17 [2009] 2 [38]

ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

PROSTOR
Znanstveni prilozi Scientific Papers
372-385

Sanja Gaparovi Ana Mra Lea Petrovi

Modeli pejsane sanacije i prenamjene kamenoloma

Oporavak pejsaa
Pregledni znanstveni lanak UDK 712.6:622.2

Landscape Models of Reclamation and Conversion of Quarries

Recovering Landscapes
Subject Reviews UDC 712.6:622.2

SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 17 [2009] 2 [38] 211-460 7-12 [2009]

Sl. 1. Kamenolom Hercegovac maketa, Orahovica, Hrvatska Fig. 1 Hercegovac quarry in Orahovica, Croatia, model

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

17[2009] 2[38]

PROSTOR

373

Sanja Gaparovi, Ana Mra, Lea Petrovi

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR 10000 Zagreb, Kaieva 26 Pregledni znanstveni lanak UDK 712.6:622.2 Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02 Urbanizam i prostorno planiranje lanak primljen / prihvaen: 5. 10. 2009. / 25. 11. 2009. University of Zagreb Faculty of Architecture HR 10000 Zagreb, Kaieva 26 Subject Review UDC 712.6:622.2 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02 Urban and Physical Planning Article Received / Accepted: 5. 10. 2009. / 25. 11. 2009.

Modeli pejsane sanacije i prenamjene kamenoloma

Oporavak pejsaa

Landscape Models of Reclamation and Conversion of Quarries

Recovering Landscapes

kamenolom pejsa model sanacije i prenamjene

U lanku je analizirano 20 suvremenih primjera prenamjene i sanacije kamenoloma u svijetu i kod nas. Njihovom usporedbom, prema utvrenim osnovnim obiljejima, ponuena su etiri mogua modela oporavka pejsaa i odreene osnovne smjernice za odabir modela prilikom saniranja naputenih kamenoloma.

quarry landscape reclamation and conversion models

The paper analyses 20 contemporary examples of reclamation and conversion of quarries in Croatia and abroad. Their mutual comparison according to determined basic features offers four possible models of landscape recovery and basic guidelines for the choice of models during the reclamation of deserted quarries.

374

PROSTOR

2[38] 17[2009] 372-385 S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI Modeli pejsane sanacije

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD INTRODUCTION

djelima nacionalnih parkova, zatienih krajobraza i parkova prirode,6 a nezanemariv je problem svakako i velik broj divljih i neplanskih mjesta iskoritavanja.7 Premda je sanacija kamenoloma kod nas zakonska obveza,8 a treina je od ukupnog broja odobrenih (legalnih) polja danas neaktivna ili zatvorena primjera provedene sanacije i prenamjene gotovo da i nema.9
1 Primjeri takvih promjena na razini regije jesu npr. Ruhr u Njemakoj (IBA Emscher park, 1988.), Lusatia u Njemakoj (Frst-Pckler-Land, 2000.) ili na razini rekonstrukcije dijelova metropola podruje Kartal u Istanbulu, Turska (Kartal Master plan, 2006.). [Sijmons i sur., 2008: 151-160] 2 Eksploatacijom mineralnih sirovina smatra se vaenje iz leita i oplemenjivanje mineralnih sirovina. Sa stajalita zatite prirode, iskoritavanje skupine mineralnih sirovina, koja obuhvaa tehniko-graevinski kamen, graevinski pijesak i ljunak te ciglarsku glinu, ima daleko najvei negativni utjecaj, kako na krajobraznu tako i na bioloku raznolikost. To se u prvom redu odnosi na povrinske kopove kamenolome, ljunare, glinokopove, kopove pijeska. [*** 2008.b] 3 U posljednjih etrdeset godina u svijetu je izvaeno vie mineralnih sirovina negoli u cijeloj ljudskoj prolosti. Potrebe se udvostruuju svakih petnaest godina, a predvialo se da e se krajem 20. stoljea potrebe udvostruavati svakih sedam ili osam godina. [Denich, 1996: 159] 4 Zbog geolokih uvjeta svaki je mineralni resurs konaan, pa moe biti i u potpunosti iscrpljen. Stoga je jedno od glavnih obiljeja rudarenja privremena uporaba zemljita. Nakon zavretka rudarskih radova tlo je najee izmijenjeno ili vrlo siromano, a promjene u pejsau jo dugo prisutne. 5 Eksploatacijsko polje prostor za izvoenje rudarskih radova horizontalno je na povrini zemlje ogranieno ravnim stranama, a prostire se neogranieno u dubinu zemlje. [*** 1995: l. 2] 6 U nacionalnim parkovima Risnjak, Plitvika jezera i Sjeverni Velebit, u parkovima prirode Papuk-geopark, Medvednica, umberak-Samoborsko gorje, Uka i Velebit, te u zatienim krajobrazima Kalnik i Saplunara-Mljet, utvreno je ukupno 92 kamenoloma, od kojih je 10% aktivno [*** 2008.a]. U Parku prirode Medvednica, npr., nalazimo ukupno 12 kamenoloma, od kojih je 9 naputeno i nesanirano Vrapak, Pustodol, Adolfovac, Baun, Markuevec, Vukov dol te Bistra i Reka, a Podsusedsko Dolje, Zapreiki Ivanec i Bizek jo su uvijek aktivni [http://www.pp-medvednica.hr]. 7 U Republici Hrvatskoj nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina sustavno se prati i sprjeava od 2004. godine. U izvjeu Dravnog inspektorata o radu rudarskih inspektora u 2007. stoji da u ukupnoj proizvodnji tehniko-graevnoga kamena u Republici Hrvatskoj nelegalna eksploatacija sudjeluje s oko 24%, a u ukupnoj proizvodnji arhitektonsko-graevnoga kamena nelegalna eksploatacija sudjeluje s oko 15%. [http://www.inspektorat.hr] 8 Zakonom o rudarstvu propisana je obveza saniranja eksploatacijskim radovima otkopanih prostora ve tijekom i/ili nakon zavretka eksploatacije mineralnih sirovina. [*** 2009: l. 71] 9 Od ukupno 584 odobrenih eksploatacijskih polja vrstih mineralnih sirovina u RH njih 111 iskoritava graevinski kamen, a 256 tehniko-graevinski kamen. Mnoga se od njih meutim ne koriste (pretpostavlja se jedna treina), ali za njih nije propisan nain saniranja. Prvi kamenolom kojega je prva etapa sanacije u tijeku jest Oura pokraj Lepoglave [*** 2008.a]. Razlozi su tome: neuinkovit inspekcijski nadzor, nedovoljna izdvajanja sredstava za sanaciju, neprovoenje novanih sankcija za nelegalnu eksploataciju, propadanje i odlazak u steaj tvrtki koje provode eksploataciju, sporo i neuinkovito provoenje zakonskih obveza i sl.

suvremeno se doba arhitektonska struka sve vie suoava s injenicom nepostojanja jasnih granica izmeu prirodnog i stvorenog, arhitekture i pejsaa, grada i regije. Ljudska intervencija u pejsau sve je prisutnija i postaje gotovo nemogue razluiti gdje ona zavrava, a gdje poinje prirodno. Interes struke zaokupljaju prostori velikih preobrazbi krajem 20. st. podruja nekadanjih industrijskih ili rudarskih regija koje naputanjem svoje donedavno primarne djelatnosti doivljavaju velike rekonstrukcije u gospodarskom, prostornom i pejsanom smislu.1 Za pejsa koji je tijekom povijesti rtvovan za prostore proizvodnje i eksploatacije istrauju se novi scenariji obnove. Jedan od oblika ljudskog djelovanja koji u velikoj mjeri mijenja pejsa jest i iskoritavanje mineralnih sirovina.2 Nove tehnologije eksploatacije omoguavaju sve bre i jednostavnije iskoritavanje, sirovina te ubrzavaju i pojeftinjuju njihovu preradu.3 Eksploatacijska se polja time poveavaju, a promjene u prostoru postaju sve vee i neprirodnije rane u pejsau.4 Na podruju Hrvatske nalazimo razliita eksploatacijska polja,5 od kojih se mnoga nalaze, sa stajalita zatite i ouvanja pejsaa, na neprimjerenim lokacijama i nakon prestanka eksploatacije jo nisu sanirana. Ovo istraivanje odnosi se na temu kamenoloma, i to povrinskog naina iskoritavanja kamena tipa eksploatacije s potencijalno jednim od najveih negativnih utjecaja na pejsa. Neki od kamenoloma u Hrvatskoj nalaze se u pre-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Modeli pejsane sanacije S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI 372-385 17[2009] 2[38]

