. Zamanjaci. Dosjedi zupanika na vratilu. Nasloni valjnih leaja. Runa kola. Centriranje. Brtveni prsteni. Valjni leaji poveane tonosti voenja. Pomine spojke. Leaji i osovine ope namjene. Obujmice. Osovine s vie leaja. Navojna vretena.

H7/h6 G7/h6 F8/h6 E8/h6

Tablica 44. Ope preporuke za izbor dosjeda prema normi HRN M.A1.200

170

Tehniko crtanje

Dosjedi

Odstupanja za najee dosjede navedena su u prethodnim tablicama. Ipak, vrlo esto smo u situaciji da moramo odrediti odstupanja nekog dosjeda koji u tablicama nije naveden. Na sljedeim primjerima nauit emo kako se to radi za odreivanje standardnog tolerancijskog koeficijenta koritene su jednadbe 15., 16., i 17. Za odreivanje veliine tolerancijskih polja koritena je tablica 25., a veliine temeljnih odstupanja dane su u tablicama 28. - 31. 1. Primjer: Zadan je dosjed 35 H7/s6, s veliinom tolerancijskih polja IT7 = 16i i IT6 = 10i. Potrebno je odrediti tolerancijske mjere provrta, rukavca i dosjeda, ako je donje odstupanje rukavca (ei) udaljeno od gornjeg odstupanja provrta (ES) za = 18 m. Rjeenje: Dosjed je u dosjednom sustavu provrta, u podruju mjera 30 - 50 mm. Standardni tolerancijski koeficijent za podruje 30 50 mm:
i = 0, 45 3 D + 0, 001 D D = D1 D2 = 30 50 = 38, 73 mm i = 0, 45 3 38, 73 + 0, 001 38, 73 = 1,56 1, 6 m

Veliina tolerancijskog polja provrta: TP = IT 7 = 16i = 16 1, 6 25 m Veliina tolerancijskog polja rukavca: TR = IT 6 = 10i = 10 1, 6 = 16 m Gornje odstupanje provrta: ES = TP = 25m Donje odstupanje provrta: EI = 0 Gornje odstupanje rukavca: es = TP + + TR = 25 + 18 + 16 = 59m Donje odstupanje rukavca: ei = es TR = 59 16 = 43m

rukavac 18 provrt 25 0 H7 ei ES 0 s6 16

Slika 159. Poloaj tolerancijskih polja

Najvea mjera provrta: Dg = NM + ES = 35,0 + 0,025 = 35,025 mm Najmanja mjera provrta: Dd = NM + EI = 35,0 mm Najvea mjera rukavca: dg = NM + es = 35,0 + 0,059 = 35,059 mm Najmanja mjera rukavca: dd = NM + ei = 35,0 + 0,043 = 35,043 mm Tolerancijske mjere: Provrt:
0,025 35+0,0

Rukavac:
0,059 35+ +0,043

Dosjed:
0,059 35 0,018

171

Tehniko crtanje

Dosjedi

2. Primjer: elina osovina 100 i mesingani prsten tvore dosjed u dosjednom sustavu provrta s najveim preklopom Pg = 21 m. Kvaliteta tolerancije prstena je IT7 = 16i, a osovine IT6 = 10i. Podruje mjera je 80 120 mm. Odrediti tolerancijske mjere provrta, rukavca i dosjeda. Rjeenje: Standardni tolerancijski koeficijent za podruje 80 120 mm:
i = 0, 45 3 D + 0, 001 D D = D1 D2 = 80 120 = 97,98 mm i = 0, 45 3 97,98 + 0, 001 97,98 = 2,17 2, 2m

Veliina tolerancijskog polja provrta: TP = IT 7 = 16i = 16 2, 2 35 m Veliina tolerancijskog polja osovine: TR = IT 6 = 10i = 10 2, 2 = 22m Gornje odstupanje provrta: ES = TP = 35m Donje odstupanje provrta: EI = 0 Gornje odstupanje osovine: es = Pg = 21m Donje odstupanje osovine: ei = es TR = 21 22 = 1m

Zg =36

Pg =21

ES 35 0 H7 EI=0 provrt

IT6 rukavac 22

es=21 ei=-1
Dosjed:

Slika 160. Poloaj tolerancijskih polja

Najvea mjera provrta: Dg = NM + ES = 100,0 + 0,035 = 100,035 mm Najmanja mjera provrta: Dd = NM + EI = 100,0 mm Najvea mjera osovine: dg = NM + es = 100,0 + 0,021 = 100,021 mm Najmanja mjera osovine: dd = NM - ei = 100,0 - 0,001 = 99,999 mm Tolerancijske mjere: Provrt:
0,035 100+0,0

Osovina:
0,021 100+ 0,001

0,036 100+ 0,021

172

Tehniko crtanje

Dosjedi

3. Primjer: elino vratilo (rukavac) i aluminijski prsten tvore dosjed 70 J6/h6. Gornje odstupanje prstena je ES = 13 m, a veliina tolerancijskog polja iznosi IT6 = 10i. Nazivna mjera se nalazi u podruju mjera 50 80 mm. Odrediti tolerancijske mjere provrta, rukavca i dosjeda. Rjeenje: Dosjed je u dosjednom sustavu rukavca, u podruju mjera 50 - 80 mm. Standardni tolerancijski koeficijent:
i = 0, 45 3 D + 0, 001 D D = D1 D2 = 50 80 = 63, 24 mm i = 0, 45 3 63, 24 + 0, 001 63, 24 = 1,86 1,9 m

Veliina tolerancijskog polja provrta i rukavca: TP = TR = IT 6 = 10i = 10 1.9 = 19 m Gornje odstupanje provrta: ES = 13 m Donje odstupanje provrta: EI = 6 m Gornje odstupanje rukavca: es = 0 Donje odstupanje rukavca: ei = TR = 19 m

ES=13 J6

rukavac 0 T r =19 es=0 h6 ei=-19

Zg =32

Tp =19 0 EI=Pg =-6

provrt

Slika 161. Poloaj tolerancijskih polja

Najvea mjera provrta: Dg = NM + ES = 70,0 + 0,013 = 70,013 mm Najmanja mjera provrta: Dd = NM - EI = 70,0 0,006 = 69,994 mm Najvea mjera rukavca: dg = NM + es = 70,0 mm Najmanja mjera rukavca: dd = NM - ei = 70,0 0,019 = 69,981 mm Tolerancijske mjere: Provrt:
0,013 70+ 0,006

Rukavac:
700 0,019

Dosjed:
0,032 70+ 0,006

173

Tehniko crtanje

Dosjedi

12.3 Oznaavanje dosjeda na crteima Na slici 159. prikazan je najei nain oznaavanja tolerancija duinskih mjera za dosjed, rukavac i provrt. Tolerancija duinske mjere predstavlja kombinaciju simbola kojima se definiraju nazivna mjera, poloaj i veliina tolerancijskog polja provrta, te poloaj i veliina tolerancijskog polja rukavca. Npr. 40H7/g6 - znaenje simbola je sljedee:
Dosjed Rukavac Provrt

40H7/g6

ISO - dosjed +0.050 40H7/g6 +0.009

ISO-tolerancije +0.025 40H7 0 40g6 -0.009 -0.025

a)

b)
Slika 162. Oznaavanje dosjeda na crteima

40H7

40g6

c)

oznaka promjera, 40 - oznaka nazivne mjere, H oznaka poloaja tolerancijskog polja provrta, 7 (skraeno od IT7) oznaka veliine tolerencijskog polja provrta, / (kosa crta) razdvaja simbole koji se odnose na provrt od simbola koji se odnose na rukavac, g oznaka poloaja tolerancijskog polja rukavca, 6 (skraeno od IT6) oznaka veliine tolerancijskog polja rukavca.

