VELEULITE NIKOLA TESLA U GOSPIU

Mr.sc.Tomislav upi vii predavava

UNUTARNJI TRANSPORT

I
SKLADITENJE

LITERATURA
 

   

Andrej Skowron;ORGANIZACIJA UNUTARNJEG TRANSPORTA,kolska knjigaknjiga-Zagreb 1986. Dr.sc.Ivan Milo Unutarnji transport i skladitenje,autorizirana predavanja kolegijaUnutarnji transport i skladitenjeVeleuilite u Rijeci,RIJEKA 2003. Slavko Suvajdi.,Suvremeni metodi transporta,manipulisanja i skladitenja proizvoda,Beograd.1968. Suvajdi.S;Popovi.R.,Organizacija i racionalizacija unutarnjeg transporta.Beograd.1969. Maarevi,B;Rukovanje materijalom,unutarnji transport,Pakiranje,Skladitenje.Zagreb, 1972. Zelenika,R.,Jakomin,L.,Suvremeni transportni sustavi,Ekonomski fakultet Sveuilita u rijeci,Rijeka,1995.

UVOD
Pojam odnosno definicija,unutarnjeg transporta i skladitenja mogla bi se definirati, kao skup ljudi,tehnikih sredstava i tehnolokih postupaka,koji slue za pruenje transportnih usluga pri rukovanju materijalom,unutar jedne zatvorene cjeline(poduzea),odnosno proizvodnoproizvodno -prometnog tehnolokog lanca ili skladita.UNUTRANJI TRANSPORT je kljuni element sveukupnog prometnog i proizvodnog sustava,kojeg sadre svi njihovi sustavi i elementi.

POJAM UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADITENJA 1

UTS

CILJ UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADITENJA



KLJUNI ELEMENT,unutarnjeg transporta i skladitenja je utroeno vrijeme, koje je uvjetovano prevaljenim putem,u kojem se sve vie manipulativni runi(ljudski) rad zamjenjuje novim suvremenijim tehnikim sredstvima(mehanizirani,elektroniki,robotozirani transportni susutavi),dakle racionalizacija kretanja materijala u procesu proizvodnje i skladitenja radi smanjenja ukupnih trokova je osnovni cilj koji ima zadatak poveavati dobiti i profit svakog poduzetnika u proizvodno,prometnom distribuciskom procesu.

DEFINICIJE POJMOVA Transportno


     

Promet-kretanje osoba stvari,infor.,u odreenom Prometprostoru i vremenu Transport.Najiri oblik uporabe transportnih sredstava i tehnolokih postupaka za fiziki prijenos osoba i stvari. Prijevoz:Oznaava fitiku promjenu mjesta osoba i stvari. Tehnika:Oznaava stvarna transportan sredstva. Tehnologija.Predstavlja sustav veza izmeu razliitih tehnikih sredstava. Organizacija:Predstavlja susutav koji povezuje ljude,sredstva za rad,predmete i metode rada. Sustav:iNTERAKTIVNO povezanih djelova ili elemenata. Prometni sustav:Skup ljudi,prometnih resursa i postupaka koji slue za prijenos osoba,stvari, vrijednosti informacija izmeu toaka polazita i odredita. Meunarodni javni prome:Dio prom.sustava koji povezuje vie zemalja.t

 

  

vorite.Specijalizirani prostor koji je posebno ureen,i obgraen. Transportni lanacSkup veeg broja sudionika i tehnolokih postupaka u odreenom transportnom procesu. Javne prometnice.Svi objekti prometne podgradnje i nadgradnj(suprastruktura) Skladitenje Javno skladitenje Skladitenje u javnoj uporabi,bolji ponua,roba,materijal. Pod pojmom robe podrazumjevaju se sva dobra ija se vrijednost moe iskazati u novcu!

TEHNIKOTEHNIKOTEHNOLOKI PARAMETRI UNUTARNJEG TRANSPORTA 2

UTS

STRUKTURA VANJSKOG TRANSPORTA



Pomorski prometpromet-morske luke,kanali terminali Cestovno prometpromet-javne ceste,cestovni terminali,parkiral. eljezniki prometpromet-eljeznike pruge i vorita terminali. Zrani prometpromet-zrane luke,terminali,javni prometni servi. Rijeni prometpromet-rijena pristanita,kanali,terminali,servisi. Jezerski prometpromet-jezerska pristanita.jezerski prom.kanal. Cjevovodni prometpromet-cjevovodno terminali,pretovarne ram. Potanski prometpromet-servisi za prijenos potanskih poiljki. Telekomunikacijski prometpromet-telekom.servisi za prijenos podataka

       

TEHNIKA SREDSTVA I OPREMA

          

DIZALICE-obalne,brodske,auto DIZALICEobalne,brodske,auto-dizalice skladine dizal. PREKRCAJNI MOSTOVIMOSTOVI-za rasute, sipke,tekue, terete PRIJENOSNICIPRIJENOSNICI -okrupljene jedinice tereta VILIARIVILIARI -za ope namjene,specijalne terete TEGLJAITEGLJAI -traktori za ope namjene,tegljai specijalnih t. PLATOIPLATOI -PRIKOLICEPRIKOLICE-za konvencionalne i spec. terete, SORTIRNICESORTIRNICE -PAKIRNICE PAKIRNICE-za doradu i pakiranje drveta,sipkih tereta GURAIGURAI -UTOVARIVAIUTOVARIVAI-za guranje rasutih i sipkih tereta TRANSPORTNE TRAKE I KONVEJERIKONVEJERI-kontinuirani transport robe izmeu.brodaizmeu.broda -kamionakamiona-vagonavagona-lukoglukog- skaldita -silosasilosa-terminala ELEVATORIELEVATORI -ureaji za zahvaanje i vertikalno podizanje,sipkih i rasutih tereta na viu razinu ALATIALATI -grabilice,pauci,palete,hvataljke polipi, magnetne ploe,bilanceri,trn,svrdla,grebai,proistai,pree,kuke pasic ili grage,lanci elina uad,mree,baje ili metalne posude i.t.d..

SKLADITA


ZATVORENA-vrsti gra.objekti ureeni za teret u ZATVORENAtransportu. OTVORENA-nenatkriveni i posebno ne ureeni prostri na OTVORENAlukom podruju. NADSTRENICE-natkriveni sk.pros. s bonim ogradama NADSTRENICESILOSISILOSI -graevinski objekti za posebne namjenenamjene-sipki te. BOKSOVIBOKSOVI -vrst objekti za skalditenje i doradu rasutih t. HLADNJAEHLADNJAE -vrsti graevinski objekti opr.rash.ureaj. STAJESTAJE -graevinski objekti za smjetaj ivih ivotinja u prometu. KONTEJNERSKI I RORO-RO TERMINALITERMINALI-prostori za smjetaj inegralnog transporta.

    

IZRAVNE I NEIZRAVNE TRANSPORTNE RELACIJE ILI OPERACIJE

IZRAVNE ILI DIREK. 1.brod1.brod -brod 2.brod2.brod -skladite 3.brod3.brod -vagon/kamion 4.brod4.brod -hladnjaa 5.brod5.brod -terminal .


NEIZRAVNE ILI IND. 1brod1brod -prikolicaprikolica-skladite 2.brod2.brod -prikolicaprikolica-vagon 3.brod3.brod -obalaobala-skladite 4.brod4.brod -tegljateglja-skladite 5.brod5.brod -tegljateglja-hladnjaa 6.brod6.brod -konvejerkonvejer-skladi.


FUNKCIJA UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADITENJA



Za funkciju unutarnjeg transporta i skladitenja u pojednostavljenom obliku moemo rei;Da nam unutarnji transport i skalditenje slui za prihvaanje sirovina i reprodukcijskih materijala od VANJSKOG transporta,njihov prijenos u tjeku proizvodnje ili javnog skladitenja te povratak gotovih proizvoda ili robe vanjskom transportu.

PROMETNE SPOJNICE


Pod pojmom prometne spojnice s motrita unutarnjeg transporta i skladitenja podrazumjevamo PODGRADNJE(infrastrukture) i NADGRADNJE(suprastrukture),koje se koriste za prijevoz ili prijenos robe i podataka izmeu transportnih vorita.

Prometne spojnice ine



U prirodno tehniko tehnolokom pogledu prometne spojnice sainjavanju: MORSKI KANALI povezivanje luka i podruja unutarnjeg transporta,LASH i FOFO(PLOVEE PLATFORME I SKLADITA) CESTOVNE PROMETNICE povezuju autoceste i transportna vorita s podrujem unutarnjeg transporta.

