Mehmed Demaludin auevi

Mehmed Demaludin auevi bio je reis-ul-ulema u Bosni i Hercegovini u burnom vremenu, moemo rei da je bosanski reformator, prosvjetitelj i vjerski lider muslimana u tekim vremenima. Pokrenuo je i aktivirao izuavanja modernih nauka meu muslimanima u Bosni te je lino mnogo doprinio u razvoju nauke i bosanskog jezika. Tokom svog reformatorskog rada nailazit e na otpor pojedinih slojeva stanovnitva, ali nee pokleknuti pred njima. Moemo rei da predstavlja znaajnu linost za muslimane u tom periodu, zauzimajui se za njih stavljao je sebe u neposrednu opasnost. Svoju veliinu i humanost pokazao je kada poetkom Prvog svijetskog rata staje u obranu srpskog naroda u Bosni. U ovom radu upoznat e mo se sa ivotom i djelom Demaludina auevia. *** Mehmed Demaludin auevi roen 28.XII.1870. u selu Arapua kod Bosanske Krupe, predstavlja krupnu figuru ne samo islamskog svijeta u Bosni i Hercegovini na prijelazu XIX u XX stoljee, ve ukupne bosanske povijesti, kulture i politike. auevi je bosanski velikan po mnogo emu, po dubini i irini svoga obrazovanja, vremenu u kojem se pojavio, slobodi s kojom je izricao svoje stavove, markantnosti svoje pojave, kao i po gardu koji je znao zauzeti kad god je bilo potrebno da brani svoje stavove u koje je vrsto vjerovao da su pravi, pravovremeni, te time i islamski.1 Otac mu je bio ugledni Ali-efendija omiljen meu krajinicima koji su ga zvali Ali-hoda. On mu je bio i prvi uitelj. Nakon to je zavrio mekteb i osnovnu kolu, upisao se u Bihaku medresu gdje naukovanje nastavlja pred bihakim muftijom Ahmed-Sabit efendijom Ribiem, a sa 17. navrenih godina otiao je u Istanbul na kolovanje pred slavnim profesorom Salih efendi Tokatlijom. Po nagovoru svoga profesora Ismaila efendije Manastirlije, upisao je pravni fakultet u Istanbulu (Mekteb-hukuk). U Istanbul je zadivio mnoge uenjake svojim intelektom i bistrinom. Za vrijeme boravka u Istanbulu tokom ramazana putovao je diljem Osmanskog carstva. Na tim putovanjima upoznao je mnoge znaajne linosti i obiaje koji su bili zastupljeni kod ondanjih muslimana. Iz priloenog vidimo da je Demaludin auevi odrastao i kolovao se u XIX stoljeu, koje na ovom podneblju predstavlja izrazito turbulentan period. Period koji je
1

Enes Kari, Mehmed Demaludin auevi, Dobra knjiga. Sarajevo, 2008. 7 str.

obiljeen krupnim promjenama za muslimanski svijet na ovom geopolitikom prostoru. Nekad veliko Osmansko carstvo povlai se sa Balkana a na njegovo mjesto stupa AustroUgarsko carstvo. Ovom promjenom dolazi do krupnih kulturolokih promjena, npr. dotadanje pismeno stanovnitvo sluilo se arapskim pismom, dolaskom Austro-Ugarske arapsko pismo mjenja latinica, ta izmjena je preko noi sve pismene ljude uinila nepismenim.2 Muslimansko stanovnitvo ekonomski slabi i gubi dominatni poloaj. Veliki broj mulimanskog stanovnitva naputa Bosnu i seli u Tursku. Odlazili su najbogatiji i najobrazovaniji slojevi ali i oni koji su bili mladi i eljni prosperiteta u Turskoj. Nakon to je diplomirao na Mektebi-hukuku u Istanbulu, septembra 1903. godine vraa se u Bosnu i biva imenovan na poloaj nastavnika arapskog jezika na Velikoj gimnaziji u Sarajevu.3 Predavanja je drao i u Begovoj damiji. Specifinim nainom izlaganja osvojio je Sarajlije. U svojim govorima bavio se temom ovog i budueg svijeta ( u Bosni su tada hode i ulema govorile samo o vrijednostima onog svijeta, dok su ovaj svijet zapostavljali ), predlagao reforme, nudio muslimanima vizije o boljem vjerskom i svjetovnom ivotu.4 Godine 1905. imenovan je lanom vrhovnog tijela Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ili Ulema-medlisa. U periodu izmeu 1905.-1909. godine putovao je po Bosni da bi ostvario bolji uvid u vjerskom ivotu mulimana. Na ovom putovanju doivio je pravo razoarenje, u narodu je vladala neobrazovanost i konzervativizam. Kod auevia se uvrstilo uvjerenje da nema napretka, posebno u vjerskom pogledu, bez reforme i unapreenja vjerske nastave. To je se trebalo postii tako to bi se umjesto vjeronaunih udbenika na arapskom i turskom jezku, uveli udbenici na bosanskom jeziku. Bio je to poetak reformatorskog i programskog djelovonja Demaludina auevia kojem e se posvetiti do kraja svog ivota. Mehmed Demaludin auevi 1909.godine imenovan je profesorom erijatske sudake kole u Sarajevu. Tu je ponovo istakao reformatorski duh, te je bio omiljeni profesor. Hrabrost, marljivost, odvanost predstavljaju osobine koje su krasile auevia te se njegovo ime ubrzo proulo irom Bosne. Kad je hafiz Sulejman efendi arac podnio ostavku na mjesto reis-ul-uleme, hodinska kurija na svom vijeanju predloila je auevia za ovaj najvii vjerski poloaj Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Austro-Ugarskim vlastima nije odgovarala auevieva energinost i beskopromisnost, ali je car Franjo Josip ipak
2