PROSTOR

375

Suvremena iskustva Hrvatske u tome podruju zaustavljaju se na izradi projekata sanacije, dok jasne smjernice ili kriteriji za odreivanje najprimjerenijeg tipa sanacije i prenamjene ne postoje. Projekti se najee oslanjaju na metode tehnike sanacije (utvrene rudarskim projektima) koje osiguravaju stabilnost terena, uz prijedloge naina bioloke obnove. Sudjelovanje arhitekata (urba10 Istrauju se primarno metode sadnje i vrste autohtonog bilja koje mogu pridonijeti stabilizaciji tla i revitalizaciji umskih zajednica. [Pranji, Mesec, 1992.; Tuar, 2001.; Peri i sur., 2009.] 11 Izradu projekata sanacije financiraju tvrtke koje provode eksploataciju, a u interesu je kojih, najee, produljenje vremena trajanja i opsega eksploatacije. Tako se, npr., projektima predvia eksploatacije radi sanacije, odnosno radi neophodnog ostvarivanja stabilnosti stijena najpoloeniji oblik presjeka terena (pod najblaim kutom), to ujedno omoguava i najvea dodatna iskopavanja materijala. Naravno, projekte odobrava nadleno ministarstvo koje provjerava opravdanost planiranih daljnjih zahvata u kamenolomima. 12 Zbog malog broja projekata i neprovoenja sanacije nema dovoljno iskustva meu profesionalcima ukljuenim u takve zadatke. Najee se koriste usporedni primjeri iz drugih oblika sanacije, kao npr. oblikovanja i stabilizacije terena uz autoceste, to dovodi do jednoobraznih prijedloga rjeenja s nedovoljno razvijenim senzibilitetom za problematiku kamenoloma. 13 Ureenje parka pokree Napoleon III. oko 1860. godine. Za njegov koncept zasluni su baron Haussman i pejsani arhitekt Jean-Charles Alphand. Park je otvoren povodom velike Svjetske izlobe u Parizu 1867. godine. [Fierro, 1999.; http://butteschaumont.free.fr/] 14 Naziv dolazi od povijesnoga dogaaja na tome su se mjestu Turci utaborili prilikom opsade Bea. [http:// www.europe-cities.com/en/786/austria/vienna/place/2 4393_tuerkenschanzpark/] 15 Tada nastaju intervencije velikoga mjerila na otvorenomu, koje utjeu na doivljaj pejsaa na vrlo otar i odluan nain. Njihova je uloga bila podizanje svijesti ljudi o posljedicama razliitih oblika proizvodnje i djelovanja u prostoru. Ukazivale su na primjere zaputanja i nereda u pejsau koje je teko rehabilitirati, posebno istiui razliite oblike ekoloke degradacije prostora kao nerijeenog izazova toga doba. [Boettger, 2002.; Weilacher, 1999.] 16 Godine 1979., pod utjecajem land art umjetnika Roberta Smithsona, posebna je komisija za umjetnost povjerila umjetnicima Herbertu Bayeru, Ianu Baxteru, Lawrenceu Hansonu, Richardu Fleischneru, Mary Miss, Dennisu Oppenheimu i Beverly Pepper projekte preoblikovanja zaputenih i devastiranih krajolika u okolici Seattlea. [Rosell, 2001: 7] 17 Termin je preuzet iz engleskoga post-mining landscape. Opportunity: post-mining landscape bila je glavna tema konferencije IBA (rujan 2009., Grossrschen, Njemaka) koja se bavila problemom naputenih industrijskih i rudarskih podruja, njihovim potencijalima i nainima uspostavljanja novog identiteta na takvim prostorima. 18 Meunarodne izlobe graditeljstva (IBA) postaju u drugoj polovici 20. stoljea vrlo vano orue u provoenju projekata velikog mjerila u Njemakoj. Godine 1988. Emscher Park (regija Ruhr) postaje poligon za promiljen proces pejsane obnove nekadanje najznaajnije europske regije eksploatacije ugljena i proizvodnje elika. Jedan je od njenih sudionika, koji je imao velik utjecaj na suvremeno parkovno oblikovanje devastiranih krajolika, pejsani arhitekt Peter Latz. Svojim je ostvarenjima otvorio put potpuno novoj pejsanoj estetici. Njegov pristup parkovnoj arhitekturi ne temelji se na sakrivanju ili prekrivanju elemenata diskontinuiteta i fragmenata prostora, koji su posljedice suvremenoga doba, ve on tei novoj interpretaciji postojeih struktura i elemenata. Jedan od njegovih najznaajnijih projekata jest Landschaftspark Duisburg-Nord, nastao u sklopu projekta IBA. [Boi, Gaparovi, 2008.]

nista i planera) u ovakvim zadacima esto izostaje, a oblikovna komponenta rjeenja i ispitivanje mogunosti prenamjene jo uvijek ustupaju mjesto ekolokom pristupu.10 Nerijetki su, naalost, i sluajevi gdje se projekti sanacije pokuavaju iskoristiti kao alibi za daljnje postupke eksploatacije.11 Percepcija kamenoloma u javnosti je openito negativna, zahvaljujui snanim negativnim utjecajima na okoli, izostanku sanacije i nelegalnom iskoritavanju, pa se oni najee doivljavaju kao devastacija. Stoga je za temu kamenoloma vano razvijati senzibilitet kako u strunoj, tako i u iroj javnosti. Jedan od glavnih poticaja za ovo istraivanje jest vlastito struno iskustvo na zadacima vezanim za kamenolome u nas. Ono je pokazalo nerazumijevanje za sudjelovanje arhitekata na projektima sanacije, ali i mali broj strunjaka iz drugih zanimanja koji su upueni u suvremene mogunosti12 pri rjeavanju takvih zadataka. Temu sanacije i prenamjene kamenoloma u svijetu, u smislu zatite i ouvanja pejsaa, moemo pratiti ve u povijesnim primjerima. Neki od poznatih europskih parkova nastaju na mjestima nekadanjih kamenoloma. Jedan od najveih i najpopularnijih parkova Pariza 19. stoljea Parc des Buttes Chaumont13 nastao je na prostoru nekadanjega kamenoloma vapnenca (Sl. 2.), a poznat je i beki primjer Trkenschanzparka, otvorenog 1888. godine, ureenog na podruju viestoljetnog iskoritavanja graevinskog pijeska.14 Ubrzani tehnoloki razvitak 20. stoljea donosi nove promjene u promiljanju odnosa prema iskoritavanju pejsaa. Meu pokretima toga doba posebno se izdvaja Traenje povrata zemlje (Land-leclamation) iz 1960ih godina,15 prepoznat kao iznimno vrijedna inicijativa u SAD-u, kojem su povjereni neki od najveih projekata rehabilitacije pejsaa. Projektom Earthworks: Land Reclamation as Sculpture angairani su umjetnici16 za projekte preoblikovanja velikih prostornih problema, kao to su odlagalita otpada, kamenolomi, naputene zrane luke, vojne baze i slino. Najsuvremeniji svjetski primjeri, tijekom posljednjih dvadesetak godina, ukazuju na svojevrstan trend promiljanja postrudarskih pejsaa.17 Poznati europski primjer IBA Emscher Park18 iz 1988. godine jedan je od najutjecajnijih, koji je promijenio nain gledanja na pejsano planiranje i oblikovanje te otvorio put novoj estetici iskoritavanih pejsaa, postavi uzorom za itav novi pokret obnove slinih naputenih i devastiranih eksploatacijskih polja u Europi danas. Ostaci nekadanje eksploatacije sada postaju nalazi rudarske arheologije, doivljeni kao apstraktne skulpture u prostoru, tragovi i svjedoci kulturnoga djelovanja ovjeka.
Sl. 2. Parc des Buttes Chaumont, Pariz, Francuska Fig. 2 Parc des Buttes Chaumont, Paris, France

376

PROSTOR

2[38] 17[2009] 372-385 S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI Modeli pejsane sanacije

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

CILJEVI ISTRAIVANJA RESEARCH GOALS

Osnovni ciljevi ovoga istraivanja bili su: a) pokazati da planiranje prostora naputenih kamenoloma treba biti uzorno (posebno), b) ukazati na viestruke vrijednosti saniranih i prenamijenjenih kamenoloma, c) utvrditi mogue modele njihove sanacije i prenamjene d) utvrditi osnovne smjernice za odabir modela.
Sl. 3. Kamenolom Holderbank, Schmel, vicarska Fig. 3 Holderbank quarry, Schmel, Switzerland