ELJEZNIKI KOLOSJECI (industrijski i distribucijski) koji povezuju eljeznike postaje i ranirne kolosjeke odnosno odjele transportnih vorita s podruja unutarnjeg transporta. RIJENI I JEZERSKI KANALI koji povezuju rijena pristanita sa podrujima unutarnjeg transporta uz primjenu LASH tehnologije ili posebnih plovila manjih nosivosti koji mogu biti samohodni ili tegljeni.

TRANSPORTNI KORIDORI to su podruja kojima se kreu transportna sredstva izmeu terminala u zranim lukama i podrujima unutarnjeg transporta. TELEKOMUNIKACIJSKA MREA povezuje telekomunikacijske centre javnog telekomunikscijskog prometa s korisnicima telekomunikacijskih usluga u unutarnjem transportu.

INTERNE PROMETNICE


Pod pojmom interne ili unutarnje prometnice podrazumjevamo posebno ureene objekte predgradnje odnosno nadogradnje,a slue za prihvaanje materijala na ulazu u proizvodne pogone ili usluna skladita kroz podruja unutarnjeg transporta.

ANALIZA POSTUPAKA I TOKA MATERIJALA

TOKOVI MATERIJALA


Budui da vrstu,odnosno strukturu unutarnjeg transporta uvjtetuju tehnoloki procesi proizvodnje i skladitenja nije mogue promatrati i racionalizirati tokove materijala,neovisno ili odvojeno, od tehnolokog procesa(proizvodnje i skladitenja) kroz koje se materijali kreu.Vidljivo je da je struktura i funkcija unutarnjeg transporta i skladitenja razliita u procesu proizvodnje u odnosu na uslunost ili javnog skladitenja,to znai da ih treba razlikovati i posebno analizirati

SHEMA PROTOKA MATERIJALA U PROIZVODNJI

MODELARNA SKUPINA skladinog procesa s motrita prilagoavanja tehnologije UTS

Jdan ulazni materijal+dodaci materijal+dodaci---------jedan jedan proizvodproizvod -otpaci. Jedan ulazni materijal+dodaci-----materijal+dodaci------vie vie proizvoda(otpaci uraunati u proizvode) Vie ulaznih materijala-----materijala------jedan jedan proizvod +otpaci Vie ulaznih materijala----materijala-----vie vie proizvoda.

Podjela posebnih vrsta skladita prema znaaju brzine tokova materijala:

Vrste posebnih skladita u procesu proizvodnje 3

SKLADITA ULAZNIH MATERIJALA ILI SIROVINA(ulaz iz vanjskog transporta) MEUFAZNA SKLADITA(koja su unutar procesa proizvodnje) SKLADITA GOTOVIH PROIZVODA(isporuka gotovih proizvoda, vanjskom transportu)

VRSTE PROIZVODA OD VIE VRSTA MATERIJALA

Kad se radi o modelu prizvodnje, gdje se od razliitih artikala odnosno vie vrsta materijala,pojavljuje problem razine masovnosti,ili mase koju je potrebno klasificirati, onda ta proizvodnja moe biti: :  Pojedinana  Maloserijska  Velikoserijska  Masovna


Indikator koliine ili masovnosti,predodreuje ili determinira izbor sustava unutarnjeg transporta,u tom sluaju bez potekoa moe se dokazati rentabilnost i koritenje,potpune mehanizacije ili automatizacije odnosno robotizacije sustava unutarnjeg transporta.

Konvejeri kao temeljnna sredstva u.t. irokog asortimana sirovine

SKLADITENJE ROBE SA I BEZ KOMISIONIRANJA

KLASINI TOK MATERIJALA U JAVNIM SKLADITIMA

TOKOVI MATERIJALA U PROIZVODNJI

KARTA TOKA MATERIJALA redosljed postupakapostupaka-tipski obrazac

POJAM STRUKTURA I FUNKCIJA SKLADITA 5

4. SKLADITA KAO ELELMNT UNUTARNJEG TRANSPORTA



Pod pojmom skaldite, podrazumjevamo posebno ureene i tehniki opremljenje prostore koji slue za prihvaanje,evidentiranje,uvanje,doradu, oplemenjivanje i primopredaju robe u prometu ili procesu proizvodnje.

PROMATRANO S UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADITENJA

Po kriteriju uloge skadita u gospodarskom i transportnom sustavu jedne zemlje,djelimo ih tri osnovne skupine. 1.) JAVNA


2)DRAVNA 3) SKALDITA POSEBNE NAMJENE

JAVNA SKLADITA


Pod pojmom javna skladita ili usluni centri u javnom prometu,podrazumjevamo skladini prostor s pripadajuom podgradnjom i nadogradnjom,koji svoje usluge pruaju svim korisnicima pod javno obavljenim uvjetima(cjene usluge,osiguranje robe,normativi) Javna skladita se mogu koristiti i za obavljanje konsignacijskih i burzovnih poslova,posredstvom skladinih papira:SKLADINICE koju izdaje skalditar,TERETNICE koju izdaje brodar ili drugi prijevoznik.

Javna skladita u praksi se mogu pojaviti i pod nazivom kao to su:



Robno-distribuciski centri i Robnoterminali Logistiki robni centri Otpremnika-pediterska Otpremnikaskladita eljeznika Cestovna skaldita Kopneni terminali

U principu javni skalditar kao javna osoba ne moe odbiti prihvat i skalditenje robe,ako za to neme pravovaljane razloge: nedostatak prostora,negativan utjecaj jedne robe u odnosu na drugu robu,

Pod pojmom dravna skladita podrazumjeva se posebno ureeni,ograeni i nadzirani skladini prostori,koji su iskljuivo namjenjeni za prihvaanje,odravanje i uvanje dravnih robnih zaliha ili rezervipriuva.

DRAVNA SKLADITA

Dravne robne zalihe imaju zadatak osigurati propisanu interventnu opskrbu puanstva minimalnim koliinama,vrstom,i kvalitetom robe izazvanim velikim nesreama ili elelmentarnim nepogodama.Odluku o nainu koritenja robnih rezervi donosi SABOR na prijedlog vlade.

SKALDITA POSEBNE NAMJENE



To su posebno izgraeni,ureeni,tehnikoizgraeni,ureeni,tehniko-tehnoloki opremljeni,organizacijsko ustrojeni poslovni prostori,koji slue za osobne ili posebne namjene njihovih vlasnika.

INDUSTRIJSKA SKALDITA: To su specijalno ureeni i posebno tehnikotehniko-tehnoloki opremljeni objekti,za usklaivanje neravnomjernosti u funkcionalnom odnosu U i V transporta u odreenom proizvodnom procesu.Djelimi ih u dvije skupine; a)Industrijska ili proizvodna skaldita. b)Usluna skaldita.

PODJELA INDUSTRIJSKIH SKLADITA

A/Skladita sirovina i reprodukcijskog materijala. B/Meufazna ili povezana skladita. C/Skladita gotovih proizvoda.

SKLADITA SIROVINA
To ine sveukupni skadini prostori,sredstva,oprema i kadrovi koji obavljaju:  LOKACIJA: Na poetku proizvodnih pogona
 

Prihvat sirovina. Priprema sirovina. Knjigovodstvenu evidenciju. Predaju sirovina meufaznim skalditima.

  

GRAEVINSKI OBLIK SKALDITA SIROVINA



Struktura i tehnika oprema ovise o: Agregatnim stanju sirovine(kruti,tekui,plinoviti) Vrsti pakiranja(rasuti,integrirani,komadni) Osjetljivosti na atmosferske utjecaje(kia,vlaga,sunce,vjetar,toplina) Naain povezivanja s vanjskim transportom(posredno ili neposredno)

1. 2. 3. 4.

MEUFAZNA SKLADITA


Predstavljaju sve objekte, sredstva,opremu i kadrove,koji obavljaju programirano i kntinuirano opskrbljavanje proizvodnog procesa sa odgovarajuim alatima,te sirovinama i reprod.materijalima. Prostorna struktura skaldita ovisi o proizvodnji,te tehnolokom postupku koji se koristi u konkretnijn proizvodnji. Djelimo ih u dvije skupine:

a)Skladita sirovina i rep. mater.mater.-temeljna skladi . b)Skladita tvorn.alatatvorn.alata-pomona skladita.

SKLADITA GOTOVIH PROIZVODA



ine sveukupni skladini prostori,sredstva,oprema i kadrovi koji obavljaju. LOKACIJA: Zavisi od tehnologije i organizacije proizvodnog procesa i naina povezanosti na vanjski transport. Integralni i multimodalni transporti,mjenjaju strukturu odnosno funkciju ovih skaldita,tako da oni postupno prelaze u poetni odnosno zavrnu fazu proizvodnog procesa.

