You are on page 1of 53

ARHITEKTONSKE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 20132020.

NACIONALNE SMJERNICE ZA VRSNOU I KULTURU GRAENJA

Studeni, 2012.

APOLITIKA 2013 2020.

Radna skupina za izradu Prijedloga dokumenta Arhitektonske politike

Silvio Bai, dipl.ing.arh.

dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh.

Tea Horvat, dipl.ing.arh. Helena Knifi Schaps, dipl.ing.arh.

Nives Mlinar, dipl.ing.arh. Ana Mrak-Tarita, dipl.ing.arh. Zlatko Pletikapi, dipl.ing.gra.

Struna suradnica: Ines Merep, dipl.ing.arh.

Tajnica Radne skupine:

Jasna Tucak, dipl.iur.

Tehnika podrka: Andriana Pozojevi, dipl.ing.arh.

APOLITIKA 2013 2020.

IDENTITET HRVATSKOG PROSTORA Regionalne posebnosti temeljene na prirodnim i drutveno-razvojnim, a ne politikim osobinama, nositelji su vrijednosti i bogatstva nacije i moraju biti u potpunosti sagledani i postavljeni kao osnova od koje kreu svi procesi planiranja. Zemljovid Hrvatske, kao dugaki, djelomino vrlo tanki luk koji se izvio iz mediteranskog krajolika Jadranskog mora ulazei preko planina u ravnice Panonije,rezultira brojnim razliitostima - od konfiguracije tla, flore i faune, naseljenosti, urbano-ruralne strukture, do proizvodnih snaga i proizvodnih mogunosti. Zemlja takvih razliitosti, a time i bogatstva, trai specifian pristup planiranju uspjenog razvoja. Podjela Hrvatske se ne moe svesti samo na uobiajenu diferencijaciju kopnenog i obalnog dijela. Ona je daleko kompleksnija i neizbjeno vezana uz prirodni fenomen, prometne mogunosti, mentalitet stanovnitva, stupanj razvijenosti, tipologiju proizvodnje,navike, povijesno naslijee, mogui potencijal razvoja, ulogu u cjelini dravne strukture itd. Meimurska i Varadinska upanija, slijedei uzore neposrednih susjeda, razvijaju uspjenu proizvodnju pretvarajui se u nae razvijenije regije. Nasuprot tome, cijeli granini potez prema Bosni i Hercegovini optereen negativnim povijesnim naslijeem, stalnim sukobima i nedavnim ratom, ne pokree znaajniju proizvodnju, ostajui na dimenzijama okunica. U isto su vrijeme to najveim dijelom prekrasni krajevi, bez veih urbanih centara. Viestoljetna granina linija i stalni sukobi unitili su povijesnu strukturu pa je u uvjetima izrazito niske gustoe stanovnitva teko planirati primjereni razvoj. Proizvodnja se u poljoprivredi drastino mijenja i okunica vie ne moe biti osnova egzistencije. Razvoj hrvatskog sela kapitalno je pitanje suvremenog trenutka, ije rjeavanje tek treba adekvatno pokrenuti. Razliitost i bogatstvo ambijentalnih prostora rezultirali su tijekom povijesti isto takvom razliitosti ovjekovih urbano-ruralnih zahvata. Iako je Hrvatska zemlja gradova, njena manja naselja i ruralna arhitektura vrijednosti su narodnog identiteta najvieg ranga. Povijesni razvoj u kojem hrvatski duh na obalnom podruju ne samo da sudjeluje i prati europska zbivanja,nego ga aktivno i stvara - renesansa se otvara antologijskim zahvatom Hrvata Lucijana Vranjanina u Urbinu. U isto vrijeme turska osvajanja onemoguuju normalni razvoj velikog dijela istonih podruja. Unato svemu, hrvatski graditeljski duh trajni je signum identiteta i nuno ostaje sauvan u svojim bitnim vrijednostima. Obalni pojas mora nije jedinstvena morfoloka struktura. Savudrija, zapadna Istra, istona Istra, podvelebitsko primorje, Ravni kotari, ibenski vodotoci, biokovski masiv, dubrovaka rivijera,

APOLITIKA 2013 2020.

otoni niz raznih osobina, razliitost podmorja i mikroklime, teme su koje se u tom razmatranju ne mogu mimoii, uz neizbjene studije i analize svake pojedine situacije. Prima rna konkurentnost hrvatskog obalnog podruja proizlazi iz njegovih prirodnih i povijesnih vrijednosti, koje u svakom od ovih lokaliteta govore specifinim jezikom pa je njihovo poznavanje i adekvatna interpretacija osnovni diktat pristupa. Obalni gradovi ne samo da stvaraju dignitet gradogradnje i prostore dostojne vrijednosti ovjekova ivota, ve svojim arhitektonskim dostignuima ulaze u rang najvrednijih ostvarenja svog razdoblja. Obalna naselja definiraju specifian jadranski arhitektonski izraz kamenim strukturama jasnih stilskih povijesnih izraza, uz prisutnost suhozida u svim varijantama pejzanih vrijednosti. U planinskom vijencu koji, izlazei iz mora, mijenja topografiju krajolika, stvaraju se tipovi regionalne gradnje od drvenih konstrukcija do suhozidne, pa ak i megalitske kamene gradnje. Ravnica e pak stvoriti karakterizaciju ora, izgradnju proizalu iz elementarne funkcije odnosa stambene kue s ganjkom i prateih gospodarskih zgrada. Istarski krajolik breuljast je kao i zagorski, ali je njihova arhitektonsko-urbana interpretacija potpuno drugaija. Dvorci i ljetnikovci dat e toj slici svu irinu bogatstva, a burgovi trajnost i dokaz tisuljetnog postojanja etnikuma koji i danas obitava na ovom tlu. Barokni urbanizam karakterizirat e obnovu sjevernih gradova i naselja. Kulturoloka potka europskih strujanja signirat e hrvatske gradove i sela, verificirajui ih trajno u naslijeu shvaanja, vrijednosti i vlastitog identiteta. Svaka od tih pojavnosti neotuivi je dio hrvatskog kulturolokog naslijea i manifestacija samobitnosti te se s istom snagom jasno ita na slavonskom oru, zagrebakom Zrinjevcu, kuli Velikog Tabora, dubrovakoj Mineti, turopoljskoj korablji ili na hvarskoj trifori. Materijalna svjedoanstva hrvatskog identiteta dovoljna su da se shvati nunost ne samo ouvanja i zatite, ve i njihove uloge kao pokretake iskre u razvojnom procesu suvremenog arhitektonskog izraza. Zato je nuno postaviti osnove pristupa i kretanja u svim varijantama postojeih ostvarenja, da bi unutar njih stvaralaki poriv novuma koji dolazi mogao dostii vrijednosti identiteta. Kulturoloko naslijee nije mrtva prolost, nego iva osnova graenja budunosti. Vrijednosti naslijea moraju biti sauvane, a suvremene mogunosti i stremljenja samo obogauju dani trenutak ostvarenjima itkog identiteta koji postaje trajni put razvoja. Sueljavanje prolog i suvremenog, svjetskog i regionalnog, nije sukob ve otvorena vrata novih mogunosti. Da bi se taj put mogao ostvariti, moraju se definirati osnovni postulati koji odreuju kako pristup arhitekturi, tako i njezinu kreativnu razinu i nunost prosudbe vrsnoe. U procesu koji omoguuje graenje oni moraju biti prisutni u svim svojim komponentama. akademik Boris Maga

APOLITIKA 2013 2020.

SADRAJ

A/

UVOD IZVORINE OSNOVE

B/

C/

CILJEVI

D/

ARHITEKTONSKE POLITIKE 2013-2020. Drutvena svijest Javni zahvati u prostoru Graditeljska batina (naslijee) Razvoj, planiranje i ureenje prostora Graenje i oblikovanje prostora Stanovanje Arhitektonsko- urbanistiki natjeaji za najkvalitetnije rjeenje Obrazovanje Prostor i arhitektura kao pokretai gospodarskog razvoja

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. Zakonodavni okvir E/ ZAKLJUAK

F/

PRILOZI

APOLITIKA 2013 2020.

A/ UVOD

Inicijativa za izradu i donoenje dokumenta Arhitektonskih politika pokrenuta je o d strane Razreda arhitekata HKAIG i Udruenja hrvatskih arhitekata na 1. kongresu hrvatskih arhitekata 2004. godine, te nastavljena na 2. kongresu hrvatskih arhitekata 2007. godine. U sklopu 3. kongresa hrvatskih arhitekata Apolitika 2013., odranom 2010. godine promovirane su smjernice za izradu Hrvatske arhitektonske politike te je zapoeto s radom na definiranju i izradi dokumenta. Prepoznavanje mjesta arhitekture u smislu njene kulturne, estetske i drutvene vrijednosti dovelo je do potpisivanja zajednike Izjave Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Savjeta prostornog ureenja Drave, Hrvatske komore arhitekata i Udruenja hrvatskih arhitekata, kojom su se obvezali na promicanja i aktivno sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz donoenje dokumenta, ime je zapoeto stvaranje nacionalne platforme. Dokument Arhitektonskih politika kojim se iskazuje javni interes za kvalitetu sveukupnog izgraenog okolia e nuno postati dio politike kao katalizator procesa odrivog razvoja, br ige o javnom prostoru, unapreenja oblikovnih vrijednosti zasnovanih na lokalnim specifinostima, zatiti zdravlja, klime i sigurnosti. to je arhitektura? Arhitektura je cjelokupan izgraen prostor koji predstavlja fiziki okvir unutar kojega se odvijaju ljudske aktivnosti. Arhitektura je temeljno obiljeje povijesti, kulture i ivota svake nacije. Arhitektura je umjetnost graenja, oblikovna nadgradnja tehnikog ina nastajanja ovjekova ivotnog prostora kojim stvaralako htijenje definira i oplemenjuje svoje postojanje, manifestirajui time stvaralaku komponentu ljudskosti. U najirem smislu, arhitektura predstavlja cjelokupan, od ovjeka kreativno stvoren (izgraeni) prostor koji obuhvaa zgrade i graevine, vanjske prostore, infrastrukturu, krajobra z i ostale prostorne vrijednosti. Zato je arhitektura bitna? Kvalitetan izgraeni prostor je, uz ouvanu prirodu, temeljna potreba svakog ovjeka i preduvjet svekolikog razvoja drutva. Podizanje razine kvalitete izgraenog prostora izravno utjee na kvalitetu ivota. to znai da vrsnoom izgraenog prostora poveavamo vrijednost ivotnog prostora kako pojedincu tako i drutvu.

APOLITIKA 2013 2020.

Vrsnoa izgraenog prostora predstavlja opi interes. Ona nije rezultat sluajnosti, nego se stvara neposrednim, savjesnim i koordiniranim djelovanjem arhitektonske i drugih struka, uz visoku drutvenu svijest i politiku volju. Odnos prema izgraenom prostoru pokazuje kulturu naroda i vaan je identifikacijski imbenik. Arhitektura je, takoer, i jedan od slojeva kulturnog naslijea koji govori o tome tko smo i kamo idemo, ona ima snaan utjecaj na kreiranje lokalnog i nacionalnog identiteta. Arhitektura se uvijek odnosi na odreeno mjesto i vrijeme ime se odreuje odnos prema postojeem izgraenom ili prirodnom okruenju, ali i stvara kulturno naslijee. Upravo injenica da odraava vrijeme u kojem je stvorena, ini arhitekturu vanim dijelom kulturne batine, povijesti i identiteta. Ve danas moramo voditi rauna o tome da je sve ono to stvaramo zapravo kulturno naslijee budunosti. to su arhitektonske politike? Arhitektonske politike su dio ukupne politike Drave, kojim se iskazuje opi interes za kvalitetu sveukupnog prostora, te kao takve trebaju postati katalizator procesa odrivog razvoja i unapreenja oblikovnih vrijednosti utemeljenih u graditeljskim posebnostima, zatiti zdravlja, zatiti klime i sigurnosti. Arhitektonskim se politikama definira i unapreuje svekolika kultura graenja, daje smisao principima odrivog razvoja u kvalitetnom, sigurnom i zdravom okoliu, podie svijest javnosti o znaaju kulturnog krajobraza te potie transparentnost i interakciju svih zainteresiranih strana u procesu oblikovanja prostora. Zato su arhitektonske politike bitne? Arhitektonske politike definiraju strateke smjernice za ostvarenje temeljnih ljudskih prava na razvoj i kvalitetan ivot, a zasnivaju se na sljedeem: kvaliteta izgraenog prostora je temeljna potreba svakog pojedinca; kvaliteta izgraenog prostora je opi interes; Drava ima dunost ostvariti pravo na razvoj i ivot u kvalitetnom izgraenom prostoru.

