Sklopni i zatitni ureaji

Relejna zatita postrojenja

Prof. dr. sc. Ante Marui Doc. dr.sc. Stjepan tefan Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb Zavod za visoki napon i energetiku ante.marusic@fer.hr
2012/2013

Sekundarni sustav u elektroenergetskom postrojenju

Signalizacija (svjetlosna, zvuna, ekranska; lokalna/daljinska) Mjerenje (pogonsko, obraunsko) Upravljanje (upravljanje aparatima, blokade) Regulacija i lokalna automatika (transformatora) Zatita (transformatora, vodova, motora, ...) Nadzor (transformatora, prekidaa, ees-a)2

DV POLJE 3 ~ 50Hz, 110 kV S1 S2 -Q1 R11 R12 Nadzor

-Q0

Iskljuenje

Upravljanje

-T1

ST 800/5/5 A NT ZATITA MJERENJE VOENJE

-T5 110/3 / 0,1/3 / 0,1/3 -Q9 -Q8 R3 R2

OP

Principna shema sustava zatite i voenja dalekovodnog polja 3

DV

Legenda

S S1 P R

VN sabirnice sabirniki sustav 1 prekida rastavlja

R11 sabirniki rastavlja (kao i R12) R2 linijski rastavlja (rastavlja vodnog polja) zemljospojnik

Zatita Distantna (Z<), diferencijalna (Id), nadstrujna (I>, I>>), termika (), zemljospojna (Io>, Uo>), naponska (U<, U>), podfrekvencijska (f<), provjera sinkronizma (Sy), automatsko ponovno ukljuenje voda (APU) Mjerenje U, I, f, P, Q, S

R3

Voenje OP odvodnik prenapona Nadzor (signala stanja aparata i ST strujni transformator mjerenja), blokade (rastavljaa) i upravljanje s aparatima u polju. 4 NT naponski transformator

 Osnovni zadatak zatite je otkrivanje i odstranjivanje poremeaja u pogonu EES. Poremeaj kvar smetnja Kvar = znaajnija odstupanja od normalnih pogonskih prilika (izazivaju oteenja) (npr. kratki spojevi) Smetnja = odstupanja od normalnih pogonskih prilika (kratkotrajno ne izazivaju oteenja, ali dugotrajne smetnje mogu izazvati oteenje) (npr. preoptereenja, nesimetrino optereenje, ... )
5

Raspadi EES-a ubrzavaju razvoj sustava za voenje i zatitu

EUROPE November 4, 2006

Primjer raspada EES u SAD 14.08.2003.

Montreal Ottawa Toronto Detroit Albany Boston

Cleveland Long Island

Columbus

August 14, 15, 2003, 20 7 hours hours after before blackout blackout

Source: NASA

 Osnovni element zatitnog sustava je RELEJ. RELEJ = zatitni ureaj koji trajno nadzire (mjeri) odreenu elektrinu ili neelektrinu veliinu, te pri unaprijed odreenoj vrijednosti izaziva naglu promjenu u jednom ili vie komandnih ili signalnih strujnih krugova (iskljuuje prekida, iskljuuje uzbudu generatora, zatvara brzozatvarajui ventil, ukljuuje svjetlosnu i zvunu signalizaciju, alje signal prorade u sustav daljinskog voenja postrojenja, ...)
8

 Nadzirane elektrine veliine: Osnovne veliine:

struja, napon,

Izvedene veliine:
snaga, impedancija, frekvencija, smjer struje.

Nadzirane neelektrine veliine: temperatura, tlak, brzina strujanja, brzina vrtnje, koliina vode, koliina otopljenih plinova u ulju, ...
9

Relej (zatitni relej) je ureaj iji je zadatak da iskljui dio elektroenergetskog sustava ili da generira signal opasnosti u sluaju pojave kvara (npr. kratkog spoja) ili smetnje u pogonu elektroenergetskog sustava. Zatitna oprema su sklopni aparati, zatitni releji, mjerni transformatori i ostala pomona oprema koja se koristi u sklopu zatitnog sustava. Zatitni sustav je skup zatitne opreme koji je projektiran tako da na siguran nain brzo i selektivno iskljui i/ili signalizira kvar ili smetnju na elementu elektroenergetskog sustava na kojem se dogodio poremeaj. Zatitna shema je koordinirani skup zatitnih ureaja jednog ili vie elemenata elektroenergetskog sustava. Zatitna shema moe obuhvaati vie zatitnih sustava.

Zatitni sustav moe biti skup: elektinih zatita u postrojenju (releji djeluju na promjenu neke elektrine veliine kao to je npr. struja, napon, snaga, impedancija, frekvencija), tehnolokih zatita u postrojenju (zatitni ureaji djeluju na promjenu neke neelektrine veliine kao to je npr. tlak, temperatura, brzina vrtnje).