upuenim arhitektima. Izostavljeni su primjeri iz literature znanstvenih i strunih podruja rudarstva, umarstva i agronomije; Ukljueni su primjeri iz vlastite strune prakse, koji su u velikoj mjeri bili poticaj cjelokupnom radu. Vano je istaknuti da je usporedba primjera provedena sa stajalita planersko-projektantske struke, usredotoivi se na mogunosti novih namjena i naine preoblikovanja prostora, a svjesno ostavljajui rudarsko-tehnike i bioloke aspekte sanacijskih zahvata u drugom planu kao predmet interesa drugih specijalistikih struka ukljuenih u sloeni multidisciplinarni zadatak saniranja. Analizom primjera utvrena su osnovna obiljeja presudna za razlikovanje pojedinih tipova sanacije i prenamjene, koja su posluila kao osnovni kriteriji provoenja usporedbene analize, a to su: Tip eksploatacije: Mogunosti sanacije i prenamjene ovise o vrsti i nainu eksploatacije. Neki se kamenolomi formiraju radi iskoritavanja visokovrijednog, arhitektonsko-graevinskog kamena koji se vadi u obliku velikih blokova pa nakon eksploatacije ostaju impozantne graevine ne-arhitekture koje su same po sebi atrakcija. Npr., kamenolomi Cavae Romane u Vinkuranu, sHostal, Pierres et vacances, ROM St. Margarethen ili urkovo. Drugi tip kamenoloma formira se radi iskoritavanja sirovine za proizvodnju graevinskog materijala (tehniko-graevni kamen). Najee su to podruja trusnog i nestabilnog tla pa je i njihova sanacija mnogo tea, novo koritenje iz sigurnosnih razloga upitno, a atraktivnost prostora manja. To su primjerice kamenolomi Croscat, Hercegovac, Holderbank, Ljubeica i Zelenjak. Poloaj kamenoloma u irem kontekstu: Kamenolomi koji su se razvojem gradova nali unutar njihova tkiva (Braga, Creueta del Coll, Kartal, Pierres et vacances) imaju vee
19 Turner, 1998.; Kirkwood, 2001. 20 Detaljan popis primjera s osnovnim podacima dan je u Tab. I. Meu njima su i primjeri kamenoloma iz vlastite prakse: Hercegovac (2005.), Koromano (2007.), Zelenjak (2007.) i Ljubeica (2009.). 21 Gospodarsko znaenje eksploatacijskog polja jo je jedan od kriterija o kojem ovisi odabir odgovarajueg modela sanacije. Eksploatacijska polja nerijetko su vana gospodarska djelatnost regija u kojima se nalaze pa njihovo zatvaranje uzrokuje znaajne gospodarske krize, a podruja esto tako gube svoju osnovnu djelatnost. Odabirom modela sanacije potrebno je stoga, osim estetsko-ekoloke komponente, stvoriti pretpostavke za budui razvoj irega prostora na koji je biva eksploatacija imala utjecaj. U ovome radu kriterij gospodarskoga znaenja kamenoloma nije detaljnije analiziran. 22 Navedena 4 modela autorski su doprinos ovoga istraivanja, a proizlaze jedino iz primjera koji su analizirani. Potrebno je istaknuti da postoji mogunost i za uspostavljanje drukijih modela koji e se pokazati analizom nekih drugih primjera. Cilj ove kategorizacije nije uspostavljanje konanog i zatvorenog sustava, ve istraivanje i isticanje

Rjeavanje zadataka sanacije i prenamjene naputenih kamenoloma, u suvremeno doba, osim ekolokih kriterija treba zadovoljiti i brojne druge estetske, socijalne, ekonomske. Takvim prostorima mogue je pristupiti i kao mjestima s razvojnim potencijalom, a ne samo s teko zaljeivim devastacijama pejsaa. Originalne pejsae nemogue je reproducirati. Kreativnim i inovativnim pristupima u sanaciji mogue je uspostaviti nove prostorne odnose koji podjednako pridonose uklapanju u pejsa i stvaranju novog identiteta. Dosadanja istraivanja ovoga podruja usmjerena su preteito na metode tehnike i bioloke sanacije, naglaavajui problem ekolokog zagaenja ovakvih eksploatacijskih polja kao primaran.19 Sustavna istraivanja oblikovnih i funkcionalnih primjera sanacije kamenoloma nisu provoena. Ovim e se istraivanjem, analizom suvremenih primjera, sistematizirati razliiti prostorni odnosi kako bi se odredile osnovne smjernice za budue oblikovanje postrudarskih pejsaa. Na taj e se nain pomoi uspostavljanju jasnijih kriterija valoriziranja i ouvanja krajolika te mogunosti njegova oblikovanja. Nametnut e se novi pejsani kriteriji kod planiranja novih i saniranja ve postojeih rudarskih pejsaa u Hrvatskoj. Rezultati istraivanja moi e se primijeniti za planiranje buduih zahvata iskoritavanja i sanacije na podrujima eksploatacije u Hrvatskoj prilikom utvrivanja najprimjerenijih modela sanacije i prenamjene kamenoloma. Provedeno je istraivanje takoer doprinos skromnoj strunoj i znanstvenoj literaturi iz ovoga podruja, namijenjenoj primarno arhitektonskoj struci.

METODE METHODS
Analizirano je ukupno 20 suvremenih primjera kamenoloma iz literature i vlastite strune prakse.20 Kriteriji za odabir primjera bili su: Suvremeni primjeri nastali u posljednjih 20-ak godina; Najveim dijelom primjeri su publicirani u strunoj literaturi i u internetskim izvorima

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Modeli pejsane sanacije S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI 372-385 17[2009] 2[38]

PROSTOR

377

mogunosti za prenamjenu u javne ili komercijalne, odnosno profitabilnije sadraje. Njihov prostor moe postati gradivo zemljite. Za naputena eksploatacijska polja udaljena od urbanih centara mnogo je ei i primjereniji odabir nekoga od oblika bioloke sanacije (Biville, Hercegovac, Ljubeica). Planirano novo koritenje: Uz tehniku sanaciju (osiguranje stabilnosti pokosa) jedan je od najeih pristupa u planiranju prostora nekadanjih kamenoloma njihova prenamjena. Oblik i nain novoga koritenja bitan je preduvjet uspjenog oporavka pejsaa i uspostavljanja novih vrijednosti prostora. Primjeri ukazuju na razliite mogunosti prenamjene kao, na primjer, kamenolom Braga prenamijenjen u nogometni stadion, Cavae Romane u muzej kamena, Crazannes u odmorite uz autocestu, Hercegovac u izletniko-rekreacijski centar i sl. Pridodane vrijednosti: Kamenolomi su nakon zatvaranja prostori izgubljene vrijednosti. Svaki od oblika sanacije i prenamjene u razliitoj mjeri i obliku tijekom odreenoga vremena pridodaje im novu vrijednost. Analizirane su ove vrijednosti: ekoloka, estetska, funkcionalna, kulturna i povijesna. Tip intervencije: Glavno obiljeje razlikovanja pojedinih modela jest osnovni nain intervencije. Ona moe biti primarno ekoloka (Holderbank), arhitektonska (Braga, ROM), umjetnika (Montraker, Dionyssos) i pejsano-oblikovna (Creueta del Coll, sHostal, Zelenjak). Uspostavljen odnos prema kontekstu: Izdvajanjem ponuenih rjeenja, koja se u oblikovanju odnosa sa samim kamenolomom i okolnim kontekstom slue metodom kontrasta, naglaavanja i isticanja, te suvremene oblikovne interpretacije eli se ukazati na injenicu da je vrijeme mimikriranja i sakrivanja postrudarskih pejsaa prolost. Meu dvadeset analiziranih primjera samo je projekt za sanaciju kamenoloma Holderbank istaknuo
zajednikoga nazivnika koji bi pomogao pri utvrivanju jasnijih kriterija za odabir naina sanacije i prenamjene kamenoloma. 23 Primjeri modela rekultivacije pejsaa jesu kamenolomi: Biville, Holderbank, Koromano i Ljubeica. 24 Osiromaeno, esto i sasvim neplodno tlo, veliki nagibi i ugroena stabilnost terena, problemi navodnjavanja i ispiranja tla, nepristupanost, izloenost klimatskim utjecajima sve su to oteavajue okolnosti s kojima se susreu strunjaci pri procesu bioloke sanacije. Vremenski promatrano, pionirska sastojina moe se razviti za 30 do 40 godina, a za potpuni povrat autohtone sastojine trebalo bi od 120 do 140 godina. [Pranji, Mesec, 1992.] 25 Odabir metode bioloke rekultivacije ovisi o vrsti sirovine, nainu i veliini eksploatacije, a provodi se najee nakon osnovnih mjera tehnike sanacije terena (izvedba zavrnih kosina, terasiranje, osiguranje stabilnosti, ureenje i osiguranje rubova kamenoloma i sl.). Osnovne metode bioloke rekultivacije jesu: deponiranje pedolokih horizonata tla (ouvanje proizvodnog potencijala tla), preputanje prirodi, rekultivacija travama, sjetva travnih smjesa te sukcesivna sadnja autohtonog drvea i grmlja. [Denich, 1996.]

u svojim polazitima potrebu to veeg uklapanja u pejsa inzistiranjem na autohtonosti i preputanju tijeka obnove prirodi. Glavni autori koncepta sanacije i prenamjene: Ovim se kriterijem eli utvrditi koje su struke najzastupljenije u ponuenim rjeenjima i istaknuti vanost ukljuivanja arhitekata, pejsanih arhitekata i umjetnika u sline zadatke. Usporedbom primjera kamenoloma prema utvrenim osnovnim obiljejima21 ponueni su mogui modeli njihove sanacije i prenamjene (Tabl. V.).

MODELI OPORAVKA RECOVERY MODELS

Usporedbom ponuenih rjeenja sanacije i prenamjene kamenoloma analiziranih primjera prema navedenim kriterijima provedena je sistematizacija. Njen je rezultat postavljen odabir etiriju modela, odnosno konceptualnih pristupa u rjeavanju zadatka sanacije i prenamjene:22 1. 2. 3. 4. model: Rekultivacija pejsaa model: Perivojno preoblikovanje model: Interpolacija arhitekturom model: Land art umjetnika interpretacija.