Mirsad Baki, Reis-ul-ulema, http://www.islamska-zajednica.hr/tribine/causevic/Reis_Causevic.php (11.dec 2013.) 3 Kari, str 8. 4 Muhamed, Poznati krajinici:Mehmed Demaludin auevi , http://www.krajina.ba/57157/poznati-krajisnicidzemaludin-ef-causevic/ (11.decembar 2013.)

potvrdio aueviev izbor, te je menura, ili akt o postavljanju, stigla iz Istanbula od ejhu-lislama. Na dan 26.marta 1914.godine,5 u predveerje Prvog svijetskog rata, auevi je sveano proglaen reis-ul-ulemom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na tom visokom poloaju auevi je ostao sve do 1930.godine, kad je podnio ostavku ne slaui se sa jugoslovenskim vlastima oko naina administriranja vakufima i vjerskim poslovima u tadanjoj Jugoslaviji.6 Kao to smo ranije pomenuli, Demaludin auevi je nakon povratka iz Istanbula u Bosni ozbiljno pristupio prosvijetiteljskom radu. Da bi uvidio stanje u kome se nalaze muslimani u Bosni poetkom XX stoljea, on polazi na putovanje po Bosni obilazei islamske kole. Na ovom inspekcijskom putovanju doivio je veliko razoarenje. Medrese su bile u oajnom stanju. Ova injenica je na auevia ostavila dubok peat te opredjelila glavne tokove njegovog kasnijeg reformatorskog rada. Glavno pitanje reformatorskog djelovanja auevia odnosilo se na reformu obrazovanja bosanskih muslimana. Demaludin auevi je doao na ideju da se pismenost meu muslimanima Bosne moe rairiti pomou arapskog pisma, koje bi se malo dotjeralo za na jezik. Meutim, auevi je dobro znao da su bosanski muslimani veoma fanatini kada je vjera u pitanju, te da odbacivanje arapskog jezika nebi prolo bez nesuglasica. Da bi pisao na bosanskom jeziku, a arapskim pismom, auevi je naloio Agof efendiji Zeronianu da izlije posebna slova i znakove za one glasove kojih ima u bosanskom, ali nema u arapskom jeziku, kao to je P, zatim , , , itd.7 Ova ideja je uspjeno sprovedena, te je muslimanski narod u Bosni itao islamska tiva na bosanskom jeziku koja su bila pisana tzv. arebicom. Do poetka Prvog svijetskog rata arebicom je tampano preko dvadeset raznih knjiga od kojih su mnoge uvedene kao udbenici u mektebima, s kasnije i nekim medresama. Pokrenuo je i kalendar koji se zvao mekteb. U ovom kalendaru arebicom je tampao svoj Ilmihal dok je Ahmed efendija Mahini tampao Sufaru. Na arebici tampana su jo neka djela, npr. Vasijjetnama od Birgilija, te poznati spjev posveen proroku Muhamedu, od hafiza Saliha Gaevia pod naslovom Mevlud. Bilo je i onih koji su se protivili ovim promjenama i reformama koje je uvodio auevi, novo pismo mnogi su nazivali matufovicom, ( od arapske rijei matuh, to znai osoba koja je poela zaboravljati ) meutim auevi se nije dao omesti. Bio je iznimno
5 6

Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svijetskog rata , BKC Sarajevo. 1998. 273.str. Kari, str. 9. 7 Isto: 33 str.

uporan u sprovoenju reformi. Godina 1909. veoma je vana kad je u pitanju reformatorski rad Demaludina auevia. Iste godine osnovano je Udruenje imama i mualima Bosne i Hercegovine. Ovo udruenje imalo je vie ciljeva koji su trebali ispuniti, a sve u cilju sprovoenja reformi. Neki od tih ciljeva su sljedei, borba za reformu nastave u mektebima, uvoenje udbenika na bosanskom jeziku, kao i borba za bolji materijalni i statusni poloaj imama i vjerouitelja u tadanjim bosanskohercegovakom drutvu. Uoava se i borba za uvoenjem latinice i irilice, list Jeni Misbah poeo se tampati na latinici i irilici, a ovaj list je bio glasilo Organizacije ilmije Bosne i Hercegovine iji predsjednik je bio Demaludin auevi. Pitanje obrazovanja bosanskih mulimana bilo je u samom sreditu auevog dugogodinjeg reformatorskog rada. Meutim pored obrazovanja on se bavio i drugim pitanjima koja su vana za muslimane, npr. pokrivanje ene i njenog hidaba, noenje eira, bankovne kamate, zatim pitanjima da li muslimani smiju sluit vojsku u dravi iji je suveren nemusliman i slinim pitanjima. Ova pitanja podigla su prainu kod muslimana u Bosni i Hercegovini. Mnogi su poeli vriti pritisak na Demaludina auevia zbog ovih pitanja. auevi se branio time to se pravdao da su njegove namjere bile plemenite, te da pokrivanje enskog lica nije farz, te da ne predstavlja strogu dunost. auevi je na prvom mjestu, ovakvim razmiljanjem htio ohrabriti muslimansku ensku djecu u Bosni i Hercegovini na javno kolovanje. U vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije otvarane su razne kole u kojima se kolovao mali broj muslimanki. Ostajale su kod kue i nikad nisu ovladale ni latinicom ni irilicom. Razlog ovome bilo je upravo potivanja obiaja pokrivanja lica, i obiaj izoliranja muslimanki. Demaludin auevi pozivao se na kole koje su otvarane u Istanbulu i u kojima su studirale uenice i u kojima su predavale nastavnice i profesorice sa otkrivenim licima. Govorio je da je i u drugim muslimanskim zemljama bilo muslimanki koje su otkrivale lica i radile u fabrikama i studirale mnoge nauke. auevi se takoer borio i protiv izoliranja muslimanki i svoenja njihovih ivota samo na kune poslove. Mulimanke, po njemu treba da pohaaju kole evropskog tipa. Vie je volio da muslimanka radi u fabrici i zarauje za ivot, nego da sjedi u kui i tokom noi izlazi na sumnjiva mjesta. Demaludin auevi smatrao je da muslimanka, da bi opstala u Evropi, mora biti obrazovana na nain da tu svoju iru evropsku domovinu dobro poznaju. to se tie noenja eira moemo samo rei da je i ovo pitanje izazvalo mnoge polemike. eir ili fes bila je francuska kapa koja se krajem XIX i poetkom XX stoljea u Bosni postala rairena tema. Kroz dosadanji tekst lahko se da zakljuit da je muslimansko
4