U velikim elektroenergetskim postrojenjima u pravilu se koristi zatitna shema s koordiniranim funkcijama elektrinih i tehnolokih zatita.

DEFINICIJE POJEDINIH ZATITA (1)

Nadstrujna zatita - Strujna zatita koja djeluje kada struja, na mjestu ugradnje releja, dosegne odreenu podeenu vrijednost (Ip>In; npr. Ip=1,2-20 In). Podstrujna zatita - Strujna zatita koja djeluje kada struja padne ispod odreene podeene vrijednosti. (Ip<In; npr. Ip=0,2 In). Distantna zatita - Impedantna zatita ije je djelovanje zavisno o udaljenosti izmeu mjesta prikljuka (ugradnje) releja i mjesta kvara (Z < Z pog min). Usporedbena (diferencijalna) zatita - Zatita koja usporeuje iste elektrine mjerne veliine po iznosu, smjeru i fazi na oba kraja tienog objekta. Usporeivanje se izvodi s pomonim vodom, komunikacijskim kabelom ili telekomunikacijskim kanalom (Id = I1 I2). Usmjerena (uinska) zatita - Zatita koja djeluje kada se smjer struje (energije) kvara podudara s usmjerenjem releja, nezavisno ili zavisno u njenom iznosu.

DEFINICIJE POJEDINIH ZATITA (2)

Podnaponska zatita - Naponska zatita koja djeluje kada napon, na mjestu ugradnje releja, padne ispod odreene podeene vrijednosti (Up<Un; npr. Up=0,7-0,8 Un). Nadnaponska zatita - Naponska zatita koja djeluje kada napon, na mjestu ugradnje releja, dosegne odreenu podeenu vrijednost (Up>Un; npr. Up=1,2-1,4 Un). Podfrekvencijska zatita - Frekvencijska zatita koja djeluje kada frekvencija, na mjestu ugradnje releja, padne ispod odreene podeene vrijednosti. U novijim izvedbama zatita prati se i brzina promjene frekvencije (fp<fn). Nadfrekvencijska zatita - Frekvencijska zatita koja djeluje kada frekvencija, na mjestu ugradnje releja, dosegne odreenu podeenu vrijednost (fp>fn). U novijim izvedbama zatita prati se i brzina promjene frekvencije (df/dt). Termika zatita - Zatita koja djeluje kada temperatura tienog objekta poraste iznad podeene vrijednosti.

PODJELA RELEJNE ZATITE (1)

Prema prikljuku releja (mjernog podsustava): primarni zatitni ureaj, sekundarni zatitni ureaj.

PODJELA RELEJNE ZATITE (2)

Prema izvedbi: elektromehanika izvedba, statika izvedba - elektronika izvedba releja s analognom obradom informacija, digitalna (numerika) izvedba - elektronika izvedba releja s digitalnom obradom informacija.

PODJELA RELEJNE ZATITE (3)

Prema vrsti poremeaja: zatita pri pojavi kvara, zatita pri pojavi smetnje.

Podjela zatite prema vrsti poremeaja

Podjela zatite pri kratkom spoju

Podjela zatite pri zemljospoju

PODJELA RELEJNE ZATITE (4)

Prema nainu djelovanja:
osnovna zatita primarna ili temeljnja zatita objekta, rezervna zatita djeluje ukoliko zakae osnovna zatita, odnosno prekida na koji ta zatita djeluje.

Prema elementima elektroenergetskog sustava (tienim objektima):

zatita (sinkronih) generatora, zatita transformatora, zatita sabirnica, zatita vodova (mrea), Zatita motora, zatita kondenzatorskih baterija, Zatita ureaja za mreno tonfrekventno upravljanje.

PODJELA RELEJNE ZATITE (5)

ZATITA GENERATORA
Zatita hidro generatora Zatita turbo generatora Zatita diesel generatora
TE Sisak

22

PODJELA RELEJNE ZATITE (6)

ZATITA DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

Zrani vod Kabelski vod (podzemni, podmorski, SKS) Transformator Ureaj za uzemljenje nul toke (maloomski otpornik, kompenzacijska prigunica) Sabirnice u postrojenju srednjeg napona Spojno polje Kondenzatorska baterija Polje MTU (MTK) Mjerno polje SN motor 24

Podruja djelovanja zatita elektroenergetskog sustava

Podruja djelovanja zatita elektroenergetskog sustava

Podruja djelovanja zatita elektroenergetskog sustava

Proizvodnja EE Prijenos EE

3 1 2

4
VN

4 5
VN

9 2
SN

8
Distribucija EE

7 8
SN

8 11
NN M

SN

10

SVOJSTVA RELEJNE ZATITE

Svojstva zatite slijede iz etiri temeljne injenice: zatita mora otkriti poremeaj, poremeaj se prostorno ograniava jer treba iskljuiti samo pogoeni element sustava, poremeaj se vremenski ograniava jer je teta koja nastaje na pogoenom elementu sustava vea, to kvar dulje traje, zatitni ureaji djeluju neispravno zbog kvarova u njima samima.

