KRATKI SAVJETI ZA VONJU

AUTOKOLA DNEVNI PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA

Dnevni preventivni tehniki pregled vozila voza treba da obavi prije nego je krenuo vozilom u saobraaj. Pregled moe obaviti vizuelno, iz vana, ili mjerenjem i kontrolom odgovarajuih parametara propisanih za dato vozilo. Vizuelnim pregledom vozila iz vana, voza na vozilu moe utvrditi sljedee: 1. stanje i ispravnost pneumatika . ispravnost vanjskih retrovizora !. ispravnost ure"aja za osvjetljavane puta i vozila #. istou vozila $odnosi se na preglednost kroz stakla na vozilu, itkost registerske oznake i drugih oznaka na vozilu i istoa svjetlosne signaliza%ije vozila& '. %urenje neke od tekuina ispod vozila $po boji, mirisu i stanju tekuine razlikovati i utvrditi njeno porijeklo& (. op)te stanje u kome se vozilo nalazi *jerenjem i kontrolom, voza na vozilu moe utvrditi sljedee: 1. nivo i vrstu tenosti u ekspanzionoj posudi rashladnog sistema vozila $samo dok motor nije u radu& . nivo i vrstu tenosti u posudi za pranje vjetrobranskog stakla !. nivo ulja u posudi od koionog sistema vozila #. nivo ulja u posudi od servo+ pumpe ure"aja za upravljanje '. nivo ulja u motoru vozila $samo dok motor nije u radu& (. nivo tenosti $elektrolita& u akumulatoru $samo dok motor nije u radu& ,. zategnutost klinastog remena na motoru $samo dok motor nije u radu& -. ispravnost zvunog signala upozorenja .. ispravnost koni%a / motor vozila treba da bude u radu $na jak pritisak pedala koni%e ne smije propadati niti doi do poda vozila& 10. slobodan $dopu)teni& zazor na kolu upravljaa Provodei kontrolu i mjerenje nabrojanih ure"aja i parametara na vozilu, voza mora preduzeti potrebne mjere opreza kako bi se preventivno za)titio do eventualnih ozljeda. 1ve uoene nedostatke na vozilu, voza mora otkloniti prije polaska vozilom u saobraaj. 2z sve gore navedene provjere i kontrole, voza prije polaska treba provjeriti kompletnost opreme koja je propisana uz vozilo.

POSTUPAK STARTOVANJA MOTORA I PRIPREMA VOZILA ZA POLAZAK

3akon )to je obavio dnevni preventivni tehniki pregled vozila i utvrdio da je vozilo ispravno za bezbjednu vonju u saobraaju, voza pristupa startovanju motora. Prethodno je, nakon )to je sjeo u vozilo, podesio poloaj sjedi)ta i nagib naslona sjedi)ta vozaa, naslona za glavu, poloaj unutra)njeg i vanjskih bonih retrovizora na vozilu te postavio sigurnosni pojas. Po)to je redoslijedno obavio sve gore navedene radnje, voza pristupa startovanju motora na slijedei nain i to sljedeim redoslijedom: $podrazumijeva se da je prethodno preduzeo sve potrebne radnje kako bi vozilo ostavio na propisan i bezbjedan nain& 1. stisnuti pedalu kvaila do kraja hoda $do poda vozila& . rui%u mjenjaa postaviti u neutralni poloaj $ler&

AUTOKOLA
!. kontakt kljuem startovati motor #. ukljuiti kratka $oborena& svjetla na vozilu '. provjeriti ispravnost zvunog signala upozorenja (. provjeriti ispravnost koionog sistema $pritisnuti pedalu koni%e jako 1+ puta& ,. ukljuiti odgovarajui pokaziva prav%a $onaj u kom smjeru ete se kretati vozilom& -. rui%u mjenjaa postaviti u poloaj prvog stepena prenosa $za kretanje vozila naprijed& .. spustiti runu $parkirnu& koni%u, uz istovremeno pritisnutu nonu $radnu& koni%u / da se vozilo ne bi pokrenulo mimo kontrole vozaa 10. pogledati $osmotriti& u lijevu i u desnu stranu $propustiti vozila ukoliko nailaze& 11. polako otpu)tati pedalu kvaila do take ,,hvatanja kvaila,, $vozilo se poinje polako pokretati&, u tom poloaju pedalu kvaila zadrite $polukvailo& dok ne dodate malo ,,gas,, a zatim, dok se vozilo pokree iz stanja mirovanja uz dodat ,,gas,, , ostatak hoda kvaila nastaviti postepeno otpu)tati do kraja. 3a ovaj nain imat ete ,,mekan,, polazak vozilom iz stanja mirovanja $bez trzaja&, a )to je naj bitnije / imat ete kontrolisanu brzinu kretanja vozila pri polasku. 1 . vozilom krenuti u oznaenom prav%u kretanja 2koliko voza redosljedno ne izvede nabrojane radnje ili izostavi neku od njih, neminovno je da postup%i startovanja motora, priprema vozila za polazak i sam polazak vozilom nee biti izvedeni na bezbjedan nain. P45P46*576 V895:8 9; D2<; P278V;3=; 1ezona je godi)njih odmora> 5mate namjeru putovati vlastitim vozilom? 8moguite svojoj porodi%i i sebi ugodan i bezbrian odmor. @ako je priprema prije putovanja nuna za nas ljude, tako je zbog na)e sigurnosti potrebna i za na)e vozilo. Posebno treba obratiti panju na ure"aje za upravljanje, koni%e i stanje pneumatika. 5dealno je vrijeme da posjetite va)eg servisera i napravite detaljnu provjeru ispravnosti ure"aja na va)em vozilu:

Provjerite stanje va)eg akumulatora @ontroli)ite pneumatike, obratite panju na pritisak i optereenja Prekontroli)ite nivo tenosti sistema za hla"enje Provjerite nivo i kvalitet ulja u motoru Provjerite nivo koionog 2@ ulja A Prekontroli)te stanje svjetlosno+signalnih ure"aja @ontroli)ite stanje koionog sistema Provjerite stanje upravljakog mehanizma Provjerite stanje obavezne opreme u vozilu $rezervni toak, dizali%a, komplet prve pomoi, komplet rezervnih sijali%a, ue, trokut, reBlektirajui prsluk,...&

@ad prilazite vozilu obavezno pogledajte ima li tragova ulja ili vode ispod vozila, te kakvo je stanje pneumatika. @ada sjednete za volan najprije podesite sjedalo prema volanu tako da budete %ijelim le"ima oslonjeni na naslonja. Poloaj ruku na volanu bi trebao biti kao kazaljke na satu u . sati i 1' minuta, ili u - sati i 0 minuta. 7akvim poloajem ruku izbjegavate neeljene posljedi%e u sluaju aktiviranja zranih !

AUTOKOLA
jastuka. 5zme"u bedara i ivi%e sjedala treba da bude me"uprostor kako ne bi do)lo do zaustavljanja %irkula%ije. 4uke trebaju biti prirodno Copu)teneD. 2gao ruke u predjelu podlakti%e trebaju biti 1 0 stepeni. Poloaj nogu u koljenu mora zatvarati ugao od 1 0+1(0 stepeni, a poloaj zgloba u stopalu ne manji od .0, a poeljan od 100 stepeni. 9atim podesite ogledala vanjska i unutra)nja kako bi imali )to bolju preglednost. 3a kraju podesite naslonja za glavu i sveite sigurnosni pojas. 2vijek vozilo pripremite na vrijeme kako bi vam putovanje bilo sigurno i uitak. GREKE KOJE NAJEE PRAVIMO +Preduga vonja u prvoj brzini +@asno pu)tanje gasa +Dodavanje nepotrebnog gasa +5zba%ivanje mjenjaa iz brzine prerano kod zaustavljanja +1poro ubrzavanje +3epotrebno preba%ivanje brzine u prvu u raskrsni%i +3ekori)tenje motora za usporavanje +4ijetko kori)tenje veih brzina +:o)e planiranje vonje +:o)e planiranje prestrojavanja KORISNO ZA NOVE VOZAE 8d dana izdavanja vozake dozvole ne smijete naredne dvije godine da: +2pravljate vozilom u vremenu od !+0' ako imate manje od !.osim ako je li%e sa vama starije od ' god. koje ima vozaku dozvolu +2pravljate vozilom na putu brzinom veom od ,0 kmEh +2pravljate brzinom veom od .0 kmEh na putu namjenjenom za saobraaj motornih vozila i brzom putu +2pravljate brzinom veom od 1 0 kmEh na auto putu +Va)im vozilom ne smijete da vuete prikljuno vozilo niti da organizovano prevozite dje%u +3epo)tivanje se kanjava sa #0 @* +8znaka na vozilu za mlade vozae je obavezna dvije godine to je slovo P KOJE IZDAJU AUTO kole

ZAKONSKE ODREDBE Voza vozila na motorni pogon za vrijeme vonje ne smije koristiti mobitel osim ako je prilago"en za kori)enje u vozilu $kazna za prekr)aj je #0 @*& +3a prednjem sjedi)tu pored vozaa ne smije se prevoziti dijeta mla"e od 1 god,a na zadnjem dijete mla"e od 'god osim ako ima odgovarajue sjedi)te privr)eno za sjedi)te vozila i sigurnosni pojas koji odgovara sjedi)tu ili ako je pored djeteta punoljetna osoba $kazna za ovaj prekr)aj je !0 @*& +Prilikmm pokretanja vozila iz mjesta voza ne smije da naglo povea brzinu tako da stvara buku usred proklizavanja tokova, osim u nudi $kazna za ovaj prekr)aj je #0 @*& +Frzine u naselju je maksimalna (0 kmEh, auto put 1!0 kmEh, put rezervisan za motorna vozila #

AUTOKOLA
100 kmEh, ostali putevi -0 kmEh,osim ako je znakom drugaije odre"eno kazne za prekr)aj su za brzinu koja je u naselju vea od !0 kmEh a naostalim putevima '0 kmEh kazna je do $100+!00 @*& i zabrana upravljanja od 1++# mjese%a, za prekoraenje brzine u naselju i van naselja koji su manji od !0 kmEh i '0 kmEh$kazna je '0 @*.& +9a vrijeme vonje moraju biti upaljena kratka svijetla kazna je '0 @* +Voza koji upravlja pod dejstvom alkohola koji ima vi)e od 0,! gEkg alkohola u krvi ili koji je pod dejstvom droge,vozai ija su osnovna zanimanja upravljanje vozilom, mla"i vozai od 1 god ili sa vozakim staom mla"im od ! god kaznie se kaznom od '0+ '0 @* a za prekr)aj preko 1 gEkg kaznom od 100+!00 @* i zabranom upravljanja od 1+# mj

76G35@; V8<3=6 23;9;D Voza se smije kretati vozilom unatrag na kratkom dijelu %este uz uvjet da kretanjem ne ometa ostale sudionike u prometu. 2natrag se kreete sa ukljuena sva etiri pokazivaa smjera i to onom stranom kolnika kojom ste se do tada kretali unaprijed, )to blie desnom rubu kolnika. Duni ste propustiti vozila koja dolaze iza vas. @retanje vozilom unatrag je zabranjeno na auto%esti, na brzoj %esti, %esti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila i u tunelu. 3e smijete kretanjem vozila unatrag ulaziti u nepregledno raskrije, kretati se %estom na prijelazu preko eljeznike pruge u istoj razini, ukljuivati se na %estu s pravom prednosti, niti voziti na prijevojima i u zavojima u kojima je preglednost nedovoljna. Vonja unatrag radi parkiranja ne smatra se vonjom unatrag pa nije potrebno ukljuiti sva etiri pokazivaa smjera.