Prihvaanje gotovih proizvoda iz proc.proizvodnje,od meufaznog skladita. Priprema gotovih proizvoda za vanjski transport(pakiranje,markiranje, kontrol.). Utovar u sredstva vanjskog transporta. Knjigovodstveno evidentiranje.

USLUNA SKLADITA


Slue za usklaivanje neravnomjernosti u funkcijonalnom odnosu priljeva odnosno odljeva robe u uslunim djelatnostima;

a)Trgovina na malo odnosno veliko. b)Uskladitenje opskrbe sezonskog proizvoda. Sezonska roba podrazumjeva robu koja se sezonski proizvodi,a troi cjelu godinu(eer,krumpir,voe, povre). c)Kontinuirana roba,a koja se sezonski troi(odjea,obua)

Prema kriterijima unutarnjeg transporta usluna skladita djelimo u tri skupine



PRIZEMNAPRIZEMNA -protona skladita.

KATNAKATNA -visokoregalna skladita. MARKETINKOMARKETINKO -prodajni prostori

1.Prizemna skladitaskladita-slue za prihvat robe,skladitenje,uvanje,isporuku robe:Vee koliine,po teini zapremini,manjim grupama partijama, niskim jedininim vrijednostima,komad kila,litra) koja se zadrava dulje od tjedan dana.Koja se u skladitima ne zadrava dulje od tjedan dana.

KATNA SKLADITA
2. KATNA SKLADITA: . Odnosno depozitna skladita ili sezonska skladita:Slue za prihvat skalditenje uvanje isporuku robe,u manjim koliinama,veim grupama,viih jedininih vrijednosti,koja se zadrava u skladitima dulje od dva tjedna. 3. MARKETINKO PRODAJNI PROSTORI. Ova struktura skladita je dio nove strukture i funkcije UTS,koji ima za zadatak.vakodnevno prihvaanje,skladitenje,uvanje,doradu,prepakiravanje,pripremu za promoviranje,markiranje sve prema zahtjevima vlasnika ili dostavljaa. Djelimo ih u dvije skupine: a)Izlobeno promotivni b)Burzovni ili aukcijski

Model strukture RDC s marketinkim prodajnim funcijama

PODJELA SKLADINOG PROSTORA



SKLADINI PROSTOR ZA PRIJEM I PREDAJU TERETA: Predstavlja sustav tehnikotehniko-tehnolokih.imovinskotehnolokih.imovinsko-pravnih i dokumentacijskih postupaka,koji se odvijaju u posebno ureenim prostorima;ULAZprostorima;ULAZIZLAZ skladita. SKLADINI PROSTOR ZA KRETANJE SREDSTAVA UT:To su posebno ureene skladine povrine za kretanje sredstava UTpo principu najkraih puteva. SKLADINI PROSTOR ZA SKLADITENJESKLADITENJE-SMJETAJ TERETA:To su posebno ureeni i opremljeni djelovi skladita,koji slue za odlaganje,uvanje i doradu robe u skladitu.

SKLADINI PROSTOR OPE NAMJENE



Temeljna struktura skladinog prostora.

U pravilu skladite koristi razl.prostore,koji imaju servisnu ulogu za sve funkcije i ososbe koje rade u skladitu,a uvjet je dobivanje dr.cert.


OPREMA SKLADITA


Pod pojmom oprema podrazumjeva se instalirana tehnika i graevinska oprema te mobilna transportna sredstva,koja slue za prihvaanje,skladitenje,doradu,konfekcijoniranje i uvanje robe u skladitu te njeno skladitavanje. Po kriteriju funkcije kojoj slue podjelili smo ih u dvije skupine:

1.GRAEVINSKO1.GRAEVINSKO -INSTALACIJSKA OPREMA 2.TEHNOLOKA OPREMA

Graevinsko instalacijska oprema



Graevinsko instalacijska oprema slui za osiguravanje odgovarajuih ili propisanih uvjeta za skalditenje i uvanje robe.Struktura i vrsta opreme zavisi o vrsti robe koja se skaladiti. Najnia razina uvjeta je slijedea:

a)odgovarajua odnosno posebno propisana kondicija u skladinom prostoru(temperatura,vlanost,strujanje zraka) b)prirodna i umjetna rasvjeta c)propisana zatita od poara i drugih elementarnih nepogoda d)propisana higijenskohigijensko-tehnika zatita robe od krae

Tehnoloka oprema


Tehnoloku opremu predstavljaju sveukupna tehnika sredstva i pomagala koja slue za obavljanje skladinih poslova,koji su predvieni ili propisani tehnolokom listom ili kartom redosljeda postupaka(tehnoloki proces).

-ukrcaj odnosno iskrcaj dopremljene robe -pruzimanje robe,kvantitativno(vaganje,mjerenje,brojanje) kvalitativno(uzimanje uzoraka,proba,lab.analize) -transport od mjesta iskrcaja do mjesta kontrole -skladitenja,slaganja robe u skladitenje. -skladitenje robe uz propisani nadzor.

-zahvaanje robe u skladitu i prijevoz od mjesta iskladitenja. -kompletiranje robnih poiljki(komisioniranje). -prijevoz do mjesta ukrcaja robe. -ukrcaj ili iskrcaj i osiguranje robe na vozilima vanjskog transporta.

SVEUKUPNA TEHNIKOTEHNIKOTEHNOLOKA OPREMA



Sveukupnu tehnikotehniko-tehnoloku opremu skladita grupiramo u tri razliite skupine:

1)Oprema za skladitenje robe 2)Skladino transportna sredstva 3)Pomoni skladini ureaji

1. Oprema za skladitenje


Opremu za skalditenje robe predstavljaju ureaji,koji omoguavaju sigurno zahvaanje,odlaganje,doradu i indentifikaciju robe u skladitu.

1.Otvoreni regali, 2.Zatvoreni regali, 3.Regali s pretincima ili ladicama, 4.Perforirani regali za male kontejnere(box palete i sl.), 5.Stalci razliitih oblika i namjena.

2. Skadita transportnih sredstava



Skaldita transportnih sredstava predstavljaju sve transportne ureaje koji slue za mehanizirano i automatizirano zahvaanje,prijenos i odlaganje robe u skladitu ili transportnom sredstvu(brodu, kamionu,vagonu,avionu,kontejneru) Podjela prema svom obliku.

1)Spec.sredstva za horinzontalni transport(transportne trake,lananici,cjevovodi,robi tuneli,pomine trake,klizai) 2.Spec.sredstva za vertikalni transport(elevatori,automatski i visoko regalni viliari,mehanika klijeta,hvataljke,grabilice) 3)Transportna sredstva na kotaima(viliari,kranske i druge dizalice)

3. Pomoni skaldini ureaji

 

Pomoni skaladini ureaji predstavaljaju tehnika sredstva i ureaje koji slue za povezivanjem unutarnjeg i vanjskog transporta,dpradu,kontrolu i identifikaciju te osiguranje(uvravanje)robe u skalditi i transportnom sredstvu. Karkteristini pomoni skladini ureaji:

1)Vage za utvrivanje teine tereta: a)Kolske vage za :vaganje transportnih sredstava b)Trane vage za: vaganje tereta u postupku skalditenja i isporuke. c)Mobilnec)Mobilne -za vaganje pojedinanih poiljki ili jihovih djelova. 2)Ureaji za oblikovanje i osiguravanje(uvrenje)tereta: a)Paletizatori b)depaletizatori c)Ureaji za vezivanje tereta u bale d)Ureaji za uvrenje tereta u skladitu ili transportnom sredstvu 3)Pretovarne rampe i mostovi za izravnavanje visine vozila i skladita: a)Fixne ili stabilne(ugrauju se naulazu i izlazu iz skladita) b)Mobilne koje se pomiu prema poterbi posla.

TRODJELNI PRETOVARNI MOST ZA KAMIONE I VAGONE

Pod Pojmomprojektiranje skladitapodrazumjeva se: Planiranje,izgradnja novog skaldita,adaptacija,rekonstrukcija postojeih objekata,,prilagodba postojeih skladinih prostora novoj tehnologiji unutarnjeg transporta i skladitenja u procesu proizvodnje ili javnog prometa.