Tko provodi arhitektonske politike? Arhitektonske politike koordinirano provode, neposredno ili posredno, svi dionici prostornog razvoja: zakonodavac, tijela javne uprave na svim razinama, akademska zajednica, znanstvene institucije, strukovne organizacije i udruge, arhitekti i inenjeri, kulturne institucije, organizacije i udruge, udruge graana, pojedinci i mediji.

APOLITIKA 2013 2020.

B/ IZVORINE OSNOVE

Pokretanje procesa donoenja arhitektonskih politika Republike Hrvatske rezultat je organiziranosti i viegodinjeg nastojanja struke te sustavnog i koordiniranog rada na nacionalnom i meunarodnom planu, to se oituje kroz sljedee: lanstvo komorski organizirane struke (Hrvatske komore arhitekata - HKA) u Vijeu arhitekata Europe (ACE); lanstvo HKA, Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja (MGIPU), Ministarstva kulture (MK) i pojedinaca u Europskom forumu za arhitektonske politike (EFAP); lanstvo Udruenja hrvatskih arhitekata (UHA) u Meunarodnom udruenju arhitekata (UIA); lanstvo Hrvatske u organizacijama EUROPAN i UN HABITAT.

Donoenje nacionalnih arhitektonskih politika ima svoja uporita u: zakonskoj regulativi iz podruja prostornog ureenja i gradnje (Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, lipanj 1997, Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, svibanj 1999, Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske, veljaa 2009, Zakon o prostornom ureenju i gradnji, svibanj 2011); organiziranosti arhitektonske i inenjerskih struka u strukovne komore; konsenzusu arhitektonske struke na 1. kongresu hrvatskih arhitekata iskazanom u zakljucima - Deset prijedloga za nacionalnu politiku arhitekture i Gradnja na obali, Zadar, listopad 2004; konsenzusu arhitektonske struke na 2. kongresu hrvatskih arhitekata - Zakljuci 2. kongresa hrvatskih arhitekata, Opatija, listopad 2007; konsenzusu arhitektonske struke na 3. kongresu hrvatskih arhitekata ApolitikA, Smjernice za izradu arhitektonske politike, Split, listopad 2010; IZJAVA o arhitektonskim politikama, zakljuak 3. kongresa hrvatskih arhitekata, Split 2010, potpisana od strane Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Savjeta prostornog ureenja Drave, Hrvatske komore arhitekata i Udruenja hrvatskih arhitekata; stavovima Savjeta prostornog ureenja Drave iskazanim u dokumentima upuenim/prihvaenim na Vladi Republike Hrvatske: (2005) Prijedlog prijeko potrebnih mjera za unapreenje politike ureenja prostora, Zagreb

APOLITIKA 2013 2020.

(2006) Procjena stanja u prostoru i preporuke za unapreenje ureenja prostora Republike Hrvatske, Zagreb; (2007) Izvjee o radu 2004-2007, Zagreb; (2008) Izvjee o radu u 2008, Zagreb; (2009) Kriteriji za planiranje turistikih predjela obalnoga podruja mora, Zagreb; (2010) Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igralita, Zagreb; (2010) Smjernice i kriteriji za arhitektonsku vrsnou graenja, Zagreb; (2011) Izvjee o radu u 2011, Zagreb; (2011) Zbornik radova i Zakljuci znanstveno-strunog skupa Perspektive prostornog razvoja Republike Hrvatske, Zagreb Zakljucima znanstveno-strunog skupa Perspektive prostornog razvoja Republike Hrvatske, Zagreb; Programatskom tekstu Arhitektonska politika i kultura graenja za Hrvatsku u Europi, Helena Knifi Schaps (2008), Imenik ovlatenih arhitekata Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu (RA HKAIG), slubena internetska stranica Europskog foruma za arhitektonske politike (EFAP); uvoenju arhitekture u Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje na inicijativu RA HKAIG-a i Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 2010.g.; meunarodnim dokumentima iz podruja prostornog ureenja i arhitekture (Rezolucija Vijea Europske unije o arhitektonskoj kvaliteti urbanog i ruralnog okolia, 2001; UIA bijela knjiga - Budunost arhitekture/Prijedlozi za izgraeni okoli, 2002; Europska stambena povelja, travanj 2006; Revidirana EU strategija odrivog razvoja, lipanj 2006; Teritorijalna agenda Europske unije, svibanj 2007; Leipzika povelja o odrivim europskim gradovima, svibanj 2007; Odluka Europskog parlamenta o stanovanju i regionalnoj politici, svibanj 2007); meunarodnim protokolima kojih je Republika Hrvatska potpisnica zastupljenost Hrvatske u strunoj studiji Survey on European Architectural Policies, Europski forum za arhitektonske politike (EFAP), 2012; Odluci o osnivanju i imenovanju lanova i tajnika Radne skupine za izradu Prijedloga dokumenta Arhitektonske politike od 2. lipnja 2011. godine, potpisnik ministar Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Branko Bai; Odluci o osnivanju i imenovanju lanova i tajnika Radne skupine za izradu Prijedloga dokumenta Arhitektonske politike od 18. sijenja 2012. godine, potpisnik ministar Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja Ivan Vrdoljak.

APOLITIKA 2013 2020.

C/ CILJEVI

Arhitektonske politike Republike Hrvatske usmjerene su u ostvarivanje tri osnovna cilja: 1. Kultura graenja kao preduvjet kvalitete izgraenog prostora Kultura graenja je trajan proces razvoja izgraenog prostora i naeg odnosa prema njemu, kojim utjeemo na podizanje razine njegove kvalitete. Podizanje razine kulture graenja neophodan je preduvjet da briga za izgraeni prostor postane briga svih nas. 2. Kvaliteta izgraenog prostora kao osnova za dobar ivot svakog pojedinca ivot svakog pojedinca bit e kvalitetniji u zdravim, sigurnim, inspirativnim i funkcionalno oblikovanim prostorima. Izgraen prostor treba biti poticajan ivotni ambijent, a njegova vrsnoa predstavlja osnovu za kvalitetu naih ivota. 3. Kvaliteta arhitekture kao poticaj nacionalnog razvoja i napretka Arhitektura zbog svoje sveprisutnosti utjee na drutvo u cjelini. Prepoznatljiva i kvalitetna arhitektura ima potencijal pokretanja nacionalnog razvoja i napretka, te pozitivan utjecaj na pozicioniranje Hrvatske na meunarodnom planu.

Za ostvarivanje navedenih ciljeva arhitektonske politike prepoznaju 10 neodvojivo povezanih tematskih podruja: Drutvena svijest Javni zahvati u prostoru Graditeljska batina (naslijee) Razvoj, planiranje i ureenje prostora Graenje i oblikovanja prostora Stanovanje Arhitektonsko- urbanistiki natjeaji za najkvalitetnije rjeenje Obrazovanje Prostor i arhitektura kao pokretai gospodarskog razvoja

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. Zakonodavni okvir Realizacijom planiranih akcija, unutar svakog od navedenih tematskih podruja, stvorit e se preduvjeti za ostvarenje ciljeva arhitektonskih politika.

10

APOLITIKA 2013 2020.

D/ ARHITEKTONSKE POLITIKE 2013-2020.

1. DRUTVENA SVIJEST

Razina kvalitete izgraenog prostora rezultat je stupnja drutvene odgovornosti prema prostoru koji nas okruuje i njegovu ouvanju. Visoka razina drutvene svijesti o znaaju izgraenog prostora osnovni je preduvjet za ostvarivanje njegove kvalitete. Izgraeni prostor predstavlja ukupnost rada profesionalaca - arhitekata i inenjera, ali i podruje interakcije politike, profesije i pojedinaca. Izgraeni prostor je svakodnevna uporabna vrijednost i temelj kulture graenja (BAUKULTUR) kao trajnog procesa javnog dijaloga o njegovoj kvalitet i. Edukacija i svijest o znaaju izgraenog prostora su pravo i obveza svakog pojedinca kako bi mogao preuzeti odgovornost i kompetentno sudjelovati u donoenju odluka koje se tiu njegove kvalitete, razvoja i zatite. Izazovi Podizanje drutvene svijesti Sustavnim podizanjem drutvene svijesti o znaaju kvalitete izgraenog prostora treba unapreivati stavove korisnika, privatnih ulagaa i naruitelja na nain da znaju prepoznati i traiti kvalitetu te tako utjecati na postupno podizanje kvalitete izgraenog prostora na viu razinu. Sudjelovanje u donoenju odluka Odluke koje se odnose na razvoj, planiranje i ureenje prostora, od definiranja ciljeva, do realizacije, moraju biti predmet javnih rasprava pri emu su transparentni sustav i dobro informirana i aktivna javnost preduvjet donoenja kvalitetnih odluka.

Kontinuirana promocija arhitekture Za uspjeno podizanje drutvene svijesti potrebno je osigurati kontinuiranu promociju arhitekture, kako preko javnih medija, tako i putem strukovnih organizacija i institucije koja bi trebala biti osnovana kao informacijski i promocijski centar hrvatske arhitekture.

11

APOLITIKA 2013 2020.

Inicijative uspostavljanje nacionalne platforme za kvalitetu i kulturu graenja (BAUKULTUR), akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja i Ministarstvo kulture - nositelji, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, obrazovne i znanstvene institucije, strukovne organizacije, akademska zajednica akcije: - osnivanje nacionalne platforme, definiranje plana i programa rada koji obuhvaa: - izradu marketinke i komunikacijske strategije prema pojedinim ciljnim skupinama: opoj, strunoj, poslovnoj i politikoj javnosti, te javnim slubama na svim razinama; - pokretanje strunog dijaloga unutar i izmeu struka u planiranju, projektiranju i graenju i zainteresirane javnosti, (vlasnika zemljita, ulagaa, korisnika, proizvoaa materijala i opreme, kulturnih i znanstvenih institucija i dr.) - pokretanje javnog dijaloga o znaaju i unapreenju kvalitete izgraenog prostora; - promocija uloge, znaaja i odgovornosti arhitekata i inenjera u razvoju, planiranju i ureenju prostora i ostvarivanju njegove kvalitete; - stvaranje medijske platforme za informiranje i edukaciju javnosti o znaaju kvalitete izgraenog prostora; unapreenje naina sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupcima donoenja odluka o razvoju, planiranju i ureenju prostora akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, strukovne organizacije, akademska zajednica akcije: - uspostavljanje transparentnog sustava i uinkovitih metoda sudjelovanja javnosti u svim fazama postupaka donoenja odluka o razvoju, planiranju i ureenju prostora, a temeljem kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata; - osiguranje pravodobnog informiranja i ukljuivanja zainteresirane javnosti u svim fazama donoenja odluka; - donoenje nacionalnog programa za obrazovanje odraslih na podruju izgraenog prostora i kulturnog krajobraza, za ostvarenje aktivnijeg sudjelovanja javnosti u donoenju relevantnih odluka.

12

APOLITIKA 2013 2020.

uspostavljanje sustava za informiranje, promicanje, istraivanje i inovacije u arhitekturi akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja i Ministarstvo kulture - nositelji, strukovne organizacije, akademska zajednica, znanstvene institucije akcije: - osnivanje institucije za informiranje i promociju, te istraivanja i inovacije u arhitekturi - Institut za arhitekturu.

13

APOLITIKA 2013 2020.