76G35@; V8<3=6 2 @42<38* 78@2 1;8F4;H;=;

@runi tok saobraaja je raskrsni%a u kojoj se saobraaj odvija kruno u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu. @runi tok je oznaen vertikalnom saobraajnom signaliza%ijom tj. saobraajnim znakom izriite naredbe + znakom obaveze: Dkruni tok saobraajaI, a moe imati jednu ili vi)e saobraajnih traka. Povr)ina koja se nalazi u sredini krunog toka se zove rondo ili rondela. @runi tokovi se grade u %ilju poveanja sigurnosti saobraaja, da bi se smanjio broj kolizionih taaka kod sukobljavanja saobraajnih tokova u raskr)u, te je kod istih smanjen rizik od sudara vozila i poveana je protonost saobraaja. 3a ulazu u kruni tok uz navedeni saobraajni znak obino se postavlja i saobraajni znak Dnailazak na %estu sa prvenstvom prolazaI. Vozila koja ulaze u kruni tok saobraaja '

AUTOKOLA
moraju ustupiti prednost vozilima koja su ve u krunom toku: pravovremeno smanjiti brzinu kretanja, po potrebi zaustaviti se i Bazu ukljuivanja izvesti bez izazivanja opasnosti ili smetnji drugim vozilima. Prilikom ukljuivanja vozila u kruni tok voza nema obavezu ukljuivanja pokazivaa prav%a obzirom da je smjer vonje jasan.

2 krunom toku, izuzetno, saobraaj moe biti regulisan bez saobraajnog znaka Dnailazak na %estu sa prvenstvom prolazaI, npr. sa svjetlosnom signaliza%ijom $semaBorima& ili drugim saobraajnim znakovima, te se u tim sluajevima primjenjuju op)ta pravila prvenstva prolaza, a u skladu sa postavljenom signaliza%ijom. @ada se pribliavate raskr)u sa krunim tokom saobraaja neophodno je da:

pravovremeno uoite znakove za vo"enje saobraaja ispred krunog toka $znak Craskr)eD&J planirate svoju vonju i donesete odluku o kretanju ka va)em odredi)tu $na kojem dijelu krunog toka ete se iskljuiti& izaberete odgovarajuu saobraajnu traku, a po potrebi prestrojite se pravovremeno i sigurno $provjerite ostali saobraaj putem vozakih ogledalaEDmrtvog uglaD, dati pokaziva prav%a&J prilagoditi brzinu kretanja, te ustupiti prvenstvo prolaza vozilima koja se kreu krunim tokom $ako u raskr)u ne vrijedi desno pravilo ili pak saobraajnom signaliza%ijom nije na drugi nain regulisan saobraaj&.

@od krunih tokova sa vi)e saobraajnih traka i ovisno od odredi)ta u koje elite stii potrebno je da izaberete pravilnu putanju kretanja. ;ko postoje horizontalna i vertikalna signaliza%ija u krunom toku nephodno je istu slijediti i uvaavati. Frzinu kretanja vozila prilagoditi gra"evinsko+tehnikim elementima raskr)a i saobraaja drugih vozila. 5zbjegavati nepotrebna ubrzavanja i preti%anja. @od promjene saobraajne trake potrebno je pravovremeno dati pokaziva prav%a. ;ko je drugi voza u Bazi prestrojavanja, prilagodite brzinu i olak)ajte mu promjenu saobraajne trake. 3a slijedeoj ski%i su date putanje kretanja vozila u krunom toku sa dvije saobraajne trake ovisno od mjesta iskljuenja. ;ko se elite iskljuiti prvom uli%om +1, izaberete desnu saobraajnu traku tj. zelenu putanju. ;ko namjeravate voziti ravno u drugu uli%u + , vozite %rvenom putanjom. 2 sluaju skretanja u treu uli%u /!, vozite unutra)njom plavom putanjom $prestrojavanja izvesti pravovremeno i na loka%ijama datim na ski%i / mjesto prestrojavanja u krunom toku omoguuje i skretanje u CdruguD uli%u&. Da bi se sa vozilom vratili u istu uli%u +#, potrebno je da vozite unutra)njom narandastom putanjom. 5sprekidane putanje se koriste u sluaju vee gustine i intenziteta saobraaja u krunom toku. (

AUTOKOLA

8va pravila kretanja vrijede i predstavljaju osnovu kada u krunom toku ima vi)

@od iskljuivanja vozila iz krunog toka saobraaja je neophodno da pozorno pr oko va)eg vozila, pravovremeno ukljuite desni pokaziva smjera kretanja, te ob opasnost od preplitanja smjerova vonje.

;ko se pak iskljuujete iz lijeve saobraajne trake trebate biti posebno paljivi n saobraajnojj tra%i jer ista mogu nastaviti vonju u krunom toku. Dato prestroja ste sigurni da vozila iz desne saobraajne trake skreu desno. ;ko gustoa saobr predmetno iskljuenje, ne iskljuujte se na silu, provezite jo) jedan krug i obavit slijedeem poku)aju. @od iskljuivanja iz krunog toka saobraaja treba ustupiti pje)a%ima i bi%iklistima koji prelaze izlaznu %estu $npr. sastavni dio krunog tok pje)aki prijelaz&.

76G35@; @8K63=; @ako bi izbjegli blokadu tokova i gubljenje kontrole nad vozilom, uvijek postepeno koite i ako je mogue koristite koenje pomou ,

AUTOKOLA
motora. ;ko tokovi zablokiraju ili poinju blokirati, trebate skinuti nogu s koni%e i priekati da se ponovno olabave i tek tada nastavljate postepeno koenje. Put koenja je s ovakvim isprekidanim koenjem ne)to dulji, ali zato vozilo ostaje sasvim stabilno na svom prav%u kretanja. ;ko vozite na %esti s nizbrdi%om uvijek odaberemo nii stupanj prijenosa kako bismo )to manje koristili koni%u, dok pri vonji uz uspon koenje prvenstveno obavljate oduzimanjem gasa. @oni%u koristite samo u sluajevima kada nemate drugog izbora. 2vijek treba koristiti osnovno pravilo vonje Cniz !"i#o$ %ozi&i oni$ '&()n*e$ )!i*eno'+ ko*i$ 'e %ozi (z (')onD. 8snovno je pravilo da se brzina na mokrim %estama a posebi%e na %estama prekrivenim snijegom i ledom smanjuje )to je mogue laganije. Ve i zbog samog ukljuivanja nieg stupnja prijenosa moe doi do zano)enja vozila. 3aime, ako se prebrzo otpusti papui%a spojke i pri velikoj brzini ukljui nii stupanj prijenosa, za nekoliko trenutaka se snano prikoe pogonski kotai. 1toga je preporuljivo pri mijenjanju brzine u nii stupanj prijenosa i prije ponovnog ukljuivanja dodati gas da se motor okree priblino jednako brzo kao prije mijenjanja. Poledi%a trai vonju u )to vi)em stupnju prijenosa $bolje voziti u treoj nego u drugoj brzini& i njeno postupanje s nonim komandama. @oenje na zale"enoj %esti je gotovo zabranjeno, a ako bez koenja ne ide onda na papui%u koni%e pritisnite krajnje njeno.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ @;@8 15L2438 V89575 @489 7236:

Vonja tunelom razlikuje se od vonje na otvorenoj %esti, ima svoje zakonitosti i zadanu dinamiku vonje $zabranjena je vonja unatrag, okretanje ili polukruno okretanje, zaustavljanje ili parkiranje na saobraajnim trakama, problem adapta%ije oka na razinu osvjetljenja tunela pri ulasku ili izlasku, odravanje propisanog razmaka od vozila ispred, strogo pridravanje propisane brzine vonje / koja je u pravilu nia od ogranienja brzine za %estu kojom vozite&. 2 jedno%jevnim tunelima, odnosno u onima u kojima postoji samo po jedna saobraajna traka za svaki smjer vonje, najstroe je zabranjeno pretje%anje. 2 dvosmjernim tunelima s tri prometne trake $ M1&, pretje%anje je dozvoljeno samo za onaj smjer u kojem postoje dvije usporedne prometne trake, ukoliko nije drugaije odre"eno prometnim znakovima. 2 tunelima koji imaju dvije %ijevi, svaka za svoj smjer, s po dvije ili vi)e prometnih traka u pravilu je pretje%anje dozvoljeno, ukoliko prometnim znakom nije drugaije odre"eno.

AUTOKOLA

1vaki tunel, bez obzira ubraja li se u kategoriju kratkih, srednje dugih ili dugih tunela, najavljen je prometnim znakom opasnosti. 4espektirajte tu opasnost i odmah, bez oklijevanja ponite smanjivati brzinu, ali ne naglo. 2vjerite se, ine li to vozai iza vas. ;ko o%ijenite da ne smanjuju brzinu, ukljuite sve pokazivae smjera i tako ih upozorite. *orate u vrlo kratkom vremenu uoiti sve inBorma%ije i znakove na ulasku u tunel $broj prometnih traka, vozi li se dvosmjerno ili jednosmjerno, ogranienje brzine i sl.&. 2 dugim tunelima radio podesite na radio postaju koja se preporua, jer jedino nju moete ChvatatiD, a na toj radio postaji daju se vane inBorma%ije o prometu. 3a ulasku u tunel skinite sunane naoale ako ste ih nosili. 5skljuite brisae ako ste vozili po ki)i. ;ko ste vozili s dugim svjetlima ukljuite kratka. 9atvorite prozore, iskljuite dovod zraka izvana, zbog mogueg lo)eg zraka u tunelu. 2kljuite klimatiza%iju ili provjetravanje kako vam se naglo ne bi orosila stakla. 3e pu)ite i ne koristite mobitel. Pridravajte se propisanog razmaka. Pri izlasku iz tunela ponovno stavite sunane naoale ako je vani sunan dan. 3e ubrzavajte odmah na izlasku iz tunela, neka vam se oi priviknu na intenzivniju rasvjetu. @;@8 5 LD=6 16 *5*85H5?

*imoilaenje je prolaenje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kree iz suprotnog smjera. 7o je radnja koja se de)ava gotovo u svakoj vonji po nekoliko puta u razliitim situa%ijama u zavisnosti od vrste saobraajni%a kojima se kreete kao i uslova saobraaja u kojem uestvujete. 8pasnost sama po sebi postoji kada vam vozilo dolazi u susret, a posebno kada %esta nije dovoljno )iroka. Per%ep%ija saobraajne situa%ije ispred va)eg vozila i vozila koja vam dolaze u susret esto moe dovesti do pogre)ke, tj. pogre)ne pro%jene i eto opasnosti. Kesto je te)ko pro%ijeniti trenutak i mjesto mimoilaenja. 1toga, pri mimoilaenju gledajte )to dalje ispred vozila i oekujte trenutak mimoilaenja. *imoilaenje se, u pravilu, obavlja s lijeve strane. @ad na raskrsni%i vozila dolaze iz suprotnih smjerova skreu ulijevo, voza mimoilazi vozilo iz suprotnog smjera na taj nain )to ga propu)ta sa svoje desne strane. 7o je jedini sluaj mimoilaenja vozila s desne strane. Pri mimoilaenju voza je duan sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljan razmak izme"u svojeg vozila i vozila s kojim se mimoilazi, a prema potrebi, i svoje vozilo pomaknuti ka desnoj ivi%i kolovoza. ;ko zbog neke zapreke na %esti ili zbog drugih uesnika u saobraaju voza ne moe osigurati dovoljan prostor za sigurno mimoilaenje, duan je usporiti kretanje svojeg vozila, prema potrebi, zaustaviti ga i propustiti vozilo iz suprotnog smjera. 3a suenim dijelovima %este postavljaju se saobraajni znakovi koji ure"uju propu)tanje vozila iz suprotnog smjera. ;ko vozite %estom nedovoljne )irine na kojoj postoje pro)irenja ili pogodno mjesto za mimoiloenje i prije stignete do tog mjesta, stanite i propustite vozilo iz suprotnog smjera. 7ako mora postupiti svaki voza kojem je u konkretnoj situa%iji to lak)e i sigurnije izvesti. .

AUTOKOLA
3a dijelu %este s velikim uzdunim nagibom $planinska %esta i sl.& na uzbrdi%i ili nizbrdi%i, gdje je zbog nedostatne )irine %este mimoilaenje onemogueno ili oteano, voza vozila koje se kree nizbrdi%om mora na prikladnom mjestu zaustaviti svoje vozilo i omoguiti mimoilaenje vonjom unazad. ;ko na takvoj %esti jedno od vozila mora voziti unazad da bi omoguilo mimoilaenje, unazad mora voziti:

svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo, vozilo koje se susrelo s vozilom vi)e kategorije, pri mimoilaenju vozila iste kategorije, unazad vozi vozilo koje se kree po nizbrdi%i, osim ako je s obzirom na uvjete i poloaj vozila na %esti, lak)e i sigurnije da to uini vozilo koje vozi po uzbrdi%i.