Brojane vrijednosti doputenih odstupanja potrebno je upisati u tablicu. Oblik i dimenzije tablice nisu odreeni normom, ali se najee koristi oblik prikazan na slici 162. Vodite rauna o jednom detalju: ako je rije o pojedinanom izratku (provrt ili rukavac), tada se u tablicu upisuju gornja i donja odstupanja (ES i EI za provrt, odnosno es i ei za rukavac). Ako je rije o dosjedu, tada se ne upisuju pojedinana odstupanja duinskih mjera rukavca i provrta, nego vrijednosti najveih i najmanjih preklopa ili zranosti, ovisno o vrsti dosjeda (Zg i Zd za labavi dosjed, Zg i Pg za neizvjesni dosjed, te Pg i Pd za vrsti dosjed). Ukoliko na crteu postoji vei broj toleriranih mjera mogue ih je sve navesti u istoj tablici. Prema normi DIN 406 doputeno je upisivanje odstupanja izravno na crte, bez 0,025 koritenja tablice. Na kotnu crtu se moe izravno napisati npr. 40 H 7 ( +0 ), meutim ovakav nain upisivanja tolerancijskih mjera zauzima dosta prostora pri kotiranju pa se rijetko koristi.

174

Tehniko crtanje

Dosjedi

12.4 Utjecaj temperature na dosjede

Tijekom dosadanjeg razmatranja dosjeda pretpostavljeno je da provrt i rukavac imaju jednaku temperaturu koja odgovara temperaturi okoline. Ako se temperatura dosjeda mijenja dolazi do promjene volumena rukavca i provrta. Mijenjaju se sve tri dimenzije, ali (kada govorimo o dosjedima) od vanosti je samo promjena promjera, koja izaziva promjenu zranosti ili preklopa. Pri promjeni temperature promjene promjera rukavca i provrta proporcionalne su stvarnoj mjeri, razlici temperatura i koeficijentu toplinskog irenja:

d = d r (t R t0 ) D = D p (t R t0 )
gdje je:

(27) (28)

d - prirast promjera rukavca D - prirast promjera provrta r - koeficijent toplinskog irenja za rukavac p - koeficijent toplinskog irenja za provrt tR radna temperatura, temperatura na koju se provrt ili rukavac zagrijavaju ili hlade tijekom rada

Koeficijent toplinskog irenja (K-1 ili C-1) predstavlja promjenu duinske mjere pri promjeni temperature od jednog stupnja. Brojane vrijednosti koeficijenata toplinskog irenja za neke materijale za podruje temperatura od 0 C do 100 C dane su u tablici 45:
Materijal Aluminij i aluminijske slitine Bakar Bronca Cinkove slitine Crveni lijev elik, nelegirani 0.6 % C elik, legirani CrNi elik, nehrajui 18Cr8Ni elik, legirani 13 % Cr [K-1] 23 10-6 16.5 10-6 18 10-6 28 10-6 19 10-6 11.7 10-6 11.5 10-6 16 10-6 10.5 10-6 Materijal elik, invar 36 % Ni elik, ugljini Magnezijeve slitine Mjed Sinterirano eljezo Sivi lijev Titan Tvrdi metali Volfram [K-1] 1.5 10-6 11.1 10-6 24.5 10-6 18.4 10-6 13 10-6 10.4 10-6 10.8 10-6 5.5 10-6 4.5 10-6

Tablica 45. Koeficijenti toplinskog irenja za neka materijale

Uoite da su promjeri (d i D ), te koeficijenti toplinskog irenja (p i r) konstantni. Zbog toga su jednadbe 27 i 28, kao prikazi funkcija d = f(t) odnosno D = f(t), linearne funkcije koje se na dijagramima promjena poloaja tolerancijskih polja uslijed promjene temperature prikazuju kao ravne crte.

175

Tehniko crtanje

Dosjedi

Pri promjeni temperature dosjeda mogui su sljedei sluajevi: 1. sluaj: koeficijenti toplinskog irenja su jednaki (isti materijali): P = r. Dosjed se jednoliko zagrijava (ili hladi) pa je promjena temperature provrta jednaka promjeni temperature rukavca (vidi sliku 163). Promjena promjera rukavca i provrta dane su jednadbama (27 28). Poto je p = r i d = D, a prirast temperature je jednak tr = tp, slijedi D = d. Prirast promjera rukavca i provrta je jednak pa se veliine zranosti i preklopa na radnoj temperaturi nee promijeniti. Promijenit e se samo poloaj tolerancijskih polja. Promjena temperature ne izaziva promjenu veliine tolerancijskih polja, pa se pri grafikom prikazu obino koriste samo dvije umjesto etiri crte, i to one koje daju najvee vrijednosti zranosti ili preklopa. Stvarna mjera rukavca i provrta nije unaprijed poznata pa se pri proraunu polazi od nazivne mjere: d = D = NM

a) D,d

t0

b)

t Ztg rukavac Ptg provrt D 0

provrt 0
nazivna mjera

Zg

rukavac Pg

Slika 163. Promjena poloaja tolerancijskih polja (P = R )

2. sluaj: prirast temperature je jednak, tr = tp, ali koeficijenti toplinskog irenja nisu jednaki (razliiti materijali): p r (vidi sliku 164.). Na temperaturi t0 dosjed je neizvjestan, s najveom zranou Zg i najveim preklopom Pg. Poto je r > p , prirast promjera rukavca je vei od prirasta promjera provrta pri istoj promjeni temperature. Zbog toga se zranost smanjuje, a preklop poveava. Na nekoj radnoj temperaturi t > t0 dosjed postaje vrst s najveim i najmanjim vrijednostima preklopa Pg i Pd.

176

Tehniko crtanje

Dosjedi

a) D,d

t0

b)

rukavac Ptd d provrt D 0 Ptg

provrt 0
nazivna mjera

Zg

rukavac Pg

Slika 164. Promjena poloaja tolerancijskih polja (P < R )

3. sluaj koeficijenti toplinskog irenja su jednaki, ali prirast temperature provrta i rukavca nije jednak, tr tp . 4. sluaj: koeficijenti toplinskog irenja i prirast temperature su razliiti: p r, i tr tp (vidi sliku 165.). Trei i etvrti sluaj, kod kojih su prirasti temperature rukavca i provrta razliiti, u praksi su relativno rijetki. Rukavac i provrt predstavljaju dijelove istog sklopa (dosjeda) i izravno se tijekom rada dodiruju.

a) D,d

t0

b)

tp tr

rukavac Ptd d Ptg D 0

provrt 0
nazivna mjera

Zg

rukavac Pg

provrt tp tr

Slika 165. Promjena poloaja tolerancijskih polja (P < R , tP < tR)

177

Tehniko crtanje

Dosjedi

Poto su metali dobri vodii topline promjena temperature jednog elementa se vrlo brzo odraava i na promjenu temperature drugog elementa. Zbog toga u stacionarnom stanju rukavac i provrt najee imaju istu radnu temperaturu. U praksi je najei drugi sluaj, kada zbog razliitih materijala dolazi do razliitog irenja provrta i rukavca, te do promjene veliina preklopa i zranosti. Rukavci se (kod kliznih leaja) najee izrauju od elika, a provrti od slitina bakra ili aluminija koje imaju vei koeficijent toplinskog irenja. Na slici 165. prikazan je opi, etvrti sluaj prirast temperature i koeficijenti irenja provrta i rukavca su razliiti. Na sobnoj temperaturi t0 ovaj dosjed je neizvjestan s definiranim najveim preklopom Pg i najveom zranou Zg. Poto je r > p, prirast promjera rukavca pri porastu temperature je vei od porasta promjera provrta. Zbog toga se preklop poveava, a zranost smanjuje Nakon to se rukavac zagrijao na temperaturu tr, a provrt na temperaturu tp, zbog veeg prirasta promjera rukavca dosjed postaje vrst, s definiranim vrijednostima najveeg i najmanjeg preklopa (Pg i Pd). Kada bi se ovaj isti dosjed od sobne temperature hladio na neku niu temperaturu, pri istoj razlici temperatura promjer rukavca bi se vie smanjio. Zbog toga bi se zranost poveavala, a preklop smanjivao. Na nekoj nioj temperaturi ovaj dosjed koji je na temperaturi t0 neizvjestan postao bi labav, s definiranim vrijednostima najvee i najmanje zranosti, Zg i Zd. Pogledajmo na konkretnim primjerima kako se mijenjaju poloaji tolerancijskih polja te vrijednosti zranosti i preklopa, ovisno o promjeni temperature: 1. Primjer: Zadan je dosjed 40 H7/f7, s najveom zranou Zg = 75 m i najmanjom zranou Zd = 15 m. Nakon izrade je na temperaturi okoline t0 = 20 C izmjerena zranost Z0 = 60 m. a) Odrediti zranost sklopa na temperaturi t = 90 C, ako su koeficijenti toplinskog irenja p = r = 11,5 10-6 K-1. b) Odrediti temperaturu na kojoj bi zranost postala jednaka nuli, ako bi se nakon toga zagrijavao samo rukavac. Rjeenje: Dosjed je u dosjednom sustavu provrta u podruju mjera 30 - 50 mm. Standardni tolerancijski koeficijent za podruje 30 50 mm:

178

Tehniko crtanje

Dosjedi

i = 0, 45 3 D + 0, 001 D D = D1 D2 = 30 50 = 38, 73 mm i = 0, 45 3 38, 73 + 0, 001 38, 73 = 1,56 1, 6 m

Tp =25

provrt H7 Zd =25 Zg =75

D

D, d

H7 f7 p

H7 Zd

f7 T r =25 rukavac

f7

d t=70 t

Slika 166. Poloaj tolerancijskih polja

Slika 167. Prirast promjera rukavca i provrta

Veliine tolerancijskih polja : TP = TR = IT 7 = 16i = 16 1, 6 25 m d = d R (t R t0 ) D = D P (t R t0 ) a) Poto je p = r, d = D, a promjena temperature je jednaka (t = 70 C), slijedi D = d. Prirast promjera provrta i rukavca je jednak, pa slijedi Z20 = Z90 = 60 m. b) Prirast promjera provrta pri razlici temperature t = 70o:

D = D t = 40 103 11,5 106 70 = 32, 2 m

Prema slici 167. slijedi:

d = D + Z 0 d R t = 32, 2 + 60 t = 32, 2 + 60 = 200 o 3 6 40 10 11,5 10

t x = t0 + t = 20 + 200 = 220 oC
Kada bi se od temperature t = 90 C dalje zagrijavao samo rukavac, zranost bi postala jednaka nuli na temperaturi tx = 220 C. U jednadbama se uvijek pojavljuju razlike temperatura, a stupanj Celzija jednak je stupnju Kelvina, pa se mogu koristiti ili jedne ili druge jedinice.

179

Tehniko crtanje

Dosjedi

2. Primjer: Zadan je dosjed 35 H7/n6 koji na temperaturi okoline t0 = 20 C ima najvei preklop Pg = 33 m. a) Odrediti tolerancijske mjere provrta, rukavca i dosjeda na temperaturi t0 = 20 C b) Ako su koeficijenti toplinskog irenja provrta P =1810-6 K-1 i rukavca R = 11,5 10-6 K-1, odrediti na koju temperaturu treba zagrijati sklop da bi se pri montai postigla najmanja zranost Zd = 8 m. Rjeenje: Dosjed je u dosjednom sustavu provrta, u podruju mjera 30 - 50 mm. Standardni tolerancijski koeficijent za podruje mjera 30 50 mm:
i = 0, 45 3 D + 0, 001 D D = D1 D2 = 30 50 = 38, 73 mm i = 0, 45 3 38, 73 + 0, 001 38, 73 = 1,56 1, 6 m

Veliina tolerancijskog polja provrta: TP = IT 7 = 16i = 16 1, 6 25 m Veliina tolerancijskog polja rukavca: TR = IT 6 = 10i = 10 1, 6 = 16 m

T r =16 n6

Tp =25

H7

Zg =8

Pg =33 0

Slika 168. Poloaj tolerancijskih polja

a) Tolerancijske mjere provrta, rukavca i dosjeda na temperaturi to: Provrt:

+0,025 350

Rukavac:
+ 0,033 35+ 0,017

Dosjed:
0,008 35+ 0,033

180

Tehniko crtanje

Dosjedi

H7 Zd =8 D, d r D p H7 t t0 tx t n6 Pg =33

Slika 169. Prirast promjera rukavca i provrta (zagrijavanje sklopa)

b) Poto je p > r, prirast promjera provrta je pri istoj promjeni temperature vei. Prema slici 169. slijedi:

D = Pg + d + Z d
D d = Pg + Z d d t ( P R ) = Pg + Z d

t =

Pg + Z d d ( P R )

33 + 8 = 180 oC 6 35 10 (18 11,5) 10

3

t x = to + t = 20 + 180 = 200 oC
Zaustavimo se na trenutak kako bismo uoili nekoliko detalja vezanih uz prikaz poloaja tolerancijskih polja na slici 169. Na slici 168. prikazan je poloaj tolerancijskih polja na temperaturi t0 = 20 C - prikazan je neizvjesni dosjed s najveim vrijednostima zranosti (Zg = 8 m) i preklopa (Pg = 33 m). Zbog ega se na slici 169. lijevo, na istoj temperturi t0, tolerancijsko polje n6 pojavljuje iznad tolerancijskog polja H7 (kao da je rije o vrstom dosjedu), a istaknuta je samo vrijednost najveeg preklopa Pg = 33 m? Ve je spomenuto da promjena temperature ne utjee na veliinu tolerancijskog polja. Zbog toga se pri prikazu promjena poloaja tolerancijskih polja uslijed promjene temperature koriste samo dvije, a ne etiri crte. Pritom se koriste one dvije crte koje prikazuju promjene preklopa ili zranosti u najnepovoljnijem sluaju. Ali, koji je to najnepovoljniji sluaj? Odgovor ovisi o konkretnom zadatku kojeg rjeavamo: u prethodnom primjeru rije je o neizvjesnom dosjedu (na sobnoj temperaturi) i trebamo odrediti na koju temperaturu treba zagrijati sklop da bi se pri montai ostvarila najmanja zranost Zd = 8 m. Najnepovoljniji sluaj je ako su provrt i

181

n6

Tehniko crtanje

Dosjedi

rukavac izraeni tako da na sobnoj temperaturi tvore dosjed s najveim preklopom Pg = 33 m. Provrt i rukavac mogli su biti izraeni tako da na sobnoj temperaturi tvore labavi dosjed sa zranou Zg = 8 m, to je jo uvijek u granicama doputenih odstupanja. U tom sluaju bi ovaj sklop trebalo zagrijati na neto niu temperaturu kako bi se ostvarila traena zranost pri montai. Ali, pri rjeavanju zadatka koristili smo crte promjene poloaja tolerancijskih polja za najnepovoljniji sluaj (najvei preklop na sobnoj temperaturi) pa smo sigurni da emo zagrijavajui sklop na temperaturu tx = 200 C ostvariti traenu zranost i u najnepovoljnijem sluaju. Osim toga, uoite da na slici 169. nije prikazana nul crta. Istina je da svaki zadatak iz podruja tolerancija duinskih mjera treba zapoeti ucrtavanjem nul crte, to je i napravljeno u prvom dijelu zadatka. Meutim, kada analiziramo promjenu poloaja tolerancijskih polja uslijed promjene temperature, zanimaju nas jedino promjene preklopa ili zranosti, a ne poloaj tolerancijskih polja u odnosu na nul crtu. Zbog toga se tolerancijska polja crtaju u najnepovoljnijem sluaju obzirom na tekst zadatka, a nul crtu nema potrebe crtati. 3. Primjer: Mesingani prsten i elina osovina 100 tvore dosjed u dosjednom sustavu provrta iji je najvei preklop na temperaturi od 25 C, Pg = 25 m. Dosjed je u podruju mjera 80 -120 mm, a veliine tolerancijskih polja su: IT7 =16i (za provrt), te IT6 = 10i (za osovinu). a) Odrediti tolerancijske mjere provrta, osovine i dosjeda na temperaturi t = 25 oC. b) Ako su koeficijenti toplinskog irenja p = 1810-6 K-1 (za prsten), te r = 11,5 10-6 K-1 (za osovinu), odrediti podruja temperatura u kojima je ovaj dosjed labav, neizvjestan i vrst.