2. JAVNI ZAHVATI U PROSTORU

Javni zahvati u prostoru su sveprisutni i najvidljiviji, te je za kvalitetu sveukupnog izgraenog prostora od vitalne vanosti da javni naruitelji u realizaciji svojih projekata osiguraju visoke standarde kvalitete. Za ukupnu sliku izgraenog prostora arhitektonska vrsnoa je vana bez obzira radi li se o zgradama, javnim prostorima, krajobraznim ili infrastrukturnim zahvatima. Principi kvalitete moraju obuhvatiti sve aktivnosti koje imaju izravan i/ili neizravan utjecaj na kvalitetu izgraenog prostora. Takoer, kako je gradnja dugotrajan proces, neophodno je osigurati da se njena izvedba i planiranje odvija na profesionalan i transparentan nain. Izazovi: Javne graevine i javni prostori kao uzor Javne graevine i javni prostori trebaju biti visoke kvalitete to podrazumijeva kvalitetno oblikovanje, odrivost, pristupanost, zdravo koritenje, te kvalitetnu izvedbu. Visokom kvalitetom u planiranju, projektiranju i realizaciji javnih investicija javni naruitelj postavlja standarde i pridonosi opem razvoju kvalitete izgraenog prostora, te daje pozitivan primjer i privatnim ulagaima i naruiteljima. Dugorona opravdanost javnih investicija Ulaganja u gradnju su najvea i najdugoronija drutvena investicija, te je prilikom donoenja odluka o njima potrebno razmiljati dugorono. Javni naruitelji moraju u interesu javnosti postii optimalan odnos cijene gradnje i energetske uinkovitosti, arhitektonske vrsnoe, funkcionalnosti i gospodarske opravdanosti. Ve u ranoj fazi planiranja investicije i izrade projektnog zadatka potrebno je uz trokove gradnje predvidjeti i trokove odravanja i koritenja za predvieni ivotni vijek graevine. Javni naruitelji duni su promovirati ekoloka i energetski uinkovita i samodostatna rjeenja.

Osiguranje kvalitete javnih zahvata u prostoru U postupcima javne nabave presudno treba biti mjerilo kvalitete, a ne mjerilo cijene i kvantitete usluga planiranja i projektiranja. Transparentne procedure, odgovoran i struan pristup te kriteriji kvalitete trebaju biti primjenjivani, ne samo kod javne nabave usluga planiranja i projektiranja, nego i kod javnih radova.

14

APOLITIKA 2013 2020.

U postupcima javne nabave usluga planiranja i projektiranja naruitelji kvalitetu trebaju ostvariti provoenjem arhitektonsko-urbanistikih natjeaja za najkvalitetnije idejno rjeenje, pri emu mjerila kvalitete ukljuuju: arhitektonsku vrsnou, odrivost, funkcionalnost, te ekoloke, socijalne i druge kriterije. Inicijative definiranje standarda kvalitete javnih zahvata u prostoru akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, druga nadlena ministarstva, akademska zajednica, strukovne organizacije akcije: - izrada prostornih standarda za planiranje i projektiranje zgrada i prostora javne i drutvene namjene, sportsko-rekreacijske namjene, te infrastrukturnih sustava; - izrada standarda kvalitete za graenje i opremanje javnih zahvata u prostoru; - uspostava sustava gospodarenja javnim graevinama s ciljem njihova dugoronog i odrivog koritenja. osiguranje transparentnosti i dugorone opravdanosti javnih investicija akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja i Ministarstvo financija - nositelji, Ministarstvo gospodarstva, strukovne organizacije i akademska zajednica akcije: - donoenje pravilnika o jedinstvenoj metodologiji izrade investicijskih projekata, kojim e se osigurati transparentnost provoenja i dugorona opravdanost javnih investicija; - definiranje modela odreivanja i sustavnog praenja etalonske vrijednosti radova u graditeljstvu. afirmacija arhitektonsko-urbanistikih natjeaja za najkvalitetnije idejno rjeenje kao provjerene metode kojom se osigurava kvaliteta javnih zahvata u prostoru akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja nositelj, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture, strukovne organizacije, raspisivai, provoditelji akcije: - provoenje arhitektonsko-urbanistikih natjeaja za urbanu regeneraciju prostora s ciljem aktiviranja zemljita u javnom vlasnitvu i pokretanja investicija; - promocija svrhovitosti provedbe natjeaja za najkvalitetnije idejno rjeenje, - predstavljanje projektnih ciljeva i rezultata natjeaja; - edukacija javnih naruitelja o provedbi natjeaja.

15

APOLITIKA 2013 2020.

3.

GRADITELJSKA BATINA (NASLIJEE)

Graditeljska batina ini jezgru nacionalne kulture. Na izgraeni prostor rezultat je rada drutva tijekom stoljea to ga ini iznimno vanim izvorom za razumijevanje kulture. Viestruki slojevi vremena pomau i u stvaranju identiteta mjesta, gdje su kulturna dobra katalizatori osvjetavanja javnosti i vlasti o regionalnom i lokalnom identitetu, te predstavljaju prepoznatljive modele vrsnoe izgraenog prostora. Zatita i ouvanje graditeljske batine, vizure i slike grada, te stoljeima stvaranih kulturnih krajobraza, je nacionalni prioritet, jer upravo bogata graditeljska batina upuuje na slojevitost kulture graenja, pretvarajui je u jedinstveni nacionalni identitet. U upravljanju kulturnim dobrima odluujuu ulogu mora imati drava, koja e, ne samo kroz sustav zatite i unapreenje regulative, nego i svojim odnosom prema njihovu uvanju, zatiti, i odrivom koritenju, biti primjer ostalim vlasnicima i korisnicima. Nae kulturno naslijee je poticaj i premisa za razvoj suvremene arhitekture, pri emu zatita graditeljskog naslijea mora biti usmjerena ka primjerenom koritenju te kvalitetnom i ravnopravnom dodiru povijesnog i suvremenog arhitektonskog izraza. Polazita Zakonska regulativa o zatiti graditeljskog naslijea zakoni, pravilnici, uredbe: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Strategija zatite, ouvanja i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine RH za razdoblje 2011.-2015.) Zakon o obnovi ugroene spomenike cjeline Dubrovnika Pravilnik o obliku, sadraju i nainu voenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Registar kulturnih dobara RH, sastavljen od: Liste zatienih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog znaenja i Liste preventivno zatienih kulturnih dobara Prihvaeni zakoni, uredbe i konvencije na razini Europske unije i UNESCO-a Nepokretna kulturna batina, graditeljska batina na UNESCO-voj listi svjetske batine: Povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palaom, Stari grad Dubrovnik, Episkopalni kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnoj jezgri Porea, Povijesni grad Trogir, Katedrala sv.Jakova u ibeniku, Starigradsko polje, otok Hvar

16

APOLITIKA 2013 2020.

Izazovi Registar kulturnih dobara Sustav registracije treba imati cjelovit, sveobuhvatan, transparentan, te strunjacima, javnosti i ulagaima dostupan sredinji upisnik kulturnih dobara. Kvaliteta, razina obraenosti te dostupnosti i jednostavnosti pretraivanja dokumentacije o kulturnim dobrima neki su od osnovnih preduvjeta za djelotvorno gospodarsko koritenje kulturnih dobara kao odrivog resursa. Odrivo koritenje graditeljske batine Znaaj graditeljskog naslijea za iri kulturni identitet i nacionalno gospodarstvo zahtijeva da se u njegovoj zatiti, prezentaciji i/ili koritenju uzme u obzir drutveno i gospodarsko okruenje. Odrivo koritenje graditeljske batine podrazumijeva da se gospodarski zahtjevi zatite ostvare odabirom primjerene namjene i koritenja, pri emu graditeljska batina ima i znaajnu indirektnu i neuporabnu vrijednost. Upravljanje graditeljskom batinom Graditeljska batina je izuzetna drutvena vrijednost kojom se treba primjereno upravljati, a Drava svojim odnosom prema njezinom uvanju, zatiti i odrivom gospodarskom koritenju, treba biti primjer ostalim vlasnicima, korisnicima i ulagaima.

Ravnopravnost povijesnog i suvremenog arhitektonskog izraza Zatita graditeljske batine mora biti usmjerena na koritenje zasnovano na kvalitetnom i ravnopravnom odabiru povijesnog i suvremenog arhitektonskog izraza. Bogatstvo graditeljske batine rezultat je povijesne slojevitosti gdje suvremena arhitektura valorizacijom i protokom vremena postaje naslijee budunosti. Inicijative unapreenje sustava kontinuiranog praenja i inventarizacije graditeljske batine akteri: Ministarstvo kulture nositelj, konzervatorski zavodi akcije: - poboljanje cjelovitog i javnosti dostupnog sredinjeg upisnika graditeljske batine; - dopunjavanje sustava i standarda evidencije i inventarizacije graditeljske batine; - osiguranje kontinuiranog praenja i sveobuhvatne evidencije graditeljske batine.

17

APOLITIKA 2013 2020.

uspostava sustava evidentiranja, valorizacije i zatite vrijedne graditeljske batine 20. i 21. stoljea, koja nije u sustavu registracije akteri: Ministarstvo kulture - nositelj, lokalna i regionalna samouprava, akademska zajednica, dravni instituti, kulturne institucije, strukovne organizacije, privatni vlasnici akcije: - definiranje naina evidentiranja, kriterija valorizacije i naina zatite; - uvoenje kategorije autorskog djela hrvatske arhitekture te izrada popisa.

osiguranje odrivog koritenja graditeljske batine akteri: Ministarstvo kulture - nositelj, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo uprave, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvo turizma, Tijela lokalne i regionalne samouprave, Javne ustanove (zavodi, agencije i drugo), Dravni instituti, akademska zajednica, predstavnici privatnog sektora i sektora civilnog drutva akcije: - donoenje i provedba relevantne zakonske regulative usuglaene na meuresornoj suradnji ministarstava i nadlenih institucija; - uspostava integralnog i obvezujueg sustava planiranja i izrada planova upravljanja u zatiti i ouvanju, te odrivom koritenju graditeljske batine; - uvoenje konzervatorskih provedbenih planova za pojedine vrste kulturno povijesnih cjelina; - unapreenje sustava izrade konzervatorskih studija i podloga u pogledu definiranja uvjeta zatite i uvjeta koritenja graditeljske batine uz primjenu strunih kriterija vrednovanja; - unapreenje mehanizama financiranja kojima e se osigurati odrivo koritenje graditeljske batine; - sustavno uvoenje inovativnosti u obnovi graditeljske batine: primjena tehnolokih inovacija i definiranje kriterija za energetsku uinkovitost

18

APOLITIKA 2013 2020.

promicanje graditeljske batine za drutvene i gospodarske potrebe, a posebno kao atraktivnog imbenika u ponudi kulturnog turizma akteri: Ministarstvo kulture nositelj, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo uprave, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma akcije: - promocija ukupnih vrijednosti hrvatske graditeljske batine kao prvorazrednog humanistikog i gospodarskog imbenika; - uspostava sustava kontinuirane izobrazbe vlasnika, korisnika i upravitelja graditeljske batine o njihovim pravima i obvezama u sloenom procesu zatite, ouvanja i odrivog koritenja graditeljske batine.

unapreenje vrijednosnih kriterija zatite, ouvanja i obnove graditeljske batine akteri: Ministarstvo kulture nositelj, akademska zajednica, strukovne organizacije akcije: - uspostava strunog dijaloga o vrijednosnim kriterijima zatite, ouvanja i obnove graditeljske batine; - osiguranje ravnopravnosti povijesnog i suvremenog arhitektonskog izraza pri obnovi graditeljske batine.

poboljanje organizacije i kvalitete rada konzervatorskih slubi akteri: Ministarstvo kulture nositelj akademska zajednica, strukovne organizacije, lokalna i regionalna samouprava akcije: - uspostaviti organizaciju jedinstvene slube zatite u kojoj su razgraniene upravne i strune funkcije; - osigurati stalno struno usavravanje i edukaciju svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturnih dobara proirivanjem i uvoenjem novih podruja edukacije i osposobljavanja.

19

APOLITIKA 2013 2020.

