AKVAPONIJA

Sedam arana hranu dobiva kroz vrataca

arani u ovom akvaponskom sustavu gotovo su nevidljivi - njihov akvarij nalazi se ispod dijela za uzgoj biljaka, a hranu dobivaju kroz postranina vrataca. Ima ih sedam, optimalno bi bilo 15, a u 300 litara vode teoretski bi ih se dalo stisnuti ak 30 jer je za uzgoj jedne ribe potrebno 10 litara vode.

arani i biljke na balkonu

ZEMLJA U MALOM Danijel Kovaevi iz Zagreba na svom je balkonu uspostavio pravi mali ekosustav - uzgaja povre i zaine zajedno sa aranima koji im osiguravaju hranjive tvari, dok biljke proiavaju vodu
Pie: IDA BOROVAC

aran je najbolja riba za ovaj nain uzgoja jer voli toplu vodu, no podnosi i hladnu.

Sve je poelo u bakinom vrtu na selu

Na ideju za izradu akvaponskog sustava Danijel je doao posve sluajno. elio je u bakinom vrtu na selu napraviti staklenik u obliku geodezijske kupole. Traei upute za njegovu izradu, naiao je na spominjanje akvaponije i nastavio istraivati. Njegov akvaponski sustav zainteresirao je i ljude koji se bave permakulturom (ekolokim dizajnom koji oponaa prirodne procese).

Nekoliko kvadratnih metara balkona dovoljno je za uzgoj zdrave hrane, a da pritom ostane mjesta za oputanje i pijuckanja koktela u ljetnim veerima To je dokazao Danijel Kovaevi koji je u garai vlastoruno izradio akvaponijski sustav za uzgoj ribe i biljaka, prema nacrtima koje je pronaao na internetu. Danijel je aktivni lan svjetskog foruma o akvaponiji (aquaponics.net. au) gdje je isprva traio nacrte za izradu sustava, a sada i sam dijeli savjete onima koji se ele okuati u alternativnom uzgoju hrane. - Akvaponski uzgoj povra troi deset puta manje vode od konvencionalnog jer voda potrebna biljkama ne odlazi u zemlju i isparavanje je minimalno. Mogua je gua sadnja bilja, nema okopavanja ni borbe s biljnim nametnicaima. Prinos po etvornom mjetru moe biti i do 7-10 puta vei nego u konvencionalnom uzgoju, a riba je bonus - objanjava Danijel. Salata mu najbolje uspijeva zimi pod lampom, prole je godine uzgajao rajice, a ove su na red doli krastavci i zainsko bilje poput metvice i perina. - Ovo je pravi ekosustav, kao zemlja u

malom - napominje Danijel i objanjava da je akvaponski uzgoj jo uspjeniji na veim povrinama. Princip je jednostavan. Ribe disanjem stvaraju amonijak, pa voda postaje povoljni okoli za bakterije koje od njega ive i pretvaraju ga u nitrite. Tada nastupa druga vrsta bakterija koja nitrite pretvara u nitrate, odnosno u duik koji je prijekom potreban biljkama. Voda se iz donjeg rezervoara ispumpava u gornji dio gdje ju biljke proiavaju, a potom se vraa dolje ribama. Velika prednost akvaponskih sustava jest i to da se mogu smjestiti gotovo svugdje. - U SAD-u graani akvaponske sustave postavljaju na parkingu naputenih trgovakih centara, a u Velikoj Britaniji u uredske prostore koji su zbog recesije ostali prazni, pa ih je grad ustupio na koritenje. Ondje je situacija drugaija nego kod nas jer je zajednica jaa, a i vie se cijeni volonterski rad - objanjava Danijel koji jednog dana planira napraviti akvaponsku farmu i sagraditi kuu od slame gdje bi se povukao u ranu mirovinu. U meuvremenu iri znanje drugim urbanim farmerima: - U Zagrebu ima jo 3-4 akvaponska sustava. Kada su uli za ovaj moj, ljudi su ga doli pogledati i nainili slian za sebe - kae Danijel.

u aKVaPOnsKI susTaV TREBa POsadITI sadnICE IsPRanE Od ZEMLJE (da BI sE sPRIJEILE BOLEsTI). BILJE JE MOGuE uZGaJaTI I IZ sJEMEna KOJE sE sIJE u KOMadIE naVLaEnE sPuVE
TOMISLAV MILEtI/PIXSELL TOMISLAV MILEtI/PIXSELL

SVE TO UZMETE TREBATE TO PRIJE NADOMJESTITI

naJvEi izazov kod akvaponiJE JE odravanJE EkoLokE ravnotEE sustava. da bi sE ona uspostaviLa potrEbno JE oko 8 mJEsECi. izvaEnu ribu i ubranE biLJkE trEba nadomJEstiti kako sE uspostavLJEna ravnotEa nE bi naruiLa

Dio sustava su i gujavice koje ive meu kuglicama

Najmanji akvaponski sustav moe se izraditi za 1000 kn

Svoj prvi akvaponijski sustav Danijel je napravio u garai, za dva dana. Nabavio je sifon za protok vode i gotovi kanistar, jedan od onih koji se obino koriste kao cisterna za vodu ili kemikalije. Ipak, istie kako nekome moe trebati vie ili manje vremena, ovisno o tome koliko je spretan u majstorskim radovima i kakav mu je alat na raspolaganju. Ukupan troak procjenjuje na otprilike 1000 kuna. To je najmanji mogui akvaponski sustav - zapremine 300 litara i uzgojne povrine 1 x 1,5 metara.
TOMISLAV MILEtI/PIXSELL

Vodu treba kontrolirati indikatorima PH-vrijednosti

Uzgoj ribe vrlo je isplativ i ne zahtijeva velika ulaganja

Prema Danijelovim rijeima, riba je najisplativija ivotinja za uzgoj - da bi narasla do 1 kilograma, za to mu je treba pojesti 2 kilograma hrane, a riblja hrana moe se nabaviti ve po cijeni od 1 kune za kilogram. Da bi aran dostigao svoju punu veliinu potrebno mu je oko dvije godine, no svi ne rastu jednakom brzinom. Jedna riba je uvijek dominantna, najvie jede i najbre raste, a kada ju se izvadi druga preuzima njezino mjesto i tako redom. Danijel arane hrani tri puta na dan, osim kada je na putu - tada ribe mogu izdrati tjedan dana bez dodavanja nove hrane.