Rjeenje: Dosjed je u dosjednom sustavu provrta, u podruju mjera 80 - 120 mm. Standardni tolerancijski koeficijent:
i = 0, 45 3 D + 0, 001 D D = D1 D2 = 80 120 = 97,98 mm i = 0, 45 3 97,98 + 0, 001 97,98 = 2,17 2, 2 m

Veliina tolerancijskog polja provrta (prstena): TP = IT 7 = 16i = 16 2, 2 35 m Veliina tolerancijskog polja rukavca (osovine): TR = IT 6 = 10i = 10 2, 2 = 22 m

182

Tehniko crtanje

Dosjedi

Tp =35

Pg =25

H7 0

IT6 0

Slika 170. Poloaj tolerancijskih polja

a) Tolerancijske mjere na temperaturi t = 25 C: Provrt:

+0,035 1000

Rukavac:
0,025 100+ +0,003

Dosjed:
0,032 100+ 0,025

Na temperaturi t = 25 C ovaj dosjed je neizvjestan. Poto je p > r, zagrijavajui sklop prirast promjera provrta e biti vei, pa e se preklop smanjivati. Dosjed e postati labav kada uslijed zagrijavanja najvei preklop koji se moe pojaviti na sobnoj temperaturi (to je najnepovoljniji sluaj) postane jednak nuli. Prema slici 171. slijedi:
H7 D, d r D p H7 t t0 tx t d IT6

IT6 Pg =25

Slika 171. Prirast promjera rukavca i provrta

D = Pg + d
D d = Pg d t ( P R ) = Pg

t =

Pg d ( P R )

25 = 38,5 oC 6 100 10 (18 11,5) 10

3

t x1 = to + t = 25 + 38,5 = 63,5 oC

183

T r =22

Tehniko crtanje

Dosjedi

Poto je p > r, pri istoj promjeni temperature (hlaenje) provrt e vie smanjivati svoj promjer. Sklop je potrebno hladiti kako bi i najvea zranost Zg koja se pojavljuje na sobnoj temperaturi (to je najnepovoljniji sluaj) postala jednaka nuli - tada e dosjed sigurno biti vrst. Prema slici 172. slijedi:

D = Z g + d
D d = Z g d t ( P R ) = Z g
D, d

H7 p D IT6 d r IT6 H7 tx t t0 Zg =32

Slika 172. Smanjenje promjera provrta i rukavca

t =

Zg d ( p r )

32 = 48,8 oC 6 100 10 (18 11,5) 10

3

t x 2 = to t = 25 48,8 = 23,8 oC
Prema tome, konano rjeenje glasi: Dosjed je vrst u podruju temperatura: Dosjed je neizvjestan u podruju temperatura: Dosjed je labav u podruju temperatura:

t < - 23,8 oC - 23,8 oC< t < 63,5 oC t > 63,5 oC

Na kraju jedna (moda nepotrebna) napomena vodite rauna o usklaivanju duinskih jedinica. Promjeri provrta i rukavca se uvrtavaju u milimetrima, a vrijednosti preklopa i zranosti su u tablicama izraene u mikrometrima. Osim toga, koeficijenti toplinskog irenja su reda veliine 10-6. Zbog toga uslijed brzine rjeavanja zadataka na ispitima ponekad dolazi do numerikih pogreaka. U jednadbi 85. u nazivniku milimetri su pretvoreni u mikrometre. Umnoak 103 106 u nazivniku daje 10-3, to prebaeno u brojnik daje 103. Prema tome, najjednostavniji nain usklaivanja duinskih jedinica i baratanja s potencijama je (u ovom konkretnom sluaju) da se potencije uope ne uvrtavaju u proraun, a konani rezultat treba pomnoiti s tisuu.

184

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

13. GEOMETRIJSKE TOLERANCIJE

Kao odgovor na pitanje to su uope geometrijske tolerancije i koja je njihova svrha posluit e nam slika 173. U lijevom dijelu slike prikazan je radioniki crte osovine iji je sredinji promjer kotiran uz odgovarajuu toleranciju duinske mjere: 40h6. U desnom dijelu iste slike prikazana je konano izraena osovina mjerenjem je utvreno da je stvarna mjera sredinjeg dijela osovine 39.988 mm. Gornje odstupanje tolerancijskog polja h6 (za podruje mjera 30 50 mm, vidi tablice 26. i 28.) iznosi es = 0, a donje odstupanje ei = -16 m. Dakle, stvarna mjera osovine je unutar tolerancijskog polja, iz ega slijedi da je osovina izraena "tono", odnosno u granicama propisane pogreke pri izradi.
39.988

a)

40h6

b)

Slika 173. Odstupanje od idealnog geometrijskog oblika

Meutim, potpuno je razumljivo da ova osovina zbog svog oblika ne moe ispravno funkcionirati. Sredinji dio osovine znatno odstupa od idealnog geometrijskog oblika cilindra pri montai osovine javila bi se dodatna naprezanja, na rubnim dijelovima leaja bi porastao povrinski pritisak, a tijekom rada bi se pojavile znatne vibracije. Prema tome, ovakvu osovinu (iako izraenu u granicama tolerancije duinskih mjera) ne bismo mogli montirati, ili bi tijekom rada vrlo brzo dolo do njenog oteenja pri emu bi bili oteeni i ostali dijelovi sklopa. Zakrivljenost osovine na slici 173. b) je preuveliana kako bi se ukazalo na bit problema u praksi do ovakvog odstupanja moe doi ako se utori za pera izrauju nakon toplinske obrade. U tom sluaju pri glodanju utora dolazi do naruavanja ravnotee zaostalih naprezanja pa se osovina deformira kako bi se postiglo novo ravnoteno stanje. Oito je, dakle, da u odreenim sluajevima, kako bismo osigurali funkcionalnost pojedinog dijela ili sklopa, nije dovoljno propisati samo doputena odstupanja od duinskih mjera. U takvim sluajevima potrebno je propisati i odstupanja od idealnih geometrijskih oblika - ovakve se tolerancije nazivaju tolerancije oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje (ili krae geometrijske tolerancije) i propisane su normom ISO 1101.

185

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

13.1 Podruje tolerancije, osnovni i dodatni simboli Uoimo da se kod geometrijskih tolerancija pojavljuje problem odreivanja podruja tolerancije. Kod tolerancija duinskih mjera podruje tolerancije je jednostavno definirano: to je tolerancijsko polje, dakle povrina ograniena gornjim i donjim odstupanjem. Kod geometrijskih tolerancija definicija podruja tolerancije je neto sloenija poto treba voditi rauna o specifinosti pojedinog odstupanja i trodimenzionalnosti predmeta. Zbog toga, ovisno o vrsti geometrijske tolerancije, podruje tolerancije (u kojem se moraju nai sve toke toleriranog elementa) moe biti: povrina unutar kruga, povrina izmeu dva koncentrina kruga, povrina izmeu dva paralelna pravca ili dvije ekvidistantne crte, prostor unutar valjka, prostor izmeu dva koaksijalna valjka, prostor izmeu dvije paralelne ravnine, prostor unutar kugle, prostor unutar kvadra.

Prema normi ISO 1101 osnovni simbol za oznaavanje geometrijskih tolerancija je pravokutnik podijeljen u dva ili tri dijela (vidi sliku 174.)