;ko se u istoj situa%iji susretnete s drugim putnikim automobilom koji vue kamp ili drugu prikoli%u, ko mora osigurati mimoilaenje? Vi. Posebnu opasnost u pro%jeni i per%ep%iji saobraajne situa%ije voza ima pri mimoilaenju nou. 9bog slabe vidijivosti i blje)tanja svjetala voza osim svjetala dolazeeg vozila ne moe vidjeti, a ni pro%ijeniti:

veliinu vozila, tanu udaljenost do vozila, njegovu brzinu, mjesto mimoilaenja.

2 istoj se situa%iji nalazi voza u uvjetima guste magle kada se dolazee vozilo uope ne vidi, ve se pojavijuje iznenada. Vrijeme poduzimanja izbjegavajuih radnji je izuzetno kratko. Kesto, ako vam to prilike dozvoljavaju, prilikom mimoilaenja u prili%i ste kao voza sami CkreiratiD za)titni prostor oko va)ega vozila. 7o moete uiniti poveavajui ili smanjujui brzinu vonje ili mijenjajui putanju kretanja kako biste osigurali povoljniji poloaj va)ega vozila u odnosu na druga vozila oko vas. 3aravno, za to je potrebna vrlo jasna komunika%ija s drugim vozaima oko va)ega vozila, kori)tenjem pokazivaa smjera, stop svjetala, po potrebi zvunog signala, pa ak i znaka rukom + ako moe pomoi.

Pri mimoilaenju ne poveavajte brzinu kretanja, pogotovo ako vozilo iz suprotnog smjera nailazi 10

AUTOKOLA
velikom brzinom. 7reba imati u vidu da manje brzine omoguuju da se pokretanjem toka upravljaa skladnije mijenja putanja kretanja vozila i da vozilo odri dovoljnu stabilnost kretanja. P461748=5 16 P;<:=5V8 5 15L2438 Prestrojavanje je radnja vozilom koja se obavlja na dovoljnoj udaljenosti ispred raskrsni%e kako bi se zauzeo poloaj na tra%i kojom se eli proi kroz raskrsni%u, odnosno, radnja kojom se u saobraaju na %esti mijenja saobraajna traka, ako se kreemo %estom s vi)e saobraajnih traka. Prestrojavanje se moe obaviti ubrzavanjem ili usporavanjem vozila )to odre"uje saobraajna situa%ija $ubrzajte i prestrojite se ispred vozila ili usporite, propustite vozilo, prestrojite se iza vozila&. 5spred veih raskrsni%a gdje postoji vi)e saobraajnih traka za prestrojavanje, u pravilu ete primijetiti saobraajni znak Dprestrojavanje vozilaI. 8n vas obavje)tava o broju saobraajnih traka i o tome koja se od saobraajnih traka koristi za prolazak kroz raskrsni%u pravo ili za skretanje ulijevo ili udesno, kako biste mogli pravovremeno zauzeti poloaj u odgovarajuoj saobraajnoj tra%i za eljeni smjer vonje kroz raskrsni%u. Prestrojavanje obavljate prema streli%ama na kolovozu i znakovima prestrojavanja koji slue za vo"enje saobraajnih tokova. 7rebate se pravovremeno prestrojiti i razvrstati onako kako te streli%e i znakovi pokazuju. 3akon )to ste se sigurno prestrojili, vano je odravati poloaj vozila u saobraajnoj tra%i koju ste izabrali, pratiti uzdune oznake na kolovozu kao i streli%e na saobraajnoj tra%i koje usmjeravaju va)u vonju. @ada ste se razvrstali i zauzeli poloaj vozilom u tra%i kojom namjeravate proi raskrsni%om, vi)e ne smijete mijenjati izabranu traku. 7o vam ne dozvoljavaju ni uzdune pune linije na kolovozu. ;ko ste se pogre)no prestrojili $zauzeli saobraajnu traku kojom ne namjeravate voziti kroz raskrsni%u&, a nalazite se u neposrednoj blizini raskrsni%e $puna linija uz ivi%u saobraajne trake& ili se niste uop)te iz nekog razloga stigli prestrojiti, morate nastaviti vonju u smjeru kojem streli%e u toj saobraajnoj tra%i naznauju. Prestrojavanje na saobraajnu traku na kojoj se nalaze tramvajske )ine je dopu)teno samo ako postoji saobraajni znak ili oznaka na kolovozu koji to dozvoljavaju. 3ajavu promjene saobraajne trake dajete drugim uesni%ima u saobraaju pokazivaima smjera. Prestrojavanje ispred raskrsni%e kada nema oznaka na kolovozu obavlja se na sljedei nain:

za skretanje udesno primaknite vozilo )to blie desnoj ivi%i kolovoza, na ko lovozu s dvosmjernim saobraajem primaknite vozilo do sredine kolovoza, u jednosmjernim uli%ama primaknite vozilo )to blie lijevoj ivi%i kolovoza,

3iti jedno prestrojavanje ne smijete zapoeti obavljati, a da se prije toga niste uvjerili da to moete obaviti sigurno i bez opasnosti, vodei pritom rauna o poloaju vozila, smjeru i brzini vonje. 3astojte pravovremeno obaviti radnju prestrojavanja, a ne ekati zadnji trenutak, jer tada to sigurno neete moi obaviti bez ometanja saobraaja i bez ugroavanja sebe i drugih. @;D; 5 @;@8 15L2438 P4675N;75 11

AUTOKOLA

Preti%anje je jedna od najsloenijih i najopasnijih radnji s vozilom u saobraaju jer u njemu sudjeluje najmanje dva vozila u pokretu, izvodi se velikom brzinom, a pritom voza koji pretie koristi saobraajnu traku za vozila iz suprotnog smjera. 1toga dono)enju odluke o preti%anju mora prethoditi va)e promi)ljanje o svim elementima za sigurno izvo"enje ove radnje: preglednost, vidljivost, stanje i vrsta kolovoza, poloaj ostalih uesnika u saobraaju, njihova brzina i namjera, tehnike mogunosti vozila, vaea saobraajna pravila, saobraajni znakoviO 2 svemu tome voza mora po)tivati zakonom propisane postupke, a sve ostalo je stvar njegove line pro%jene koja proizlazi iz njegovog mentalnog sklopa, njegovih stavova i mogunosti ra%ionaliza%ije postupaka.

Prema propisima, preti%anje voza smije vr)iti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvo"enje tih radnji. Preti%anje vr)i se s lijeve strane. Preti%anje se mora vr)iti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom poloaju i njegov voza daje takav znak da se sa sigurno)u moe zakljuiti da to vozilo skree ulijevo. Vozilo koje se kree po )inama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preti%ati s lijeve strane. 7o vozilo moe se preti%ati s desne strane ako izme"u njega i desne ivi%e kolovoza postoji saobraajna traka. 3eposredno ispred raskrsni%e i na raskrsni%i voza smije preti%ati:

vozilo koje skree ulijevo, a pretie se s desne strane vozilo koje skree udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobraaj vozila iz suprotnog smjeraJ vozilo koje se kree na %esti s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobraaj na raskrsni%i regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima koje daje ovla)teno li%e.

3eposredno ispred i na prelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika 1

AUTOKOLA
ili polubranika voza smije preti%ati drugo vozilo kad je saobraaj na tom prijelazu regulisan ure"ajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova. Voza ne smije preti%ati kad time, s obzirom na karakteristike %este i postojee okolnosti na %esti i u saobraaju ili s obzirom na tehnika svojstva vozila kojim upravlja, ugroava druge uesnike u saobraaju, odnosno tamo gdje je to saobraajnim znakom posebno zabranjeno. Pri planiranju preti%anja odnosno prije nego )to krene u preti%anje voza mora utvrditi ima li uvjeta za sigurno izvo"enje te radnje s vozilom: je li preti%anje dopu)teno, postoji li dovoljna preglednost i dovoljno prostora za preti%anje, kolika je duina preglednosti %este, kolika je potrebna duina puta preti%anja,kojom brzinom vozi vozilo ispred vas, moe li se dovoljno ubrzati, kolikom brzinom se moe preti%ati i ugroavaju li se vozila iz suprotnog smjera. 3ajprije treba promisliti ima li uop)te svrhe razmi)ljati o preti%anju, nakon toga utvrditi kakva je preglednost i vidljivost te )irina %este, zatim provjeriti namjeru vozaa koji se kree iza njega, a onda slijede tri najtee, kritine provjere.

Prvom provjerom treba utvrditi ne namjerava li voza ispred njega preti%ati, obilaziti ili skretati. Drugom provjerom treba utvrditi je li slobodna saobraajna traka za saobraaj iz suprotnog smjera na dovoljnoj udaljenosti. 7reom provjerom voza se mora uvjeriti moe li nakon preti%anja ponovo zauzeti poloaj u saobraajnoj tra%i kojom se kretao prije preti%anja.

7ek ako tada utvrdi kako su zadovoljeni svi uvjeti sigurnosti, zapoinje s preti%anjem. @ada se voza uvjerio da je preti%anje sigurno i odluio preti%ati, mora:

gledati daleko ispred i pro%ijeniti brzinu, ukljuiti lijevi pokaziva smjera, pomaknuti se vozilom u lijevu stranu i gledati ispred, provjeriti da vozilo ispred ne namjerava preti%ati ili skretati ulijevo, prema potrebi, upozoriti vozaa vozila ispred o namjeri preti%anja, u niem stepenu prijenosa poveati brzinu i prestrojiti se na lijevu saobraajnu traku, ubrzati vozilo i promijeniti u vi)i stepen prijenosa kada se na"e uporedno s vozilom koje pretie, vodei rauna o brzini, paziti na pravilan boni razmak i na vozila iz suprotnog smjera, kada na unutarnjem ogledalu ugleda vozilo koje pretie, u blagom luku se mora vratiti u desnu saobraajnu traku, pri povratku iskljuiti lijevi pokaziva smjera $desni nije obavezno ukljuivati osim ako to uvjeti sigurnosti nalau&.

;ko se u me"uvremenu tokom preti%anja pojavi vozilo iz suprotnog smjera ili ako se pogre)no pro%ijeni potrebna duina puta preti%anja ili trenutak preti%anja, treba odustati od preti%anja, ukljuiti desni pokaziva smjera i vratiti se iza vozila koje se namjeravalo preti%ati i strpljivo ekati sigurnu priliku. Posebno velik rizik predstavlja preti%anje dugih vozila i vozila sa nadgradnjom, jer zaklanjaju pogled, ograniavaju preglednost, smanjen je boni razmak, poveava se vrijeme i put preti%anja. 9ato voza treba preti%ati samo ako je uvjeren da to moe sigurno obaviti. 3e riskirajte, ne pretiite ako niste sigurni u povoljan ishod. 3i)ta neete dobiti na vremenu vonje, samo stres i napetost bez potrebe. 1vu sloenost i opasnost preti%anja voza moe izbjei ako prethodno uini jednu znatno jednostavniju 1!

