SEMINARSKI RAD PREDMET: Sintaksa glagola TEMA : Sloeni glagolski oblici u djelu Zovem se Crvena, O !

ana Pa"uka

#$ %&od

U ovom radu analizirat u sloene glagolske oblike u djelu Zovem se Crvena, Orhana Pamuka, te odrediti njihova znaenja i vidjeti kako se meusobno prepliu u reenicama U sloene glagolske oblike ubrajamo! per"ekat, pluskvamper"ekat, "utur #, "utur ##, kondicional #, kondicional ##, te sve pasivne oblike $ao i prosti i sloeni glagolski oblici mogu imati vremenka ili modalna znaenja %a modalna znaenja karakteristino je da izraavaju stav u vezi sa vr&enjem radnje, a vremensko znaenje moe biti indikativnao ili relativno 'ko se vr&enje neke radnje odmjerava prema trenutku govora, onda se takvo znaenje naziva apsolutnim indikativom, a ako se neko vr&enje radnje ne odmjerava prema trenutku govora, nego prema nekom drugom trenutku, onda se takvo znaenje naziva relativ

'$ Sloeni glagolski oblici i nji!o&a (na)enja u djelu *o&e" se + &ena

)loeni glagolski oblici tvore se objedinjavanjem dvaju ili vi&e oblika u jednu mor"olo&ku cjelinu *ogu biti aktivni, to su per"ekat, pluskvamper"ekat, "utur #, "utur ##, potencijal #, potencijal ##, %atim svi pasivni glagolski oblici $ao i prosti i sloeni glagolski oblici mogu imati vremenska i modalna znaenja %a modalna znaenja karakteristino je da se ona sastoje u izraavanju stava u vezi sa vr&enjem radnje +aj stav moe biti! elja, zapovjed, molba, mogunost, namjera i sl ,remensko znaenje moe biti indikativno i relativno 'ko se vr&enje neke radnje - bilo da se ona vr&i u sada&njosti, ili se vr&ila u pro&losti ili e se vr&iti u budunosti. odmjerava prema trenutku govora, onda se takvo znaenje naziva apsolutnim indikativom *eutim ako se neko vr&enje radnje ne odmjerava prema trenutku govora, ve prema nekom drugom trenutku, onda se takvo znaenje naziva relativnim /eki sloeni glagolski oblici imaju samo relativna znaenja +o su pluskvamper"ekat i "utur ##
1

'$# Pe ,ekat
Per"ektom se obiljeava glagolska radnja koja pripada pro&losti, koja se dakle izvr&ila prije tenutka u kojem se o njoj govori +vori se od nenagla&enih prezentskih oblika glagola jesam i pridjeva radnog glagola koji se mijenja Per"ekt je glagolsko vrijeme koje se danas naje&e koristi za obiljeavanje radnje koja se desila u pro&losti i potisnuo je ostale oblike za pro&lost! aprist, imper"ekt i pluskvamper"ekat Pored indikativnog znaenja, per"ekat moe imati i relativno znaenje U relativnoj upotrebi per"ektom se oznauje! 1 ( 0 radnja za koju je govornik uvjeren ili je vjerovatno da e se dogoditi u budunosti zapovjed ili zabrana -sa esticom da. svevremenost +akav se per"ekat naziva i poslovinim

1vo nekoliko primjera per"ekta u reenicama iz djela Zovem se Crvena, Orhana Pamuka!
1