Za razlikovanje pojedinog modela vaan je osnovni konceptualni pristup koji se oituje kroz tri osnovna obiljeja: odnos prema pejsau / irem prostornom kontekstu, planirano novo koritenje, osnovni tip (nain) intervencije. 1. model: Rekultivacija pejsaa23 Osnovni smisao ovoga modela jest vratiti prirodi oduzeto. Pejsanim saniranjem prostora naruenog dugogodinjom eksploatacijom tei se uspostavljanju ponovne prirodne ravnotee i vraanju u prvotno stanje ili barem ono najslinije njemu. Sam je postupak u tehniko-provedbenom smislu izuzetno zahtjevan i dugotrajan, a konani rezultat i uspjeh esto vrlo upitan.24 Ponovno uspostavljanje prirode na ovakvim podrujima najee treba potpomoi razliitim metodama bioloke sanacije, kao to su: dovoenje novih slojeva humusa, stabiliziranje trusnih podruja, odabir i sadnja odgovarajuih biljnih vrsta koje e omoguiti daljnju sukcesiju te vraanje i nastanjivanje razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta.

Sl. 4. Kamenolom Biville, Biville, Francuska Fig. 4 Biville quarry, Biville, France

Metode i tehnike bioloke rekultivacije mogu biti razliite.25 Proizlaze iz detaljne analize svakoga pojedinog kamenoloma, a cilj im je oplemenjivanje kamenoloma novom vegetacijom, uklapanje u okolni prirodni pejsa i ubrzavanje prirodnih procesa sukcesivnog obraivanja ogoljenih povrina. Takav pri-

378

PROSTOR

2[38] 17[2009] 372-385 S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI Modeli pejsane sanacije

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

stup maskiranja prirodnim ili preputanja prirodnoj sukcesiji primjenjuje se za naputena eksploatacijska podruja na kojima se ne planira novo koritenje ili ekonomski interes. Najee se radi o lokacijama udaljenim od urbanih sredina i okruenim prirodnim pejsanim prostorom. Njihova sanacija ima za cilj zacjeljivanje pejsane rane na nain uspostavljanja to manje suprotnosti izmeu prirodnog i devastiranog. Budue koritenje ovoga tipa saniranih prostora zasniva se na dopunskim edukativnim sadrajima i znanstvenim istraivakim projektima. Radi uspostavljanja to uspjenijih prirodnih ivotnih tijekova, njihov smisao nije privlaenje velikog broja novih korisnika koji bi mogli dovesti u pitanje i onako krhku prirodnu ravnoteu. vicarski kamenolom Holderbank Schmel26 dobar je primjer primjene ovoga modela. Nakon sedamdeset godina nesustavne eksploatacije vapna za potrebe oblinje industrije cementa na podruju od gotovo 28 hektara pristupilo se pejsanoj sanaciji. Planom predvienim za tu zonu ak su dvije treine obuhvata namijenjene za podruje zatienoga prirodnog rezervata. Za uspostavljanje prirodne ravnotee na poetku radova nadgradnje pojedina su polja prekrivana slojevima humusa kako bi se pomoglo u obnovi ekosustava i omoguio razvoj novih umskih zajednica. Specifinim nainima sadnje ostvareno je sprjeavanje erozije, a spontano formirani vodeni bazeni razmuljeni su i oieni. Zahvaljujui velikoj prirodnoj raznolikosti regije, podruje naseljava bogata flora i fauna koja se iri iz okolnih prostora. Jedinstvene formacije stijena koje su zaostale po zatvaranju kamenoloma ostale su izloene te stvaraju impresivnu sliku i doivljaj. Posebna su zanimljivost, u kamenim slojevima pronaeni i prezentirani, brojni fosilni ostaci, zahvaljujui kojima je itavo podruje poprimilo i edukacijski karakter s nizom prilagoenih programa. Proces rekultivacije pejsaa trajao je gotovo dvadeset godina (1975.-1995.), prolazei kroz razliite pomno praene etape, a osnovni je cilj bio poboljanje kvalitete biotopa itavog podruja koristei metode koje se odnose izrazito obzirno prema prirodi. Za navedeno podruje potvren je status zatite i odreen itav niz pravila i mjera za zatitu, unaprjeenje i promociju pejsaa.27 Schmel je danas postao ogledni model potpore zatite okolia (Sl. 3.). Jo jedan od primjera modela rekultivacije pejsaa jest kamenolom Biville28 u Francuskoj, koji je od poetka radova na vaenju kamena postotak dobiti izdvajao za krajnju pejsanu sanaciju. Po zavretku eksploatacije grad Biville odluio je sanirati i oplemeniti podruje ukupne povrine 7 hektara. Osmiljeno je jednostavno rjeenje kojemu je metoda bioloke rekultivacije bila vanija od

konanoga oblikovanja. Promiljena je posebna strategija sadnje. Pripremljeno je i oporavljeno tlo te osmiljen proces dugotrajnog poumljavanja pomno odabranom vegetacijom prilagoenom tekim uvjetima siromanog tla i velikih strmina. Razliitim vrstama vegetacije (niska, grmolika i visoka), usklaenim s okolnim pejsaem, svladana su tehnika i mehanika ogranienja lokacije. Najupeatljiviji dio kamenoloma je impresivna okomita stijena (45040 m), glavni podsjetnik na nekadanji kamenolom, koja je ostala vidljiva i prua se nad plohom umjetnog jezera (3,5 ha). Uspostavljeno je nekoliko pristupa i stubita, poribljeno jezero, te oblikovani molovi za ribie i posaene vodene biljke (Sl. 4.). 2. model: Perivojno preoblikovanje29 Svjesni da je jednom oduzeto od prirode nemogue u potpunosti ponovno vratiti, mnogi suvremeni primjeri sanacije postrudarskih pejsaa oslanjaju se na metode preoblikovanja odnosno stvaranja potpuno novih prostorno-pejsanih obiljeja i sadraja. Prostori disharmonije i poremeenih skladnih prirodnih odnosa nude mnogo veu slobodu za djelovanje, potiu imaginaciju pejsanih arhitekata i projektantski su izazov. Prenamjenom nekadanjih kamenoloma u perivoje i/ili rekreacijska podruja osim novog oblikovanja udahnjuje im se i nova namjena koja olakava budue koritenje i ekonomsku opravdanost. Kompozicija vegetacijskih elemenata, a esto i modelacija terena, ovdje ne polazi samo od tehniko-biolokih zahtjeva ve i od oblikovnih predodbi, budueg koritenja i potrebe stvaranja novog ambijenta i identiteta.

Sl. 5. Kamenolom Centera del Croscat, Olot, panjolska Fig. 5 Centera del Croscat quarry, Olot, Spain

panjolski primjer kamenoloma Centera del Croscat30 nastao je na vulkanu Garrotx kod mjesta Olot na podruju parka prirode vulkanske zone (Zona Volcnica de la Garrotxa) u Kataloniji. Nakon njegova zatvaranja, u padini vulkana zaostao je oiljak dubine 25 metara, koji je prijetio da se probije u krater samog vulkana. Regionalna vlada Katalonije odluila je 1993. godine napraviti projekt revitalizacije oteenog podruja u obuhvatu od sedam hektara. Tim arhitekata, znanstvenika i umjetnika predloio je projekt koji e stabilizirati i preoblikovati pejsa. U procijep nekadanjega kamenoloma interpolirana je kruna pozorni26 Ovaj primjer kamenoloma nalazi se u Schmelu, naselju s oko 700 stanovnika, smjetenom 15-ak km sjeverozapadno od Zricha. [Rosell, 2001: 84-89] 27 Financiranje ovoga zahvata provedeno je kao zajedniki projekt drave, opine i znanosti u podruju zatite prirode. Tvornica cementa HCB koja je eksploatirala podruje uloila je i dodatna sredstva za sluaj da ona predviena za obnovu podruja ne budu dostatna. [Stckli, Kienast & Koeppel, 1995.] 28 Primjer kamenoloma nalazi se u naselju Biville s oko 400 stanovnika, u blizini grada Pointe de La Hague u Normandiji. [Bruel, Delmar, 1993: 214-219]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Modeli pejsane sanacije S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI 372-385 17[2009] 2[38]