AUTOKOLA
pro%jenu: ima li uope svrhe krenuti u preti%anje. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ V8<3=; 38H2

Vonja nou podrazumijeva vonju od prvog sumraka do potpunog svanua. 3ajvanija karakteristika none vonje je smanjena vidljivost, dok manji obim saobraaja stvara utisak sigurnosti, )to podstie poveanje brzine i smanjivanje panje. 8svjetljenje koje daju oborena ili velika svjetla su neuporediva sa dnevnim svjetlom, te se nou )irina vidnog polja suava, pogor)ava se o)trina vida, jasnoa i brzina opaanja. 8bzirom da su sposobnosti vida i mogunosti uoavanja i prepoznavanja smanjene, vonja nou postaje zamorna i opasna i zahtijeva od vozaa znanje, iskustvo i umijee prilago"avanja na oteane uvjete uoavanja. Pri vonji nou poveava se psihiko i Biziko optereenje koje negativno utie na vrijeme reagovanja, koje se u takvim uvjetima po pravilu produava. 7okom vonje nou voza oteano, a ponekad pogre)no pro%jenjuje brzinu i razmak do vozila koja nailaze iz suprotnog smjera, )to moe uzrokovati pogre)ne pro%jene prilikom preti%anja, obilaenja ili mimoilaenja. 3e treba zanemariti ni mogunost da voza vozila iz suprotnog smjera ima pote)koa sa sposobno)u vida. Nesta pokrivena vodom, ki)om, snijegom ili ledom predstavlja dodatnu opasnost i povean rizik od prometne nezgode. Vonja nou moe biti problematina i jako naporna ljudima koji imaju problema sa vidom. Dioptrija, astigmatizam ili slina ogranienja vida nou, a pogotovo u sumrak znatno ograniavaju vozaa. ;ko pripadate toj skupini vozaa poku)ajte izbjegavati putovanja nou. =edna od opasnosti prilikom vonje nou jeste pojava zasljepljenja, koje se javlja ako gledate u svjetla vozila koje vam dolazi u susret. =ak i dugotrajan uinak zaslijepljenosti dovodi do opasnosti. 9aslijepljenost je jo) vea kada je %esta mokra )to dodatno smanjuje vidljivost. 1toga, ne smijete gledati u svjetla vozila koja vam dolaze iz suprotnog smjera. Pogled treba usmjeriti prema desnoj ivi%i kolovoza $ivinoj liniji&, smanjiti brzinu vonje i ako je potrebno zaustaviti vozilo u svojoj saobraajnoj tra%i. 9a vrijeme vonje nou, vidno polje se bitno smanjuje. Vidljivost ispred vozila je ograniena duinom svjetlosnog snopa kratkih ili dugih svjetala. Dok vozite s dugim svjetlima vidno polje vam je ogranieno na oko 100 metara $duina svjetlosnog snopa dugih svjetala&, a kada umjesto dugih ukljuite kratka svjetla vidno polje se smanjuje na #0 do -0 metara. 2 tim uvjetima uvijek se mora raunati s mimoilaenjem ili nailaskom na pje)ake ili bi%ikliste koji se slabo uoavaju, zaustavljenim vozilima koja nisu osvijetljena, traktorima i zaprenim vozilima. 9a uoavanje drugih uesnika u saobraaju nou moe vam pomoi svjetlosni snop dugih svjetala vozila koje dolazi u susret. 7ako vidite obris pje)aka ili odre"ene predmete na %esti. 5pak poveajte panju i smanjite brzinu. Vrijeme reagovanja vozaa prilikom none vonje se produava zbog akomoda%ije $prilago"avanja& oka na stalnu izmjenu svjetla i tame. 7om vremenu treba pridodati vrijeme prilago"avanja oka na stalno premje)tanje take Biksa%ije $o)trina vida&. 1ve to predstavlja duinu vremena potrebnog za reagovanje i iznosi izme"u dvije i dvije i po sekunde, ali je za svakog vozaa drugaije $zaka)njelo reagovanje u odnosu na prosjeno vrijeme reagovanja&. Llavni preduvjet za sigurnu vonju nou je odravanje dobre vidljivosti vozila. Drite ista vjetrobranska stakla, pogotovo ako pada ki)a, ili se na staklo, tokom vonje lijepe kuk%i. 3e pu)ite dok vozite. 7reba voziti blie sredi)njoj razdjelnoj liniji na kolovozu, a izbjegavati vonju uz desnu, ivinu liniju kolovoza, ne ometati i ne zasljepljivati dugim svjetlima vozaa vozila iz suprotnog 1#

AUTOKOLA
smjera, pratiti smjerokazne stubie pokraj %este i pona)ati se u skladu sa znaenjem saobraajnih znakova. Pri zaustavljanju vozila, uvijek treba ostaviti upaljena kratka svjetla. 2 sluaju kvara na vozilu treba ukljuiti sve pokazivae smjera i postaviti sigurnosni trokut )to dalje od vozila na vidnom mjestu i po mogunosti ga osvijetliti. Voza uvijek mora biti svjestan okolnosti i moguih opasnosti, voziti s poveanim oprezom, prilago"enom brzinom uvjetima na %esti i biti spreman izbjei mogue opasnosti. 9a osvjetljavanje %este voza motornog vozila po pravilu, upotrebljava duga svjetla. Vonja sa dugim svjetlima ne smije zasljepljivati vozaa vozila koje se kree ispred ili vozaa vozila iz suprotnog smjera. Voza je umjesto dugih duan upotrebljavati kratka svjetla:

prije mimoilaenja s drugim vozilom na udaljenosti s koje prosudi da svjetlom svog vozila zasljepljuje vozaa koje mu dolazi u susret, kad voza tog vozila ukljui kratka svjetla ili kad naizmjeninim paljenjem i ga)enjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 00 metara, za vrijeme dok se kree za drugim vozilom na takvoj udaljenosti i u takvom poloaju da dugim svjetlima svog vozila zasljepljuje vozaa vozila ispred sebe, dok vozilom prolazi pored kolone ili povorke pje)aka, kad se kree %estom koja se prostire neposredno pored plovnog puta ili pored eljeznike ili tramvajske pruge / u susret plovilu, odnosno vozilu koje se kree p )inama, kad nai"e na stoku te ostale domae ili divlje ivotinje.

Po magli voza vozila na motorni pogon mora na vozilu imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje %este, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istovremeno. 1vjetla za maglu mogu se upotrebljavati samo po magli. @ada sustignete vozilo, morate upaliti kratka svjetla da ne ometate vozaa ispred vas $zasljepljuje vozaa u njegovom ogledalu&. ;ko sustignete teretne automobile i autobuse, kratka svjetla upotrijebite mnogo ranije $zbog vee povr)ine vozakih ogledala&. 2 trenutku kada zapoinjete preti%anje pa sve dok ne do"ete usporedno s vozilom koje pretiete, koristite kratka svjetla. 9a to vrijeme voza kojeg pretiete, ima duga svjetla. 2 ravni s vozilom kojeg pretiete upalite duga svjetla, tako istovremeno upaljena duga svjetla oba vozila omoguuju vam da otkrijete zapreku na desnoj ill lijevoj strani %este. @ada pro"ete sporije vozilo, nastavite vonju s dugim svjetlima, a voza kojeg ste pretekli mora upaliti kratka svjetla. @ada vas neko pretie trebate mu pomoi da )to bre i sigurnije obavi tu radnju. Vozite s dugim svjetlima )to je due mogue. 1ve dok vas voza pretie ne vidi jasno naprijed s va)e lijeve strane, a va)a duga svjetla osvijetlit e mu put preti%anja. 3avedeno ne znai kako bi nonu vonju trebalo izbjegavati. 3aprotiv, vonja nou moe biti i vrlo ugodna, sve dok po)tujete ogranienja koja vam takvi uvjeti nameu. 5 jo) jedan savjet: redovno kontroli)ite svoj vid, posebno ukoliko esto ili dugo vozite nou. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ V8<3=; ;278N6178* ;uto%esta je namijenjena iskljuivo za saobraaj motornih vozila. Vonja 1'

AUTOKOLA
auto%estama je sigurnija, bra i udobnija od vonje ostalim %estama, ali vonja auto%estom se po nekim spe%iBinostima razlikuje od vonje ostalim %estama. 1aobraajnim pravilima i propisima je utvr"eno kako voziti, no postoje neka pravila, pona)anja i sigurnosne navike koje se moraju usvojiti kako biste sigurno vozili auto%estama. ;uto%este skrivaju i niz spe%iBinih opasnosti koje morate oekivati i predvidjeti kako biste sigurno i brzo stigli do %ilja. Pirina %jelokupnog proBila auto%este, )irina kolovoznih traka koje imaju po najmanje dvije saobraajne trake, Bizika odvojenost od saobraajnog toka iz suprotnog smjera $nema vozila u susret&, traka za zaustavljanje vozila u nudi, )iroke bankine i bone ograde, kvalitetne oznake i signaliza%ija, redovito odravanje + daju osjeaj sigurnosti i mame na brzu vonju. 3a auto%estama je najnii stepen ugroenosti, odnosno na auto%estama $s obzirom na broj vozila& se doga"a relativno malo saobraajnih nesrea, no kada se dogode, u pravilu su s vrlo te)kim posljedi%ama. UKLJUIVANJE NA AUTO,ESTU

2kljuivanje na auto%estu predstavlja jedno od kritinih mjesta za doga"anje saobraajnih nesrea, prije svega zbog nepravilnog pona)anja vozaa. 2kljuite se u saobraajni tok vozila na auto%esti, bez zaustavljanja, koristei pravilno saobraajnu traku za ubrzavanje. Postupno ubrzavajte nakon prilazne rampe, vozite usporedno s vozilima na auto%esti / %ijelom duinom trake za ubrzavanje, bez pribliavanja vozilu koje se nalazi ispred vas. Putem unutarnjeg i vanjskog ogledala pratite saobraaj vozila na auto%esti s %iljem prepoznavanja najpogodnijeg trenutka za ukljuivanje. @ada dostignete brzinu vozila u saobraajnoj tra%i lijevo od vas, uz sigurnosne provjere i ukljuivanje lijevog migav%a, ne ometajui vozila, ukljuite se u saobraajni tok na auto%esti. ;ko vam uvjeti saobraaja to ne dozvoljavaju, ne zaustavljajte se na kraju trake za ubrzavanje, ve nastavite vonju trakom za zaustavljanje vozila u nudi do prvog trenutka za ukljuivanje. Kim uoite pogodan trenutak izme"u vozila, morate s ukljuenim lijevim pokazivaem smjera ubrzati i ukljuiti se u desnu saobraajnu traku na auto%esti. 3akon ukljuivanja iskljuite lijevi pokaziva smjera. Vozila na auto%esti imaju prednost u odnosu na ona koja se ukljuuju. Vi me"utim moete pomoi onima koji se ukljuuju na auto%estu, tako )to ete smanjiti brzinu svoje vonje i ostaviti dovoljno prostora za ukljuivanje. Vi moete svoju vonju $ukoliko vam uvjeti saobraaja omoguavaju& i ubrzati, ali ne iznad 1!0 kmEh, da bi se oslobodilo dovoljno prostora iza vas za ukljuivanje. Da bi vozaima olak)ali ukljuivanje na auto%estu, moete tako"er izvr)iti promjenu kretanja iz desne u lijevu prometnu traku, kako biste desnu saobraajnu traku ostavili slobodnu za ukljuivanje. 3o, ovo uradite samo onda kada ste sigurni da ovu radnju moete izvesti bez ikakve opasnosti. 2vijek imajte na umu da prilikom svake promjene saobraajne trake morate ukljuiti pokaziva prav%a za odgovarajui smjer.