PROJEKTIRANJE IZVEDBE,LOKACIJA I REKONSTRUKCIJA SKALDITA

Prilagoavanje skladita


Pozornost treba posvetiti uem okruenju za primjenu suvremene tehnike i tehnologije transporta poznatije pod naslovom:dostava robeod vrata do vrata,uz optimalizaciju trokova izgradnjeizgradnjeadaptacije,te opertivne uporabe skalldita.

KLJUNI ELEMENTI ZA PROJEKTIRANJE SKLADITENJA 1)Lokacija skaldita ili prostorni smjetaj 2)Specijalizacija skalditaskaldita-tehnikotehniko-teh.opremljen(agregatno stanje robe,vrste pakiranja,vrste jedininih poiljki). 3)Graevinska struktura i funkcija skladita(vrsta,asortiman,nain povezivanja,dinamika)

ELEMENTI GRAEVINSKE STRUKTURE SKLADITA



1) Razmjetaj skaldita:prizemne skladita bez vertikalnog dizanja,sa najkraim putevima unutarnjeg transporta. 2) Raspored nosivih i potpornih stupova/kolone/:raspored stupova prema projektu buduih regala. 3) .Broj i oblik vrata sa pristupnim rampama:broj vrata i njihov meusobni razmjetaj,prema funkcionalnoj strukturi skaldita.

Pregled mree stupova kao uvjet optim vozila u skladitualizacije kretanja manipulativnih

Izraunavanje broja vrata na skladitu, kojima se utvruje broj proputenih transportnih sredstava, kroz svaka vrata u jednom satu.

SPECIJALIZIRANI TERMINAL sa silosom i skladitem za rasute i sipke terete

.SREDSTVA,OPREMA

I ALATI UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADITENJA 6.

RUKOVANJE MATERIJALOM I ORGANIZACIJA PROCESA UNUTARNJEG TRANSPORTA U SKLADITENJA U PROIZVODNIM I PROMETNIM PODUZEIMA
DOPUNA NASTAVNE JEDINICENASTAVNA JEDINICA 6.

SREDSTVA


Pod pojmom sredstva unutarnjeg transporta i skladitenjapodrazumjevaju se sveukupna tehnika sredstva i oprema koja slui za:

1.zahvaanje 2.Podizanje 3.prijenos 4.sputanje 5.odlaganje 6.raspakiranje6.raspakiranje -pakiranje 7.kontrola,koliine7.kontrola,koliine -teine i kakvoe tereta odnosno robe

Mogu se podjeliti u tri osnovne skupine:

Sveukupna sredstva unutarnjeg transporta i skalditenja

a)sredstva za zahvaanjepodizanje i prijenos tereta, b) sredstva za unutarnji prijevoz, c) sredstva za pakiranje,,raspakiranje i kontrolu tereta,

Sredstva za zahvaanje,podizanje,prenoenje, sputanje i odlagannje tereta



Prvi fiziki dodoir sa teretom,kao predmetom radaUTS u veini sluajeva,ostvaruju transportna sredstva,koja se,prema svojim tehnikim i tehnolokim obiljejima,mogu razvrstati u sljedee skupine:

VILIARI UTOVARIVAI DIZALICE TRANSPORTERI

VILIARI


VILIARI su tipina sredstva UT,koja slue za zahvaanje,podizanje,prenoenja,sputa.i odlaganje komadnog i integriranog tereta. VILIARI najee,koriste metalne vilice za zahvaanje tereta,koje mogu biti na prednjem ili bonom djelu viliara,a po kojima su dobila naziv.

VILIARI podjeleni po razliitim kriterijima



RUNI

SAMOHODNI VILIARI

UGRAENI VILIARI

RUNI VILIARI

   

Pod pojmom runih viliara mogu se podrezumjevati posebno konstruiranje metalne vilice s ugraenim kotaima iji je nosei krak konstrukcije povezan na hidraulini cilindar,koji pomou runog ili elektromotornog tlaenja ili pumpanja podie teret i omoguava njegovo premjetanje,sputanje i odlaganje. Visina dizanja 55-1515- cm Nosivost o,1 -3t Optimalni prijenos tereta 50 m Brizina kretanja 6km/h

Smohodni viliari


Samohodni viliari ili motorna kolica,ili motorn kolica,predstavljaju svojevrsna univerzalna sredstva UTS koja se kreu na tri ili etiri pneumatska kotaa,a teret zahvaaju pomou metalnih metalnih viliara ili drugih odgovarajuih alataalata-odnosno tehnikih naprava/hidrauluke hvataljke,trtrn, klijeta,magnetne ploe,konzole s kukom/ Za sveukupni pogon koriste pogonEM ili MUS Za sve operacijske funkcije u svezi tereta koriste hidrauline terete,a za kretanje u radnom prostoru mehanike prijenose.

Prikaz samohodnih viliara

Elementi funkcionalnosti samohodnih viliara

Zbok laeg zahvaanja tereta te njegove sigurnosti/isklizivanje sa viliara/ u procesu prijenosa teleskopski ureaj,zajedno sa vilicama i teretom moe se naginjati unaprijed za: 3-5.5 stp.  unazad za: 88-15 stp.  vertikalna simetrija iznosi: 45 stp. prema podlozi kretanja
 

irina transportnog puta ovisi o dimenzijama njegove konstrukcije 3 m na vie nagib transportnog puta moe biti najvie 12 stp.

    

nosivost manjih el. viliara kreu se: od o,5 do 3 t. visina dizanja tereta iznisi: 3 m brzina kretanja: 66-12 km/h brzina dizanja tereta: o,1 -0,2 m/sek prijenos tereta do 200 metara u zatvorenom prostorima. NOSIVOST SAMOHODNI VILIARA MUS

kree se: od 1 do 35 tona,a u pogonima za proizvodnju transformatora i rudarske opreme do 100 tona brzina kretannja je: od 10 -20 km/h brzina podizanja tereta: 0,2 do 0,3 m/s.

Radni - uporabni kapacitet samohodnog viliara vjebevjebe - (qt(qt-stvarna nosivost)

UGRAENI ILI REGALNI VILIARI



Predstavljaju specijalnu opremu,koja se ugrauje najee u regalna skladita i koji slue za zahvaanje,podizanje,prenoenje sputanje i odlaganje tereta.Sastoje se od:kolica sa runim ili elektromagnetnim pogonom ,metalne konstrukcije sa lananikom ili hidraulinim cilindrom na koje su najee privrene vilice ili drugi ureaj za zahvaanje ili podizanje.

Karakteristike ugraenih viliara

U uporabi se nalaze dvije skupine viliara: 1/MANJI: NJegova se nosivost kree od:o,25 do 1 t. Radi odlaganja tereta u regale odnosno boxove vilice se mogu zakretati za 180 st. Visina dizanja je do: 30 metara, a optimalna brzina je oko 1515-17 metara.


2/VEI: Njegova nosivost iznosi:od 11-3t. Rukovanjem ovim viliarom moe biti:runo,mehaniko,poluautomatsko,automatsko s daljinskim upravljaem koji se najee nalazi u upravljakom centru,za rad ovih viliara postoji poseban softver koji omoguava automatsko knjienje i zaduivanje u skladitu.

UTOVARIVAI


Utovarivai su sredstva UTS.koji se koriste iskljuivo za zahvaanje,podizanje,prijenos i odlaganje rasutog ili tereta.Teret zahvaaju pomou posebno ureene posude koja se naziva lica,koara(korpa) ili hvataljka,a teret prenose ili guraju na manje razdaljine. Razvrstavamo ih u dvije skupine: 1.Mehanike lopate 2.Samohodni guraigurai-utovarivai

Mehanike lopate


Mehanike lopate predstavljaju instaliranu opremu,koja se sastoji od metalne lice ili lopate,vunog elinog ueta i metalnog bubnja sa elektro motorom za namotavanje elinog ueta te ureaja za ukljuivanje i iskljuivanje elektromotora na rukama ilice ili lopate. Ugrauje se na rubove utovarnoutovarno-istovarnih rampi skladita ili transportne trake,odnosno elevatore,koji zahvaaju teret u UTS.

Runa i konzolna lopata



Runa lopata:Radnik povlai lopatu na poetni ploaj za ukrcaj odnosno iskrcaj tereta,pritiskom na elektropokreta,koji se nalazi na ruici lopate pokree el.mot.koji potee lopatu na do mjesta istovara odnosno ukrcaja.Kapacitet od 50do100t/h,v/ueta od 0,7do o,9m/sek. Konzolna lopata:Posjeduje konzolu ili kran koji je privren iznad mjesta za prihvat tereta,na kojoj se nalazi kabina za rukovatelja lopatom te elina uad koja slue za povratak prazne lopate na poetni poloaj.