4. RAZVOJ, PLANIRANJE I UREENJE PROSTORA

Razliitost i ambijentalno bogatstvo hrvatskih prostora rezultirali su tijekom povijesti isto takvom razliitosti urbano-ruralnih i infrastrukturnih zahvata koji predstavljaju trajnu znaajku nacionalnog identiteta i nuno moraju ostati sauvani u svojim bitnim vrijednostima. Taj prost or je jedinstven, izniman, ali potroiv resurs prema kojem se moramo odnositi odgovorno, s naroitom pozornou i potovanjem. Kvalitetno prostorno planiranje osnovni je preduvjet zatite, ouvanja prostora kao temeljnog nacionalnog dobra, te osiguranja odrivog prostornog razvoja i visoke kvalitete izgraenog prostora. Svako djelovanje u prostoru zapoinje prostornim planovima, a nastavlja se arhitektonskim, inenjerskim i krajobraznim projektiranjem. Interdisciplinarnost u planiranju i projektiranju uvjet je odgovornom pristupu kulturnom krajobrazu. Prostorno ureenje se temelji na sustavu prostornog planiranja gdje se dokumentima prostornog ureenja odreuje dugorona strategija, ali i kratkorone mjere ureenja prostora. Meusobno usklaena, fleksibilna i adaptabilna prostorno-planska dokumentacija, kao odgovor na nagle promjene u gospodarstvu ili drutvene i prirodne fenomene, pretpostavke su za unapreenje gospodarskih, drutvenih, prirodnih, kulturnih i ekolokih polazita odrivog razvoja u prostoru Republike Hrvatske kao osobito vrijednom i ogranienom nacionalnom dobru na naelu integralnog pristupa prostornom planiranju. Polazita Prostorno planiranje u Republici Hrvatskoj poiva na stratekim dokumentima (Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske,Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske) zakonskoj regulativi i podzakonskim aktima. Teritorij Republike Hrvatske je pokriven prostornim planovima strateke razine (prostorni planovi upanija i planovi jedinica lokalne samouprave opina i gradova) i provedbene razine. U procesu pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska preuzela je obvezu prenoenja u nacionalno zakonodavstvo i provoenje odredbi Direktive o stanitima i Direktive o pticama, te je u skladu s tim do dana stupanja u punopravno lanstvo, duna Europskoj komisiji predloiti podruja ekoloke mree natura 2000 koja e doprinijeti ouvanju vrsta i staninih tipova s popisa direktiva.

20

APOLITIKA 2013 2020.

Izazovi

Prostorni razvoj Kvalitetan prostorni razvoj podrazumijeva razvoj uravnoteenog i policentrinog urbanog sustava, uspostavu novog odnosa izmeu urbanih i ruralnih podruja, osiguranje ravnopravnosti pristupa infrastrukturi, znanju i odrivom razvoju, te razborito upravljanje i zatitu pri rode i kulturne batine. Vizija prostornog razvoja Republike Hrvatske mora se temeljiti na ouvanju dravnih i regionalnih prostornih obiljeja te prirodne i kulturne batine s ciljem unapreenja uvjeta gospodarskog i drutvenog razvoja, a u skladu s dokumentima prostornog razvoja zemalja Europske unije. Za njeno ostvarenje potrebno je provesti odgovorno, interdisciplinarno, struno utemeljeno i transparentno preispitivanje svih uvjeta ouvanja i zatite prostora, kao i svih nacionalnih strategija, kako bi se odabrala optimalna rjeenja, odnosno razvojne strategije uskladile, ne samo meusobno, nego i s mogunostima (kapacitetima) prostora. Ouvanje posebnosti i raznovrsnosti Ouvanje posebnosti i raznovrsnosti krajobraza i izgraenog prostora u pojedinim r egijama, podrujima, gradovima i naseljima je osnovna pretpostavka kvalitetnog prostornog razvoja. Ona zahtijeva temeljitu valorizaciju prostora, prirodnih fenomena i kulturnog krajobraza koje je nuno zatititi kao prirodne fizionomijske elemente i nositelje urbanog identiteta. Planska zatita i ouvanje tih podruja ukljuuje prepoznavanje moguih naina koritenja kako bi se primjereno iskoristili njihovi potencijali.

Prostorno planiranje Prostorno planiranje, kao sastavnicu sustava prostornog ureenja, treba unapreivati uvaavajui prostorne, ekoloke, socijalne i ekonomske komponente. Samo na taj nain mogue je odgovorno postupati s nacionalnim prirodnim i stvorenim resursima te holistikim pristupom pruiti odrivo rjeenje za nadolazee izazove. Novi urbani izazovi esto su planerima nepoznati i duboko povezani pa je potreban timski rad strunjaka komplementarnih disciplina kako bi se identificirala, razvila i primijenila nova rjeenja. Sustav prostornog planiranja potrebno je unaprijediti uvoenjem novih alata, novih vrsta tematskih prostornih planova, normativa i standarda za opremanje naselja i novih kriterija, kako bi se osigurala vrsnoa planiranja u svim razinama.

21

APOLITIKA 2013 2020.

Obala i otoci Morska obala i otoci znaajni su nositelji naeg nacionalnog identiteta prepoznati u svjetskim okvirima, a zakonom su zatieni kao podruje od osobitog interesa Republike Hrvatske. U zatienom obalnom pojasu mora propisani su kriteriji ureenja obalnog prostora. Cjelovitim sagledavanjem, valorizacijom prirodnih vrijednosti i urbanih sredita treba odrediti odrivi kapacitet kako bi se postojee senzacije to bolje prezentirale i brendirale, a korisnicima obalnog prostora osigurala visoka kvaliteta ivota. Radi topografskih, morfolokih i drugih raznolikosti, potrebno je preispitati liniju ZOP-a i odrediti je prema stvarnom stanju na terenu. Neophodno je takoer, u zemlji s razvijenom obalom kao to je to Hrvatska, jednoznano odrediti pomorsko dobro te time i kompetencije u njegovu koritenju, a u cilju daljnjeg razvoja obalnog podruja i otoka.

Urbani razvoj Hrvatska je zemlja malih gradova prepoznatljivog urbanog identiteta, povijesti i graditeljskog naslijea. Osim globalnih problema kao to su klimatske promjene, porast siromatva i nejednakosti te manjak obrazovanja, posebnosti prostora Hrvatske su demografska implozija, koncentracija stanovnitva u gradovima, neujednaen prostorni razvoj, ali i velik prostorni potencijal za razvoj gradova. Urbani razvoj treba teiti policentrinom i odrivom razvoju gradova. Preduvjet odrivog razvoja gradova je osiguranje zdravlja i sigurnosti stanovnika, odnosno briga o uklanjanju nepovoljnih utjecaja graenja na sve sastavnice okolia (geoloke, hidroloke, klimatske promjene i dr.). Sigurnost (prevencija utjecaja elementarnih nepogoda, zraenja, poara, kriminaliteta i dr.) te osiguranje prava na dostupnost i mobilnost stanovnitva podiu razinu kvalitete urbanih prostora. Prostorno ureenje Prostorno ureenje zahtijeva uinkovite instrumente provedbe. Kvaliteta izgraenog prostora treba se temeljiti na prostornoj viziji, kako bi se na optimalan nain uredio prostor, a ne na vlasnikim odnosima kao preduvjetu provedivosti dokumenata prostornog ureenja. Temeljni dokument svakog kvalitetnog sustava prostornog ureenja je zemljina politika, ona podrazumijeva urbanu komasaciju, odnosno modele socijalno pravednog gospodarenja zemljitem utemeljenog na jednakopravnosti koritenja prostora.Zemljina politika je znaajan dio sustava prostornog ureenja. Bitan instrument provedbe je i fiskalna politika. Prilagodbe fiskalne politike mogu imati presudan utjecaj u pravcu policentrinog razvoja Hrvatske, kao i na odrivo upravljanje vlasnitvom.

22

APOLITIKA 2013 2020.

Inicijative pokretanje izrade strategije prostornog razvoja i novog programa / plana prostornog ureenja RH akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja - nositelj, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo regionalnog a razvoja i fondova EU, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo kulture,

znanstvene institucije, akademska zajednica, strukovne organizacije akcije: definiranje vizije budueg razvoja Drave utemeljene na integralnom sagledavanju izvjea stanja u prostoru i programa mjera koji definiraju mogue smjernice prostornog razvoja, te meusobno usklaenim sektorskim strategijama razvoja; pokretanje javne rasprave o viziji budueg razvoja Drave; izrada strategije prostornog razvoja u skladu s vizijom razvoja te nosivim i odrivim kapacitetima hrvatskog prostora. revizija i unapreenje sustava prostornog ureenja akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja - nositelj, Ministarstvo zatite okolia i prirode, znanstvene institucije, akademska zaj ednica, strukovne organizacije akcije: revizija postojeeg sustava prostornog ureenja te vrsta i mree planova u skladu sa stvarnim razvojnim i prostornim potrebama; razvijanje sustava integralnog planiranja kojim e se u prostornim planovima objedinjavati i usuglaavati strategija prostornog razvoja; unapreenje, razvijanje i kontinuirano odravanje javno dostupnog informacijskog sustava koja primarno ukljuuje inventarizaciju, normizaciju te standardizaciju prostornih podataka.

primjena europskih smjernica i direktiva u nacionalnom sustavu prostornog razvoja i prostornog ureenja akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, Savjet prostornog ureenja Drave, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo zatite okolia i prirode, akademska zajednica, znanstveni instituti, strukovne organizacije akcije: - preispitivanje razvojnih mogunosti u uvjetima zatienog prostora

23

APOLITIKA 2013 2020.

- uspostava institucionalnih i pravnih okvira za skrb o vlastitim krajobrazima sukladno preuzetim obvezama iz Europske konvencije o krajobrazima (European landscape convention) kroz: izradu krajobrazne politike Republike Hrvatske, identifikaciju, dokumentiranje i vrednovanje hrvatskih krajobraza, te izradu krajobrazne osnove Republike Hrvatske; - izrada krajobraznih osnova za najvrjednije urbane i ruralne graditeljske cjeline; - odreivanje smjernica i kriterija pri kreiranju novih ili obnovi naruenih krajobraznih cjelina osnivanje dravne institucije za prostorni razvoj, kao strateke planerske ustanove za usklaenje interesa svih resornih ministarstava i korisnika prostora akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, akcije: osnivanje Dravnog zavoda za prostorni razvoj unapreenje, usklaenje i definiranje kriterija, standarda i normativa za izradu prostornih planova akteri: Dravni zavod za prostorni razvoj - nositelj, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Savjet prostornog ureenja Drave, strukovne organizacije, znanstveni instituti akcije: unapreenje standarda i normativa izrade prostornih planova; uvjeta za arhitektonsku vrsnou u prostorno-planskoj

- osiguravanje dokumentaciji;

primjena geoinformatikih sustava u prostornom planiranju.

osiguranje vrsnoe prostorno-planske dokumentacije akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, akademska zajednica, strukovne organizacije akcije: - uspostava sustava za ocjenu uspjenosti prostorno-planske dokumentacije; - afirmacija provedbe arhitektonsko-urbanistikih natjeaja za najkvalitetnije prostorno-plansko rjeenje; - poticanje kvalitete prostorno-planske dokumentacije kroz aktivnost i

odgovornost strukovnih organizacija

24

APOLITIKA 2013 2020.

oblikovanje i usklaenje kriterija i standarda zatite i unapreenja obalnog podruja mora, rijeka i jezera akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja nositelj, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo kulture, Ministarstvo pravosua, Ministarstvo uprave, Savjet prostornog ureenja Drave, znanstveni instituti, strukovne organizacije,

akademska zajednica akcije: izmjena i unapreenje zakonske regulative; revizija crte zatienog obalnog pojasa mora (ZOP) i pomorskog dobra; izrada cjelovitog plana jadranskog podruja.

donoenje javnih politika za unapreenje sustava prostornog ureenja akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja nositelj, Ministarstvo pravosua, Ministarstvo kulture, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo poljoprivrede, Dravna geodetska uprava, Savjet prostornog ureenja Drave, jedinice lokalne i podrune samouprave, strukovne organizacije, akademska zajednica akcije: - donoenje nacionalne zemljine politike; - razvoj sustava urbane komasacije; - donoenje mjera fiskalne politike.

25

APOLITIKA 2013 2020.