BRZINA KRETANJA I OGRANIENJA ;uto%este su gra"ene tako da dozvoljavaju vrlo brzu vonju u odnosu na druge %este. 7o su %este s najvi)im nivoom uslunosti, nema vozila iz suprotnoga smjera, preglednost je izuzetna, ukr)tanja su u vi)e razina itd.. 3o, me"utim ne zaboravite da je brzina 1(

AUTOKOLA
najdominantniji uzronik saobraajnih nesrea. 2vijek budite spremni na iznenadna koenja. Kim u daljini primijetite da vozila koe, da su sve trake zauzete vozilima, odmah ukljuite zbog sigurnosti i upozorenja vozaima iza vas sve pokazivae smjera. 3a auto%esti je izuzetno opasno voziti slalom i uestalo mijenjati saobraajne trake, bespotrebno ubrzavati i malo iza toga usporavati, ili svojim postup%ima stalno ometati druge vozae. 2ostalom, znate, u velikoj guvi sve se kolone kreu otprilike istom brzinom, poku)ajte strpljivo)u doprinijeti pouzdanosti %jelokupne situa%ije. Prema na)im propisima $a i veine zemalja 6urope&, najvea dopu)tena brzina vonje na auto%esti je 1!0 km na sat, ali drite se ogranienja brzine na pojedinim dijelovima i preporuljive brzine za pojedinu dioni%u. 3aravno i na auto%esti vae ogranienja za vozila pojedinih grupa i to: 1. -0 kmEh za autobuse bez i sa lakom prikoli%om, kamione do ,,' tona i putnika vozila koja vuku prikoli%u . ,0 kmEh za autobuse kojima se vr)i organiziran prijevoz dje%e, kao i kamione preko ,,' tona i kamione s prikoli%om. !. #0 kmEh ako se vr)i )lepanje vozila u dozvoljenim sluajevima. 3a auto%esti nema stajanja. 2koliko elite prekinuti vonju, to moete uiniti samo na odmarali)tima, prostorima benzinskih pumpi ili povr)inama izvan kolovoza koje su kao odmarali)ta ili parkirali)ta za to posebno ure"ene. 3e zaustavljajte, niti ne parkirajte na saobraajnim trakama za zaustavljanje vozila u nudi. 3a auto%esti ne smijete se polukruno okretati niti voziti unatrag. ;uto%estom se morate kretati krajnjom desnom saobraajnom trakom koja nije zakrena vozilima u koloni $izuzetak su gradske auto%este gdje se zbog gustoe saobraaja vozi u usporednim kolonama&. 7okom vonje auto%estom stalno budite paljivi, gledajte ispred i iza, niti jednu radnju $promjenu prometne trake, prestrojavanje, usporavanje, pretje%anje& ne inite ukoliko se vi)estruko niste uvjerili da to moete uiniti bez opasnosti za druge vozae na auto%esti. Pri velikim brzinama je opasno naglo smanjivanje brzine. Posebno pazite na vozila iza vas. =edno sigurnosno pravilo kae da vozei auto%estom treba jednako gledati saobraaj iza $preko unutarnjeg i vanjskog ogledala&, kao saobraaj ispred $kroz vjetrobransko staklo&. 3aroito obratite panju i pogledajte i osigurajte se da se nijedno vozilo ne nalazi u Cmrtvom ugluD pored va)eg vozila. ISKLJUIVANJE SA AUTO,ESTE

@ad se namjeravate iskljuiti s auto%este, tada morate uoiti saobraajne znakove koji vas obavje)tavaju o mjestu izlaza s auto%este. ;ko prekasno uoite ili reagirate na znak obavje)tenja za vo"enje saobraaja, proi ete pored eljenog izlaska. 7o vas moe ko)tati dodatnog iznosa za %estarinu i nekoliko desetaka kilometara bezpotrebne vonje do sljedeeg izlaza i povratka za smjer kojim ste eljeli voziti. 5skljuivanje s auto%este najavljuje se saobraajnim znakom obavje)tenja u pravilu na 1.000, '00 i '0 metara ispred samoga izlaza. Pribliavajui se mjestu izlaska, pogledat ete na unutarnje i vanjsko ogledalo, te ukljuiti desni pokaziva smjera. 3e koiti na tra%i za vonju. 1 ukljuenim desnim pokazivaem smjera nakon kosnika na kolovozu i pojave saobraajne trake za 1,

AUTOKOLA
usporavanje, ne smanjujui brzinu vonje, napustite desnu saobraajnu traku auto%este i prestrojite se na saobraajnu traku za usporavanje. 7ek na tra%i za usporavanje smanjujete brzinu, kako biste do izlaska s auto%este prilagodili brzinu radijusu zavoja i iskljuili se sigurno. @var ili nesrea na auto%esti 2koliko vam se dogodi da ste prisiljeni prekinuti vonju zbog kvara, neispravnosti na vozilu ili iz nekog drugog razloga, nikako ne zaustavljajte vozilo na kolovozu auto%este, ve desno od uzdune %rte na kolovozu, s desne strane / na saobraajnoj tra%i za zaustavljanje vozila u nudi. Po mogunosti )to vi)e desno, kako ne biste otvarajui vrata ometali vozila koja voze po desnoj tra%i. Putnike obavezno izmjestiti iz vozila van kolnika i trake za zaustavljanje u nudi. Prije izlaska iz vozila navu%ite reBlektirajui prsluk koji bi se trebao nalaziti u kabini vozila $obvezno u veini zemalja&. 8stavite ukljuena pozi%ijska svjetla, ukljuite sve pokazivae smjera kako bih vas vozai uoili sa )to vee udaljenosti. Postavite trokut za opasnost i to na udaljenosti od 100 metara iza i ukoliko ne moete brzo rije)iti kvar pozovite slubu za pomo na %esti.

SISTEM NAPLATE ,ESTARINE 3aplata %estarine obavlja se neprekidno od 0 / # sata, sve dane u godini. 3a svim naplatnim stani%ama u vidnom polju vozaa mora biti istaknut %jenovnik s propisanim iznosima %estarine za sve grupe vozila. Vozila su razvrstana po grupama za koje je jedinstvena %ijena plaanja %estarine i sastoji se od etiri klase: Kl+'+ -. Dvoosovinska vozila s visinom izmjerenom na prvoj osovini manjom od 1,! m $moto%ikli, osobna vozila i laka dostavna vozila&. Kl+'+ /. Vozila sa tri i vi)e osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini manjom od 1,! m $kombi vozila, osobna vozila s prikoli%om, karavani s visinom od 1,! metra na prednjoj osovini i laka dostavna vozila s prikoli%om karavanom, dvoosovinska vozila kao )to su kombi vozila bez prikoli%e&. Kl+'+ 0. Vozila sa tri i vi)e osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini veom od 1,! m $kamioni s ili bez prikoli%e, sa ukupno dvije ili tri osovine, karavani s visinom veom od 1,! metra na prednjoj osovini i kombi vozila s prikoli%om ili karavanom s ukupno tri osovine&. Kl+'+ 1. Vozila sa etiri i vi)e osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini veom od 1,! m $kamioni s ili bez prikoli%e s etiri ili vi)e osovina, tegljai s poluprikoli%om, autobusi s ili bez prikoli%e s etiri ili vi)e osovina, kombi vozila s prikoli%om ili karavanom s ukupno etiri ili vi)e osovina&. 1kupina vozila koja je oslobo"ena plaanja %estarine: 1. vozila %rvenog krsta, . vozila oslobo"ena na osnovu ugovora koje je Vlada FiG i Vlada Qedera%ije FiG zakljuila s me"unarodnim institu%ijama, !. vozila pomoi na %esti u sluaju interven%ije, #. vozila oruanih snaga FiG, '. vozila invalidnih osoba s -0R i vi)e tjelesnog o)teenja, odnosno osobe s (0R i vi)e o)teenja donjih ekstremiteta, (. vozila Nivilne za)tite, ,. vozila *inistarstva unutra)njih poslova, -. vozila Gitne pomoi i .. Vatrogasna vozila. Vozila koja na izlaznu naplatnu stani%u do"u bez naplatne karti%e blagajnik e naplatiti iznos najdue rela%ije od mjesta izlaza za odgovarajuu grupa vozila. O %ezno (zi$+n*e n+)l+&ne k+!&i#e 1-

AUTOKOLA
N+)l+&+ #e'&+!ine 23o&o%in+4 k!e"i&ne k+!&i#e4 "e i&ne k+!&i#e5

Elek&!on'k+ n+)l+&+ #e'&+!ine N+)l+&+ #e'&+!ine '$+!& k+!&i#o$ Kon#e'ion+!+

V8<3=; 5 =6163

VO6NJA PO KII 7 +8(+)l+nin3 @i)a kao atmosBerska pojava est je pratila% vonje, koja kao posljedi%e ima smanjenje vidljivosti i pogor)avanje uslova sigurne vonje. @i)a donosi niz opasnosti i esto je uzrok saobraajnih nezgoda zbog smanjenog prijanjanja, smanjene vidljivosti, mogunosti trenutnog otkazivanja koni%a, dinamikih udara, nastajanja vodenog klina i prekrivenih oznaka na kolovozu. @ada padne ki)a, na kolovozu se stvara sloj vode i tokovi + gume slabije prijanjaju uz kolovoz $trenje izme"u gume i povr)ine kolovoza je manje& )to smanjuje upravljake i koione sposobnosti vozila. Veliina trenja $prijanjanja& izme"u guma i kolovoza ovisi o dubini proBila guma, brzini kretanja i svojstvu kolovoza $vrsti kolovoza&. 7okom vonje po ki)i, treba usmjeriti pogled dalje ispred vozila jer postoji mogunost nalijetanja na udarne rupe napunjene vodom ili na vodu na %esti pri emu moe doi do vodenog udara. 2 takvoj situa%iji valja poveati prisebnost i bez oklijevanja, poveanom brzinom, poku)ati izii iz vode jer moe doi do zalijevanja ili o)teenja motora. Pri mimoilaenju s drugim vozilom dolazi do iznenadnog zalijevanja vjetrobranskog stakla, ime se smanjuje vidljivost, a u toj situa%iji voza moe izgubiti prisebnost i kontrolu nad vozilom. Pobrinite se da brisai rade eBikasno i bezprijekorno. 9a vreme vonje po ki)i ne dozvolite da se vodena para kondenzuje u unutra)njiosti vozila. 2 takvim uslovima treba koristiti ventila%iju i grijanje. @ombina%ijom ovih ure"aja najbolje e se odstraniti suvi)na vodena para i obezbediti uspe)na vonja. Vo"eni klin 2+8(+)l+nin35 @od obilnih i dugotrajnih ki)a na %estama se esto zadrava voda. Pri vonji u tim uvjetima pod tokom se stvara sloj vode, odnosno Cvodeni klinD. @ada je sloj vode dublji, ili kada se po kolovozu pokrivenim vodom vozi velikom brzinom, guma se poinje penjati na sloj vode, Cvodeni klinD je izdie, )to uslovljava odvajanje gume od kolovoza. Lubi se dodir s kolovozom i tada toak DskijaI po vodi. Lume tada nisu vi)e sposobne prenijeti na kolovoz vunu silu, silu koenja i bone sile. Pri brzoj vonji gube se primarne sposobnosti gume da koi ili vodi vozilo u eljenom prav%u. 2 sluaju koenja, prednji tokovi blokiraju i kliu te vozilo gubi upravljivost, odnosno u takvim uvjetima se vozilom ne moe upravljati.

1.

AUTOKOLA

3astalo stanje naziva se CaSuaplaningD, )to u slobodnom prevodu znai skijanje na vodi. @od tog stanja upravljanje i koenje nije mogue. 2 tom sluaju vrijedi pravilo: upravlja drati pravo i oduzeti gas. ;ko puhne vjetar, nema pomoi. *oda nikad neemo biti svjesni gre)ke. K+ko )!e)ozn+&i o)+'no'& i k+ko 'e )on+9+&i ( &+k%i$ (%*e&i$+: Prvi znak opasnosti je obilna ki)a i voda na kolovozu. Velika koliina vode na kolovozu prepoznaje se po sljedeem: trag tokova vozila ispred odmah prekrije voda, tokovi vozila ispred istiskuju mnogo vode, kolotrazi su napunjeni vodom, >okve vode su na kolovozu. 2 tim uvjetima gubi se osjeaj stabilnosti, tj. vozilo lagano klizi i bono se zanosi, upravlja se prelako okree i pojaan je zvuk motora. 2 takvim uvjetima potrebno je odmah smanjiti brzinu vonje, pritisnuti papui%u kvaila, vrsto drati upravlja u pravilnom poloaju, izbjegavati naglo okretanje upravljaa i popu)tati papui%u gasa da tokovi ponovno dobiju dodir s kolovozom. Dakle, da bi rizik od akvaplaninga i od neprijatnih iskustava koje on sa sobom nosi sveli na minimum, morate stalno voditi rauna o mejrama predostroznosti. Veliku opasnost za vonje po ki)i na kolovozu predstavljaju kolotrazi. @ada su ispunjeni vodom, lako dolazi do pojave vodenoga klina DskijanjaI na vodi. Postoji opasnost od zano)enja i gubljenja upravljivosti vozila. 2 takvim uvjetima ne treba voziti po njima. ;ko je potrebno mijenjati saobraajnu traku, treba smanjiti brzinu i pod o)trim uglom ih prei. Posebno se mora poveati pozornost, smanjiti brzina i vrsto drati upravlja. 8sim ki)e, mokrih kolovoza, jesen donosi i maglu, )to znai da se mora opreznije voziti. Llavni uzro%i saobraajnih nezgoda pri magli su neprilago"ena brzina vonje i nepropisno rastojanje vozila. 5pak, ko po)tuje najvanija, osnovna pravila za vonju u ovakvim uslovima, ima dobre izglede da bez posledi%a savlada i najgu)e oblake magle:

Pri magli, odmah smanjiti brzinu koja mora biti prilago"ena vidljivosti, dakle najvi)e do '0 kmEh. Poveati rastojanje. 8bino se tokom vonje pri magli rastojanje pogre)no pro%enjuje i ini se da je vee nego )to jeste. Ve i pri slaboj magli, odmah ukljuiti svjetla da bi bolje vidjeli i da bi bili vi"eni. 1vjetla za maglu ukljuiti onda kada je vidljivost manja od '0 m.