0.01 A oznaka baze i eventualno M vrijednost tolerancije i eventualno ili M simbol tolerancije a) A referentno slovo referentni trokut referentni element

b)

Slika 174. Osnovni simboli za oznaavanje geometrijskih tolerancija a) trodijelni okvir b) oznaka referentnog elementa

Na pravokutnik se nastavlja pokazna crta koja zavrava strelicom koja je uvijek okomita na tolerirani element. Pravokutnik se crta irokom, a pokazna strelica uskom crtom. Kod pojedinanih znaajki okvir se sastoji od dva dijela u koje se upisuje simbol tolerancije i veliinu tolerancije. Kod povezanih znaajki okvir se sastoji od tri dijela u koje se upisuju simbol tolerancije, veliina tolerancije i oznaka referentnog elementa (baze). Kod pojedinanih znaajki tolerancija se odnosi na svojstvo jednog elementa, npr. odstupanje osi od idealnog oblika (pravca). Kod povezanih znaajki, tolerancija odreuje odnos dvaju ili vie elemenata, npr. paralelnost dvaju pravaca ili koaksijalnost dviju cilindrinih ploha.

186

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

Oznaka referentnog elementa sastoji se od referentnog slova u pravokutniku koji je povezan s referentnim trokutom (slika 174. b). U vezi s pokaznim crtama i referentnim trokutima valja ukazati na jedan detalj: istim se simbolima (npr. paralelnost) mogu propisivati geometrijske tolerancije koje se odnose na povrinu i na os predmeta. Kako bi se jednoznano odredilo na to se tolerancija odnosi, koristi se poloaj pokazne crte u odnosu na kotnu crtu (vidi sliku 175). Ako se pokazna crta nalazi u produetku kotne crte (slika 175. a), tolerancija se odnosi na os. Ako se pokazna crta ne nalazi u produetku kotne crte (slika 175. b) tolerancija se odnosi na povrinu predmeta, odnosno na izvodnicu.

a) tolerancija se odnosi na os

a) tolerancija se odnosi na izvodnicu

Slika 175. Tolerancija osi i izvodnice

Isto pravilo vrijedi i za oznaavanje referentnog elementa (baze) ukoliko se pokazni trokut nalazi u produetku kotne crte, referentni element je os predmeta, u suprotnom je to njegova povrina. U tablici 46. prikazane su osnovne oznake tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje:
Vrste znaajki i tolerancija Svojstvo Pravocrtnost Pojedinane znaajke Ravnost Tolerancije oblika Krunost Cilindrinost Oblik crte Oblik plohe Paralelnost Tolerancije orijentacije Okomitost Kut nagiba Povezane znaajke Poloaj Tolerancije smjetaja Tolerancije vrtnje Koncentrinost i koaksijalnost Simetrinost Krunost vrtnje Ravnost i krunost vrtnje Simbol

_ _

Pojedinane i povezane znaajke

Tablica 46. Osnovne oznake tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje

187

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

U tablici 47. prikazani su dodatni simboli koji se mogu koristiti za propisivanje geometrijskih tolerancija:

Opis izravno Oznaka toleriranog elementa slovom izravno slovom

Simbol

Oznaka referentnog elementa (osnovice ili baze) Mjesto referentnog elementa Teorijski tona mjera Projicirano podruje tolerancije Uvjet maksimum materijala Okvir tolerancije

A
2 A1

100
P M
0,05 A B C

Tablica 47: Dodatne oznake za kombiniranje s osnovnim oznakama

Referentni element je geometrijski element koji slui kao polazna baza pri primjeni neke geometrijske tolerancije. Najee je dovoljno koristiti samo jedan referentni element, ali ponekad se koriste i dva kao zajednika baza. Simbol referentnog elementa moe se ispustiti ukoliko su tolerirani i referentni element relativno blizu (vidjeti primjere na slikama 177. - 180. U tom sluaju moe se koristiti dvodijelni pravokutnik, pa pokazna crta pokazuje to je tolerirani, a referentni trokut pokazuje to je referentni element. Ipak, kako bi se naglasilo da je rije o povezanim znaajkama (za koje se obino koristi trodijelni okvir), ovakav skraeni nain oznaavanja bolje je izbjegavati. Oznaka (M) u tablici 47. predstavlja uvjet maksimuma materijala koji dozvoljava da se neka geometrijska tolerancija prekorai za veliinu razlike izmeu stvarne mjere i mjere maksimuma materijala. Maksimum materijala predstavlja gornja granina mjera osovine, odnosno donja granina mjera provrta. Npr., neka je zadana tolerancija promjera osovine 20h8, uz toleranciju krunosti od 0.01 mm. Gornje odstupanje osovine je oito es = 0, a donje odstupanje je ei = - 0.033 m. Neka je stvarna mjera osovine 19.995 mm. Uvjet maksimuma materijala u ovom sluaju dozvoljava da se propisano odstupanje od krunosti prekorai za veliinu razlike izmeu mjere maksimuma (20) i stvarne mjere osovine. To znai da se tolerancija krunosti moe prekoraiti za dodatnih 0.005 mm, odnosno da stvarna tolerancija krunosti iznosi 0.015 mm.

188

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

13.2 Primjeri oznaavanja geometrijskih tolerancija U tablicama 48. - 50. dani su primjeri oznaavanja geometrijskih tolerancija, zajedno s definicijama podruja tolerancije i objanjenjima koritenih oznaka. Brojane vrijednosti tolerancija su samo ilustrativne u praksi veliina geometrijske tolerancije ovisi o funkciji dijela ili sklopa, te o znaajkama tehnolokog procesa izrade pojedinog dijela. Za odreivanje brojanih vrijednosti geometrijskih tolerancija potrebno je dobro poznavanje Elemenata strojeva, funkcije pojedinih sklopova i poznavanje tehnolokih postupaka izrade. Osim znanja iz ovih podruja potrebno je i odreeno iskustvo, a u obzir se moraju uzeti i ekonomski aspekti proizvonje. Pritom vrijedi isto pravilo kao i kod tolerancija duinskih mjera: potrebno je propisati samo onoliko tolerancija (s odgovarajuim brojanim vrijednostima) koliko je nuno i dovoljno da se osigura ispravna funkcija dijela ili sklopa. Propisivanje nepotrebnih tolerancija i vrlo uskih podruja tolerancije je neracionalno, te usporava i poskupljuje proizvodnju.
Simbol

0,03

_ _

Podruje tolerancije Povrina izmeu dvaju paralelnih pravaca, prostor unutar valjka ili kvadra.

Objanjenje primjera Os cilindrinog dijela mora leati unutar cilindra promjera 0.03 mm

0,05

Prostor izmeu dviju paralelnih ravnina.

Povrina mora leati izmeu dvije paralelne ravnine razmaknute 0.05 mm.

0,02
Tolerancije oblika
Povrina i izmeu dvije koncentrine krunice.

Opseg svakog poprenog presjeka mora leati u krunom vijencu irine 0.02 mm

0,05

Prostor izmeu dva koncentrina valjka.

Povrina mora leati izmeu dva koaksijalna valjka razmaknuta 0.05 mm.

0,08

Povrina izmeu dvije ovojnice koje dodiruju krunice ija su sredita na idealnoj crti profila.

Profil mora leati izmeu dvije ovojnice koje dodiruju krunice promjera 0.08 mm, ija su sredita na idealnoj crti profila

0,03

30

Tablica 48: Primjeri geometrijskih tolerancija tolerancije oblika

10

Prostor izmeu dviju povrina koje dodiruju kugle ija se sredita nalaze na idealnoj geometrijskoj povrini.

Povrina mora leati izmeu dvije povrine koje dodiruju kugle promjera 0.03 mm, Sredita kugli su na idealnoj geometrijskoj povrini.

189

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

U tablici 48. prikazani su primjeri tolerancija oblika. Rije je o pojedinanim znaajkama koje se odnose samo na jedan element pa se koriste dvodijelni pravokutnici nema potrebe za oznaavanjem referentnog elementa.