5. GRAENJE I OBLIKOVANJE PROSTORA

Izgraeni prostor je sastavni dio ivotne okoline svakog pojedinca, a njegova vrsnoa je preduvjet visoke kvalitete ivota. Stoga su kvaliteta graenja i oblikovanja prostora koji osiguravaju kvalitetne socijalne, ekonomske, kulturoloke i ekoloke uvjete ivota od opeg interesa, te kao takvi trebaju biti shvaeni i vrsto utemeljeni u drutvu. Vrsnoa izgraenog prostora nije rezultat sluajnosti, potrebno je iroko razumijevanje i prihvaanje ciljeva kvalitete i kriterija vrsnoe u svim dijelovima sloenog procesa graenja poevi od prostornog planiranja, preko projektiranja i izvoenja, do koritenja i odravanja. Kvaliteta i tenja ka vrsnoi su obveza i odgovornost svih sudionika, uz vodeu i koordinacijsku ulogu arhitekata. Istodobno, i upravna tijela koja sudjeluju u procesu graenja moraju imati istu obvezu i odgovornost prema ostvarivanju vrsnoe izgraenog prostora. Vrsnoa izgraenog prostora zasniva se na arhitektonskoj vrsnoi koja uz primjenu principa odrivosti i vrsnou izvedbe postaje kvalitetna ivotna okolina. Vrsnoi graenja i oblikovanja posebno treba teiti na podruju stanovanja, jer je ono najvanija sastavnica socijalnog razvoja drutva i prevladavajui sadraj naselja i gradova, te najvei korisnik prostora. Izazovi Arhitektonska vrsnoa Arhitektonska vrsnoa predstavlja osnovu kvalitete svakog izraenog prostora, bilo da se radi o zgradama, inenjerskim graevinama ili krajobraznoj arhitekturi. Zasnovana je na uspjenom spoju skladnog uklapanja u postojei krajobraz, zatite vizura, inovativnih ideja, kvalitete oblikovanja, funkcionalnosti, praktinosti, efikasne upotrebe resursa, materijalne trajnosti i ekoloke odrivosti. Ona je posljedica svjesnog multidisciplinarnog planiranja, projektiranja i razrade projekta, te ukljuivanja potrebnih znanstvenih metoda, umjetnikih vjetina i kreativnosti. Odriva gradnja Kvaliteta izgraenog prostora zasnovana je i na njegovoj odrivosti. Primjenom principa odrive gradnje osigurava se dugotrajnost, gospodarska i ekoloka prihvatljivost pojedinog zahvata u prostoru.

26

APOLITIKA 2013 2020.

Energetska uinkovitost, koritenje ekoloki prihvatljivih materijala i tehnologija, kao i obnovljivih izvora energije preduvjet su dugoronog ouvanja naeg cjelokupnog ivotnog okolia, uz istodobno osiguranje ugodnog i zdravog ivotnog prostora. Drava mora biti regulator, promotor i poticatelj principa odrive gradnje te primjene uinkovitih i odrivih rjeenja. Kvaliteta izvoenja Kvaliteta izgraenog prostora u konanici ovisi i o samoj kvaliteti izvedbe. Arhitektonska vrsnoa se u potpunosti moe ostvariti samo uz pozornu i kvalitetnu izvedbu gdje vjetina i motivacija graditelja kao i kvaliteta primijenjenog graevinskog materijala i proizvoda odluuje o konanoj uspjenosti projekta i vrsnoi izgraenog prostora. Kvaliteta izvoenja u osnovi podrazumijeva ostvarivanje principa odrive gradnje koji ukljuuju dugotrajnost, energetsku uinkovitost, ekoloku prihvatljivost te zdravlje i sigurnost korisnika, dok na putu prema vrsnoi treba teiti unapreenju tehnologije graenja, inventivnosti i up otrebi suvremenih graevinskih materijala i proizvoda. Osiguranje kvalitete izgraenog prostora Za osiguranje kvalitete izgraenog prostora u irim razmjerima primarno je i nuno potrebno osigurati potivanje i provoenje zakonskih i podzakonskih akata s podruja prostornog ureenja i gradnje kako bi se u potpunosti sprijeila bespravna izgradnja. Uzimajui u obzir odgovornost Drave, uz sustavno spreavanje nezakonite izgradnje potrebno je odgovorno pristupiti sanaciji nezakonite izgradnje. Istodobno, potrebno je unapreivati kontrolu cijelog procesa graenja kroz kontinuiranu aktivnost, koordiniranost i odgovornost svih sudionika - planera, projektanata, izvoaa, ulagaa i korisnika.

Inicijative osiguranje arhitektonske vrsnoe zahvata u prostoru akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, Ministarstvo kulture, strukovne organizacije, akademska zajednica akcije: - unapreenje sustava ocjenjivanja arhitektonske uspjenosti za zahvate u prostoru; - donoenje pravilnika o smjernicama i kriterijima vrsnoe graenja, te ocjenjivanja arhitektonske uspjenosti.

27

APOLITIKA 2013 2020.

promocija i poticanje vrsnoe izgraenog prostora akteri: strukovne organizacije - nositelji, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo kulture, Minist arstvo gospodarstva, akademska zajednica akcije: stvaranje sustava nagrada za vrsnou graenja i oblikovanja prostora koji, uz strune nagrade za prostorne planere, arhitekte i krajobrazne arhitekte ukljuuje i nagrade za sve ostale sudionike procesa graenja - inenjere, izvoae i ulagae.

osiguranje primjene principa odrive gradnje akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja i Ministarstvo zatite okolia - nositelji, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, strukovne organizacije,

akademska zajednica, znanstveni instituti akcije: - izrada nacionalnog programa za odrivu gradnju; - definiranje uinkovitih modela financijskih potpora i subvencioniranja; - sustavna promocija principa odrive gradnje i inovativnih rjeenja. unapreenje postojeeg graevinskog fonda akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja i Ministarstvo zatite okolia - nositelji, Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture, strukovne organizacije, akademska zajednica akcije: - izrada nacionalnog programa energetske obnove graevinskog fonda; - definiranje uinkovitih modela financijskih potpora i subvencioniranja; - sustavna promocija energetske uinkovitosti; - sustavna sanacija nezakonite izgradnje. osiguranje kvalitete i kontrole graenja akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj nadlena ministarstva, strukovne organizacije, akademska zajednica, znanstveni instituti akcije: - izrada prostornih standarda za planiranje i projektiranje zgrada i prostora poslovne, proizvodne, ugostiteljske, turistike i drugih namjena; - unapreenje standarda kvalitete za graenje i opremanje zahvata u prostoru; - unapreenje kontrole procesa graenja;

28

APOLITIKA 2013 2020.

- unapreenje sustava uvoenjem novih zakonskih instrumenata za spreavanje bespravne izgradnje;

29

APOLITIKA 2013 2020.

6. STANOVANJE

Stanovanje kao najvanija sastavnica socijalnog razvoja drutva, a posljedino i gospodarskog napretka treba biti drutveno regulirano i kontrolirano podruje, ne samo po pitanju dostupnosti stana, nego i po pitanju osiguranja osnovnog standarda i kvalitete stanovanja, kao i omoguavanja da cijene stanova budu prihvatljive ranjivim skupinama stanovnitva. Istodobno, gradnja za primarno i sekundarno stanovanje je najvei korisnik prostora i prevladavajui sadraj naselja te najvee podruje trino motivirane gradnje. Upravo zbog toga stanovanje zasluuje iznimnu pozornost u planiranju, projektiranju i gradnji, bez obzira radi li se o individualnim, poduzetnikim ili drutvenim naporima da se osigura stambeni prostor. Kvaliteta pojedinanog stana, zgrade ili cijelog naselja, mora se zasnivati na arhitektonskoj vrsnoi, principima odrivosti i kvaliteti izvedbe.

Izazovi

Pravo na stanovanje Drava treba putem cjelovito osmiljene stambene politike osigurati dostupnost stambenog prostora adekvatnog standarda, pristojnog i sanitarno prihvatljivog, ukljuujui osnovne infrastrukturne usluge koje su potrebne za normalan ivot, jer je dom potreba svakog pojedinca. Stambena politika treba ponuditi i regulirati razliite modele rjeavanja stambenog pitanja koje ovisi o materijalnom statusu, dobi i brojnosti lanova obitelji.

Kvaliteta stanovanja Kvaliteta stanovanja uz kvalitetu samog stambenog prostora podrazumijeva i kvalitetu ireg i ueg stambenog okruenja. Kvaliteta stambenog prostora treba biti zasnovana na arhitektonskoj vrsnoi s posebnim naglaskom na kvalitetu i fleksibilnost prostorno-funkcionalne organizacije, kvalitetu orijentacije i insolacije prostora, dostupnost i primjenu principa odrive gradnje koje kao rezultat daju zdrav i ugodan ivotni prostor. Kvaliteta ueg i ireg stambenog okruenja podrazumijeva primjenu standarda kvalitete u planiranju stambenih zona i naselja koji osiguravaju potrebne sadraje kako ueg stambenog susjedstva poput parkovnih povrina, djejih igralita i predkolskih ustanova tako i mobilnosti i dostupnost cjelokupnoj mrei javne i drutvene infrastrukture koju treba planirati u irem urbanom podruju.

30

APOLITIKA 2013 2020.

Kultura stanovanja Kultura stanovanja ovisi o nainu ivota, steenim i naslijeenim ivotnim navikama, a predstavlja nau odgovornost prema stambenom prostoru i susjedstvu koje nas okruuje kao i njegovu ouvanju i unapreenju. Sustavno podizanje kvalitete stanovanja osnovni je preduvjet za podizanje razine kulture stanovanja, kao to je i visoka razina drutvene svijesti o znaaju izgraenog prostora osnovni preduvjet za ostvarivanje njegove kvalitete.

Tipologija stanovanja Pri prostornom planiranju potrebno je osigurati raznolikost tipologije obiteljskog i viestambenog stanovanja ukljuujui slobodnostojee kue, poluugraene kue, kue u nizu, kue s manjim brojem stanova, kao i viestambene zgrade. Posebnu pozornost treba posvetiti planiranju i sustavnom komunalnom opremanju zemljita za individualno stanovanje jer ono zauzima najvei dio prostora namijenjenog stanovanju.

Inicijative izrada novih modela stanovanja akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj u suradnji s drugim nadlenim ministarstvima, znanstveni instituti,strukovne organizacije (komore, udruge), akademska zajednica akcije: izrada prijedloga modela stanovanja kojim se definira i predlae kvaliteta stanovanja i energetska samodostatnost, provedba rasprava na razini zainteresirane javnosti kako bi se identificirali nedostaci i nain rada na izradi mjera i propisa. donoenje mjera i propisa za unapreenje kvalitete stanovanja akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, znanstveni zajednica akcije: - izrada prostornih standarda za planiranje i projektiranje stambenih zgrada; - izrada kriterija i smjernica za planiranje stambenih zona i naselja; - poticanje i reguliranje razliitosti (bogatstva tipologija) stambene izgradnje. instituti, strukovne organizacije (komore, udruge), akademska

31

APOLITIKA 2013 2020.

7. ARHITEKTONSKORJEENJE

URBANISTIKI

NATJEAJI

ZA

NAJKVALITETNIJE

Hrvatska ima stoljetnu tradiciju provoenja arhitektonskih i urbanistikih natjeaja kao metode kojom se, kroz pozitivnu konkurenciju, omoguava odabir najboljeg idejnog rjeenja, potie raznolikost pristupa i ideja, kreativnosti i inovacije, u cilju ostvarenja krajnjeg rezultata - visoke kvalitete izgraenog prostora. Najbolji rezultati na podruju arhitekture i urbanizma ostvareni tijekom dvadesetog stoljea temeljem provedenih natjeaja, postali su kulturna batina, afirmirajui tako nacionalni identitet. Natjeaj kao metoda odabira najkvalitetnijeg arhitektonskog i/ili urbanistikog rjeenja osigurava demokratsku i transparentnu proceduru te participaciju zainteresirane javnosti od faze utvrivanja natjeajnog programa do javne rasprave i izlobe radova, to sve pridonosi podizanju drutvene svijesti o znaaju kvalitetno izgraenog prostora. Natjeaji predstavljaju izazov neposrednog usporeivanja radova svih natjecatelja. Oni su kao metoda kojom se podie razina arhitektonske vrsnoe, podjednako pogodni za rjeavanje kako zahtjevnih, tako i jednostavnijih projektnih zadataka. Polazita Klub hrvatskih arhitekata predvoen Stjepanom Podhorskim, Alojzom Bastlom, Viktorom Kovaiem, Edom Schnom, Hugom Ehrlichom i irilom Ivekoviem sastavio je 1908. tzv. Glavna nacrta za raspis umjetnikih arhitektonskih i inih tehnikih radnja. Rije je o jednom od temeljnih dokumenata u razvojnom procesu hrvatske moderne arhitekture, kojim je odreen, ne samo opi model natjeajnih programa, nego su ujedno jasno definirana prava i dunosti svakoga sudionika natjeaja. Do pojave ovog dokumenta, izrada natjeajnih programa bila je mahom povjeravana raznim odjelnim inovnicima, bez poznavanja arhitektonske prakse, to je nerijetko rezultiralo nedostatnim programima, naruavanjem interesa struke, a time i nekvalitetnim arhitektonskim rjeenjima. Prvi moderno raspisan natjeaj u Hrvatskoj jest Natjeaj za regulaciju Kaptola i okolice, koji e Klub hrvatskih arhitekata u suradnji s poglavarstvom grada Zagreba izraditi tijekom lipnja 1908. Natjeajna porota pod predsjedanjem Corneliusa Gurlitta prvu e nagradu dodijeliti Viktoru Kovaiu, drugu Stjepanu Podhorskom, a treu Dionizu Sunku. Iako nagraeni natjeajni projekt nee nikada biti u potpunosti realiziran, rije je o dogaaju koji e prekoraiti odrednice uobiajenih arhitektonskih zbivanja i dobiti znaenje dogaaja od presudne vanosti za daljnji tijek hrvatske arhitekture sa snanim

32

APOLITIKA 2013 2020.

odjecima sve do dananjih dana, o kojima sada govorimo kao o vlastitom kulturnom identitetu i batini. Natjeaji se od tada, pod okriljem strukovnih udruenja, provode vie ili manje kontinuirano za znaajne zahvate u prostoru. Od 2006. godine natjeaji se provode temeljem Pravilnika o natjeajima s podruja arhitekture i urbanizma, koji su donijeli Udruenje hrvatskih arhitekata i Razred arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu.