PROSTOR

379

ca i razgledna platforma. Potporni zidovi formirani su ploama od korten elika, a putovi koji omoguavaju kretanja po terasastom kamenolomu i povezuju ga s okolnim prostorom i poljima izvedeni su takoer od elinih ploa. Kao i kod mnogih drugih projekata, ni ovdje nije bilo mogue zalijeiti pejsa ili ga sakriti vegetacijom. Za njegovo reintegriranje u okoli odabran je primjereniji nain novo preoblikovanje. Njegova sanacija nije ograniena na bioloke mjere. Oblikovnom interpretacijom, uz koritenje arhitektonskih sredstava, naglaena je ve ionako prisutna artificijelnost prostora, a ostvarene su njegove nove kulturne, socijalne i estetske kvalitete (Sl. 5.). Cilj projekta sanacije kamenoloma sHostal, Ciutadella31 na Minorci u panjolskoj bilo je preoblikovanje pejsaa i njegova prenamjena u prostore javnih i kulturnih sadraja kao proirenje turistike ponude regije. Kamenolom karakteristian po nainu iskapanja, pravilnim ortogonalnim konkavnim prazninama u ravnom terenu, podijeljen je u dva razliita prostorna segmenta kojih su obiljeja odreena tehnologijama vaenja kamena tijekom povijesti. Stari kamenolom runo iskoritavan usitnjenijeg je mjerila. Rupe u terenu plie su i manje, njihov raspored je naizgled sluajan, a putanja kretanja unutarnjim prostorima pretvara se u labirint. Njegova je vrijednost prije svega doivljajna, kroz stvorene oblike i praznine. Mjerilo i niska vegetacija koja uspijeva na vlanome tlu odaju sliku romantinog vrta zatvorenog, introvertiranog i tihog. Prepoznavi specifinosti ovih prostora, prijedlog je predvidio stvaranje novoga botanikog vrta s nizom tematskih podcjelina (kamenolom hrasta crnike, kamenolom pinije, kamenolom treanja, kamenolom smokava, plato badema, plato limuna). U dijelu novoga kamenoloma koji se iskoritavao strojno predloeni su sadraji veeg mjerila (teatar, pomina scena, parkiralite, kamenolom sjena, zatvorena soba, kamenolom totema). Posljednji dio kamenoloma, kojega je dubina 25 metara, pretvoren je u veliko kazalite na otvorenom. Projekt ureenja kamenoloma sHostal posluio je kao pilot-projekt za sline zahvate na otoku Minorca (Sl. 6.).

kamenolomi, koji su se nekad nalazili na periferiji grada, sada postaju sastavnim dijelom njegova tkiva. Zatoen unutar gradske strukture, njihov prostor u mnogim sluajevima postaje posebno zanimljivo graevno podruje za razliite nove namjene i uporabe. Neuobiajenom ekspresivnou za gradsku situaciju, u ovom sluaju, oni postaju vie izazov negoli problem, a njihovo novo koritenje predmet je istraivanja arhitektonsko-urbanistikih natjeaja i projekata. Bez tenje da se prirodi, u doslovnom smislu, vrati oduzeto, ovakvi pristupi s najmanje prirodnih vegetacijskih elemenata ostvaruju preoblikovanje devastiranih podruja gotovo iskljuivo arhitektonskim elementima. Izdubljeni prostori nekadanjih kamenoloma postaju prostorne ljuske za stvaranje novih elemenata grada, a u ovisnosti o njihovoj veliini i poloaju mogu udomiti najrazliitije gradske funkcije. I dok se u primjerima pejsane rekultivacije s razlogom moe postaviti pitanje ekonomske opravdanosti postupka sanacije, u ovim je sluajevima ona viestruko prihvatljiva jer koristei naputene prostore nekadanje eksploatacije, stvara nova prostorna arita, centre dogaanja i polove buduega razvoja. Tako, na primjer, na potpuno arhitektonski nain, prenamjeni i preoblikovanju nekadanjega kamenoloma u Cap dAil u predgrau Monacau u Francuskoj33 pristupa arhitekt Jean Nouvel pretvorivi ga u suvremen hotelski sklop. Teren izgubljen nekadanjom eksploatacijom on ispunjava suvremenom arhitekturom, kojom novim volumenom u prirodi nadomjetava ono to joj je nekada zbog iskoritavanja kamena bilo oduzeto. Prepoznajui vrijednost prirodne topografije terena, on terasastim stupnjevanjem pojedinih arhitektonskih volumena postie visoku kvalitetu svake od arhitektonskih jedinica, istovremeno stvorivi nov pejsani element padine brijega. Korisnici hotela u svakom su trenutku svjesni povijesti prostora u kojem se nalaze i snage kamenoloma koji ih je udomio. Svaka od smjetajnih jedinica dilatirana je od netaknute stijene naputenoga kamenoloma tako da njegova ploha i tekstura jo uvijek dominiraju, ovoga puta kroz doivljaj iz interijera. Lakoa i transparentnost arhitekture, ostvarena prozranou konstrukcije i ostakljivanjem proelja, uvelike pridonosi osjeaju uklopljenosti u zadani kontekst. Gornje krovne terase rijeene su u obliku krovnih vrtova pa je i tako uspostavljena veza izmeu prirodnog i stvorenog. Nekada je brdo bilo pretvoreno u kamenolom, a danas mu je ponovno vraen njegov izvorni oblik pomou arhitekture (Sl. 7.). Projektom revitalizacije kamenoloma Cavae Romane u Vinkuranu kod Pule u Istri, autorskog tima Kostreni i Krebel, predvien je
Sl. 6. Kamenolom sHostal, Ciutadella, Minorca, panjolska Fig. 6 sHostal quarry, Ciutadella, Minorca, Spain

3. model: Interpolacija arhitekturom32 irenjem gradova i urbaniziranih podruja

29 Primjeri modela perivojnog preoblikovanja jesu ovi kamenolomi: Croscat, Crazannes, Creueta del Coll, Hercegovac, sHostal, Zelenjak. 30 *** 2007. 31 Rosell, 2001: 91-107 32 Primjeri modela interpolacije arhitekturom jesu ovi kamenolomi: Braga, Cavae Romane-Vinkuran, Pierres et vacances housing, Santa Lucia, urkovo, Kartal, Magheramorne, ROM 33 Zaera, 1998: 132-141

380

PROSTOR

2[38] 17[2009] 372-385 S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI Modeli pejsane sanacije

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tabl. I. Osnovna obiljeja modela: Rekultivacija pejsaa Table II Basic features of models: Landscape recultivation
Tip eksploatacije rastresiti sirovina za graevinske materijale (tehn.-gra. kamen) Poloaj Odnos prema kontekstu Oblik intervencije Novo koritenje Pridodane vrijednosti

uklapanje udaljen od u pejsa, veih urbanih mimikrija cjelina, u pejsanom prostoru

ekoloke bez koritenja sadnja preteito ( funkcionalne) autohtone vegetacije edukacija ( estetske) uvoenje elemenata znanstvene svrhe vode ( vienamj. plato) ( ribolov, planinarenje, biciklizam)

(Napomena: U zagradi su oznaena ona obiljeja koja nisu presudna za pojedini model, ali se u analizi spominju.)

Tabl. II. Osnovna obiljeja modela: Perivojno preoblikovanje Table III Basic features of models: Landscape remodelling
Tip eksploatacije kompaktan: arhit.gra. kamen rastresiti: sirovina za graevinske materijale (tehn.gra. kamen) Poloaj Odnos prema kontekstu Oblik intervencije sadnja vegetacije modeliranje terena ureenje (komunikacija, podzida, urbane opreme) postavljanje skulptura uvoenje elemenata vode (umjetno jezero, bazen) arhit. graevine (odmorite, trg, ugostiteljstvo) Novo koritenje izleti rekreacija gradska okupljanja tematski vrtovi (botaniki, umjetniki, skulptura i sl.) Pridodane vrijednosti ekoloke estetske funkcionalne kulturne povijesne

telja, izgraen u Portugalu, 50 km sjeverno od grada Porta, za potrebe Europskoga nogometnog prvenstva 2004. godine na mjestu nekadanjega kamenoloma Monte Castro. Arhitekt Eduardo Souto de Moura usjekao je stadion u konkavu kamenoloma iskoristivi mogunost dvostrano orijentiranog gledalita, otvorenog pogleda na ouvanu vertikalnu stijenu nekadanje eksploatacije s jedne strane i udaljeni pogled na grad i okolicu s druge strane. Stadion poznat i pod imenom Kamenolom smatra se jednim od najoriginalnijih i najljepih sportskih graevina ove vrste.
4. model: Land art umjetnika interpretacija36 Kamenolomi nastaju kao nesvjesna arhitektura oblikovana prostorima ocrtanim impresivnim mjerilom volumena i teksturama urezanim dugogodinjim preciznim radom ljudskih ruku i strojeva. Moda ih je ba zato umjetnost esto prepoznavala kao vrijednost, kroz njihovu ljepotu i sklad, traei u njima mjesta vlastita izraavanja, prostore otvorenih galerija i parkova skulptura,37 privremenih i trajnih umjetnikih intervencija. Ta tenja postaje posebno izrazita pojavom land arta kada devastirani pejsai industrijskoga doba postaju omiljena mjesta stvaranja avangardne (pejsane) umjetnosti. Ovaj model nema za cilj pobuivanje osjeaja nostalgije prema originalnim obiljejima nekadanjeg mjesta, ve nastoji ukazati na snagu umjetnikog djela i akcije kao pokretaa za oporavak razorenih pejsaa.38 Neoekivanom upotrebom vegetacije, poigravanjem s morfologijom terena i esto upotrebom zaostalih elemenata nekadanjega industrijskog koritenja kao gradbenim elementom privremenih ili trajnih instalacija umjetnici stvaraju nove znakove (orijentire) u prostoru. Tako nastaje potpuno nov kontekst razliitih znaenja i poetike. Njihovo koritenje vrlo je razliito od istaknutih vidikovaca do doivljajne scenografije, a njihov cilj odailjanje vieznane umjetnike poruke. Julije Knifer u kamenolomu u Tbingenu izvodi meandar-projekt u uvjetima drukijim od dotadanjih. elja mu je napustiti atelje i stvarati u novim ne unaprijed stvorenim prostornim i vremenskim dimenzijama. Njegovim istraivanjima u podruju totalnih graninih situacija boje, forme i ideje tim su projektom omogueni novi impulsi u smislu aktiviranja 34 http://www.istra- istria.hr/fileadmin/dokumenti/novosti/sjednice_poglavarstva_2005/68/68-03.pdf 35 Souto Moura Arquitectos, 2004. 36 Primjeri modela land art umjetnike interpretacije jesu ovi kamenolomi: Creueta del Coll, Montraker-Vrsar, Tbingen i Dionyssos. 37 Jedan od primjera parka skulptura nastao je u nekadanjemu rimskom kamenolomu na poluotoiu Montraker u Vrsaru. U njemu se od 1991. godine organizira ljetna kola kiparstva, a kiparski radovi ostaju postavljeni u samome kamenolomu ili u Vrsaru i Funtani.