Simbol

Podruje tolerancije Povrina izmeu dvaju pravaca, prostor unutar valjka ili kvadra koji je paralelan u odnosu na referentni element. Povrina izmeu dvaju pravaca, prostor unutar valjka ili kvadra koji je paralelan u odnosu na referentni element. Prostor izmeu dviju paralelnih ravnina, prostor unutar valjka ili kvadra koji je okomit na referentni element Povrina izmeu dvaju pravaca ili prostor izmeu dviju ravnina koje zatvaraju neki kut u odnosu na referentni element.

Objanjenje primjera

0,1 A A

Os mora leati unutar valjka promjera 0.1 mm, koji je paralelan s referentnom osi.

Tolerancije poloaja

0,01

Povrina mora leati izmeu dvije ravnine udaljene 0.01mm, koje su paralelne s referentnom povrinom Os mora leati izmeu dvije paralelne ravnine udaljene 0.05 mm, okomite na referentnu povrinu.

0,05 A

0,1 A A 60

Os provrta mora leati izmeu dvije paralelne ravnine udaljene 0.1 mm, pod kutom od 60 prema referentnoj povrini.

Tol. mjesta

0,05
Povrina unutar krunice, prostor unutar valjka ili kvadra. Os provrta mora leati unutar valjka promjera 0.05 mm, ija se os nalazi na idealnom mjestu

50

100

Tablica 49: Primjeri geometrijskih tolerancija tolerancije poloaja i mjesta

Tolerancije poloaja (paralelnost, okomitost, kut nagiba) predstavljaju povezane znaajke - tolerancija se odnosi na odnos dvaju ili vie elemenata pa je potrebno definirati i referentni element koji se najee upisuje u krajnjem desnom dijelu trodijelnog okvira. Kao to je ve reeno, ukoliko se tolerirani i referentni element nalaze relativno blizu (vidi primjer za paralelnost povrina), moe se koristiti i dvodijelni okvir s dvije pokazne crte koje zavravaju strelicom, odnosno referentnim trokutom.

190

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

Simbol

Podruje tolerancije

Objanjenje primjera Ravnina simetrije utora mora biti izmeu dvije paralelne ravnine koje su razmaknute za 0.08 mm i simetrino smjetene prema ravnini simetrije referentne toke A. Os toleriranog dijela osovine mora leati unutar valjka promjera 0.03 mm, ija se os poklapa s osi referentnog elementa. Aksijalno odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0.1 mm, u bilo kom poloaju mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi D. Odstupanje ravnosti i krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0.1 mm u bilo kojoj toki na odreenoj povrini za vrijeme nekoliko okretaja oko referentne osi AB s relativnim aksijalnim pomakom mjernog instrumenta po strojnom dijelu

Simetrinost i koaksijalnost

0,08 A

Prostor izmeu dvije paralelne ravnine ili povrina izmeu dva paralelna pravca.

0,03 A

Povrina unutar krunice ili prostor unutar valjka ija se os poklapa s osi referentnog elementa. Povrina izmeu dviju koncentrinih krunica, prostor unutar valjka ili stoca.

0,1 D
Tolerancije krunosti vrtnje

0,1 AB
Prostor izmeu dvaju koaksijalnih valjaka.

Tablica 50: Primjeri geometrijskih tolerancija: simetrinost, koaksijanost i krunost vrtnje

Krunost vrtnje, simetrinost i koaksijalnost su povezane znaajke - potrebno je definirati i referentni element pa se koriste trodijelni okviri. Krunost okretanja (simbol ), te ravnost i krunost okretanja (simbol ) imaju slinu primjenu, ali razlika je u podruju tolerancije: kod krunosti podruje tolerancije je kruni vijenac, a kod ravnosti i krunosti vrtnje podruje tolerancije je prostor izmeu dvaju koaksijalnih valjaka. To u stvari znai da odstupanje od krunosti vrtnje moemo provjeriti tako da osovinu uvrstimo izmeu iljaka tokarskog stroja, prislonimo ticalo mjernog ureaja na odgovarajuu povrinu na proizvoljnom mjestu, mjerni ureaj je nepomian, a osovinu rotiramo za jedan okret (tolerancija se odnosi na bilo koji popreni presjek). Mjerni instrument ne smije u tom sluaju pokazati odstupanje vee od propisanog. Kod mjerenja ravnosti i krunosti vrtnje postupak je slian, samo se tijekom rotacije osovine i ticalo mjernog ureaja treba aksijalno pomicati du tolerirane povrine. Na slikama 176. - 181. prikazani su primjeri oznaavanja geometrijskih tolerancija iz strojarske prakse. Slike su popraene nunim objanjenima i definicijama podruja tolerancije kako bi se ova materija mogla savladati na veem broju primjera.

191

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

(1)
0,02 A A

(2)
0,005

(3)
0,02 A
Slika 176. Geometrijske tolerancije primjer 1.

Objanjenja uz sliku 176: (1) - tolerancija krunosti vrtnje: aksijalno odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0.02 mm, u bilo kom poloaju mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi A, (2) - tolerancija cilindrinosti: oznaena povrina mora leati izmeu dva koaksijalna valjka razmaknuta 0.05 mm, (3) - tolerancija okomitosti: oznaene povrine moraju leati izmeu dvije paralelne ravnine udaljene 0.02 mm, koje su okomite na referentnu povrinu A. Objanjenja uz sliku 177: (3) (1) (1) i (2) - tolerancije krunosti vrtnje: 0,01 0,005 odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od oznaenih vrijednosti, u bilo 0,008 (2) (4) kojem poloaju mjerenja za jedan okretaj 0,005 oko referentne osi, (3) i (4) tolerancije krunosti: opseg svakog poprenog presjeka mora leati u krunom vijencu irine 0.01 mm, odnosno 0.005 mm, (5) tolerancija paralelnosti: povrina mora leati izmeu dvije ravnine udaljene 0.025mm koje su paralelne s referentnom povrinom A, (6) tolerancija paralelnosti: os mora leati unutar valjka promjera 0.008 mm koji je paralelan s referentnom povrinom A.

(5)
A 0,025 A

(6)
39 -0.15
0

0,008 A

Slika 177. Geometrijske tolerancije primjer 2.

192

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

(1)
0,02 AB

0,01 AB

(2)

30H7

Slika 178. Geometrijske tolerancije primjer 3.

Objanjenja uz sliku 178: (1) tolerancija krunosti vrtnje: odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0.02 mm, u bilo kojem poloaju mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi AB, (2) tolerancija krunosti vrtnje: odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0.01 mm, u bilo kojem poloaju mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi AB.

(2)
0,01 A

0,02 A

(3) (4)

Objanjenja uz sliku 179: (1), (2) i (5) tolerancije okomitosti: oznaene povrine moraju leati izmeu dvije paralelne ravnine udaljene 0.01 mm koje su okomite na referentnu os A, (3) i (4) - tolerancije krunosti vrtnje: odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od oznaenih vrijednosti, u bilo kojem poloaju mjerenja, za jedan okretaj oko referentne osi A.

0,01 A

0,04 A

(1)
36H6

(5)
0,01 A A

Slika 179. Geometrijske tolerancije primjer 4.

193

30H7 B

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

0,012

(2)
A

(3)
0,002 0,006

(1)
0,015

(4)
0,005 A 0,01 B 0,006

(5) (6) (7)

80H8

Slika 180. Geometrijske tolerancije primjer 5.