Izazovi Afirmacija arhitektonsko-urbanistikih natjeaja U cilju postizanja visoke kvalitete izgraenog prostora potrebna je sustavna i kontinuirana afirmacija natjeaja kao provjereno najbolje metode kojom se osigurava arhitektonska vrsnoa. Naruitelji javnih zahvata u prostoru trebaju predvoditi svojim primjerom te provoditi javne arhitektonsko-urbanistike natjeaje, u pravilu, za sve zgrade, graevine, javne prostore i koncepte prostorno-planskih rjeenja, kao i za inenjerske zahvate koji su od posebnog znaaja za kvalitetni razvoj i ureenje prostora. Kriteriji znaaja zahvata u prostoru za kvalitetni razvoj i ureenje prostora treba biti presudan u odreivanju obveze provedbe natjeaja i za privatne ulagae i naruitelje. Unapreenje kvalitete provedbe arhitektonsko-urbanistikih natjeaja Samo struna provedba natjeaja osigurava postizanje krajnjeg cilja zbog kojeg se natjeaji i provode - visoke kvalitete izgraenog prostora. Visoka razina provedbe natjeaja mora biti osigurana u svim fazama od strune pripreme natjeajnog zadataka, strunosti odabranih sudionika u provedbi natjeaja, transparentnih postupaka vrednovanja natjeajnih radova, pa sve do realizacije natjeajnih radova.

Inicijative afirmacija i promocija natjeaja kod javnih i privatnih ulagaa i naruitelja akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, strukovne organizacije akcije: - provoenje javnih arhitektonsko-urbanistikih natjeaja za veinu javnih zgrada, graevina, javnih prostora i koncepte prostorno-planskih rjeenja, kao i za inenjerske zahvate i druge zahvate u prostoru koji su od posebnog znaaja za kvalitetni razvoj i ureenje prostora.

33

APOLITIKA 2013 2020.

- medijska promocija, okrugli stolovi i javne rasprave o ciljevima provedbe natjeaja, rasprave u cilju objanjenja procedure i prednosti odabira najboljeg idejnog rjeenja putem natjeaja; - sustavno javno predstavljanje rezultata natjeaja. provoenja natjeaja za arhitektonsku vrsnou inenjerskih zahvata akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo gospodarstva (Uprava za javnu nabavu), strukovne organizacije akcije: pokretanje strune rasprave u cilju izrade potrebne regulative.

unapreenje kvalitete provoenja natjeaja akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo gospodarstva (Uprava za javnu nabavu), strukovne organizacije akcije: - unapreenje postojee regulative donoenjem pravilnika o natjeajima kao opeg propisa; - definiranje zahvata u prostoru za koje je obvezna provedba arhitektonskourbanistikih natjeaja; - edukacija sudionika u pripremi i provedbi natjeaja.

34

APOLITIKA 2013 2020.

8. OBRAZOVANJE

Obrazovanje je kljuni instrument kojim utjeemo na podizanje drutvene svijest o kvaliteti i znaaju prostora - izgraenog prostora, prirodnog i kulturnog krajobraza. Za ostvarivanje, odravanje i stalno unapreenje kvalitete prostora neophodno je osigurati obrazovanje koje se temelji na kvalitetnim, suvremenim nastavnim programima, prilagoenim ciljnim skupinama. Obrazovanje o znaaju kvalitete izgraenog prostora mora ukljuiti sve pojedince, od najmlae do odrasle dobi, kao i cjeloivotno profesionalno obrazovanje arhitekata, inenjera i drugih strunjaka koji sudjeluju u planiranju, projektiranju i gradnji. Polazita Sustavno visokokolsko obrazovanje arhitekata, krajobraznih arhitekata i inenjera u graditeljstvu provodi se na visokokolskim ustanovama u nekoliko gradova Republike Hrvatske. Pravilnik o strunoj praksi pristupnika za diplomski studij arhitekture i urbanizma Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu regulira od 2008. godine provoenje studentske strune prakse za prvostupnike. Program se provodi u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata. Pravilnik o strunom ispitu i upotpunjavanju i usavravanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog ureenja i graditeljstva regulira obvezu cjeloivotnog obrazovanja arhitekata i inenjera u graditeljstvu, koja se od strane ovlatenih provoditelja provodi od 2006. godine u petogodinjim ciklusima. Na inicijativu Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu (RA HKAIG) i Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 2010.g. arhitektura je uvedena u Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje. Izazovi Predkolsko, osnovnokolsko i srednjokolsko obrazovanje Obrazovanje u predkolskoj i osnovnokolskoj dobi o kulturi i kvaliteti prostora treba biti obvezno kako bi se omoguilo da djeca u budunosti, kao odrasli graani, izraze svoje miljenje, donose i utjeu na politike, gospodarske i socijalne odluke.

35

APOLITIKA 2013 2020.

Obrazovanje odraslih Obrazovanje o znaaju kvalitete izgraenog prostora, namijenjeno kako opoj tako i politikoj javnosti, treba omoguiti razumijevanje sloenih procesa planiranja, projektiranja i odluivanja na podruju prostornog ureenja, te osigurati kompetentno ukljuivanje u javne rasprave.

Profesionalno obrazovanje Profesionalno obrazovanje arhitekata i drugih struka koje sudjeluju u izgradnji treba biti kvalitetno i kontinuirano tijekom cijelog radnog vijeka, pri emu zbog primarnog znaaja u ostvarivanju kvalitete izgraenog prostora, arhitekti trebaju biti obrazovani za preuzimanje voditeljske i koordinatorske uloge. Istraivanja u podruju arhitekture, urbanizma i inenjerskih disciplina Istraivanja u arhitekturi i drugim inenjerskim disciplinama kao osnovni pokreta razvoja i napretka, trebaju biti sustavno organizirana i namjenski usmjerena te e ulaganja u iste biti viestruko isplativa za kvalitetu prostora u budunosti. Inicijative provoenje procesa obrazovanja o arhitekturi i kulturi prostora kroz nacionalni obvezni obrazovni kurikulum, akteri: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - nositelj, Ministarstvo kulture, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo zatite okolia i prirode, akademska zajednica, strukovne organizacije, pojedinci akcije: - izrada programa, prirunika i udbenika za nastavnike/mentore - provoditelje obrazovanja; - integriranje programa u postojee kolske predmete (likovni, glazbeni i tehniki odgoj, povijest, povijest umjetnosti, matematika, hrvatski jezik, informatika); - uvoenje arhitekture i kulture prostora kao izbornog predmeta; - pokretanje radionica s djecom i mladima od predkolske do srednjokolske dobi. unapreenje profesionalnog i cjeloivotnog obrazovanja arhitekata, prostornih planera, krajobraznih arhitekata i inenjera akteri: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - nositelj, Ministarstvo kulture, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo zatite okolia i prirode, akademska zajednica, strukovne organizacije akcije: - unapreenje nastavnih programa i programa cjeloivotnog obrazovanja;

36

APOLITIKA 2013 2020.

- uvoenje nastavnog predmeta kultura graenja (baukultur) u visokokolsko obrazovanje; - poticanje i razvijanje multidisciplinarnosti u obrazovanju; - pokretanje novih specijalistikih teajeva, studija i poslijediplomskih studija; donoenje nacionalnog programa za znanstvenoistraivaki rad iz podruja arhitekture i prostornog planiranja akteri: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja nositelji, Ministarstvo kulture, Ministarstvo zatite okolia i prirode, znanstvene institucije akademska zajednica akcije: - odreivanje podruja od posebnog interesa za istraivanje; - poticanje i razvijanje istraivak og i znanstvenoistraivakog rada kroz doktorske studije i savjetovanja.

37

APOLITIKA 2013 2020.

9. PROSTOR I ARHITEKTURA KAO POKRETAI GOSPODARSKOG RAZVOJA

Prostor Republike Hrvatske je temeljno nacionalno dobro i jedan od najveih resursa kako gospodarskog, tako i odrivog razvoja drutva u cjelini. Zatita i koritenje prostora trebaju biti zasnovani na jasnoj viziji dugoronog razvoja Republike Hrvatske, te sustavnom i odgovornom gospodarenju i kvaliteti izgraenog prostora. Visoka kvaliteta arhitekture ima znaajnu ulogu u razvoju i napretku drutva, jer stvara dobre uvjete za ivot i osigurava uvjete za rast i razvoj gospodarstva, kako kroz oblikovanje prepoznatljivog nacionalnog identiteta, tako i stvaranjem dobre osnove za razvoj, posebice, graditeljstva i turizma.

Izazovi Odrivo gospodarenje prostorom Ukupna zatita i koritenje nacionalnog prostora opi je interes, te gospodarenje prostorom treba biti osmiljeno kao dugorono odrivo i utemeljeno na nacionalnom konsenzusu s jasnom vizijom budueg razvoja Republike Hrvatske. Odrivo gospodarenje prostorom kao nuni preduvjet dugorono odrivog razvoja i napretka treba zasnivati na integralnom prostornom planiranju koje ukljuuje ekonomsku, socijalnu, okolinu i kulturnu odrivost, te podrazumijeva multidisciplinarnost, transparentnost i sudjelovanje javnosti.

Arhitektura kao osnova nacionalnog identiteta Arhitektura kao najprisutnija i najvidljivija slika drutva ima najznaajniju ulogu u oblikovanju prepoznatljivog identiteta drave, podruja ili grada. Prepoznatljiv identitet vaan je pri stvaranju pozitivnog i atraktivnog okruenja kako za svakodnevni ivot i odmor, tako i za pokretanje inicijalnih gospodarskih interesa, kvalitetni h domaih i stranih ulaganja, te podizanje nacionalne konkurentnost na globalnom tritu rada i ulaganja. Sustavnim podizanjem razine kvalitete arhitekture i tenjom ka vrsnoi, treba stvarati pozitivnu sliku Hrvatske kao moderne i inovativne nacije koja svjesna vrijednosti svog prostora postaje pozitivno i atraktivno okruenja za ivot, odmor, rad i ulaganja.

38

APOLITIKA 2013 2020.

Prepoznatljivost i konkurentnost hrvatske arhitekture Hrvatska arhitektura treba biti visoke kvalitete kako bi bila internacionalno prepoznata i priznata. Prepoznatljivost hrvatske arhitekture treba graditi na skladu suvremenosti i tradicije, lokalnom kontekstu i regionalnim specifinostima, te primjeni globalnih dostignua i inovacija u graditeljstvu. Visoka kvaliteta i prepoznatljivost hrvatske arhitekture nuan su preduvjet za ostvarivanje njene konkurentnost, te za otvaranje izvozne perspektive za cjelokupno hrvatsko graditeljstvo, to e se pozitivno odraziti i na globalno pozicioniranje Hrvatske.

Kvaliteta arhitekture kao osnova razvoja graditeljstva Hrvatsko graditeljstvo ima veliki potencijal rasta, te treba postati jedan od glavnih pokretaa razvoja naeg drutva. Kvaliteta arhitekture koja podrazumijeva arhitektonsku vrsnou, odrivu gradnju i kvalitetu izvoenja ima presudnu ulogu u ostvarivanju razvojnog potencijala i konkurentnosti graditeljstva, kako u dijelu arhitektonskih i inenjerskih djelatnosti tako i u dijelu graevinske industrije. Kako bi graditeljstvo postalo kvalitetan nacionalni, te posljedino konkurentan i znaajan izvozni proizvod, njegov razvoj treba biti zasnovan na sustavnom planu razvoja graditeljstva i vrsnoi planiranja, projektiranja i izvoenja.