*ilivoj *inovi, Glagolski oblici,

U Isanbulu prije dvanaest godina zaljubio sam se u sestru od tetke koja je jo bila dijete Samo etiri godine nakon to sam napustio Istanbul, dok sam lutao persijskim stepama, snjenim planinama i tunim gradovima, nose i pisma i ubiru i poreze, primjetio sam da polagano zaboravljam lice djevojice u koju sam bio zaljubljen Uznemirio sam se, pokuavao sam da se sjetim tog lica ali s!vatio sam da ovjek zaboravlja lica oni! koje dugo ne vi"a ma koliko i! volio# $ad bi mi neko rekao da je Istambul prije bio siromaniji , manji ali sretniji, ne bi! mu povjerovao, no moje srce mi je ba to govorilo# %er ku a dragane koju sam ostavio i dalje je bila na istom mjestu, skrivena iza stabala lipa i kestenova, ali kad sam se bio raspitao, neko drugi je stanovao tamo#- Orhan Pamuk, Zovem se Crvena 1(213 . )vi navedeni primjeri per"ekta imaju vremenska znaenja Indikati&i su: zaljubio sam se, sam napustio, sam lutao, primjetio sam, uznemirio sam se, poku&avao sam, shvatio sam, sam ostavio, je stanovao /avedeni primjeri imaju indikativno znaenje zato sto je glagolska radnja izvr&ena u pro&losti prije trenutka govora Relati&i su: je bila dijete, je bio siroma&niji, je govorilo, je bila na mjestu Ovi primjeri imaju relativno znaenje zbog toga &to oznaavaju osobinu -pr je bila dijete, je bio siroma&niji., neku uobiajenu radnju -pr je bila na mjestu. ili radnja nije izv&ena u pro&losti prije trenutka govora, nego e se izvr&iti u budunosti ili se vr&i u sada&njosti, a obiljeena je per"ektom -pr je govorilo.

'$' Plusk&a"-e ,ekat

Pluskvamper"ektom se izrie radnja -ili stanje ili zbivanje. koja se desila u pro&losti, prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje +vori se od imper"ekta ili per"ekta pompnog glagola biti i pridjeva radnog glagola koji se mijenja U suvremenom jeziku on je rijedak i veinom se zamjenjuje per"ektom Pluskvamper"ekat moe imati smo relativno znaenje U djelu Zovem se Crvena rijetko se pojavljuje i to u svega tri reenice! Samo etiri godine nakon to sam napustio Istanbul, dok sam lutao persijskim stepama,snijeznim planinama i tuznim gradovima,noseci pisma i ubiruci poreze,primjetio sam da polagano zaboravljam lice djevojice u koju sam se bio zaljubio#

%a sam na kraju bila s!vatila da se ne u mo i udati za njega, jer njegova naglost i brzopletost nisu davale mogu nost da se probudi istinska i plemenita ljubav iz bajke &robudila sam svekra svojim urlanjem i stra!om od dzina, razotkrila 'asana, njegovog sina, ija strast jo nije bila nestala 5akle, pluskvamper"ekti su i u ovom djelu kao i u savremenom jeziku rijetki i uglavnom se u reenicama prepliu sa drugim sloenim glagolskim oblicima, naje&e per"ektom ali i "uturom i kondicionalom Pluskvamper"ekti u ovom djelu su! sa" se bio (aljubio,sa" bila s!&atila,nije bila nestala$ Pluskvamper"ekat moe imati samo relativna znaenja, pa tako su i ovi primjeri relativi

'$. /utu I Osnovna uloga "utura # je obiljeavanje budunosti +o znai da se njime oznaava radnja koja e se desiti poslije trenutka u kojem se o njoj govori +vori se od enklitikih prezentskih oblika pomonog glagola htjeti i in"initiva glagola koji se mijenja 6utur # moe imati i relativna i indikativna znaenja ali i modalna U relativnoj upotrebi "utur prvi moe oznaavati! 1 ( 0 a b c pro&lost, pa se zove !isto ijski 0- i-o&jeda)ki1 ,utu o"$ svevremenost, pa se zove s&e& e"enski 0gno"ski"1 ,utu o"$ imodalnost +akav "utur obino oznauje! blagu tvrdnju ili nesigurnost u ono &to se tvrdi nunost zapovijed(