Objanjenja uz sliku 180: (1) - tolerancije okomitosti: oznaena povrina mora leati izmeu dvije paralelne ravnine udaljene 0.015 mm koje su okomite na referentnu os, (2) - tolerancija krunosti vrtnje: odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0.012 mm, u bilo kojem poloaju mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi, (3) tolerancija pravocrtnosti: os dijela mora leati unutar cilindra promjera 0.002 mm, (4) i (7) tolerancije krunosti: opseg svakog poprenog presjeka mora leati u krunom vijencu irine 0.006 mm, (5) - tolerancija paralelnosti: povrina mora leati izmeu dvije ravnine udaljene 0.005 mm koje su paralelne s referentnom povrinom A, (6) - tolerancija paralelnosti: povrina mora leati izmeu dvije ravnine udaljene 0.005 mm koje su paralelne s referentnim elementom B.

194

Tehniko crtanje

Geometrijske tolerancije

(2)
0,13 B

(1)
0,1 A B A 300 0,13 A 450H8

(3)
192H6 72N8

(4)
0,06 A

500 450H8

Slika 181. Geometrijske tolerancije primjer 6.

Objanjenja uz sliku 181: (1) - tolerancija krunosti vrtnje: odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0.1 mm, u bilo kojem poloaju mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi A, (2) - tolerancija paralelnosti: povrina mora leati izmeu dvije ravnine udaljene 0.13 mm koje su paralelne s referentnom povrinom B, (3) - tolerancija krunosti vrtnje: odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0.13 mm, u bilo kojem poloaju mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi A, (4) - tolerancija krunosti vrtnje: odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0.06 mm, u bilo kojem poloaju mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi A. Na kraju ovog poglavlja potrebno je ponoviti napomenu koja je ve navedena u poglavlju o tolerancijama duinskih mjera. Propisivanje geometrijskih tolerancija usporava i poskupljuje proizvodnju zbog toga ih treba koristiti samo u sluajevima kada odstupanje od idealnih geometrijskih oblika, poloaja i krunosti vrtnje utjeu na funkcionalnost dijela ili sklopa. U svim ostalim sluajevima mogu se koristiti tolerancije duinskih mjera ili tolerancije slobodnih mjera. Osim toga, za tono odreivanje geometrijskih tolerancija potrebno je iskustvo, poznavanje funkcije pojedinih sklopova, te poznavanje Elemenata strojeva i tehnologije izrade i mogunosti pojedinih alatnih strojeva. Ovdje smo se bavili samo pravilima oznaavanja geometrijskih tolerancija prema normi ISO 1101, sve ostale detalje vezane uz njihovu primjenu treba potraiti u odgovarajuim udbenicima.

195

Tehniko crtanje

Literatura

Literatura

1. Opa i nacionalna enciklopedija, Pro Lexis d.o.o., Veernji list d.d., Zagreb, 2007. 2. B. Klai: Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1984. 3. M. Opali, M. Kljajin, S. Sebastijanovi: Tehniko crtanje, Zrinski d.d., akovec, 2003. 4. Opa enciklopedija, JLZ Zgreb,1981. 5. Zakon o normizaciji, NN 55/96 6. R. Jaki: Tehniko crtanje, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1985. 7. T. Piri: "AutoCAD u strojarstvu", FESB Split, 2008. 8. T. Piri: Predavanja iz kolegija Inenjerska grafika, e Learning portal, FESB Split, 2006. 9. Tehnika enciklopedija, JLZ "Miroslav Krlea", Zagreb, 1988. 10. D. Jelaska, T. Piri: "Vratilo - uputstvo za proraun", FESB - Split, 2004 11. T. Piri: "Procjena vijeka trajanja aluminijskih zavarenih spojeva izloenih spektru optereenja", doktorska disertacija FSB Zagreb, 1998. 12. .Koludrovi: Tehniko crtanje u slici, Nauna knjiga, Beograd, 1985. 13. E. H. Gombrich: "Povijest umjetnosti", Golden Marketing, Zagreb, 1999. 13. Grupa autora: Inenjerski Prirunik, IP1 Temelji inenjerskih znanja (Poglavlje Inenjerska grafika), kolska knjiga, Zagreb, 1999.

196

Tehniko crtanje

Abecedni popis pojmova

Abecedni popis pojmova

aksonometrijska projekcija ....................... 50 aksonometrijski crte ................................ 14 Andersen tabla ......................................... 48 cilindrinost (tolerancija) ......................... 187 crta blagih prijelaza ................................... 28 crtanje presjeka iznimke ........................ 85 crte savijanja ........................................... 110 crte rafure ......................................... 28, 82 crte izraen na raunalu ......................... 16 CSG (Constructive Solid Geometry) ........ 54 vrsti dosjed ............................................ 161 desni bokocrt ............................................ 54 detalji ...................................................... 118 dijagram .................................................... 14 dimetrijska projekcija ................................ 50 djelomini presjek ..................................... 75 donje odstupanje mjere .......................... 144 dosjedi .................................................... 160 dosjedni sustav provrta ........................... 164 dosjedni sustav rukavca ......................... 164 duljina vrednovanja ................................. 120 formati crtea ............................................ 17 funkcijska dimenzija .................................. 90 geometrijske tolerancije .......................... 185 glavno mjerilo ........................................... 25 gornje odstupanje mjere ......................... 144 gornji tlocrt ................................................ 59 granine mjere ........................................ 144 grki alfabet .............................................. 36 hrapavost povrina ................................. 119 instalacijski crte ....................................... 13 izbor pogleda ............................................ 63 izlomljeni presjek ...................................... 80 izometrijska projekcija .............................. 51 izvanredni niz normnih brojeva ................. 11 izvedeni nizovi normnih brojeva ............... 11 jugoslavenski standard (JUS) ..................... 7 koeficijent toplinskog irenja ................... 175 kombinirano kotiranje ............................. 107 kontura zaokrenutih presjeka ............. 28, 77 konturne crte ....................................... 28, 30 korijen navoja vijaka i matica .................... 33 kosa projekcija .......................................... 51 kotiranje .................................................... 90 kotiranje konusa ....................................... 99 kotiranje koordinatama ........................... 108 kotiranje krivulja ........................................ 96 kotiranje krunih lukova ............................ 95 kotiranje kugle .......................................... 98 kotiranje kutova ........................................ 96 kotiranje nagiba ...................................... 101 kotiranje od zajednike osnove .............. 108 kotiranje provrta ...................................... 105

kotiranje skoenja ......................................98 kotiranje suenja ........................................99 kotne crte ...................................................91 kotni brojevi ................................................91 kotrljajui leaji .....................................8, 170 kratke simetrale ..........................................28 kut nagiba (tolerancije) ............................187 kvaliteta tolerancije ..................................148 labavi dosjed ............................................160 lanano (serijsko) kotiranje ......................107 lijevi bokocrt ...............................................59 ljevaki nagibi ...........................................113 maksimalna visina izboine .....................121 maksimalna visina profila .........................121 maksimum materijala ...............................188 metoda projiciranja 1. kvadranta ................60 metoda projiciranja 3. kvadranta ................61 mjerila ........................................................25 mjerna skica ...............................................13 montani crte ............................................13 Morseov konus .........................................101 mrene crte ................................................28 nacrt ...........................................................59 nadreeno slijedno kotiranje ....................108 nazivna mjera ...........................................144 nazivne visine slova ...................................38 nedogled ....................................................44 nefunkcijska dimenzija ...............................90 neizvjesni dosjed ......................................162 nevidljive konture .................................28, 92 nevidljivi bridovi ..........................................28 nomogram ..................................................13 norme ...........................................................5 normizacija ................................................... 5 normni brojevi ..............................................8 nul crta ..................................................144 oblik plohe (tolerancije) ............................187 oblik rafure ...............................................82 odstupanja mjera .....................................144 odstupanja od opih pravila .....................110 okvir crtea .................................................20 opa pravila kotiranja .................................91 ortogonalna projekcija ................................53 oznaavanje dosjeda na crteima ...........174 oznaavanje hrapavosti ...........................123 oznaavanje ravnih ploha ........................103 oznaavanje zavara .................................131 oznake za orijentaciju ................................20 oznake i ............................................103 paralelno kotiranje ....................................108 paralelno projiciranje ..................................50 okomitost (tolerancije) ..............................187 parametri za klasifikaciju hrapavosti ........120