SAMOHODNI UTOVARIVAI


Predstavljaju unuiverzalana sredstvaUTS. za sipke i rasute terete,koji se kreu na etiri pneumatska kotaa,a teret zahvaaju pomou metalnih hvataljki,koje se esto nazivaju lice,korpe.Za svoj sveukupni pogon koriste mutore MUS.Za zahvaanje, podizanje,sputanje odlaganje,tereta.Posjeduju hidrauline ureaje,a za kretanje u radnom prostoru mehanike prijenose i reduktore te hidrauline konice.Smohodnim utovarivaem rukuje voza.

Karakteristike samohodnih utovarivaa

    

Nosivost hvataljke ili korpe iznosi:0,15tiznosi:0,15t-6t. Zapremina korpe od 0,15do 7m(3) Radni kapacitet od 3535-75t/h Brzina kretanja naprijed od 2 -10km/h Brzina kretanja unazad od 2 do 5km/h

SAMOHODNI UTOVARIVA

DIZALICE


Dizalice su sredstva UTS,koj eslue za zahvaanje, dizanje,prenoenje,sputanje i odlaganje rasutok,sipkog,komadnog i integriranog tereta. Za obavljanje rdnih iperacija najee korista metalne kuke razliitih dimenzija i tipova na koje mogu biti objeeni razliiti alati pomoi kojih se obavljaju gore navedene operacije,U tehnolokom pogledu dizalice mogu zahvaati teret izravno u skladitu ili transportnom sredstvu i prenositi ga na dohvat drugih sredstava UTSUTS-a,kao to su viliari,gurai utovarivai,prijenosnici,transporteri i.t.d.,odnosno izravno u skladite ili transportno sredstvo.

Konstrukciska funkcija dizalice

 a) b) c)

Sastoje se od: metalnog postolja ureaja za pravocrtno kretanjekretanje-okretanje ili prenoenje tereta ureaja za zahvaanje,vertikalno dizanje,sputanje i odlaganje tereta.

Postolja mogu biti fixna(nepokretna) ili mobilna(pokretna). a)pokretna mogu se kretati na pneumatskim ili metalnim kotaima te metalnim gusjenicama ili po posebno ugraenim ili ureenim stazamastazama -kolosjecima,po otvorenim skladitima ili tvornikim halama.

POGON DIZALICE
Za pogon dizalice koriste se elek.motori i motori sus. Nosivost dizalice kree se od: o,5t do300t, a posebno 5oot,visina dizanja je 100m,a radni dohvat do 7o m od vertikalne osi oko koje se okree mobilni dio njene konstrukcije.


Prema temeljnim kons,oblicima i nainu svog rada odnosno kretanja dizalice se mogu podjeliti u dvije globalne skupine: 1) KRANSKE DIZALICE(sa krakom) 2)MOSNE DIZALICE

Kranske dizalice


Kranske dizalice sa kranom odnosno krakom predstavljaju skupinu dizalica,koje sesastoje od temeljne metalne konstrukcije i metalnog kraka.Temeljna konstrukcija dizalice moe biti privrena na vrstu zidnu ili podnu podlogu,a moe biti postavljena i mobilna kolica,plovei objekt ili met.gusjenice,mogu se kretati po posebno ureenim kolosjecima,po skl.skl.-tvo. i vodnim povrinama.Za podizanje,prenoenje i sputanje tereta koriste elinu uad.

Podjela mogunosti kranskih dizalica



Ugraene ili nepokretne kranske dizalice

Mobilne ili pokretne kranske dizalice Posebne pokretne kranske dizalice

Ugraene ili fiksne kranske dizalice



Pod tim pojmom podrazumjevamo, dizalice ije se temeljno postolje ne moe se pravocrtno kretati u tjeku obavljenih radnih operacija,a iji se kran moe ogranieno ili neogranieno zakretati oko temeljnog postolja.Temeljna knstrukcija ili stup moe biti privren za podni ili stropni dio skladita,broda,radionica ili drugog objekta u kojem slui za unutarnji transport.Kretanje krana moe biti od:180st.270 st.ako je stup postavljen na okretnici kran ima radius 360st.nosivost od 0,5do50t dohvat mob.kraka do 50m,visina dizanja do 40m,brzina dizanja od 0,150,15-0,35m/sek,brzina zakretanja od 0,o2 o,o4s/m.

Ugradbene dizalice(granici)

Mobilne ili pokretne kranske dizalice



Sastoji se od temeljnog metalnog postolja ili stupa,mobilne konstrukcije sa kranom koji moe rotirati oko svog postolja 360 st.,moe biti privrene na posebna kolica koja se mogu kretati po posebno ugraenim stazama ili kolosjecima,koji mogu biti postavljeni na rubnim djelovima operativnih obala,rijenim pristanitima. Poszoji vie tipova mobilnih dizalica,gdje posebno naglaavamo!

Graevinske pokretne dizalice



Njihov kran fiksno postavljen horinzontalno pod kutom 45 st. u odnosu na temeljno postolje ili stup,a po kranu se kreu kolica sa kukom na elinim uadima.

Luke pokretne dizalice



Njihov kran je sa promjenjivim dohvatom i koji se moe sastojati od jednig ili dva zglobna djela kako bi mogao zahvaati i preko visokih rubova brodskih oplata.Teret zahvaaju metalnom kukom ili drugom vrstom alata,koji postavljeni na elinu uad pomou kojih se obavlja zahvaanje,dizanje,prenoenje,sputanje i odlaganje tereta.

Luka pokretna kranska dizalica sa kolosjecima za pravocrno kretanje

Pokretna kr.diz. sa strponim i pod.stazama za pravoc.kretanje

Graevinska pokr. kranska diz. na podnim stazama za pravoc.kretanje

Karakteristike pokretnih kranskih dizalica koje su prikazane



U cilju postizanja optimalne stabilnosti pod punim optereenjem,u svim tokama rotacije krana i kretanja po svojim stazama,ove dizalice esto imaju protuutege,koji se nalaza na suprotnom djelu krana u odnosu na ureaje za zahvaanje,dizanje,prenoenje i sputanje tereta.Protuutezi mogu biti fiksni i pomini.Nosivost ili mo dizanja tereta od 1,5t do 30t,visina dizanja tereta do 35 m,dohvat do 30m od sredita temeljne konstrukcije,brzina kretanja po tranicama od 0,8 do 1,7m/s

Posebne pokretne dizalice,prema nainu kretanja u radnom prostoru



AUTODIZALICE:Kreu se na pneumatskim kotaima uz pogon SUS motora,iz toga proizlazi da imaju neogranienu mogunost kretanja u prostoru, a time i uporabu u svim sliajevima UTSUTS -a,ukljuujui interventne poslove u radiusu do 200 km uz samohodno kretanje prometnicama javnog prometa.Nosivost najea je od 33-5 t.a moe nositi i do 100t,brzina samohodnog kretanja do 80km/h.N gusjenicama se mogu kretati do 10km/h,nesmije se kretati u javnom prometu,po eljeznikim tranicama moe se kretati do 20 km/h.

Plovne dizalice


Predstavljaju pokretne kranske dizalice koje su smjetene na specijalno ureenu plovnu platformu koja moe ploviti samohodno ili je tegli luki tegljaa(remonker).Nosivost se kree od 5-300t,a dohvat do 50 m od sredita rotacijskog stupa visina dizanja do 30m. Primjena,koriste se za prekrcaj tekog tereta u lukama i rijenim pristanitima.

Mosne dizalice


Satoji se od temeljne metalne konstrukcije,koja ima oblik mosta ili dva vertikalna oslonca ili nosaa.Obino se moe pravocrtno kretati pomou metalnih kotaa po posebno ureenim stazama ili tranicama.Nosivost dizalice kree se od: 22-250 m,a posebnim sluajevima do 500t.Razmak izmeu oslonaca mosnih dizalica moe biti od 5 do 50 odnosno 100m.Brzina kretanja mosta moe biti:od 0,1do2ma mobilna kolica za prenoenje tereta od0,2do0,7m/s

Prema uporabnim karakteristikama mosne dizalice djelimo

1/KONZOLNE DIZALICE,koje slue za horinz.,poprijeko,uzduno,a ponekad i polukruno prenoenje te vertikalno dizanje i sputanje tereta. 2/PORTALNE I POLUPORTALNE DIZAL.,predstavljaju posebnu vrstu mosnih dizalica koje takoer slue za uzduno,poprijeko te vertikalno dizanje i sputanje.Portalne u odnosu na poluportalne dizalice razlikuju se po tome to posjeduje svoje oslonce ili noge na metalnim kotaima. 3/PREKRCAJNI MOSTOVI,na prek.mostove mogu biti ugraene razliite vrste transportera,elevatora i kranskih dizalica,kao i njihove kombinacije.Kapacitet moe biti od 30do3000t/h,dohvat od 10do30m,visinaod10do50m brzina od 0,1do0,6m/s

Mosne dizalice

Poluportalne i portalne dizalice

Konzolne dizalice

Prekrcajni mostovi

AUTOMATIZACIJA PROCESA UNUTARNJEG TRANSPORTA I SKLADITENJA 7.