9adnje svjetlo za maglu treba koristiti u uvjetima kada je na %esti magla ili je smanjena vidljivost na manje od '0 metara, i to samo kada iza va)ega vozila nema drugih vozila ili kada ste posljednje vozilo u koloni. Kim va)e vozilo sustigne drugo vozilo, svjetlo za maglu treba iskljuiti kako ne bi ometalo vozaa iza. 8bratite panju na signalnu sijali%u zadnjeg svjetla za maglu, ona vas podsjea na ukljueno svjetlo. Vonja pri magli zahteva od vozaa maksimalnu kon%entra%iju i e)e pauze tokom vonje. Preporuuje se da se za vreme pauze vozilo parkira sa ukljuenim svetlima kako bi drugi vozai mogli lak)e da primjete automobil. 7ako"e je vano da se u ovakvim uslovima vozi istom brzinom, bez obzira na vrijeme i odredi)te.

AUTOKOLA

BEZBJEDNA VO6NJA U RANO PROLJEE

2pravljanje vozilom u odre"enom periodu godine nosi sa sobom razne spe%iBinosti po kojima je odre"eno godi)nje doba karakteristino u smislu opasnosti sa kojima se voza moe suoiti dok upravlja vozilom. Po pitanju bezbjednog upravljanja vozilom, svaki voza mora kao preventivnu mjeru bezbjednosti uzeti injeni%u da vozilom mora upravljati sa naroitom oprezno)u, brzinu kretanja vozila blagovremeno prilago"avati trenutnim uslovima saobraaja i stanju kolovoza na kome se nalazi, voziti deBanzivno i biti u stanju predvidjeti moguu situa%iju i pona)anje ostalih uesnika u saobraaju na osnovu podataka i inBorma%ija koje trenutno ima na raspolaganju, tj, na osnovu onoga )to je u tom momentu uoio. 2oavanje, po)tivanje i postupanje po znaenju saobraajnih znakova i ostale saobraajne signaliza%ije je od iznimne vanosti za bezbjedno upravljanje vozilom u saobraaju. Period ranog proljea predstavlja moda i najnezgodniji i najopasniji period za upravljanje vozilom, jer isti sa sobom nosi veliki broj nezgodnih, opasnih i podmuklih situa%ija na putu, pogotovo vozaima poetni%ima i vozaima sa manje vozakog iskustva, ali i onim vozaima sa vi)egodi)njim vozakim iskustvom koji pre%jenjuju svoje sposobnosti i mogunosti svog vozila, koji su u datim okolnostima nepaljivi i nesmotreni.

Z+9&o *e )e!io" !+no3 )!ol*e;+ o)+'+n z+ %o<n*( :

Period ranog proljea karakteristian je po tome )to se uslovi na putu dok upravljate vozilom mogu veoma naglo i nepredvidivo pogor)ati, a u tom smislu nabrojat u sljedee Baktore koji na njih utiu, kao i mogue nepovoljne situa%ije sa kojima se voza moe susresti:

1.

Vremenski uslovi / veoma je est sluaj da se u toku dana i to u veoma kratkom vremenskom periodu ,,izmjene sva godi)nja doba,, tj, mogue je za oekivati u takvoj situa%iji da e kolovoz na kome se nalazite mjestimino biti suh, mokar, klizav, pokriven snijegom ili poledi%om. 9bog naglih i velikih os%ila%ija vanjske temperature zraka, esta je pojava da se u toku dana, kada su dnevne temperature zraka vee, nagomilani snijeg uz ivi%u kolovoza pone otapati i %uriti preko kolovoza. 3a istom mjestu, tokom noi i u rano jutro, usljed velikog pada 1

AUTOKOLA
temperature zraka + imat ete poledi%u na kolovozu >>> 9ato, dok vozite, uvijek pratite vremenske prilike u kojima vozite, blagovremeno uoavajte stanje kolovoza i oko kolovoza na kome se nalazite. 2sljed pomenutih naglih i velikih os%ila%ija u temperaturi zraka, tako"e dolazi do pojave erozije okolnog tla uz kolovoz. Posebno su opasne dioni%e puteva koji se pruaju u kotlinama ili dolinama rijeka, jer su na takvim mjestima este pojave odrona zemlje, blata i kamenja na kolovozu. 7ako"e, oborinske vode nastale kao posljedi%a topljenja snijega, a koje nisu na adekvatan nain kanalisane kroz inBrastrukturu kolovoza, nego se slijevaju preko njega, mogu u velikoj mjeri izazvati opasnost time )to e svojim djelovanjem izazvati o)teenje kolovoza ili pojavu nanosa okolnog erodiranog matrijala na kolovoz $granje, zemlja, blato, kamenje...&

Stanje kolovoza / nakon zimskog perioda, kolovoz je usljed djelovanja vanjskih prilika $neprilika& na na)im putevima veinom u oajnom stanju, te bi o ovoj konstata%iji svi vozai trebali voditi rauna prilikom upravljanja vozilom. 8)teenja kolovoza uglavnom se ogledaju u smislu pojave udarnih rupa na kolovozu, a udarna rupa na kolovozu predstavlja u stvari o)teenje kolovoza u smislu udubljenja oblika rupe, izuzetno o)trih ivi%a, vee je dubine i nalazi se na mjestu u kolovozu po kome vozila svojim tokovima naje)e nailaze. 7e udarne rupe su zbog svojih karakteristika veoma opasne i izazivaju velik broj saobraajnih nesrea i to u sljedeim situa%ijama:

Kada voza nije blagovremeno uoio postojanje udarne rupe na kolovozu (zbog nepa nje ili neprilago!ene brzine kretanja" pa u posljednjem trenutku poku#ava vozilom izvr#iti obila enje iste$ tada se kao negativna posljedi%a takvog postupka vozaa de#ava sljede&e'

+5

z+no9en*e z+"n*e3 "i*el+ %ozil+ u lijevu ili desnu stranu usljed nagle promjene tei)ta vozila kao posljedi%a nagle promjene prav%a kretanja $pogotovo na klizavom kolovozu&. 8bino dolazi do bonog otkliznua vozila, voza vi)e nije u mogunosti kontrolisati putanju kretanja vozila i samo je pitanje sree kakav e biti krajnji ishod u toj situa%iji. 7a bona otkliznua vozila obino zavr)avaju sudarom sa vozilom koje nailazi iz suprotnog smijera, prevrtanjem na kolovozu ili van njega. Filo koja situa%ija da se desi po ovom prin%ipu donosi tragine posljedi%e.

Bo=ni kon&+k& '+ %ozilo$ ko*e 3+ )!e&i=e ( $o$en&( "ok n+ o)+'+n n+=in 2n+3lo i ez )!o%*e!e5 o il+zi ("+!n( !()( '+ li*e%e '&!+ne> 5 u ovoj situa%iji dolazi neminovno do saobraajne nesree veih ili manjih razmjera.

#5

O&klizn(;e ili )!el+z+k %ozil+ ( "e'n( '&!+n( %+n kolo%oz+ ('li*e" n+3lo3 2o)+'no35 n+=in+ o il+<en*+ ("+!ne !()e '+ "e'ne '&!+ne jer je vozilom desnom stranom pre)ao na bankinu te na taj nain izgubio ravnomjerno prijanjanje tokova za podlogu, )to je za posljedi%u imalo gubitak kontrole nad upravljanjem vozilom.

AUTOKOLA

Kada voza nije blagovremeno uoio postojanje udarne rupe na kolovozu (zbog nepa nje ili neprilago!ene brzine kretanja" pa je tokom ili tokovima vozila pre#ao preko udarne rupe$ tada se kao negativna posljedi%a takvog postupka vozaa de#ava sljede&e'

+5 5 #5

O9&e;en*e ili )(#+n*e )ne($+&ik+ G( i&+k kon&!ole )(&+n*e k!e&+n*+ %ozil+ O9&e;en*e ele$en+&+ o%*e'+ i ()!+%l*+=ko3 $e?+niz$+ %ozil+ 9&o k+o z+ )o'l*e"i#( $o<e i$+&i &!en(&n( ili o"3o@en( '+o !+;+*n( ne'!e;(

Lore nabrojane situa%ije i postup%i vozaa odnose se i kada je rije o pojavi odrona na kolovozu. 3a karakteristinim i estim mjestima odrona na kolovoz, obino se nalaze i odgovarajui saobraajni znakovi koji vozae blagovremeno obavje)tavaju na takvu moguu opasnost na putu. Prioritetno, vozai bi nailaskom na takve saobraajne znakove morali smanjiti brzinu kretanja vozila i maksimalno poveati preznost.

() *dravstveno stanje vozaa / poznato je da su srani bolesni%i, osobe sa psihikim poremeajima i meteopati rizina grupa vozaa na ije zdravstveno stanje, raspoloenje, kon%entra%iju i motoriku veoma negativno utiu vremenske prilike, odnosno neprilike. Da bi te osobe ublaili nastale tegobe, esto uzimaju i one lijekove koje kao vozai ne bi smjeli konzumirati dok upravljaju vozilom u saobraaju jer isti negativno utiu na njihove sposobnosti kao vozaa. 9ato, preporuujem, da dok vozite obraate naroitu panju na vozilo iz koga vozite, na vozila iz vas, kao i na vozila koja vam nailaze iz suprotnog smijera, i da, ukoliko primjetite bilo kakvo udno pona)anje vozila ili reak%ije tih vozaa, da se odmaknete od njih, odnosno da drite )to je mogue vee rastojanje ili odstojanje od njih. 8sobe sa umanjenim psiho+Bizikim sposobnostima nastalim iz bilo kojeg razloga, opasni su vozai i veoma nepredvidivi u svojim reak%ijama i pona)anju u saobraaju, te kao takvi, veoma rizini u smislu izazivanja saobraajnih nesrea.

Dakle, da bi imali bezbjednu vonju i u ovom periodu godine, prvenstveno obratite panju na gore pomenute situa%ije u saobraaju, vozite deBanzivno i maksimalno oprezno. Va)a bezbjedna vonja nije samo bezbjedna za Vas nego i za sve ostale uesnike u saobraaju.