U djelu Zovem se Crvena, Orhana Pamuka, "utur prvi se naje&e u reenicama ispreplie sa per"ektom i kondicionalom prvim, a sasvim rijetko sa drugim sloenim glagolskim oblicima U ovom dijelu "utur prvi sa modalnim znaenjem javlja se samo u jednoj reenici (va)tri puta nasrnuo je na mene da me poljubi, miluje, govorio je da mi se mu ne e vratiti, prijetio da e me ubiti, plakao kao dijete,a ja sam na kraju bila s!vatila da se ne u mo i udati za njega, jer njegova naglost i brzopletost nisu davale mogu nost da se probudi istinska i plemenita ljubav iz bajke#*O Pamuk, %ovem se 7rvena, str 81. ,remenska znaenja "utura prvog u ovom dijelu su mnogo e&a 9eenice u kojima imamo "utur sa indikativnim znaenjem su!
(

:osip )ili, #vo Pranjkovi, ;ramatika hrvatskog jezika, <kolska knjiga, str 1=4

+,endi Crni, dolazi u moju ku u jer si blizak s mojim ocem# -li nemoj mosliti da e od mene dobiti bilo kakav znak# %edanput si povrijedio moju ast i tad sam se namuila da bi! se opravdala pred ocem# Sje am se da je posmatrao kako ga gledam i pratio kako u reagovati# .ti i u danas tamo i ekat u kad god bude dola# U koliko /ekura ne bude ekala da se moj brat vrati iz rata i nju e kazniti, ree 'asan i preda mi pismo# 6utur prvi sa relativnim znaenjem u ovom djelu pojavljuje se samo u jednoj reenici (a mi je samo neko, prije nego to u ubiti tu budalu, rekao to, ne bi! mu vjerovao#- O Pamuk, Zovem se Crvena,str (1.

'$2 /utu II
6utur drugi obiljeava se zavisna budunost! njime se izrie neostvarena radnja ili stanje ili zbivanje za koje se pretpostavlja da ce se desiti u budunosti prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje +vori se od svrsenog prezenta glagola biti i pridjeva radnog glagola koji se mijenja 6utur drugi uvijek je relativ jer oznauje buduu radnju koja prethodi drugoj buduoj radnji ili je istodobno s njom +o je razlog sto dolazi samo u zavisnim sureenicama zavisnosloenih reenica, posebno vremenskih i uvjetnih Prethodnost se naelno izraava "uturom drugim svr&enih glagola +akav je "utur meutim u savremenom jeziku rijedak i uvijek zamjenjiv prezentom 6utur drugi nesvr&enih glagola oznauje u prvom redu istodobnost s drugom buduom radnjom i takav "utur nije zamjenjiv prezentom 9jee i "utur drugi nesvr&enih glagola oznauje buduu radnju koja prethodi drugoj buduoj radnji +akav je "utur zamjenjiv prezentom, ali taj prezent primarno oznauje sada&njost a tek sekundarno budunost reenicama! .ti i u danas tamo i ekat u te kad god bude dola# Ukoliko /ekura ne bude ekala da se moj brat vrati iz rata i nju e kazniti, ree 'asan i preda mi pismo#- O Pamuk, %ovem se 7rvena, str 141 . U ovim reenicama "utur drugi -bude& do&la, ne bude ekala. oznauje buduu radnju koja prethodi drugoj buduoj radnji -otii u, e kazniti.
0

U djelu %ovem se 7rvena "utur drugi je takoer veoma rijedak i javlja se u sljedeim

:osip )ili, #vo Pranjkovi Gramatika !rvatskog jezika, <kolska knjiga, %agreb, str 1=4