vidljiv u gradu kamenolom uz manja isticanje, naselja, naglaavanje lako dostupan iz novo preoblikovanje gradova

Tabl. III. Osnovna obiljeja modela: Interpolacija arhitekturom Table IV Basic features of models: Architectural interpolation
Tip eksploatacije kompaktan: arhit.gra. kamen Poloaj u gradu u neposrednoj blizini grada Odnos prema kontekstu Oblik intervencije Novo koritenje sport i rekreacija kultura (muzej, opera) turizam tematski vrtovi Pridodane vrijednosti funkcionalne estetske kulturne povijesne

izgradnja arhit. vidljiv graevina kamenolom isticanje, naglaavanje suvremeno arhit. oblikovanje kontrast

Tabl. IV. Osnovna obiljeja modela: Land art umjetnike interpretacije Table V Basic features of models: Land art artistic interpretations
Tip eksploatacije kompaktan: arhit.gra. kamen Poloaj Odnos prema kontekstu Oblik intervencije umjetnika (land art, skulptura, slika) Novo koritenje park skulptura umjetnika instalacija Pridodane vrijednosti estetske kulturne

u gradu kontrast izvan grada

fleksibilan program prenamjene, otvoren za razliite nove namjene od muzeja kamena i parka skulptura do auditorija kulturnih dogaanja te sportsko rekreativnih aktivnosti i ugostiteljstva. Autori istiu vrijednost prostora upravo u njegovoj postojeoj prirodnoj ljepoti i vanost uspostavljanja simbioze novih prostornih intervencija (arhitektonskih graevina) i prirodnoga konteksta. Arhitektura mora na neki nain uiti od svog okruenja, odnosno ona postaje reinterpretacija ili preformulacija prirode ili konteksta. Kamuflaa kao oblikovno sredstvo odabrano je radi artikulacije interakcije prirode i onog to je konstruirano.34 Jo jedan od impresivnih primjera modela interpolacije arhitekturom jest nogometni stadion u gradu Braga35 za trideset tisua gleda-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Modeli pejsane sanacije S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI 372-385 17[2009] 2[38]

PROSTOR

381

inae pasivnih potroaa umjetnosti. Akcent projekta ne stavlja se, dakle, na krajnji proizvod rada, nego na kompleksnost dogaanja.39 Platno veliine 2030 m s karakteristinim Kniferovim meandrom postavljeno je na vertikalnu stijenu kamenoloma. Land art (environmental sculpture) park Dionyssos40 nastao je na prostoru antikih kamenoloma u Attici u Grkoj. Stari kamenolom mramora preoblikovan je radom arhitekta Kouzoupisa i umjetnice Gollanda u jedinstvenu umjetniku atrakciju. Iskoriten je kamen, infrastruktura, dijelovi pogona i zgrada zaostali nakon zatvaranja kamenoloma. Odabirom komada mramora u tehnici suhozida izgraen je nov prostor malih graevina, staza i padina na umjetnim breuljcima nastalim odlaganjem suvinog materijala nekadanje eksploatacije. Mekom, amorfnom, gotovo prirodnom estetikom umjetniki je intervenirano u prostor nekadanjega tehnikog i grubog iskoritavanja. Intervencija je kroz mjerilo (protee se na prostoru od ak 3,5 ha) i materijal uspostavila odnos s nekadanjim kamenolomom, ali i okolnim kulturnim krajolikom kojim dominiraju suhozidi slinoga karaktera.

ZAKLJUAK CONCLUSION
Mjesta izloena eksploataciji esto doivljavamo kao drastino istroen, uniten ili teko zaIjeiv pejsa. No osim ekoloke komponente, takvi prostori posjeduju i onu estetsku. I dok bi ih neki nazvali nepopravljivom devastacijom pejsaa, postoje i oni koji u njima pronalaze skrivenu ljepotu, pa upravo na tome tragu nastaju suvremeni primjeri njihove sanacije i prenamjene. Istraivanje je pokazalo da planiranje prostora naputenih kamenoloma treba biti uzorno (posebno). Svaki je od takvih prostora jedinstven, a pri njegovu rjeavanju potrebno je postii uravnoteen odnos izmeu socijalnih, ekonomskih i ekolokih sastavnica. U razvoj postrudarskih pejsaa ukljuuju se razliite struke, a udio arhitektonske i umjetnike prevladava u analiziranim rjeenjima. Pokazatelj je to injenice da razvoj ovakvih novih kulturnih pejsaa zahtijeva avangardnost i kreativnost, te da proces njihove obnove treba teiti inovativnim rjeenjima i novim mogunostima.41
38 Rosell: 2001. 39 Makovi, 2001: 76 40 http://sculpture.org/documents/parksdir/p&g/ diony/diony.shtml 41 Ta su polazita ujedno i neke od glavnih smjernica za oblikovanje postrudarskih pejsaa utvrenih na Kongresu IBA 2009.: Opportunity: Post-Minning Landscape. [http: //www.iba-see.de/downloads/12518305537720492/6967 /thesen]

Rezultati su potvrdili da projekti sanacije i prenamjene kamenoloma mogu prostoru pridodati viestruke vrijednosti. Ekoloke se odnose na oporavak tla, uspostavu biljnih zajednica i ukupnih ekosustava (Biville, Holderbank, Ljubeica), estetske na oblikovanje i unaprjeenje vizualnih perceptivnih komponenti prostora koji moe postati nov prepoznatljivi orijentir (Croscat, Crazannes, Kartal, Pierres et vacances, Dionyssos, Tbingen). Funkcionalnom nadgradnjom omoguava se privoenje prostora kamenoloma razliitim novim nainima koritenja (Braga stadion, Cavae Romane muzej, Crazannes odmorite autoceste, Creueta del Coll gradski park, Hercegovac rekreacijski centar, sHostal botaniki vrt i kazalite, Pierres et vacances hotelski sklop, ROM opera na otvorenome, urkovo centralni javni gradski sadraji), a kulturne vrijednosti pridodaju se novim muzejima (Cavae Romane, Vinkuran), parkovima skulptura/izlobama (Montraker, Dionyssos, Tbingen), te kazalitima i otvorenim scenama (Croscat, sHostal, ROM). Promoviranjem vrijednosti i tehnologija povijesnih kamenoloma (Cavae Romane, Crazannes, sHostal), te ouvanjem i novim koritenjem tekovina industrijskoga doba (vidljive stijene kamenoloma u konanoj sanaciji), naglaavaju se povijesne vrijednosti i stvaraju posebna mjesta novoga identiteta koji povezuje prolost i budunost. Na taj je nain pokazano da se budue koritenje naputenih kamenoloma moe, izmeu ostalog, promatrati i kao potencijalni generator novoga razvoja te prostor posebne estetike i umjetnikog stvaralatva. Mogue im je pristupati kao mjestima s povijeu, s priom koju treba nastaviti, a ne nuno sakriti. Sistematizacijom ponuenih rjeenja analiziranih primjera utvren je mogui odabir izmeu etiri osnovna modela sanacije i prenamjene (rekultivacija pejsaa, perivojno preoblikovanje, interpolacija arhitekturom, land art umjetnika interpretacija), koje ne treba shvatiti kao konaan okvir, ve otvoreni sustav koji se moe dopunjavati i drugim modelima koji bi proizali iz proirenog istraivanja i analize nekih drugih primjera. Predloena podjela proizlazi iz potrebe utvrivanja osnovnih smjernica za odabir razliitih konceptualnih pristupa prilikom rjeavanja zadataka sanacije i prenamjene kamenoloma. Oito je da se postupno mijenja nae poimanje lijepoga pejsaa te se razvija svijest o ljepoti u prirodi koja prihvaa tragove destrukcije kao tragove i svjedoke kulturnoga djelovanja ovjeka. Na taj nain prostori koje smo donedavno smatrali devastacijom mogu postati jedinstvenim mjestima socijalnih, kulturnih i umjetnikih vrijednosti. Oni istovremeno predstavljaju poseban pejsa, arhitektonski prostor i monumentalnu skulpturu.
Sl. 7. Kamenolom Cap dAil , Francuska Fig. 7 Quarry at Cap dAil, France