AUTOKOLA

VO6NJA U ZIMSKIM USLOVIMA

1vako godi)nje doba nosi sa sobom odre"ene povoljne i nepovoljne uslove za eksploata%iju vozila, pa je stoga vozilo potrebno adekvatno pripremiti i prilagoditi datim uslovima eksploata%ije. Da bi ste svojim vozilom uvijek bezbjedno upravljali na putu, potrebno je da je ono apsolutno uvijek tehniki ispravno, opremljenom propisanom opremom i, naravno, spremno za bezbjedno ue)e u saobraaju. 9imska oprema za vozilo je Pravilnikom o saobraaju u zimskim uslovima propisana za svaku kategoriju vozila i u kom vremenskom periodu su vozai duni imati je u vozilu. Pod zimskim uslovima saobraaja na putevima smatra se postojanje najmanje jedne od nabrojanih sljedeih situa%ija: a& kada pada snijeg i hvata se na kolovozu puta b& kada na veoj povr)ini kolovoza ima ostataka ugaenog i sle"enog snijega %& kada pada ki)a i ledi se na kolovozu d& kada je kolovoz zale"en 2 periodu od 1'. novembra tekue godine do 1'. aprila naredne godine, bez obzira na vremenske uslove, sva motorna vozila moraju imati odgovarajuu zimsku opremu i moraju je koristiti u gore navedenim uslovima. Pod zimskom opremom koju koju treba da imaju motorna vozila u zimskim uskovima, smatra se: a& 9a putnika motorna vozila i ostala motorna vozila ija najvea dozvoljena masa nije vea od !.'00 kg i nemaju vi)e od - sjedi)ta: 1& zimski pneumati%i na sva etiri toka. 9imska guma $pneumatik& je na svom boku oznaena sljedeim oznakama: *1, *M1 ili *T1 i oznakom snjene pahulji%e na stiliziranom obrisu planine sa tri vrha, ija dubina gazeeg sloja po dubini iznosi najmanje # mm, & gume sa ljetnim proBilom ija dubina gazeeg sloja po dubini iznosi minimum # mm i u priboru odgovarajui lan%i koji se postavljaju na pogonske tokove vozila u sluaju zimskih uslova. b& 9a motorna vozila ija najvea dozvoljena masa prelazi !.'00 kg i autobuse: 1& zimski pneumati%i na pogonskim tokovima. 9imska guma $pneumatik& je na svom boku oznaena sljedeim oznakama: *1, *M1 ili *T1 i oznakom snjene pahulji%e na stiliziranom obrisu planine sa tri vrha, ija dubina gazeeg sloja po dubini iznosi najmanje # mm, a pod zimskom opremom za ova vozila podrazumijevaju se jo) i lan%i za snijeg i priruni alat $lopata, vrea sa pijeskom od ' do '0 kg& & gume sa ljetnim proBilom ija dubina gazeeg sloja po dubini iznosi minimum # mm i u priboru odgovarajui lan%i koji se postavljaju na pogonske tokove vozila u sluaju zimskih uslova, a pod zimskom opremom za ova vozila podrazumijevaju se jo) i lan%i za snijeg i priruni alat $lopata, vrea sa pijeskom od ' do '0 kg& 3a vozila se ne smiju postavljati pneumati%i sa ekserima. 3a istoj osovini vozila, pneumati%i moraju biti jednaki po proBilu, konstruk%iji i po vrsti gazeeg sloja 3a motornim i prikljunim vozilima ne smije biti snijega ili leda koji bi mogli uti%ati na pona)anje vozila, odnosno preglednost vozaa. Pto se tie ostalih elemenata koji utiu na bezbjednu vonju u zimskim uslovima, tu spadaju obavezne i preventivne radnje koje svaki voza treba uraditi na svom vozilu, $po)tujui pri tome mjere opreza kako ne bi do)lo do povreda& a to su: #

AUTOKOLA

a& 2 rashladnom sistemu motora vozila mora se nalaziti tekuina koja nema svojstvo smrzavanja na niskim temperaturama, odnosno, mora se nalaziti permant ili antiBriz. 2koliko u rashladni sistem motora nije usuta odgovarajua tenost / usuti je, a ako se ve nalazi u rashladnom sistemu, onda obavezno provjeriti njen nivo i taku smrzavanja. 3apominjem, da je tekuine kao )to su permant ili antiBriz poeljno imati uvijek u rashladnom sistemu motora jer ona povoljno djeluje na unutra)nje stjenke rashladnog sistema, odnosno ima antikorozivno svojstvo a gubi%i $isparenja& su minimalni. *e"utim, te se tekuine moraju obavezno zamijeniti svake godine jer nakon tog perioda postaju agresivne, pa nagrizaju unutra)nje stjenke rashladnog sistema> b& 2 posudi za pranje vjetrobranskog stakla na vozilu mora se nalaziti tekuina koja nema svojstvo smrzavanja na niskim temperaturama. 4edovno kontrolisati nivo tenosti u posudi. %& ;kumulator na vozilu mora biti ispravan, odnosno dovoljnog kapa%iteta napunjenosti, kako bi u ovim uslovima uvijek omoguio sigurno pokretanje motora, kao i ostalih elektrinih ure"aja na vozilu. Provjeriti nivo elektrolita u akumulatoru, po potrebi dosuti destilovanu vodu za svaku eliju na akumulatoru i, ukoliko je potrebno, punjaem mu dopuniti kapa%itet. Dopunjavanje energije akumulatoru je najbolje i najbezbjednije uraditi u spe%ijalizovanim radiono%ama. d& @leme na polovima akumulatora moraju biti iste i dovoljno pritegnute za polove akumulatora. Po potrebi ih oistiti i namazati ma)u. e& Qiltere goriva obavezno zamijeniti prije zime. B& Provjeriti ispravnost rada i po potrebi zamijeniti grijae na motoru $kod dizel motora& g& Provjeriti ispravnost rada grijaa zadnjeg stakla h& Provjeriti pritisak u pneumati%ima i& 5mati u vozilu plastinu strugali%u za led i metli%u za i)enje snijega sa vozila j& Podmazati brave na vratima prije pranja vozila. 2 protivnom, u svoje vozilo neete moi ui jer ga neete moi otkljuati po)to e se brave zalediti na niskim temperaturama. k& Lumene kedere na vratima, prtljaniku i staklima obavezno prije zime namazati tankim slojem vazelina, kako se isti ne bi na niskim temperaturama zaledili i onemoguili Vam ulazak u vozilo. 3a taj nain ete im produiti njihov vijek trajanja i njihovu elastinost. 8ve nabrojane radnje se ne propisuju, nego se preporuuju svakom vozau kako bi uvijek imao spremno i sigurno vozilo, kako za sebe, tako i za ostale uesnike u saobraaju. POKRETANJE 2STARTOVANJE5 MOTORA U ZIMSKIM USLOVIMA Prilikom pokretanja motora u zimskim uslovima, kada su temperature vanjskog zraka niske, potrebno je ispo)tovati nekoliko bitnih elemenata a koji se tiu, kako sigurnog starta motora, tako i njegove budue dugovjenosti u radu. @ada pristupate pokretanju motora, po)tujte sljedee savjete: U 2vijek pritisnite pedalu kvaila do kraja kada pokreete motor> @ako se prilikom niskih temperatura ulje u motoru i mjenjau zgusne, to su otpori prilikom pokretanja motora vei a samim tim je i vea potro)nja energije iz akumulatora. 1tiskanjem pedale kvaila do kraja odvojili ste motor od ostalih sklopova koji slue za prenos snage do pogonskih tokova. 7o je bitno iz razloga )to ete na taj nain energiju iz akumulatora manje tro)iti, jer e elektropokreta motora tada pokretati samo motor a ne i spojniku osovinu u mjenjau. 7a u)teda energije iz akumulatora Vam je jako bitna, pogotovu ako akumulator nema maksimalan kapa%itet snage $djelimino je potro)en&. 6nergija iz akumulatora tro)i se na rad elektropokretaa $alnasera& i savladavanje otpora koji se javljaju u samom motoru prilikom njegovog pokretanja $sile trenja unutar motora&. U Po)tujte upute proizvo"aa Va)eg vozila koje je naveo u uputstvu za pokretanje motora u zimskim uslovima U 2koliko imate vozilo starije proizvodnje, na takvim vozilima se nalazi ure"aj koji slui za obogaivanje smje)e goriva i zraka koju motor usisava $vozai ga zovu ,,1;2L,,ili ,,K8@,,&. 7aj '

AUTOKOLA
ure"aj voza mora runo aktivirati i obavezno ga koristite prilikom startovanja hladnog motora, jer se smjesa goriva i zraka koju motor usisava prije zapali ukoliko je ,,bogatija,, $vi)e goriva a manje zraka&. U @ada motor samostalno proradi, on mora raditi na srednjem broju obrtaja a nikako na visokom. 4azlog, zbog hladnoe dijelovi motora postaju krti i skloni lomljenju a i ulje u motoru je hladno i gusto pa je i podmazivanje dijelova u motoru oteano. 1ve dok ulje i dijelovi motora ne dostignu svoju radnu temperaturu, motor nije poeljno preoptereivati visokim brojem okretaja. 4adnu temperaturu motor bre postie u vonji, )to znai da je poeljno vozilom se kretati na manjem broju okretaja nego li ga ostaviti da radi u ,,leru,, da na taj nain postigne svoju radnu temperaturu. @ada motor dostigne svoju radnu temperaturu a poeljno je i malo ranije, voza mora iskljuiti ure"aj za obogaivanje smje)e goriva i zraka. 3a taj nain )tedite gorivo i produujete radni vijek motora, jer zagrijan motor oteano radi sa nepotrebno bogatom smjesom $gu)i se& a dio goriva koje ne sagori do kraja prolazi pored karika klipa u korito motora gdje se nalazi motorno ulje i na taj nain ga razrje"uje $mijenja mu svojstva&, )to opet ima negativan uinak na kvalitetno podmazivanje dijelova motora. U Vozila novije proizvodnje imaju ugra"en automatski ure"aj za obogaivanje smje)e goriva i zraka, ali i pored toga, vrijede pravila koja se tiu dostizanja radne temperature motora. U Prilikom pokretanja motora, uvijek iskljuite sve elektrine ure"aje na vozilu $ventilator, brisae, grija zadnjeg stakla, svjetlaO& .3a taj nain ete svu raspoloivu energiju akumulatora usmjeriti samo na rad elektro pokretaa motora i produiti radni vijek akumulatoru. U 2re"aj za regula%iju grijanja u kabini vozila uvijek drite zatvorenim $okrenite na hladno& jer ete na taj nain ograniiti protok tekuine rashladnog sistema samo na motor $nee %irkulisati kroz radijator u kabini vozila& . 3a taj nain e motor ranije dostii svoju radnu temperaturu. UPRAVLJANJE VOZILOM U ZIMSKIM USLOVIMA 2pravljanje vozilom u saobraaju voza uvijek mora izvoditi sa naroitom oprezno)u, a posebno u zimskim uslovima odvijanja saobraaja. 4azlog tome je taj, )to zima uvijek sa sobom donosi i neke iznena"ujue, varljive ili neoekivane situa%ije na putu, pogotovo se te situa%ije mogu negativno odraziti na bezbjedno upravljanje kod nedovoljno obuenih, nepripremljenih i neiskusnih vozaa. 9ato, prilikom upravljanja vozilom u zimskim uslovima, voza uvijek treba da ima na umu sljedee: U Prije polaska vozilom u saobraaj, temeljito oistite sve staklene povr)ine na vozilu, kako bi sebi omoguili dobru preglednost iz vozila. Potrebno je oistiti i snijeg sa karoserije vozila i signalnih ure"aja na vozilu. U Frzinu kretanja vozila i nain upravljanja vozilom, voza je duan prilagoditi trenutnim uslovima saobraaja, vremenskim prilikama, stanja kolovoza, vrsti vozila kojim upravlja te na kraju i svojim sposobnostima, )to, opet znai sljedee: a& ukoliko je podloga puta prekrivena snijegom ili ledom, vozilom upravljati sa naroitom oprezno)u, izbjegavati nagle pokrete volanom, nagla koenja i ubrzanja b& razmak od vozila ispred sebe odravati )to veim, jer je na klizavoj podlozi zaustavni put vozila znatno dui nego na suhoj podlozi %& voziti sporije i u niem stepenu prenosa d& upotrebu koni%e svesti na minimum, brzinu kretanja vozila smanjivati postepeno, usporenja vozilom ostvarivati kraim stepenom prenosa + preba%ivanjem u nie stepene prenosa e& ukoliko koioni sistem na vozilu nije u potpunosti ispravan, odnosno da nema propisno raspore"enu silu koenja na tokovima, upotreba takvog koionog mehanizma na klizavoj podlozi odmah e dovesti do gubitka kontrole putanje kretanja vozila, odnosno doi e do njegovog zano)enja B& izbjegavati kotrljanje vozilom $postavljati rui%u mjenjaa u neutralni poloaj ili ako je ubaana u stepen prenosa / stisnuti pedalu kvaila&. 3astojati da su pogonski tokovi uvijek u pogonu i u vezi sa (