>

'$3 Kondicional I
Osnovna uloga kondicionala prvog je izricanje mogunosti ili elje /jime se jos obiljeava radnja ili stanje ili zbivanje koje se u pro&losti ponavljalo +vori se od nenagla&enog aoristnog oblika pomonog glagola biti i pridjeva radnog glagola koji se mijenja $ondicional prvi u apsolutnoj upotrebi oznauje elju ili mogunost U relativnoj upotrebi kondicional prvi oznauje uvjet $ondicional prvi relativ je i onda kad ima vremensko znaenje, u tom sluaju oznauje radnju koja se u pro&losti ponavljala 4 U djelu Zovem se Crvena kondicional prvi se javlja veoma esto i naje&e se preplie sa per"ektom i "uturom prvim 9elativna znaenja kondicional prvi ima u sljedeim reenicama! $ad bi mi neko rekao da je Istanbul prije bio siromaniji, manji ali sretniji ne bi! mu povjerovao, no moje srce mi je ba to govorilo# (a mi je samo neko, prije nego to u ubiti tu budalu, rekao to, ne bi! mu vjerovao# .ne bi ile od usta do usta i vratile se meni kao mutuluk, a ja bi! povjerovala u nj!# (a te jo jednom vidim izbliza, ne bi! se plaio da u ti lice zaboraviti i tako bi! zavrio knjigu tvog srca#- O Pamuk, %ovem se 7rvena,str 13,(1. U ovom djelu nema kondicionala prvog sa indikativnim znaenjem *odalna znaenja kondicionala prvog imamo u sljedeim reenicama! %edanput si povrijedio moju ast i tad sam se namuila da bi! se opravdala pred ocem# *namjera. I lagala sam im da nebi plakali kako je taj i taj rekao da postoji dokaz da e se otac vratiti prije prolje a#-namjera. (a bi kasnije te lai oni prenosili drugima#-namjera. Zbog nepovjerenja karakteristinog za namrgo"ene i mrane starce, da bi bio daleko od osmanliske vojske, svoj prijesto je iz 0abriza, koji je u to vrijeme pripadao &erziji, preselio u Gazvin#-namjera., -O Pamuk, %ovem se 7rvena, str 80.

:osip )ili, #vo Pranjkovi, Gramatika !rvatskog jezika,str 1=8

'$4 Kondicional lI

$ondicionalom drugim izrie se mogunost +vori se od kondicionala prvog pomonog glagola biti i pridjeva radnog glagola koji se mjenja $ondicional drugi je uvijek relativ Upotrebljava se rijetko i to najvi&e u irealnim uvjetnim reenicama, meutim i u takvim je reenicama kondicional drugi zamjenjiv kondicionalom prvim U ovom djelu nema primjera za kondicional drugi

.$ *aklju)ak

U djelu %ovem se 7rvena, Orhana Pamuka, najzastupljeniji sloeni glagolski oblik je per"ekat +akoer veoma esto je upotrebljavan "utur prvi i kondicional prvi a pluskvamper"ekat i "utur drugi veoma rijetko dok kondicionala drugog nema U reenicama naje&e su se preplitali per"ekat i "utur prvi , ali i per"ekat i drugi sloeni glagolski oblici U djelu su vi&e zastupljena vremenska nego modalna znaenja Od vremenskih znaenja ima podjednako i indikativa i relativa a od modalnih naje&e je zastupljena namjera

2$ 5ite atu a

1 @evad :ahi, )enahid Aalilovi, #smail Pali, Gramatika bosanskog jezika, 5om &tampe %enica, (BBB ( :osip )ili, #vo Pranjkovi, Gramatika !rvatskog jezika, <kolska knjiga, %agreb 0 *ilivoj *inovi, Glagolski oblici

I(&o : Orhan Pamuk, Zovem se Crvena, ,ukovi C 9unji, %agreb, (BB4

1B

3$ Sad aj
1 ( Uvod )loeni glagolski oblici i njihova znaenja u djelu Zovem se Crvena ( 0 0 4 8 > ? 3 = 1B 11

( 1Per"ekat ( (Pluskvamper"ekat ( 06utur # ( 46utur ## ( 8$ondicional # ( >$ondicional ## 0 %akljuak 4 Diteratura 8 )adraj

11