stanovnitvo u Bosni i Hercegovini bilo fanatino i konzervativno po pitanju vjere. U bosanskom drutvu raspravljalo se o tome kakvu kapu propisuje islam. Demaludin auevi je zauzimao stav : Ako se eir nosi da bi se time pokazalo nevjerstvo onda je to noenje strogo zabranjeno, u suprotnome noenje eira nije predstavljalo prijestup. Ako bolje pogledamo situaciju u kojoj su se nali bosanski muslimani tokom reisovanja auevia, shvatit e mo razloge ovakvog djelovanja auevia. Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore iz straha za svoju vjeru Bonjaci su se priklonili nazivu muslimani. Poloaj muslimana nakon uspostavljanja Kraljevine SHS nije se popravio. Period izmeu dva svijetska rata obiljeen je procesom denacionalizacije Bonjaka. Bonjaci se u slubenim dokumentima Kraljevine SHS a kasnije Kraljevine Jugoslavije nisu mogli nazivati Bonjacima, ve samo muslimanima, ili su se mogli opredjeliti kao Srbi ili Hrvati. Demaludin auevi je ove probleme smatrao posljedicom neobrazovanosti i jadnog stanja muslimana u Bosni. Demaludin auevi u jednom tekstu objavljenom 1934.godine skree panju sunarodnjacima na njihov problem, obrazovanje. On napominje kako su evropljani izuavali prirodne nauke dok su mulimani oekivali pomo od halife. Govorio je kako muslimani izuavaju Kuran, ali da drugi izvravaju ono to Kuran od ljudi trai. Ovim akcijama i reformama auevi je pokuao probuditi bosanske muslimane iz latergi je. Poziva ih da prihvate stvarnost ovog svijeta na dinamiki nain, a pomou tog dinamizma da budu jo bolji muslimani. A bolji muslimani mogu postati jedino obrazovanjem i shvatanjem Evrope i evropske znanosti. Moemo zakljuiti da stanje muslimana u Kraljevini SHS nije bilo idealno. Islamska zajednica na elu sa Demaludinom aueviem, borila se za prava muslimanskog djela stanovnitva, meutim kako je i sama Islamka zajednica slabila i siromaila jer su joj oduzimana vakufska imanja nije mogla pruiti adekvatnu zatitu muslimanima. Uvoenjem 6. januarske diktature 1929.godine kralj Aleksandar Karaorevi planirao je da na vodea mjesta postavi sebi odane ljude. Kralj je naredio Ministarstvu pravde da izradi Nacrt Zakona o Islamskoj vjerskoj zajednici Kraljevine Jugoslavije, po kojem bi se ukinula samostalnost Islamske zajednice. Demaludin auevi poduzeo je neke korake da osujeti ozakonjenje. Poslao je pismo ministru pravde Milanu Skriu u kojem trai da se Zakon ne potvrdi, a ukoliko to uini, da ga razrijee dunosti. Nacrt je usvojen a ministar pravde donio je Uredbu o privremenoj organizaciji vlasti i poslova Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije. Demaludin auevi je kraljevim ukazom 26.februara 1930.godine postavljen za reis-ul-ulemu sa sjeditem u Beogradu. Meutim auevi odbija da stupi na dunost sve dok se ne ukine Uredba o privremenoj organizaciji vlasti i poslova Islamske
5

vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije.8 Odbijajui da prihvati ponudu, auevi je u pismu upuenom ministru pravde traio da bude penzionisan, makar ostao i bez mirovine. Kralj je 6.aprila 1930.godine potpisao ukaz o penzionisanju. Ovim inom zavrava borba Demaludina auevia za prava muslimanskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji. Na mjesto reis-ul-uleme postavljani su ljudi kojima je upravljala vlada i kralj. Nakon penzionisanja, Demaludin auevi se povlai i bavi izuavanjem vjere. Rezulat toga bio je prijevod Kurana 1937.godine u Sarajevu na bosanski jezik. Prijevod je nosio naslov Kuran asni, prijevod i tuma. Zajedno sa Demaludinom aueviem ovom radu pristupio je Muhamed Panda. Prijevod je tampan latinicom, a auevievom i Pandinom prijevodu Kurana pridodat je i originalni arapski tekst u vokalizaciji uobiajenoj za kulturnu zonu koja je bila pod uticajem Osmanskih Turaka.9 Mehmed Demaludin auevi umro je 1938.godine. Na denazi je prisustvovao veliki broj ljudi koji je odao posljednje poasti aueviu. Za kraj moemo konstatovati da je Demaludin auevi ovjek koji je posjedovao iroke vidike, i bez imalo sumnje moemo naglasiti da je Demaludin auevi bio ovjek ispred svoga vremena.

Literatura i izvori:

Enver orovi, Poloaj Islamske zajednice u Jugoslaviji 1918-1936., http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=9831:poloaj-islamske-zajednice-ujugoslaviji-1918-1936&catid=207&Itemid=220 (13.decembar 2013.) 9 Kari, str. 107.

Bosna i hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svijetskog rata,BKC, Sarajevo, 1998. Kari, Enes: ,Mehmed Demaludin auevi, Dobra knjiga, Sarajevo, 2008. Purivatra, Atif: Nacionalni i politiki razvitak muslimana, Svijetlost, Sarajevo, 1969. Baki, Mirsad: Reis-ul-ulem Mehmed
zajednica.hr/tribine/causevic/Reis_Causevic.php

Demaludin auevi http://www.islamska-

orovi,Enver:

Poloaj

Islamske

zajednice

Jugoslaviji

1918-1936.

http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=9831:poloaj-islamskezajednice-u-jugoslaviji-1918-1936&catid=207&Itemid=220

Poznati krajinici:Demaludin ef. auevi: http://www.krajina.ba/57157/poznati-krajisnicidzemaludin-ef-causevic/