TRANSPORTERI


  

Transporteri su sredstva ( UNTiS),koja se koriste za kontinuirani prijenos zekuih,plinovitih,rasutih, i komadnih vrsta tereta na vee prostorne udaljenosti i u veim koliinama.Transporteri se mogu koristiti za prijenos gotovo svih vrsta rasutoih,sipkih,tekuih i plinovitih tereta,te za prijenos manjih ili srednje velikih komadnih tereta. Prema nainu kretanja tereta transportere se moe grupirati u dvije glavne grupe 1/ Gravitacijski(samohodni)pod utjecajem sile tee ili gravitacije. Sa pogonom(pod pritiskom zraka,vode ili mehanikih ureaja,uz koritenje elekt.mot.ili SUSSUS-a.

Gravitacijski transporteri
Gravitacijski ili transporteri bez posebnog pogona slue za prijenos komadnih,rasutih i sipkih tereta,to su najeftiniji transporteri radi posjedovanja jednostavne konstrukcije.  Prema konstrukcijskom obliku i nainu kretanja tereta mogu se podjeliti u etiri skupine: 1)Kosi ili klizni 2)Spiralno klizni 3)Gravitacijske cijevi 4)Gravitacijsko valjkaste


Kosi - klizni


Slue za prijenos rasutih,sipkih i komadnih tereta,teret se klie.prenosi po kanalima,koji mogu biti raznih oblika. Nagibni kutevi iznose:od 5 do30st.,a za rasute i sipke terete:od 20 do 65st.

Brzina kretanja rasutih tereta iznosi od 1,5 do 2m/sek.,a za komadni od o,15o,15-o,3 m/s.

Kosi gravitacijski klizni transporteri

Spiralno klizni transporteri



Koriste se kod veih nagiba,kod savladavanja veih visinskih razlika,mogu biti otvoreni ili zatvoreni,od vie nainjenih segmenata,nagib je:od 10 do 25st.brzina kretanja za rasuti i sipki teret:od 11-1,5m/s, a komadni teret:odo,1teret:odo,1-o,25m/sek.

Spiralno klizni transporter slika

Gravitacijske cijevi

Gravitacujski valjkasti transporteri

Valjkasti transporteri s pogonom

Trakasti transporteri

Lanani transporteri s trakama

Lopatasti transporteri

Vibracijski transporteri

Horinzontalni puni transporteri

Punjenje punog transportera

Zavojni transporter

Zrani potisni transporter

Zrani kombinirani usisniusisni-potisni

Zrani transporter sa ahurom

IARA

Elevator sa posudama i vjedricama

Elevator za ljude i komadne terete i sa pregradama ili platformama

Oznake ili simboli transportera

Sustav prkrc. Tehnologije s mreom pnumatskih transportera

Sredstva za unutarnji prijevoz ili razvoz



Predstavljaju transportna sredstva i odgovarajuu opremu,koja iskljuivo slui za interni razvoz tereta,slobodnih transportnih sredstava,alata i osoba u zatvorenim tvornikim ili skladinim prostorima.Prema tehnikotehnikotehnolokim karakteristikama podjeljene su u tri skupine

1)Traktori tegljai 2)Prikolice i specijalni platoi 3)Tvornika trana vozila

Sredstva za pakiranje i raspakiravanje i kontrolu tereta

Specijalna skupina sredstava UTS koja se koriste za:Zatitu tereta u transportu,rcionalizaciju transportno skladinih trokova,osiguranje propisane ili deklarirane kvalitete.  Podjela prema tehnolokoj namjeni: a)Pakiranje i raspakiravanje b)Utvrivanje teine i koliine c)Utvrivanje kvalitete


SPECIFINOST UTSUTS-a U PROIZVODNIM I DISTRIBUCIJSKIM CENTRIMA 10.

PALETIZACIJA

LUKA PALETA

Ravna paleta s nadgraem

Klasini oblici uvrenja tereta na paletama

BOX paleta

SILOS palete


Utehnolokom pogledu silos palete slue za prijenos odreenih aditiva u rasutom i sipkom stanju,koji se koriste u manjim koliinama u pojedinim proizvodnim procesima ime susptituiraju izgradnju i koritenje veih stabilnih silosa,ija je izgradnja i koritenje neracionalno.

Ovim paletama osigurava se izravna tehnoloka povezanost izmeu proizvoaa i korisnika odreenih materijala ime se znaajno racionaliziraju sveukupni trokovi proizvodnje,a posebno trokovi UTSUTS -a,kao kljunog elementa u sveukupnom prometnom proizvodnom procesu.

PALETE za specijalne namjene



Namjenjene su za transport i skladitenje,te za prijenos razliitih vrsta specijalnih tereta,koji zahtjevaju posebnu pozornost u procesu transporta odnosno skladitenja.Najee se koriste za transport i skladitenje raznih plinova i kemiijskih agresivnih tekuina.

Uvravanje ili osiguravanje paleta



Temeljna obveza svih sudionika u transportu: Isporuiti teret primetalju u istom stanju u kojem je teret preuzet od poiljatelja. U tjeku UTSUTS-A paletizirani teret zahvaaju,podiu,prenose i odlau razliita sredstva UTSUTS-a pomou odgovarajuih prikljunih ureaja(vilica,kljeta,hvataljki)koja se kreu po razliitim radnim povrinama i s razliitim brzinama,to izaziva ruenje ili ispadanje tereta s paleta,a time i njegovo oteenje,gubljenje ili unitavanje.

Vrste paleta prema uvjetima isporuke i koritenja



Praleta za jednokratnu uporabu ne moraju se vraati poiljatelju ili vlasniku,po obavljenom transportu iskljuuju se iz dalje uporabe. Povratna paleta namjenjena je za viekratnu uporabu,po obavljenom transportu uredno se skalditi i vodi kroz knjige do sljedee uporabe. Paleta za internu uporabu,koristi se iskljuivo unutar odreene proizvodne jedinice ili odreenog zatvorenog podruja razmjene,ponekad obuhvaa sudionike u vie zemalja odnosno kontinenata. Razmjenjiva paleta,ova vrsta palete moe se na temelju predhodno zakljuenog ugovora,zamjeniti po obavljenom poslu,identinom ili ugovorom utvrenom paletom.

PALETIZATORI


Paletizatori se primjenjuju za formiranje paletnih jedinica kod veeg protokola jedinica simetrinog tereta i tereta sa manjim razlikama u njegovom fizikom obliku s ciljem iskljuivanja fizikog rada,smanjivanja trokova pakiranja i transporta te smanjivanja oteenja tereta u transportu i skladitenju.Konstrukcija paletizatora karakterizira jednostavni mehaniki sklopovi koji se pokreu pomou hidraulinih i pneumatskih ureaja,to znaajno olakava njegovo odravanje odnosno uporabu.

PALETIZATOR

Tehnoloki postupak pri paletiziranju tereta

DEPALETIZATOR


Za razliku od paletizatora koji su nali vrlo iroku primjenu,depaletizator se financiski ispalti samo u masovnoj i velikoserijskoj proizvodnji te u velikim uslunim robnorobnodistribucijskim i logistikim centrima.Najee se primjenjuju u tehnolokom procesu proizvodnje gdje sirovine ili poluproizvodi dolaze na paletama i gdje izravno sa paleta ulaze na proizvodne linije

Konstrukcija automatiziranog depaletizatora

Primjena paletizacije

KONTEJNERIZACIJA


Pod tim pojmom podrazumjeva se sustav tehnikotehniko -tehnolokih postupaka, slaganja(punjenja) i uvrivanja teretnih jedinica robe u kontejnere, te njihov prijenos i skladitenje,odnosno transport od poiljaoca do krajnjeg korisnika ukljuujui i njihovo pranjenje te povratak praznih kontejnera vlasniku.Temeljni element kontejnerizacije,kao transportnog sustava,je kontejner.Pod pojmom KONTEJNER podrazumjevamo napravu ili pomono sredstvo za skalditenje i promet tereta u suvremenom integralnom transportnom sustavau.