Kvaliteta arhitekture kao poticaj razvoja turizma Ostvarivanje potencijala i odrivosti razvoja turizma, uz mjere zatite i ouvanja kulturne i prirodne batine, uvelike ovisi o prepoznatljivosti i visokoj kvaliteti, kako cjelokupnog kulturnog krajobraza, tako i pojedinanih primjera arhitekture. Visoka kvaliteta arhitekture treba biti sustavno promovirana i poticana, s posebnim naglaskom na graditeljsku batinu, turistike predjele i zgrade. Istodobno, Drava treba planirati i uloiti u vrsnou arhitekture kako bi pojedini primjeri, postali internacionalno prepoznati, nacionalni simboli s velikim utjecajem na razvoj turizama, kao i na razvoj gospodarstva u cijelosti. Inicijative unapreenje sustava gospodarenja prostorom akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja- nositelj Ministarstvo kulture, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poljoprivrede, znanstvene institucije, akademska zajednica, strukovne organizacije

39

APOLITIKA 2013 2020.

akcije:

- uspostava jedinstvenog sustava gospodarenja prostorom koji se temelji na viziji razvoja Republike Hrvatske; - usklaivanje dokumentacije. sektorskih strategija i programa, te prostorno-planske

ukljuivanje arhitekture u stvaranje prepoznatljivog nacionalnog identiteta akteri: Ministarstvo turizma i Ministarstvo kulture - nositelji Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, strukovne organizacije, akademska zajednica akcije: - donoenje nacionalnog programa za brendiranje drave; - sudjelovanje arhitekata u multidisciplinarnim timovima projekata brendiranja; - podizanje svijesti o znaaju arhitekture u brendiranju regija i gradova.

promocija hrvatske arhitekture na meunarodnom planu akteri: Ministarstvo kulture i strukovne organizacije - nositelji, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvo

gospodarstva, Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, Ministarstvo turizma, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, akademska zajednica akcije: - subvencioniranje natjeaja; - kontinuirana promocija dostignua hrvatske arhitekture od strane Drave u svim nacionalnim nastupima i prezentacijama na podruju kulture, diplomacije, gospodarstva, obrazovanja, turizma, sporta i dr. - unapreenje sustava nagraivanja najuspjenijih arhitektonskih i inenjerskih ostvarenja. unapreenje razvoja hrvatskog graditeljstva akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja - nositelj, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatska gospodarska komora, strukovne organizacije, akademska zajednica akcije: - osnivanje nacionalne platforme za graditeljstvo s ciljem stvaranja zajednike vizije dugoronog razvoja; strunog sudjelovanje na meunarodnim natjeajima, izlobama i selekcijama, te organiziranje putujuih izlobi i meunarodnih

40

APOLITIKA 2013 2020.

- promicanje i poticanje vrsnoe u svim fazama procesa graenja i graevinskoj industriji; - poticanje interakcije projektantskih djelatnosti i graevinske industrije; - poticanje i subvencioniranje istraivanja i inovacija u graditeljstvu. ukljuivanje arhitekture u planiranje turistikog razvoja Republike Hrvatske akteri: Ministarstvo turizma i Ministarstvo kulture - nositelji, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo zatite okolia i prirode, strukovne organizacije akcije: - promocija znaaja nacionalne prepoznatljivosti i visoke kvalitete cjelokupnog kulturnog krajobraza i arhitekture u razvoju turizma; - definiranje kriterija i smjernica za planiranje predjela i zgrada turistike namjene, te provoenje natjeaja za najkvalitetnije rjeenje; - planiranje i ulaganje u arhitekturu koja e zbog svoje vrsnoe i inventivnosti postati internacionalno prepoznat nacionalni simbol.

41

APOLITIKA 2013 2020.

10. ZAKONODAVNI OKVIR

Uvjet funkcioniranja sustava prostornog ureenja je jednakopravnost koritenja prostora utemeljena na ureenom i usklaenom zakonodavstvu. Donoenjem arhitektonskih politika Republike Hrvatske potvruje se svijest o prostoru openito, a posebno o ulozi izgraenog prostora u ostvarivanju visoke kvalitete ivota, te nacionalnog razvoja i napretka. Za uspjenu provedbu arhitektonskih politika potrebno je usvojene ciljeve sustavno primijeniti u zakonodavni okvir na svim razinama (od stratekih dokumenata do provedbenih akata), te osigurati uvjete za njegovu efikasnu provedbu. Meuresorna koordinacija i metode multidisciplinarnog pristupa osnovni su preduvjeti uspjenog odreenja i izrade kvalitetnog zakonodavnog okvira. Izazovi Unapreenje i usklaenje postojeeg zakonodavnog okvira Postojei zakonodavni okvir, potrebno je unaprijediti i dopuniti nedostajuom zakonskom regulativom. Za ostvarivanje ciljeva arhitektonskih politika potreban je cjelovit i meusobno usklaen zakonodavni okvir. Za uspjenu provedbu takoer je potrebna kontinuirana suradnja i definirane nadlenosti svih razina uprave kako bi se uspjeno distribuirala znanja, mehanizmi i vjetine provedbe. Strateki dokumenti U postojeim stratekim dokumentima potrebno je naglasiti znaaj kvalitete izgraenog prostora u njegovu ouvanju, unapreenju i zatiti. Utemeljene na postojeim stratekim dokumentima, Arhitektonske politike kao nacionalni program za vrsnou i kulturu graenja predlau, u skladu s europskom praksom, proirenje okvira stratekih dokumenata.

42

APOLITIKA 2013 2020.

Inicijative usklaivanje rada u pripremi regulative za provedbu arhitektonskih politika akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja nositelj Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo pravosua, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvo poduzetnitva i obrta, Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, strukovne organizacije akcije: - osnivanje radnog tijela implementacije ciljeva, inicijativa i akcija arhitektonskih politika u cjelokupni zakonodavni unapreenje i usklaenje cjelokupnog zakonodavnog okvira koji utjee na prostorni razvoj i osiguranje kvalitete izgraenog prostora akteri: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja nositelj pojedina ministarstva (ovisno o podruju), strukovne organizacije akcije: - interaktivna i partnerska suradnja zakonodavca i strukovnih organizacija na konstataciji stanja i problema, raspravama, izradi prijedloga rjeenja; - poticanje suradnje svih sudionika u izgradnji prostora na unapreenju zakonodavnog okvira. unapreenje postojeih i donoenje novih stratekih dokumenata prostornog razvoja i javnih politika akteri: - Dravni zavod za prostorni razvoj - nositelj, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo pravosua, Ministarstvo pomorstva, prometa i

infrastrukture, Ministarstvo

Ministarstvo zdravlja,

poljoprivrede,

Ministarstvo poslova,

gospodarstva, Ministarstvo

Ministarstvo

unutarnjih

regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvo poduzetnitva i obrta, Ministarstvo uprave, akademska zajednica, znanstvene institucije i strukovne organizacije akcije: - donoenje stratekih dokumenata prostornog razvoja.

43

APOLITIKA 2013 2020.

uspostava sustava provedbe, koordinacije i kontrole provedbe arhitektonskih politika akteri: - Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja- nositelj, Ministarstvo kulture, strukovne organizacije, akademska zajednica akcije: - formiranje ureda za arhitektonske politike koji e biti zaduen za kontinuirano informiranje, promociju, poticanje, koordiniranje, praenje, kontrolu provedbe i kontinuirano unapreenje provedbe arhitektonskih politika, prema potrebi i prilagodbom zakonodavnog okvira; - donoenje akcijskog plana za provedbu dokumenta koji primarno ukljuuje popis akcija i aktera, rokove provedbe prema prioritetima, te vremenske periode za provjeru svrsishodnosti, aktualnosti i uinkovitosti provedbe.

E/ ZAKLJUCI

Arhitektonskim politikama ostvaruje se zatita interesa Republike Hrvatske u ouvanju, prezentaciji i koritenje graditeljskih i arhitektonskih ostvarenja, vrednovanju prirodnih i urbanih krajobraza, kulturnoj i prirodnoj batini, te uspostavi nacionalnog programa za vrsnou i kulturu graenja. Kvalitetom prostornog i arhitektonskog oblikovanja i graenja izravno se utjee na kvalitetu izgraenog prostora, odnosno na ostvarenje socijalnih, gospodarskih, kulturolokih i ekolokih uvjeta ivota.

Provedba arhitektonskih politika zahtijeva: Prepoznavanje i prihvaanje izgraenog prostora kao sveobuhvatnog okvira kojim su odreene postavke kvalitete ivota i iji je znaaj potrebno vrsto utemeljiti u drutvu kroz razvoj kulture graenja; Visoku drutvenu svijest i politiku volju kako bi se ostvarila visoka kvaliteta izgraenog prostora, koja predstavlja opi interes i nije rezultat sluajnosti: visoka kvaliteta izgraenog prostora se stvara neposrednim, savjesnim i koordiniranim djelovanjem arhitektonske i inenjerskih struka; Odrivi razvoj,odnosno cjelovito, organizirano i jedinstveno planiranje i ureivanje izgraenog prostora na temelju predloenih ciljeva arhitektonskih politika, kroz

44

APOLITIKA 2013 2020.

sveobuhvatnu i uinkovitu suradnju dravne uprave i lokalne samouprave, strukovnih organizacija, udruga, znanstvenih/obrazovnih institucija i pojedinaca.

Arhitektonske politike Republike Hrvatske usmjerene su na ostvarivanje tri osnovna cilja: 1. 2. 3. Kultura graenja kao preduvjet kvalitete izgraenog prostora Kvaliteta izgraenog prostora kao osnova za dobar ivot svakog pojedinca Kvaliteta arhitekture kao poticaj nacionalnog razvoja i napretka

Arhitektonske politike koordinirano provode, neposredno ili posredno, svi dionici prostornog razvoja: zakonodavac, tijela javne uprave na svim razinama, akademska zajednica, znanstvene institucije, strukovne organizacije i udruge, arhitekti i inenjeri, udruge graana, pojedinci i mediji. Ostvarivanje ciljeva arhitektonskih politika je dugoroni zadatak, koji zahtijeva strpljenje, ali i ustrajnost. Bitno je uspostaviti i mehanizme za praenje i provedbu dogovorenih aktivnosti, ali i osigurati praenje i oblikovanje prijedloga novih akcija i djelovanja na unapreenju kvalitete izgraenog prostora u budunosti.

Za ostvarenje zacrtanih ciljeva Arhitektonskih politika kao nacionalnog programa za kulturu graenja 2013-2020. predlae se: 1) Unapreenje i usklaenje zakonodavnog okvira, 2) Donoenje stratekih i provedbenih dokumenata prostornog ureenja, 3) Osnivanje institucija i ureda (ili restrukturiranje postojeih), 4) Unapreenje obrazovnog sustava, 5) Osnivanje Platforme za kulturu graenja (BAUKULTUR), ime su obuhvaene inicijative i akcije iz svih tematskih podruja.

45

APOLITIKA 2013 2020.

F/

PRILOZI

DESET PRIJEDLOGA ZA NACIONALNU POLITIKU ARHITEKTURE I GRADNJA NA OBALI, ZAKLJUCI 1. KONGRESA HRVATSKIH ARHITEKATA, ZADAR 2004.

ZAKLJUCI 2. KONGRESA HRVATSKIH ARHITEKATA, OPATIJA 2007. IZJAVA O ARHITEKTONSKIM POLITIKAMA, ZAKLJUAK 3. KONGRESA HRVATSKIH ARHITEKATA, SPLIT 2010.

ZAKLJUCI

ZNANSTVENO-STRUNOG

SKUPA

PERSPEKTIVE

PROSTORNOG

RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE, ZAGREB 2011.

46

APOLITIKA 2013 2020.