SVOJSTVA RELEJNE ZATITE

Prema tome svojstva zatite su: osjetljivost, selektivnost, brzina djelovanja, pouzdanost, rezerva, prilagodljivost primjene, ekonominost.

Osjetljivost
Relej je osjetljiv kada jo sigurno djeluje pri oekivanoj najmanjoj vrijednosti mjerne veliine. Najmanje vrijednosti mjerne veliine mogu se pojaviti naprimjer pri malom uvrtenju generatora, smanjenom broju uzemljenih toaka, u paralelnom pogonu vodova, usljed znatne promjene konfiguracije mree, usljed otpora na mjestu kvara (otpora luka i prijelaznog otpora).

Selektivnost
Relej selektivno djeluje ukoliko iskljui kvar samo na upravo pogoenom elementu mree. To znai da relej ne smije iskljuiti kvar na susjednim elementima elektroenergetskog sustava. Selektivnost zatite osigurava se izvedbom (npr. diferencijalnim relejem, slika 1) ili vremenskim stupnjevanjem (npr. nadstrujnim relejem, slika 2 i distantnim relejem, slika 3).

Selektivnost

S1 Id

S2

Slika 1 Podruje djelovanja diferencijalne zatite transformatora

Selektivnost
t

l t2

t t1 t0

R1
S1 S2

R2
S3

R3

Slika 2 Vremensko stupnjevanje nadstrujnih zaita

Selektivnost
tIII t Z t II tI R1
S1 S2

t II tI tI R3
S3

R2

Slika 3 Vremensko stupnjevanje distantnih zatita

Brzina djelovanja
Relej je brz ako mu je vrijeme djelovanja krae od 50 ms. Najkrae vrijeme djelovanja releja koji su danas u pogonu je 15-30 ms. Vrijeme djelovanje releja je vrijeme koje protee od trenutka nastanka kvara do trenutka kada se na izlaznim kontaktima releja pojavi signal za iskljuenje prekidaa. Vlastito vrijeme releja je vrijeme djelovanja releja, uz pretpostavku da je vremenska odgoda (vremensko zatezanje) signala postavljena na niticu. Vrijeme trajanja kvara se odreuje tako da se vremenu djelovanja releja pribroji vrijeme djelovanja prekidaa, koje iznosi 50 - 100 ms.

Brzina djelovanja
Brzi releju su: diferencijalni, distantni releji (u prvom stupnju djelovanja) i nadstrujni releji s trenutnim iskljuenjem. Ovi releji nemaju svojstvo rezerve, tj. djeluju samo pri kvarovima u osnovnom tienom podruju. Spori releji su nadstrujni releji, distantni releji (u viim stupnjevima djelovanja) i svi ostali releji kombinirani s vremenskim relejem. Spori releji imaju svojstvo rezerve, tj. djelovanja pri kvarovima i zatajenju osnovne zatite na susjednim elementima sustava.

Pouzdanost
Relej je pouzdan ako mu je pouzdanost vea od pouzdanosti bilo kojeg ureaja ili dijela postrojenja u tienom podruju. Pouzdanost releja slijedi iz dvije zadae: relej mora djelovati pri kvaru (ne smije zakazati), relej ne smije neeljeno djelovati (neselektivno djelovati, djelovati ako nema kvara, nepotrebno djelovati).

Pouzdanost
Matematika definicija pouzdanosti je vjerojatnost uspjenih djelovanja releja. Uspjeno djelovanje releja ima dvije komponente: osjetljivost otkrivanja kvarova, uz najnepovoljnije uvjete djelovanja, sigurnost djelovanja, koja je ovisi o stupnji zamrenosti izvedbe zatite, a time uz manje ili vie uspjeno odravanje. Pokazatelji pouzdanosti su: uestalost zakazivanja releja, srednje vrijeme izmeu dva uzastopna zakazivanja releja, srednje vrijeme trajanja popravka kvara na releju.

Rezerva
Relej djeluje rezervno kada iskljui kvar na susjednom elementu elektroenergetskog sustava ija zatita nije djelovala iz bilo kojeg razloga (naprimjer: zatajenje releja, zatajenje prekidaa, nestanak pomonog napona, neosjetljivost zatite). Rezervno djelovanje moe se osigurati u istom postrojenju ili susjednom postrojenju.

Prilagodljivost primjene
Prilagodljivost primjene je mogunost ugradnje releja na bilo koje mjesto, za zatitu istovrsnog ureaja, u elektroenergetskom sustavu.

Ekonominost primjene
Ekonominost primjene ovisi o objektu koji zatita titi. Uobiajena vrijednost sustava zatite je 2 do 5% vrijednosti tienog objekta.