Konstrukcijski djelovi standardnog ISO kontejnera

Vrste kontejnera
       

Prema veliini: Mali kontejneri(20 stopastopa-nosivost 23.320kg) Srednji kontejneri(30 stopastopa-nosivost 25.400kg) Veliki kontejneri(40 stopastopa-30.400kg) Prema konstrukcijskom obliku ZatvoreniZatvoreni -sa pokrovom OzvoreniOzvoreni -bez pokrova Kontejneri platformeplatforme-ravne platforme

Ekonomske prednosti kontejnerizacije

 

 

Uteda u trokovima i postupcima pakiranja i signiranja. Mogunost transporta po modelu odvrata do vratabez pretovara Smanjenej rizika od oteivanja,krae,loma,devastiranja robe Bolje koritenje transportnih i skaldinih kapaciteta. Lake i bre obavljanje administrativnih poslova(carina,vaganje)

SREDSTVA ZA UTVRIVANJE TEINE ODNOSNO KOLIINE TERETA

DOPUNA AUTOMATIZACIJI PROCESA uts

Sredstva za utvrivanje teine i koliine tereta



To je jedan od temeljnih funkcija UTSUTSa,jer se radi o identifikacijskoidentifikacijsko-oblikatornim elementima,temeljem kojih se obavlja slubeni prijem predaje tereta izmeu prijevoznika i skladitara u proizvodnim i uslunim skladitima koji slue za obraunavanje i plaanje trokova.

Sredstva za utvrivanje teine tereta



odrazumjevamo utvrivanje i kontrolu teine tereta,pomou kojih se izvorno utvruju ili naknadno kontrolira deklarirana teina tereta u transportu,koja se najee pojavljuju pod nazivom vage.

VAGE


Kao sredstvo UTSUTS-a vage mogu biti:

1)Automatske 2)Poluautomatske 3)Rune Vaganje moe biti:Pojedinano,serijsko,po principu sluajnog uzorka ili tehnoloki programirano kao sastavni dio transportnog procesa.

Instaliranje vaga
 1)

2)

3)

Instaliranje vaga djelimo na: KOLSKE :Koje se instaliraju na cestovne prometnice uz skaldita ili proizvodne pogone,industrijske kolosjeke. SERIJSKO ILI SUSTAVNO AUTOMATIZIRANE VAGE:Instaliraju se na transportne putove kontinuiranog transporta,kao to su transporteri ili elvatori. TEHNOLOKE VAGE:Na kontrolnim tokama procesa proizvodnje.

VAGE za konfekcioniranje sipkih materijala

Sredstva za utvrivanje kvalitete tereta

U tehnikotehniko-tehnolokom obliku mogu biti: 1)Testiranje funkcije ili uporabnih karakteristika tereta:Ove kontrole ili testiranja obavljaju se na posebnim mjestima,kontrolnim stolovima na kojima su instalirani instrumenti za mjerenje uporabnih karakteristika pojedinih proizvoda ili njihovih djelova. 2)Testiranje i kontrola kemijskih i zdrastvenih karakteristika tereta podrazumjeva usko specijalizirani ureaji i oprema.U tehnikotehniko-tehnolokom pogledu radi se o razliitim vrstama laboratorija,koji su sastavni djelovi UTSUTS -a.Rdi se o vrlo skupim sredstvima koja se obino instaliraju u veim pogonima i javnim skladitima,gdje im je osigurano racionalno koritenje.


Regulatori i dozatori toka materijala

Predstavljaju pomona sredstva,ureaje i alate koji slue za regulaciju tokova materijala u procesu proizvodnje,skladitenja,dorade i konfekcioniranja.Postoji vrlo velik broj vrsta,oblika i dimenzija dozatora,koji se koriste u procesu proizvodnbje i skladitenja.

REGULATOR ODNOSNO DOZATOR

Meunarodne oznake na teretu i posebno postupanje s teretom

Meunarodne oznake o opasnim karakteristikama tereta

OPREMA I ALATI ZA ZAHVAANJE



NASTAVAK NASTAVNE JEDINICE

OPREMA I ALATI ZA ZAHVAANJE TERETA



Podrazumjevamo prikljune ureeje pomou kojih transportna sredstva:

1)Zhvaaju 2)Dre 3)Prenose 4)Otputaju odgovarajue vrste tereta,a prema temeljnim tehnolokim obiljejima podjelili smo ih u tri skupine i to: 1)Sporozahvatna ili klasina protoka materijala transportna oprema 2)Brzohvatna ili suvremena transportna oprema 3)Regulatori i dozatori

Sporozahvatna oprema i alati



Sporozahvatna oprema ili alati:Podrazumjevamo klasine naprave koje ne mogu bez izravnog ljudskog runog rada zahvaati teret,ali koje se mogu univerzalno koristiti za pretovar i prekrcaj gotovo svih vrsta pakiranja tereta ili posebnih komada. Jednostavne naprave i alati:Flexibilna uad od manile ili plastike,armirane gume, poliesterska vlakna,elina uad i lanci koje radnici runo podmeu pod teret ili na njih runo slau teret,a potom ga vjese nakuke dizalica i slino.

Alati od razliitih vrsta uadi s modelom zahvaanja tereta

Razliite vrste lanaca s kukama

Razliiti tipovi kuka za dizalice

Oblici grabilica kao prikljuni ureaji ili alati na dizalicama

Elektromagnet za prekrcaj eljeznih komada tereta

Hidraulina klijeta ili hvataljke na viliarima

Opi model dozatora

Dijagram reguliranja materijala pri punjenju i pranjenju rezervuara sa sigurnosnom zalihom

Organizacija UTSUTS-a
Temeljnja obiljeja organizacije kao sustava,karakteriziraju: 1)Ciljevi;Koje treba obavljanjem odreenih funkcija,poslova ostvariti 2)Ljudi:Kao nositelji svih funkcijafunkcija-poslova,koji su organizirani u skladu s potrebama podjele rada i kao socijalni imbenik uvaiti. 3)Sredstva:S kojima organizirani skup ljudi izvrava konkretne radne zadatke. 4)Organizacija:Kod koje dolazi do izraaja problemi integracije,napora i akcije.


Vanjski transport


Predstavlja ulaznoulazno-izlazni(inputizlazni(inputoutput)podsustav unutarnjeg transporta i skladitenja kao sustava.u inak slube vanjskog transporta utvruje se na temeljima obavljenih prijevoznih usluga i ostvarenih trokova.

UTS


Promatran s motritatrita organizacije u obavljanju temeljne funkcije UTS odvija se unutar skaldita,izmeu skladita i radionike pripreme,unutar radionica i proizvodnih pogona i skladita gotovih proizvoda.

Suvremeni pristup organizaciji UTSUTS -a

U suvremenim oblicima,UTS,organizacijski je decentraliziran i razlikuje se kod: 1)Pojedinane i maloserijske proizvodnje 2)Velikoserijsku proizvodnju Osobitu pozornost terba posvetiti stalnom usavravanju radnika,a posebno radnicima koji djeluju na odravanju sredstava UTSUTS-a,jer svaki kavar ili smsnjena operativna uinkovitost UTSUTS-a izravno odraava na ekonominost i uinkovitost cjelog sustava odnosno poduzea,jer UTS sve vie koristi sve sloenija sredstva rada.


MATEMATIKI MODELI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG RJEENJA UTSUTS-a TE ZA ANALIZU USPJENOSTI NJEGOVOG FUNKCIONIRANJA I POSLOVANJA 11.

Zbrajanjem neposrednih i opih trokova po nositeljima,dobivaju se ukupni trokovi ili cijena kotanja ukupnih uinaka UTSUTS-a.

Trokovi

Kada se ovi trokovi podjele s ostvarenom koliinom uinaka doviva se prosjeni troak ili cijena kotanja jedinice uinka.

Temeljna obiljeja informacijskog sustava kao pojma

   

Pouzdanost Sigurnost Brzina Ovi informacijski sadraji putuju od informacijskog izvora do korisnika predstavljaju kljuni(ograniavajui) initelj ukupne uspjenosti rada i poslovanja UTSUTS-a. Bez suvremenog,uinkovitog i jeftinog informacijskog sustava gotovo je nemogue biti konkurentan na dananjem globaliziranom svjetskom tritu.