382

PROSTOR

2[38] 17[2009] 372-385 S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI Modeli pejsane sanacije

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tabl. V. Pregled analiziranih primjera Table V Overview of analyzes examples

Poloaj izvan grada

Poloaj u gradu

Tip eksploatacije

Novo koritenje

Tip intervencije

Odnos prema kontekstu

Godina (* realizacija) 2003.* 4 1990.* 7 2005. 3 1993.* 1 1997.* 1987.* 4 2005. 1980.*

Braga

Braga, Portugal

arhit. intervencija

sport (nogometni stadion)

funkcionalne estetske

vidljiv kamenolom vizure prema gradu suvremeno oblikovanje uklapanje u pejsano okruenje

Souto Moura Arquitectos arhitekti

Biville

Pointe de la Hague, Francuska

poumljavanje ureenje jezera min. interv. graenjem (urbana oprema i komunikacije) arhit. intervencija

bez koritenja ( ribolov)

ekoloke estetske (funkcionalne) funkcionalne estetske povijesne kulturne ekoloke funkcionalne estetske kulturne

Bruel, A.-S.; Delmar Ch. pejsani arhitekti

Cavae Romane / Vinkuran

Vinkuran, Istra, Hrvatska

kultura (muzej kamena) sport i rekreacije, turizam izletniki centar vienamjenska pozornica

vidljiv kamenolom isticanje suvremeno oblikovanje vidljiv kamenolom isticanje, naglaavanje

Kostreni, Krebel arhitekti

Croscat

Olot, panjolska

modeliranje terena ureenje komunikacija, podzida, urbane opreme scena

Figueras, M. agronom; Bramon, A. Serra arhitekt; Vila, X. biolog; Vil, L. kipar Lassus, B. pejsani arhitekt

Crazannes

Crazannes, Francuska

modeliranje terena (dodatna iskapanja) ureenje komunikacija ureenje odmorita, autoceste sadnja vegetacije postavljanje skulptura izgradnja bazena i trga

odmorite uz autocestu tematski vrtovi

funkcionalne estetske povijesne

vidljiv kamenolom isticanje, naglaavanje vidljiv kamenolom novo oblikovanje

12

Creueta del Coll

Barcelona, panjolska

P/ U

javni gradski rekreacijski park s vanjskim bazenima park skulptura

funkcionalne estetske

Bohigas, O.; Martorell, J.; Mackay, D. arhitekti Chillida, E.; Lichtenstein, R.; Ellsworth, K. kipari

7 8

Dionyssos Hercegovac

Attica, Grka Orahovica, Hrvatska

U P +

A G

umjetnika intervencija (environmental art) sadnja vegetacije ureenje komunikacija ureenje umj. jezera ureenje rekreac. platoa arhit. graevine (ugost.) poumljavanje ureenje vodenih povrina

land-art park skulptura rekreacijsko-izletniki centar

estetske kulturne ekoloke estetske funkcionalne

uklapanje novo oblikovanje

Gollanda, N. kipar 1995.* Kouzoupis, A. arhitekt Gaparovi, S.; Sulji, A. arhitekti

3,5 15

Holderbank

Schmel, vicarska

bez koritenja edukacija

ekoloke

uklapanje

Koeppel, H.-D. pejsani arhitekt

28

Povrina (ha)

Pridodane vrijednosti

Lokacija

MODEL

Autor

Ime

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Modeli pejsane sanacije S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI 372-385 17[2009] 2[38]

PROSTOR

383

Poloaj izvan grada

Poloaj u gradu

Tip eksploatacije

Novo koritenje

Tip intervencije

Odnos prema kontekstu

Godina (* realizacija) 1996.* 8 2006. 2007. 1991. 1991.* 1999.* 1975. 2005.* 1

10

sHostal

Minorca, panjolska

sadnja vegetacije ureenje komunikacija scena

botaniki vrt tematski vrtovi kultura (kazalite, izlobe) rekreacijska zona s jezerom

ekoloke kulturne povijesne estetske funkcionalne ekoloke

vidljiv kamenolom isticanje, naglaavanje vidljiv kamenolom isticanje, naglaavanje

Bennassar, M.; Pallars, V.; Vilardell, J. E.; Sauleau, L. arhitekti Hadid, Z. arhitekt

11

Kartal

Istanbul, Turska

arhit. intervencija ureenje jezera

555

12

Koromano

Koromano, Istra, Hrvatska

sadnja vegetacije ureenje komunikacija ureenje vienamjenskog platoa sadnja vegetacije ureenje komunikacija umjetnika intervencija (skulptura) arhit. intervencija

neodreeno koritenje (vienamjenski plato) bez koritenja (planinarenje, biciklizam) park skulptura kiparska kola turizam (hotelski sklop)

uklapanje ekoloke funkcionalne estetske funkcionalne ekoloke uklapanje

Gaparovi, S. arhitekt

40

13

Ljubeica

Ljubeica, Hrvatska Vrsar, Hrvatska Cap dAil, Monaco, Francuska Caserta, Italija

Gaparovi, S.; 2009. Premui, M. arhitekti

30

14

Montraker / Vrsar Pierres et vacances

estetske kulturne povijesne estetske funkcionalne

vidljiv kamenolom naglaavanje vidljiv kamenolom suvremeno oblikovanje vidljiv kamenolom suvremeno oblikovanje vidljiv kamenolom naglaavanje Nouvel, J. arhitekt

15

1,5

16

Santa Lucia

arhit. intervencija

turizam (hotel, resto- estetske funkcionalne ran) sport i rekreacija tematski vrtovi izloba

Glew, J. arhitekt

12

17

Tbingen

Tbingen, Njemaka St. Margarethen, Austrija Klanjec, Hrvatska

umjetnika intervencija

Knifer, J. umjetnik

18

ROM

arhit. intervencija

kultura (opera na otvorenom)

estetske kulturne

vidljiv kamenolom suvremeno oblikovanje uklapanje novo oblikovanje

AllesWirdGut Architektur ZT GmbH arhitekti

0,5

19

Zelenjak

sadnja vegetacije ureenje komunikacija umjetno jezero rekreacijski plato arhit. graevine (ugost.) arhit. intervencija

izletnikorekreacijski centar

ekoloke funkcionalne estetske

2007. Gaparovi, S.; Lua, M.; Premui, M. arhitekti

20

20

urkovo

Kostrena, Rijeka, Hrvatska

javni gradski sadraji estetske funkcionalne

vidljiv kamenolom suvremeno oblikovanje

Bodroi, Z.; 1997. Novoselec, D. arhitekti

Tuma: MODEL: R rekultivacija pejsaa, P perivojno preoblikovanje, A interpolacija arhitekturom, U land-art umjetnika interpretacija TIP EKSPLOATACIJE: A arhitektonsko-graevinski kamen (eksploatacija kompaktnog tipa, piljenje vaenje kamena u blokovima) G kamen za proizvodnju graevinskog materijala (tehniko-graevni kamen, eksploatacija rastresitoga tipa, miniranje i drobljenje vaenje usitnjenog agregata)

Povrina (ha)

Pridodane vrijednosti

Lokacija

MODEL

Autor

Ime

384

PROSTOR

2[38] 17[2009] 372-385 S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI Modeli pejsane sanacije

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Literatura Bibliography

Izvori Sources

1. Boettger, S. (2002.), Earthworks: Art and the Landscape of the Sixties, University of California Press, Ltd., London 2. Boi, N.; Gaparovi, S. (2008.), Iba Emscher Park Kreativni pristup industrijskom naslijeu 1 Regije Ruhr u Njemakoj, Informatica museologica, 38: 6-21, Zagreb 3. Bruel, A-S.; Delmar, Ch. (1993.), Territories, reconversion dun site sterile, Pages Paysages, 4: 214-219, Paris 4. Denich, A. (1996.), Tehnika i bioloka rekultivacija povrinskih kopova mineralnih sirovina, Znanstveno-struni skup Zatita prirode i okolia i eksploatacija mineralnih sirovina, 1996., Varadin, Hrvatsko ekoloko drutvo, Zagreb 5. Fierro, A. (1999.), Buttes-Chaumont Life and History of the 19th Arrondissement, Paris: Editions Hervas: 80-100, Paris 6. Kirkwood, N. (2001.), Manufactured Sites Rethinking the post-Industrial Landscape, Taylor & Francis, New York 7. Makovi, Z. (2001.), Junije Knifer, Meandar, Zagreb 8. Peri, S.; Medak, J.; Pila, I.; Vrbek, B.; Tijardovi, M. (2009.), Prvi rezultati istraivanja mogunosti revitalizacije kamenoloma Oura i autohtonim vrstama drvea i grmlja, umarski list, 133 (5-6), Zagreb 9. Pranji, J.; Mesec, J. (1992.), Revitalizacija kamenoloma Srednji Lipovac, Rudarsko-geoloko-naftni zbornik, 4: 99-104, Zagreb 10. Rosell, Q. (2001.), Afterwards Remaking Landscapes, Editorial Gustavo Gili, Barcelona 11. Sijmons, D.; Hazendonk, N.; Girot, Ch.; Hall, M. (2008.), Greeting from Europe: Landscape & Leasure, 010 Publishers, Rotterdam