AUTOKOLA
motorom g& prilikom kretanja putem sa velikim uzdunim nagibom koji je prekriven snijegom ili ledom, obavezno pro%ijeniti mogunost savladavanja istog. :an%e na pogonske tokove $ukoliko pro%ijenite da je potrebno& postaviti prije uzbrdi%e na ravnom dijelu puta i po mogunosti na pogodnom mjestu P846D puta h& spu)tanje vozila niz nizbrdi%u prekrivenu snijegom ili ledom vr)iti sa )to manjom brzinom kretanja a za usporenje vozila koristiti iskljuivo motor i transmisiju u niskom ili najniem stepenu prenosa. i& izbjegavajte zaustavljanje vozilom na uzbrdi%i jer ete sigurno imati otean polazak vozilom sa mjesta a moe se desiti da uop)te ne pokrenete svoje vozilo. 7ada pravite nepotreban zastoj na putu i dovodite u opasnost i sebe i ostale uesnike u saobraaju. j& nikada na snijegom ili ledom pokrivenom kolovozu na uzbrdi%i ne voziti blizu iza drugog automobila. 2koliko to vozilo ne bude u mogunosti savladati uzbrdi%u, neminovno je i njegovo i Va)e zaustavljanje na putu, pa tako od jednog napravite dva problema. Prepuruujem, da uvijek saekate da vozilo ispred Vas savlada takav uspon, pa onda krenite Vi i po mogunosti gledajte da polazak vozilom bude izveden sa ravnog dijela puta prije uzbrdi%e i to sa malo veim ubrzanjem vozila, ukoliko to ostale okolnosti i situa%ije dozvoljavaju. k& vozna svojstva i pona)anje vozila na klizavom putu nisu ista kod vozila sa prednjim i kod vozila sa zadnjim pogonom, pa o tome treba voditi rauna. 2pravljivija su i lak)e se kontroli)u u vonji vozila sa prednjim pogonom. U 5mati na umu da, ako je kolovoz mokar, ne znai da nije i mjestimino zale"en. 8bino se zale"en kolovoz nalazi na mostovima iznad rijeka, nadvonja%ima i sl, jer je ispod takvih objekata na putu strujenje zraka bre, pa je samim tim i temperatura zraka nia. 7o znai da, ukoliko se vozite mokrim kolovozom i imate vanjsku temperaturu zraka M1 stepen, na pomenutim objektima imat ete temperaturu zraka od %%a / stepena ili vi)e a to znai poledi%u na kolovozu> U 2koliko vozite putem uz obale rijeka, gdje uz put raste drvee, jutarnje zimsko sun%e donosi Vam nove nevolje. @ako? 3ou se po granama drvea hvata inje. 7o inje se topi sa prvim zrakama sun%a i pretvara u kaplji%e vode koje potom sa kro)nji drvea padaju na kolovoz. @ako su jutarnje temperature zraka i dalje niske a kolovoz je hladan i u sjeni tog drvea, na takvom mjestu se kaplji%e vode koje su pale na kolovoz vrlo brzo pretvaraju u led, tj na takvim dijelovima puta i pod tim uslovima imate klizav, odnosno zale"en kolovoz>>> 1toga, ukoliko se vozite u pomenutim uslovima i mjestima, imajte na umu da ete mjestimino imati i suh i zale"en kolovoz o emu posebno treba voditi rauna prilikom pribliavanja i prolasku kroz o)tre krivine. U 3ou, prilikom nailaska na o)tre i nepregledne krivine, poeljno je naizmjeninim ukljuivanjem i iskljuivanjem dugih i kratkih svjetala na vozilu, nailazeem vozilu takvim znakom dati na znanje na va)e prisustvo i nailazak u zavoj. 2koliko vozaa na vrijeme obavijestite o svom nailasku, tada e on imati dovoljno vremena poduzeti potrebne radnje da va)e mimoilaenje bude izvedeno na bezbjedan nain. U 5zbjegavajte mimoilaenja sa drugim vozilima na uskom i neravnom kolovozu, jer je vrlo mogue da Vam se desi bono otkliznue vozila prema drugom vozilu, prouzrokovano nekom neravninom, rupom ili izboinom na kolovozu. 4adije se vratite vonjom u nazad do prvog pro)irenja i omoguite i sebi i drugom vozau sigurno mimoilaenje. U 2koliko niste sasvim sigurni da li je kolovoz po kome vozite klizav, neka vam ne bude mrsko izai iz vozila, pa pod nogom ispitati stanje kolovoza na kome se nalazite. 3ou ete zale"en kolovoz raspoznati po svjetlu%anju podloge po kojoj vozite. U 2 gradskim uslovima vonje izbjegavajte vonju blizu ivi%e trotoara jer je vrlo mogue da se pje)ak uslijed poledi%e oklizne i padne, a moe pasti upravo pred Va)e vozilo >>> U 5zbjegavajte kretati se uli%ama koje su na nizbrdi%i a koje izlaze na put sa prvenstvom prolaza. 9bog klizavog kolovoza moe vam se desiti da ne uspijete blagovremeno zaustaviti svoje vozilo i izazovete saobraajnu nesreu. 3aravno, u takvoj situa%iji ste napravili saobraajni prekr)aj i snosite odgovornost za takav Va) postupak a za to ne moete kriviti poledi%u ili snijeg nego sebe jer ste se ,

AUTOKOLA
svjesno upustili vozilom u opasnu situa%iju. 8vo su samo neki od savjeta koje Vam mogu dati iz linog iskustva, mnoge vozake situa%ije se ne ue $ili ih ne elite uiti dok Vam ne zatrebaju& nego se stiu u praksi dok upravljate vozilom. =a Vam iskreno preporuujem, da u %ilju sigurne i bezbjedne vonje u zimskim uslovima, blagovremeno nauite osnovne prin%ipe po kojima se ona izvodi te da ih uvijek provodite u djelo i maksimalno ih se pridravate. 1voja iskustva ne drite samo za sebe, ve ih iskreno podijelite drugima, razmjenjujte iskustva i mi)ljenja u vezi s tim jer tada inite jedan human gest, koji moe spasiti ljudske ivote.

PRETI,ATI ILI NE PRETI,ATI :

Preti%anje je jedna od najsloenijih i najopasnijih radnji vozilom u saobraaju jer u njemu uestvuju najmanje dva vozila u pokretu, izvodi se velikom brzinom, a pritom voza koji pretiee koristi saobraajnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. 1toga, dono)enju odluke o preti%anju mora prethoditi Va)e promi)ljanje o svim Baktorima koji utiu na bezbjedno izvo"enje ove radnje: preglednost, vidljivost, stanje i vrsta kolovoza, poloaj ostalih uesnika u saobraaju, njihova brzina kretanja i namjera, tehnike mogunosti vozila, vaea saobraajna pravila, saobraajni znakoviO $jeste li uop)te svjesni koliko ih ima?>&. 2 svemu tome voza mora po)tivati zakonom propisane postupke, a sve ostalo je stvar njegove line pro%jene koja proizlazi iz njegovog mentalnog sklopa, njegovih stavova i mogunosti ra%ionaliza%ije postupaka. 1vu sloenost i opasnost ove situa%ije voza moe izbjei ako prethodno uini jednu znatno jednostavniju pro%jenu: ima li uope svrhe krenuti u preti%anje. 2 tom smislu evo nekoliko korisnih savjeta: -

AUTOKOLA
1. 3e razmi)ljajte o preti%anju ako se uskoro namjeravate zaustaviti ili parkirati odnosno skrenuti u drugi saobraajni tok, jer time prisiljavate vozaa kojeg ste pretekli na usporavanjeJ . 3e razmi)ljajte o preti%anju ako nakon toga namjeravate voziti brzinom kojom ste se kretali i prije preti%anja, va)a stop svjetla u tom trenutku su vrlo iritirajuaJ !. 3emojte razmi)ljati o preti%anju ako u vidnom polju uoite situa%iju u kojoj je onemoguena vonja veom brzinom $naselje, kolona vozila, radovi na %esti i sl.&J #. ;ko vam brzina vonje odgovara, razmi)ljajte o preti%anju samo vozila velikih gabarita $teretni automobili, kombinovana vozila, autobusi& jer time osiguravate bolju preglednost za daljnju vonjuJ '. 4azmi)ljajte o preti%anju kada vozite dobro poznatom %estom, a oito je kako to nije sluaj s vozaem ispred vas. 7ime pomaete sebi i njemuJ (. Prije no )to ponete razmi)ljati o preti%anju, sjetite se kako svako preti%anje pretpostavlja novu prepreku na va)em putu. 5splati li se to?> 9ar se ba) toliko urite? 1retno pri preti%anju > KAKO IZVESTI PRETI,ANJE : @ao i svaku drugu radnju vozilom u saobraaju, voza radnju preti%anja mora izvr)iti na bezbjedan nain, kako za sebe tako i za ostale uesnike u saobraaju. 2koliko ste se odluili izvr)iti preti%anje vozila ispred sebe, onda bi trebali prije nego zaponete izvoditi tu radnju, uraditi sljedee: 1. uvjeriti se da je preti%anje na tom mjestu dozvoljeno . uvjeriti se da iz suprotnog smijera ne nailaze vozila i da je lijeva saobraajna traka koju ete koristiti za preti%anje dovoljno )iroka i slobodna od drugih prepreka !. uvjeriti se da ete se po izvr)enom preti%anju moi bezbjedno vratiti u desnu saobraajnu traku #. pro%ijeniti brzinu kretanja vozila kojeg pretiete '. izabrati nii stepen prenosa (. pribliiti se vozilu koga namjeravete preti%ati te uoiti i pro%ijeniti namjere tog vozaa ,. najaviti svoju namjeru vozau iza sebe / ukljuivanjem lijevog pokazivaa prav%a -. pogledom u retrovizore uvjeriti se da voza iza nije ve otpoeo preti%anje va)eg vozila .. prije nego ste otpoeli preti%anje, poeljno je vozau koga pretiete dati zvuni ili svjetlosni znak upozorenja, kao neku vrstu najave svoje namjere 10. u toku preti%anja drite dovoljno bono rastojanje od vozila koje pretiete 11. povratak u desnu saobraajnu traku nakon izvr)enog preti%anja izvr)iti postepeno i na dovoljnoj $bezbjednoj& udaljenosti od preteknutog vozila 1 . preba%ivanje u vi)i stepen prenosa izvr)iti tek po)to ste se bezbjedno vratili vozilom u desnu saobraajnu traku NIKADA NE RADITE SLJEDEE A U ugroavati vozila koja nailaze iz suprotnog smijera U ugroavati vozilo koje pretiete U ugroavati svoju i bezbjednost svojih saputnika U ne vodite se odlukama i radnjama drugih vozaa > U nikada ne pretiite istovremeno za vozilom koje ve pretie drugo vozilo U ne vodite se znakovima o slobodnom preti%anju koje vam daju i sugeri)u drugi vozai > U nikada ne pretiite kada se na saobraajnoj tra%i koju ete koristiti za preti%anje nalaze pje)a%i, ivotinje ili druge prepreke U nikada ne pretiite na nepreglednim dijelovima puta U nikada ne pretiite kolonu vozila .

AUTOKOLA
U ne vraajte se naglo u desnu saobraajnu traku,odmah ispred ili preblizu vozila koga ste pretekli U dok pretiete, ne gledajte u vozaa $vozai%u& kojeg pretiete, nego ispred sebe U ne dokazujte svoje vozake sposobnosti nikome / na kraju bi mnogi mogli pomisliti da ste, u stvari, jako nesposobni > U ne pouzdajite se u sreu nego u svoju pamet i razboritost > KADA VAS PRETIU>>> @ada Vas pretiu drugi vozai, povedite rauna o sljedeim radnjama i postup%ima koje bi trebali preduzeti, a koje opet na direktan ili indirektan nain, utiu na bezbjednost, kako va)u, tako i na bezbjednost ostalih uesnika u saobraaju: 1. smanjte brzinu kretanja svog vozila . vozilo pomaknite blie desnoj ivi%i kolovoza !. ne poveavajte brzinu kretanja svog vozila #. jae usporiti kretanje svog vozila, ukoliko se za vrijeme dok vas drugo vozilo pretie, pojavi vozilo iz suprotnog smijera '. ne pomjerajte svoje vozilo prema lijevoj saobraajnoj tra%i (. ne otpoinjite preti%anje vozila ispred sebe ,. ne dozvolite sebi luksuz da vas iziritira injeni%a da ste preteknuti >

!0