DESET PRIJEDLOGA ZA NACIONALNU POLITIKU ARHITEKTURE

1. Javnost Kvaliteta izgraenog okolia je pravo i obveza svakog pojedinca. Dravna i lokalna uprava dune su osigurati provedbu ovih prava i obveza. Obrazovni sustav mora jaati drutvenu svijest o kvaliteti i znaaju izgraenog okolia. 2. Znaaj arhitekture Arhitektura je podruje od nacionalnog interesa, dio prepoznatljivosti i kulture naroda. Potrebno je arhitekturu, urbanizam i krajobraznu arhitekturu prepoznati kao odluujui element u oblikovanju zdravog i ouvanog okolia. 3. Naslijee Zatita, briga i unapreenje arhitektonskog naslijea, stoljeima stvaranih kulturnih krajobraza, trebaju poticati svijest javnosti i vlasti o regionalnom i lokalnom identitetu, kao i kvaliteti izgraenog i prirodnog okolia. Nuan je kvalitetan i ravnopravan dodir povijesnog i suvremenog arhitektonskog izraza. 4. Odriva gradnja Strategija ureenja prostora treba uvaavati naela ouvanja okolia i prostornih potencijala za budue generacije. U kontekstu odrivog razvoja odriva gradnja mora osigurati trajnost, kvalitetu oblikovanja i konstrukcija uz financijsku, ekonomsku i ekoloku prihvatljivost. 5. Javne investicije, javna nabava Sustav javne nabave i javni ulagai moraju prilikom dodjele poslova projektiranja osigurati odabir po kriterijima kvalitete, u oblikovnom, tehnikom i ekonomskom smislu. Javne graevine moraju biti primjeri kvalitetne arhitekture. 6. Arhitektonski natjeaji Poticanjem arhitektonskih natjeaja, kao demokratskog i transparentnog sredstva, postie se raznolikost ideja, kreativnost i inovacija. Stoljetna tradicija natjeaja u hrvatskoj arhitekturi, kao i drugdje u Europi, dokazuje optimalan nain odabira koji rezultira kvalitetom.

47

APOLITIKA 2013 2020.

7. Zakonodavni okvir Zakonodavni okvir koji regulira graenje mora biti jednostavan i efikasan te treba omoguiti sudjelovanje javnosti pri donoenju odluka koje utjeu na kvalitetu arhitekture i izgraenog okolia. Arhitekti trae sustavnu reformu cjelovitog zakonodavstva koje regulira prostor i okoli. 8. Edukacija arhitekata Edukacija i stalno usavravanje arhitekata moraju biti multidisciplinarni i usmjereni prema kompetentnom preuzimanju profesionalne odgovornosti. Pet godina sveuiline naobrazbe i dvije godine praktinog rada su minimalni uvjeti za stjecanje ovlatenja za rad arhitekata.

9. Odgovornost i status arhitekata Arhitekti snose odgovornost prema drutvu i okoliu. Kako bi u potpunosti mogli preuzeti odgovornost, organiziranje u samostalnoj Komori arhitekata, kao u drugim europskim zemljama, predstavlja nunost. 10. Kultura graenja Kultura graenja predstavlja trajni proces javnog dijaloga o stvaranju izgraenog okolia, odnosi se na sve izgraeno, a ne samo na arhitekturu. Potrebno je pokretati procese na svim razinama drutva, kako bi se unapreivala kvalit eta izgraenog okolia, koji treba postii uravnoteen odnos javnog i privatnog. Osnivanje Instituta za arhitekturu vaan je element kulture graenja.

Zadar, 16.listopada 2004.

48

APOLITIKA 2013 2020.

GRADNJA NA OBALI

1.

Obala i otoci su naa najvea vrijednost. Ovaj opeprihvaeni zakljuak podrazumijeva i poseban status i brigu. Deklarativno ponavljanje bez ozbiljnih ulaganja i konkretnog uea drave ne moe donijeti rezultate. Sustav planiranja i upravljanja obalnim razvojem mora biti logian i operativan, to pretpostavlja promjenu zakonskog okvira. Evidentna je potreba za uredom za Jadran koji bi koordinirao ove aktivnosti, kao i podizanja razine nosioca planiranja sa sadanje razine opina. Izgradnja na obali mora biti rezultat promiljenog multidisciplinarnog postupka kao slijed prostorne politike drave i nacionalne politike arhitekture. Davno usvojena naela integralnog upravljanja obalom i odrivog razvoja, navedena u zakonskim preambulama, moraju biti primijenjena i u praksi. Obala je prostor u kojem se ivi, a posljedino tome i gradi. Svaki pokuaj zaustavljanja procesa i zamrzavanja zateenog stanja osuen je na neuspjeh. Svaka strategija upravljanja mora o tome voditi rauna, u protivnom je ve u startu neuspjela. Odriv razvoj bez stanovnitva nije odriv razvoj. Sauvati izgled obale koja bi potpuno promijenila svoje stanovnike ne moe biti interes Hrvatske. Drava mora pronai mjere kojima olakava ostanak lokalnom stanovnitvu u ovom prostoru. Obala je znaajni dio hrvatskog identiteta odakle potjeu poeci graditeljskog naslijea. Nova izgradnja treba biti izraz suvremenog hrvatskog drutva, koja vodi rauna o svim slojevima povijesnih vrijednosti. Nipoto se ne smije dopustiti uvoz recikliranih projekata romantinih turistikih resorta, koji su ve upropastili ostale obalne prostore Mediterana. Privatizacija i ograivanje obale je apsolutno neprihvatljiv model, stran hrvatskoj tradiciji odnosa prema prostoru. Koncept zatvorenih resorta, ili pak prodaje uvala ili cijelih otoka nipoto ne pripada obalnom prostoru.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Zadar, 16. listopada 2004.

49

APOLITIKA 2013 2020.

ZAKLJUCI 2. KONGRESA HRVATSKIH ARHITEKATA

1.

Gradovi, naselja i zgrade koji nas okruuju svjedoe o civilizaciji i kulturi koja nas je afirmirala kao narod, pojedince i strunjake.

2.

Odgovorni smo za ouvanje zateenih vrijednosti te za stvaranje novih koje e biti afirmirane u budunosti.

3.

Strategija ouvanja prirodnog, zdravog i civiliziranog izgraenog okolia nema alternativu. Alati kojima se to postie mogu biti i sredstva unitavanja.

4. 5.

Vatra, nuklearna energija i prostorni planovi dobre su sluge, a loi gospodari. Struna odgovornost daleko je ui pojam od drutvene odgovornosti, ne treba oekivati od neodgovornog graanina da bude odgovorni arhitekt.

6.

Organizacija javnih arhitektonskih natjeaja presudna je za kvalitetan okoli i mora se zadrati u svojoj cjelokupnosti u kontekstu prilagoavanja hrvatskog gospodarstva europskim standardima.

7.

Arhitekti ele aktivno sudjelovati u stratekim odlukama koje imaju nesagledive p osljedice po prostor da bi mogli preuzeti stvarnu odgovornost.

8.

Arhitekti nisu manje odgovorni od ostalih koji djeluju u prostoru koji nazivamo hrvatskim nacionalnim interesom, usuujemo se tvrditi da su odgovorniji od mnogih drugih.

9.

Hrvatski arhitekti ustraju u zahtjevu za osnivanje samostalne Hrvatske komore arhitekata kao bitnog preduvjeta za odgovorno djelovanje.

10. Politika arhitekture i kvaliteta graenja mogu se provoditi samo uz deklarirane smjernice, u vidu stratekog dokumenta kojim se politika odreuje prema arhitekturi. 11. Obrazovanje mora biti primjereno trenutku i odgovarati na arhitektonske izazove u suvremenom drutvu. 12. Hrvatski arhitekti imaju snage i volje popravljati stvarnost, ali se pitaju eli li stvarnost biti popravljena? Predsjednitvo Udruenja hrvatskih arhitekata i Odbor Razreda arhitekata HKAIG Opatija, 20. listopada 2007.

50

APOLITIKA 2013 2020.

IZJAVA

Naa je vizija da arhitektura treba imati aktivniju ulogu u podizanju ivota i u razvoju Hrvatske. U nastojanju promocije ire drutvene svijesti i razumijevanja doprinosa koji arhitektura i kvalitetno izraen prostor ima na kvalitetu ivota i blagostanje drutva kao cjeline, Hrvatska komora arhitekata i Udruenje hrvatskih arhitekata predloili su smjernice za arhitektonsku politiku k ao osnovu za daljnju izradu zavrnog dokumenta. Pritom je javni interes osobito prepoznat u kvalitetnom arhitektonskom stvaralatvu, integraciji u visokovrijedni i poticajni izraen prostor s uvaavanjem specifinosti pojedinih sredina, te u potivanju prirodnog i urbanog krajobraza, kao i kulturnog naslijea. Slijedei smjernice za arhitektonsku politiku Republike Hrvatske, institucije ovom izjavom izraavaju svoju opredijeljenost i spremnost da e: Razviti organizacijski okvir koji e omoguiti nastavak izrade i donoenje dokumenta o Arhitektonskoj politici Republike Hrvatske, 2. Promovirati visoke standarde u oblikovanju i gradnji kao podrku naporima u ostvarivanju ove inicijative, 3. Ostvarivati koncept odrivog razvoja i poticati inovacije u arhitekturi u cilju oblikovanja odrivog okolia u budunosti, 4. 5. Poticati potranju za visokokvalitetnom arhitekturom u drutvu kao cjelini, Nastaviti vrednovati kulturne i umjetnike vrijednosti arhitekture poticanjem obrazovanja i svijesti inicijativama koje razvijaju interes za kvalitetu i sadraj izraenog prostora, 6. Podravati primjenu znanja i vjetina glede suvremene arhitekture, koja kao holistiki i integrirani pristup ukljuuje graditeljsko naslijee u svojem razvoju, 7. Promicati ulaganja u istraivanje i razvoj, usmjeravanjem na zeleni sektor i otvaranje novih radnih mjesta, 8. Pokrenuti proces rasprava u strunoj i drugoj javnosti u kojima e se osmisliti detaljnije akcije, uinci i potpora ovoj izjavi.

1.

51

APOLITIKA 2013 2020.

Prepoznavi mjesto arhitekture u smislu njene kulturne, estetske i drutvene vrijednosti u hrvatskom drutvu i za dobrobit svakog ovjeka, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Savjet prostornog ureenja Drave, Hrvatska komora arhitekata i Udruenje hrvatskih arhitekata podravaju i potiu daljnje aktivnosti vezane za inicijativu za donoenje dokumenata kojim e se oblikovati arhitektonska politika kao izraz drutvene, kulturne i gospodarske dimenzije arhitekture u svekolikom razvoju Republike Hrvatske.

Za Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva ministrica Marina Matulovi Dropuli Za Savjet prostornog ureenja Drave predsjednik Stjepo Butijer

Za Hrvatsku komoru arhitekata predsjednik Tomislav urkovi Za Udruenje hrvatskih arhitekata predsjednik Hrvoje Hrabak

U Splitu, 25. studenoga 2010. godine

52

APOLITIKA 2013 2020.

ZAKLJUCI

ZNANSTVENO-STRUNOG SKUPA PERSPEKTIVE PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE Svojom samostalnou i pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska ulazi u jedno od najodgovornijih razdoblja svoje povijesti u kojem e se formirati odnos europskih zbivanja i vlastite dravotvornosti. Odgovarajui na taj izazov i vodei rauna o vanosti ouvanja nacionalnoga identiteta prostorni razvoj mora rezultirati novim vrijednostima temeljenim na sljedeim injenicama: 1. Prostor Republike Hrvatske kao njezin vrijedan i potroiv resurs mora se uvati i aktivno tititi, uvaavajui sve njegove specifinosti. 2. Razvojne scenarije valja koncipirati vidljivom i mjerljivom gospodarskom i drutvenom uinkovitosti, usklaeno s interesima odrivog gospodarenja resursima. 3. Osobito vrijedna prirodna i kulturna dobra razvojni su potencijal na kojem se gradi identitet hrvatskoga prostora. 4. Odluke o koritenju i ureenju prostora donose se na znanstveno i struno utemeljenim injenicama, sagledavajui i prihvaajui sve uinke kreativnog djelovanja u prostoru. 5. Kriteriji vrsnoe polazita su svake intervencije u prostoru od prostorno-planerskih i urbanistikih vizija do arhitektonskih prostorno-oblikovnih ostvarenja. 6. Valja uspostaviti institucionalnu mreu i provesti strukturne promjene sustava prostornoga planiranja, poevi uspostavom Hrvatskoga zavoda za prostorni razvoj. 7. Meuresorna koordinacija i metode multidisciplinarnog pristupa prostornom planiranju osnovni su uvjeti uspjene izrade i provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske. Navedene injenice polazita su za prostorno-razvojno planiranje Hrvatske, i obvezuju sve sudionike, od pojedinca do najire drutvene zajednice.

Savjet prostornog ureenja Drave, HAZU

Zagreb, listopad 2011.

53