12. Souto Moura Arquitectos (2004.), Football Stadium in Braga, Detail, Roof structures, 7+8: 828-834, Mnchen 13. Stckli, Kienast & Koeppel (1995.), Alter Steinbruch Neue Perspektiven, Die Rekultivierung des Steinbruchs Schmel in Holderbank und seine Zukunft, HCB, Siggenthal 14. Stckli, V. (2002.), Abbagebiete im Einklang mit Natur und Landschaft, Rekultivierug Steinbruch Musital, Holcim, Zrich 15. Turner, T. (1998.), Landscape Planning and Environmental Impact Design, Routledge, New York 16. Tuar, B. (2002.), Kamenolomi i okoli, Graevinar, 54: 355-363, Zagreb 17. Weilacher, U. (1999.), Between Landscape Architecture and Land Art, Birkhser, Basel 18. Zaera, A. (1998.), Pierres et vacances housing Cap DAil, France, El Croquis, 65/66, Madrid 19. *** (1995.), Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina, Narodne novine, 35, Zagreb 20. *** (2005.), Idejno rjeenje sanacije i prenamjene kamenoloma Hercegovac u Orahovici, Ask Atelier d.o.o., Gaparovi, S.; Sulji, A. (autori), Zagreb 21. *** (2007.), Territories: Contemporary European Landscape Design, [ur.: Disponzio, J.; Treib, M.; Bellmunt, J.], Spacemaker Press, Washington 22. *** (2008.a), Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb 23. *** (2008.b), Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti RH (konaan nacrt revizije), Republika Hrvatska Ministarstvo kulture, Zagreb 24. *** (2009.), Zakon o rudarstvu, Narodne novine, 75, Zagreb

Internetski izvori Internet Sources 1. 2. 3. 4. 5. http://butteschaumont.free.fr/ http://www.europe-cities.com/en/786/austria /vienna/place/24393_tuerkenschanzpark/ http://habitarportugal.arquitectos.pt/img/proj ects/06_plan.jpg http://www.iba-see.de/downloads/125183055 37720492/6967/thesen http://www.inspektorat.hr/dirhweb/Pages/Ele ktroenergetikaRudarstvoPosude/Rudarstvo/ne legalnaEksploatacija.aspx http://www.istra- istria.hr/fileadmin/dokumenti/novosti/sjednice_poglavarstva_2005/68/68 -03.pdf http://www.pp-medvednica.hr http://sculpture.org/documents/parksdir/p&g /diony/diony.shtml http://www.uncp.edu/home/rwb/hst329_ p6.html

6.

7. 8. 9.

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Sl. 2. Sl. 3. Sl. 4. Sl. 5. Sl. 6. Sl. 7. *** 2005. http://www.uncp.edu/home/rwb/hst329_ p6.html Stckli, i sur., 1995. Bruel, Delmar, 1993. *** 2007. Rosell, 2001. Zaera, 1998.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Modeli pejsane sanacije S. GAPAROVI, A. MRA, L. PETROVI 372-385 17[2009] 2[38]

PROSTOR

385

Saetak Summary

Landscape Models of Reclamation and Conversion of Quarries

Recovering Landscapes
The architectural profession has increasingly been taking interest in great transformation spaces of the late 20th century, that is, the sites of former industrial and mining regions which have been stripped of their primary function and are in the process of great reconstructions in terms of economy, space and landscape. The landscapes which have throughout history been sacrificed for spaces of production and exploitation are experiencing renewal. The research presented in this paper is related to the topic of landscape recovery and reclamation of quarries, or more precisely, the surface exploitation of stone which potentially has one of the most negative impacts of landscape. In Croatia there are various examples of field exploitation which can be found at inappropriate locations (national parks, nature parks and protected landscapes). There are also a great number of illegal and unplanned sites of stone exploitation, and regardless of the existence of legal obligations there are almost no examples of completed reclamation projects. Recovery of exploited fields could be found in some historical examples well known 19th century European parks (Parc des Buttes Chaumont, Paris; Trkenschanzpark, Vienna). Mid-20th century brought new initiative for launching project on landscape rehabilitation (Land-reclamation, Earthworks: Land Reclamation as Sculpture, USA, the 1960s) and the most recent international examples point to a certain trend of new ways of considering post-mining landscapes (IBA: Emscher Park, 1989; Frst-Pckler-Land, 2000). The main goal of the research is to show that contemporary spatial planning of deserted quarries should be exemplary. The past researches in this field have been focused on the methods of technical and biological recovery stressing ecological pollution of the exploited fields as the primary problem. Contemporary examples prove that deserted quarries can be approached also as places with development potential, and not only as barely healable devastated landscape. The research and analysis of the examples led to a systematisation of various spatial relationships which can help in determining basic guidelines for future modelling of post-mining landscapes and imposing new landscape criteria during planning and renewal of already existing mining landscapes in Croatia. Altogether 20 examples of quarries have been analysed. They are contemporary projects created in the last 20 years which have been published in professional literature intended for architects, and four examples from the authors own professional practice which have been to a large degree the enticement for the entire research. The analysis of the examples established basic features of the types of reclamation and conversion which served as criteria of the comparative analysis. They are: the types of exploitation, position of the quarry in the broadest possible context, new planned use, newly added values, intervention types, established relationship with the context. The comparison of the quarries according to the mentioned features gave birth to the models of their reclamation and conversion. The fist model: landscape recultivation it covers to the highest possible degree the damage of the exploited landscape by applying methods of biological recultivation; the second model: landscape remodelling establishes and emphasises the relationship between the inherited aesthetic of the exploited field and the newly planned use; the third model: architectural interpolation: makes use of the spatial potential liberated by exploitation for introducing built structures respecting the peculiarities of the existing site as a context for the architectural concept; the fourth model: land art artistic interpretations exposes aesthetic and cultural values of the former quarry by creating large scale art works. The determined choice among these four models does not represent a final framework but an open system which can be supplemented by other models. The suggested classification was a result of the need to establish the fundamental guidelines for choosing various conceptual approaches to reclamation and conversion of quarries. The research has shown that each post-mining landscape is unique and that its recovery necessitates balanced relationship between social, economic and ecological components. Development of such sites entails involvement of various professions, with architectural and artistic as prevailing professions in the analyzed examples. This indicates the fact that their development requires avant-gardism and creativity, and that the process of recovery should be inclined towards innovative solutions and new possibilities. Projects of reclamation and conversion of quarries can add manifold values to space. Ecological values can include soil reclamation, establishment of plant communities and entire ecosystems. Aesthetic values relate to modelling and enhancement of visual components of space which can become a new recognizable landmark. Functional additions enable various new ways of using quarries (stadium, museum, motorway service area, city park, recreational centre, botanic garden, theatre, hotel, opera in the open space, central public facilities), and cultural values are added in the form of new museums, sculpture parks (exhibitions) or theatres. Promotion of values and technologies of historic quarries, and preservation and new uses of industrial heritage emphasize the historic values and create special places of new identity which form a link between the past and future. Future use of deserted quarries can be, among others, seen as a potential encouragement of new development and as a space of special aesthetic and artistic creation. Such spaces can be approached as places of history, with a story that needs to be continued and not hidden. Spaces which have so far been seen as devastations can become unique site of social, cultural and artistic values. At the same time, they represent a particular landscape, architectural space and monumental sculpture. SANJA GAPAROVI ANA MRA LEA PETROVI

Biografije Biographies
Dr.sc. SANJA GAPAROVI, dipl.ing.arh., doktorirala je 2009. na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Znanstvena je novakinja na znanstveno-istraivakom projektu Kriteriji vrednovanja prostora i pejzaa Hrvatske te kao vii asistent sudjeluje u nastavi. ANA MRA, dipl.ing.arh. polaznica je Poslijediplomskog znanstvenog studija Arhitektura i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Znanstvena je novakinja na znanstvenoistraivakom projektu Kriteriji vrednovanja prostora i pejzaa Hrvatske, te kao asistent sudjeluje u nastavi. LEA PETROVI, dipl.ing.arh., apsolvirala je Poslijediplomski znanstveni studij u Grazu. Znanstvena je novakinja na znanstvenoistraivakom projektu Kriteriji vrednovanja prostora i pejzaa Hrvatske, te kao asistent sudjeluje u nastavi. SANJA GAPAROVI, PhD, Dipl.Eng.Arch. She works as senior assistant at the Faculty of Architecture in Zagreb. She obtained her PhD degree in 2009 at the same faculty. She is a research assistant on the project The Basics of Space Evaluation for the General Theory of Physical and Landscape Planning. ANA MRA, Dipl.Eng.Arch, is enrolled in the postgraduate scientific studies in Architecture and Urbanism at the Faculty of Architecture, Zagreb, where she works. She is a research assistant on the project The Basics of Space Evaluation for the General Theory of Physical and Landscape Planning. LEA PETROVI, Dipl.Eng.Arch, finished the postgraduate scientific studies in Graz. She is a research assistant on the project The Basics of Space Evaluation for the General Theory of Physical and Landscape Planning.