   

Pod pojmom komuniciranje podrazumjeva se prenoenje ili razmjena podataka i informacija unutar i zmeu pojedinih organizacijskih cjelina(poduzea ili organizacijskih djelova poduzea),odnosno izmeu poiljatelja i primatelja poruka. Nain komuniciranja moe biti. Usmeni Pismeni Elektroniki

Komuniciranje

Izmeu sudionika u transportnom procesu,posebno dolazi do izraaja u UTSUTS-u,jer omoguava cijeli niz pozitivnih uinaka,koji se ogledaju kroz:

Elektroniko komuniciranje

1)Nie transporten trokove 2)Poveanje konkurentske prednosti na tri. 3)Smanjenje administracije 4)Bre tijekove kroz distrib.sustav unutar poduzea i prema vani. 5)Poboljanje vanjskih usluga 6)Nie zalihe robe na skladitima 7)Razvoj partnerskih odnosa s kljunim sudionicima u sveukupnom procesu.

Uloga informacijskog sustava u odluivanju rada i kontroli izvravanja zadataka UTSUTS-a



Podrazumjeva se da tijek kretanja robe neizbjeno prati i tijek informacija,u svezi sa tom robom,temeljem koji se donose odgovarajue odluke i planovi te obavlja kontrola izvrenja tih odluka i planova. Odluke se donose na puteve i naine kojim se postavljeni ciljevi i planovi ele ostvariti.U tu svrhu neprestano se odvijaju procesi prikupljanja,obrade i pohranjivanja podataka te proizvodnje informacija.

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE UTSUTS -a

9.

Projektiranje UTSUTS-a u proizvodnji

Predstavlja niz aktivnosti koje se mogu svrstati u pet razliitih postupaka: 1)Utvrivanje optimalne organizacije UTSUTS-a 2)Izbor sredstava i opreme UTSUTS-a u smislu njihovih vrsta odnosno kapaciteta. 3)Utvrivanje broja potrebnih radnika 4)Utvrivanje brzine i kapaciteta sredstava racionalizacije koritenjaUTSkoritenjaUTS-a kao sustav 5)Utvrivanje optimalne ekonomike i ekonomske(gospodarske) efikasnosti UTSUTS-a.


Priprema naina prouavajna i mjerenja rada

.


Pravila organizacije optimalnog procesa rada UTSUTS-a Radnici koji rade na kontrolnim i proizvodnim mjestima nesmiju obaljati poslove transportnih radnika. Treba izraunati i usvojiti najpovoljnije vrste i kapacitete sredstava UTSUTS-a. Nepotrebne transportne operacije ukrcaja i iskrcaja terba iskljuiti iz UTSUTS-a. Transportni putevi izmeu radnih i kontrolnih mjesta moraju biti to krai. Zemljinu gravitaciju koristiti kod UTSUTS-a gdje je to mogue UTSUTS -om prenositi to vee koliine tereta na vee prostorne razmake,gdje transportni putevi moraju biti slobodni. Pri instaliranju UTSUTS-a voditi raina da tereti na poecima i krajevima transportnih operacija nalaze naistoj visini na kojoj su bili za vrijeme obrade. Ne stavaljati teret izravno na pod radionice ili skladita ve,zato postoje palete i kontejneri.Z transportiranje tereta u UTSUTS-u koristiti palete i kontejnere gdje je to god mogue u svim fazama UTSUTS-a. Na pojedinim proizvodnim i kontrolnim mjestima,trebale bi bibi najmanje dvije palete ili dva kontejnera,kako bi iz jedne palete ili kontejenra uzimati predmeti rada nakon svoje (operacie) radnje i stavljati to u drugi kontejner ili paletu.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

9.

1.

Skladini prostor treba podjeliti u tri djela. A/dio za zapaljivu,explozivnu i otrovnu robu 1. B/dio za robu koja trai posebnu njegu.

Pravila smjetaja robe u skladitu po vaeim propisima

2.Explozivna i otrovna roba mora biti uskalditena u posebno opremljene djelove skaldita sukladno zakonima. 3)Tee komade ili pakiranja robe uvjek slagati nie,a lake vie. 4.Lomljivu robu treba skladititi u odgovarajuu ambalau. 5.Roba koja se ee izdaje treba biti blie mjestu izdavanj robe. 6.Roba koja je osjetljiva na svjetlo.vlagu toplinu,i ostale vanjske imbenike treba biti opremljena ureajima za kondicijoniran prostor.

7.Robu tee dimenzije staviti u jedan,a robu manjih dimenzija i teina u drugi odjelak. 8.Lkopokvarljivu robu treba skladititi na vidljiva mjesta. 9.Skupocjenu robu,obvezno skladititi u nadzirana skladita. 10.Skladitit robu prema nomenklaturi,a svaki odjelak u skladitu treba biti oznaen(adresiran) 11.Na jednom mjestu(obino na ulazu u skladite) treba postaviti plan skladinog prostora.

2.

Vrste zaliha
MInimalne zalihe;Predstavljaju najmanju koliinu robe. 2. Mximalne zalihe;Predstavljaju gornju koliinu robe iznad koje se nesmije nabavljati ili skladititi roba. 3. Optimalna zaliha;Predstavljaju prosjenu vrijednost ili sredinu izmeu min.i max.zalihe robe. 4. Prosjena zaliha;ini prosjek stanja zaliha robe tijekom odreenog vremenskog razdoblja. 5.Sigurnosne zalihe;Predsztavljaju koliinu robe koja se dri radi osiguranja od nepredvienih promjena. 6.pekulativne zalihe;ine koliine robe u skladitu koje slue za prodaju kada doe do znaajnog poveanja cjena. 7.Sezonske zalihe;To su koliine robe koje su namjenjene u vrijeme odreene sezone/turizam,boi) 8.Nekurentne zalihe Predstavljaju robu koja je zastarjela,koja je izgubila svijstva i koja se ne moe prodati,ili uz znaajno snienje se moe prodati.
1.

Proizvodnja bez zaliha



Sustav proizvodnje bez zaliha predstavlja susutav isporuke robe upravo na vrijeme(engleski JIT) ili susutav brzog odgovora to je ideal svakog poduzetnika u svijetu. Kjuna pretpostavka za uspjenu primjenu ovoga susutava je da ponuda odgovara potranji,a da nabava,proizvod.,i prodaja teku bez zastoja zaliha. To se postie tako da se na temelju ugovorenih poslova i istraivanja trita kontinuirano izrauju:Mjeseni,dnevni planovi proizvodnje ili prodaje gotovih proizvoda.

Ilustrativni primjer


Suvremeni modeli proizvodnja bez zalihanajprije su se poeli primjenjivati u automobilskoj industriji,a danas se koristi gotovo u svim granama industrije. Ko ilustrativan primjer uspjene primjenen proizvodnje bez zaliha,moe se navesti tvornica automobilaChevroletautomobilaChevrolet -Nova u kojoj rade u kooperacijiToyota iz Japana i General Motrors3 Fermont iz (SAD). Od 1850 djelova automobila,1450 djelova proizvodi 300 Toyotinih tvornica u Japanu,a ostatak 70 manjih tvornica u SADUSADU-u i Japanu,koji ne pripadaju ovoj koorporaciji. Vrijeme isporuke,robe iz japana iznosi pet tjedana dana narudbe.

Roba se transportira u kontejnere,koji izravno dolaze iz luke Oakland na poetak prozvodne linije,gdje se roba iz kontejnera A; Stavlja na konvejer ili tvornika kolica,a iz kontejnera B; u priruna skladita tvornice,koja se isporuuje po potrebi preko tzv,KANABAN sustava. Na svaki 55-6 kontejnera A troi se jedan kontejner B.Maximalna zaliha djelova iz kontejnera A koji se nalazi namontanoj traki iznosi dva stata.Djelovi koji se proizvode u SADSAD-u transportiraju se na platformama vagonima,a transporet traje,od dobavljaa do tvornice,prosjeno tri dana. KANABAN= Sustav upravljanja protokolom materija kojeg je razvila kompanija Toyota,a temelji se na naelu:Proizvodi danas ono to je juer utroeno,odnosno prodano

Ciklus tijeka proizvodnje

Primjena automatizacije i robotizacije,u sloenim sustavima UTSUTS-a,poveava proizvodnost rada,ali to nije jamstvo da e se time automatski poveati i rentabilnost poslovanja, pa je uvjek potrebno izraditi cjeloviti projekt, novog ili racionalizacije postojrek sustava UTSUTS-a. Svjetska iskustva pokazuju da se najuinkovitiji projekti racionalizacije UTSUTS-a, ostvaruju kada njihovu izradu i primjenu vode strunjaci,koji se moraju permanentno odnosno sustavno obrazovati. Najbolje uloeni kapital je u ljudsko znanje!

Zakljuak