197

Tehniko crtanje

Abecedni popis pojmova

patentni crte ............................................. 13 perspektiva s dva nedogleda ..................... 47 perspektiva s jednim nedogledom ............. 45 perspektiva s tri nedogleda ........................ 47 perspektivno skraenje .............................. 44 podruje tolerancije ................................. 186 pojedinane znaajke .............................. 187 pojednostavljenja ..................................... 116 pokazne crte .............................................. 24 polovini presjek ........................................ 75 poloaj (tolerancije) ................................. 187 pomona dimenzija .................................... 90 pomone kotne crte ................................... 91 pomono mjerilo ........................................ 25 ponovljene znaajke ................................ 115 ponudbeni crte ......................................... 13 povezane znaajke .................................. 187 povrinska hrapavost ............................... 119 pozicioni brojevi ......................................... 23 pravila ortogonalnog projiciranja ............... 53 pravila rafiranja ........................................ 82 pravocrtnost (tolerancije) ......................... 187 prekidi ...................................................... 114 prekidi oznaavanje .............................. 115 preklop ..................................................... 145 prekriene dijagonale .............................. 103 presjeci ....................................................... 73 presjena ravnina ...................................... 74 previjanje na format A4 .............................. 21 prijelomne crte ........................................... 79 prikrata ....................................................... 50 prioritetni dosjedi ..................................... 165 probodite .................................................. 53 prodorne krivulje ...................................... 116 profil hrapavosti ....................................... 120 profil povrine .......................................... 119 profil valovitosti ........................................ 120 projekcija toke .......................................... 56 prostoruni crte ........................................ 14 ptija perspektiva ....................................... 47 puni presjek ............................................... 75 radioniki crte ........................................... 13 rasipanje stvarnih mjera .......................... 162 raspored projekcija .................................... 58 raspored projekcija iznimke .................... 71 ravnost i krunost vrtnje (tolerancije) ....... 187 razvijeno stanje ........................................ 110 referentna duljina ..................................... 120 referentni element .................................... 186 referentni trokut ....................................... 186 reklamni crte ............................................ 13 rukavac ............................................ 125, 145 sastavljeni formati ...................................... 19 sastavnica .................................................. 23 satna tabla ................................................. 48 shematski crte .......................................... 13

simboli hrapavosti povrina .....................123 simboli konusa i suenja ............................99 simetrinost (tolerancije) ..........................187 sirovi format ...............................................18 situacijski crte ...........................................13 sklopni crte ...............................................13 skoenje .....................................................98 skupina crta ................................................27 sredinja perspektiva .................................45 srednja crta profila ...................................120 srednja visina elemenata profila ..............121 srednje aritmetiko odstupanje profila ....122 srednje kvadratno odstupanje profila .......122 standard .......................................................5 standardni tolerancijski koeficijent ...........147 stepenasti presjek 7 ......................................7 stranji nacrt ...............................................59 stranocrt ..................................................... 71 strelice ........................................................91 stvarna mjera ...........................................144 ablone za ispis teksta ...............................39 irina crta ................................................... 26 tehniko pismo ...........................................36 temeljno odstupanje mjere .......................145 tlocrt ...........................................................59 tolerancije krunosti vrtnje .......................187 tolerancije duinskih mjera ......................142 tolerancije mjesta .....................................187 tolerancije oblika ......................................187 tolerancije poloaja ..................................187 tolerancije slobodnih mjera ......................158 tolerancijsko polje ....................................147 tolerirani element .....................................186 trimetrijska projekcija .................................51 ukupna visina profila ................................122 uteda broja projekcija .......................77, 103 utjecaj temperature na dosjede ...............175 vidljive konture - vrhovi navoja ...................28 vidljivi bridovi .............................................. 28 visina elementa profila .............................121 visina izboine profila ...............................121 vrste crta .................................................... 26 Whitworthov navoj ........................................6 zaglavlje ..................................................... 23 zakretanje u ravninu crtanja .......................80 zamiljena crta presjeka ............................28 zaobljeni prijelazi ......................................112 zaokrenuti i stepenasti presjek ..................77 zaokrenuti presjek ......................................77 zaokruivanje detalja ...............................118 zavari dodatni simboli ...........................137 zavari osnovni simbol ...........................132 zavari oznaavanje ...............................132 zavreci navoja ..........................................33 zranost ...................................................160 ablja perspektiva ......................................47

198

Tehniko crtanje

Popis hrvatskih normi iz podruja Tehnikog crtanja

Popis hrvatskih normi iz podruja Tehnikog crtanja HRN EN ISO 128-20:2003 Tehniki crtei - Opa naela prikazivanja - 20. dio: Osnovne konvencije o crtama (ISO 128-20:1996; EN ISO 128-20:2001) HRN EN ISO 128-21:2003 Tehniki crtei - Opa naela prikazivanja - 21. dio: Priprema crta u CAD sustavima (ISO 128-21:1997; EN ISO 128-21:2001) HRN ISO 128-22:2003 Tehniki crtei - Opa naela prikazivanja - 22. dio: Osnovne konvencije i primjene pokaznih i referencijskih crta (ISO 128-22:1999) HRN ISO 128-30:2003 Tehniki crtei - Opa naela prikazivanja - 30. dio: Osnovne konvencije o pogledima (ISO 128-30:2001) HRN ISO 128-40:2003 Tehniki crtei - Opa naela prikazivanja - 40. dio: Osnovne konvencije za rezove i presjeke (ISO 128-40:2001) HRN ISO 128-50:2003 Tehniki crtei - Opa naela prikazivanja - 50. dio: Osnovne konvencije za prikazivanje povrine rezova i presjeka HRN EN ISO 1660:2004 Tehniki crtei - Dimenzioniranje i tolerancije profila (ISO 1660:1987; EN ISO 1660:1995) HRN EN ISO 3098-0:2004 Tehnika dokumentacija proizvoda - Znakovlje - 0. dio: Opi zahtjevi (ISO 30980:1997; EN ISO 3098-0:1997) HRN EN ISO 3098-2:2004 Tehnika dokumentacija proizvoda - Znakovlje - 2. dio: Latinino pismo, brojevi i oznake (ISO 3098-2:2000; EN ISO 3098-2:2000) HRN EN ISO 3098-3:2004 Tehnika dokumentacija proizvoda - Znakovlje - 3. dio: Grko pismo (ISO 30983:2000; EN ISO 3098-3:2000) HRN EN ISO 3098-4:2004 Tehnika dokumentacija proizvoda - Znakovlje - 4. dio: Dijakritiki i posebni znakovi za latinino pismo (ISO 3098-4:2000; EN ISO 3098-4:2000)

199

Tehniko crtanje

Popis hrvatskih normi iz podruja Tehnikog crtanja

HRN EN ISO 5455:2005 Tehniki crtei - Mjerila (ISO 5455:1979; EN ISO 5455:1994) HRN EN ISO 5456-1: 2005 Tehniki crtei - Metode projiciranja - 1. dio: Sinopsis (ISO 5456-1:1996; EN ISO 5456-1:1999) HRN EN ISO 5456-2: 2005 Tehniki crtei - Metode projiciranja - 2. dio: Ortogonalni prikazi (ISO 5456-2:1996; EN ISO 5456-2:1999) HRN EN ISO 5456-3:2005 Tehniki crtei - Metode projiciranja - 3. dio: Aksonometrijski prikazi (ISO 54563:1996; EN ISO 5456-3:1999) HRN EN ISO 5456-4:2004 Tehniki crtei - Metode projiciranja - 4. dio: Centralna projekcija (ISO 5456-4:1996; EN ISO 5456-4:2001) HRN EN ISO 5458:2004 Geometrijska specifikacija proizvoda (GSP) - Geometrijske tolerancije - Tolerancije poloaja (ISO 5458:1998; EN ISO 5458:1998)

200