Aesculus hippocastanum-Divlji kesten

Sistematika Carstvo : Plantae Razred : Magnoliophyta Klasa : Magnoliopsida Red : Sapindales Porodica : Sapindaceae Rod : Aesculus Vrsta : A. Hippocastanum

Areal

Divlji kesten je endemina vrsta junog dijela Balkanskog poluotoka (Bugarska , Makedonija i Grka ). Prije ledenog doba naseljavao je i podruje Srednje Evrope, ali poslije ovoga on se zadrao na podruju Balkanskog poluotoka prvenstveno na brijegovima ( Tesalija , Epir-ponekad na ovim stanitima raste zajedno sa Abies cephalonica) obino ispod jelovog rejona sjeverne Grke. Javlja se u dolini Crnog Drima, izmeu 600 i 1200 metara nadmorske visine , raste pojedinano i u grupama u zajednicama higrofilno-mezofilnog karaktera , sa orahom , planinskim brijestom , jasenom i poljskim jasenom , crnom johom i vrstama termofilne ume crnog graba.

U Grkoj se javlja imeu 100 i 1300 metara nadmorske visine u klisurama sa Juglans regia, Platanus orinetalis, Fraxinus excelsior, Acer platanoides, Ostrya carpinifolia, Quercus pubescens, Q. Frainetto, Ilex aquifolium i dr. Jo u doba Vizantije prenjet je u Carigrad , a u 17. vijeku je sjeme je prenjeto skoro u cijelu Evropu.

Morfologija U povoljnim uslovima naraste do 30 metara i do 1 metar debljine s velikim prstenastim listovima koji se sastoje od vedinom 5 ili 7 listida klinastog oblika zajedno sastavljenih. Veliki grozdasti cvatovi stoje u uspravnom poloaju i unjastog su oblika. Cvjetovi su sasvim bijeli ili crveni sa utim ili crvenim mrljama. Tobolac ploda je bodljikav zeleni omota u kojem se nalaze 1 do 2 ploda sjajne tamnosmee boje s bijelom mrljom.Cvjeta u maju , a plodovi sazrijevaju u septembru i oktobru.Kora prilikom suenja ima miris slian amonijaku i gorkog je ukusa, a svi dijelovi divljeg kestena su neotrovni mada ljudi koji nisu s tim upoznati smatraju da je otrovan.

Kronja je iroka i razgranata, jajastookrugla, sa rijetkim granama-gusto lisnata. Kora je dugo glatka ,kasnije nepravilno i brazdasto ispuca. Granice debela, sa upadljivim lisnim tragovima. Pupoljuci naspramni , ovalno zailjeni. Vrni pupoljak je velik do 2,5 cm, boni su mnogo manji. Srednji listid je najvedi a boni najmanji. Fizioloku starost dostie u periodu od 10 do 15 godina i od tada poinje oblino da cvjeta svake godine

Opraivanje se vri insektima( pele i bumbari) i vrlo je cjenjena medonosna vrsta Plod je mesnata ahura pokrivena mehkim izratajima kao bodljama , sastavljena iz tri karpele. ahura je sastavljena iz dvije tri sjemenke koje su esto usljed meusobnog pritiska spljotena Sjemenjaa je koasta , kestenjaste boje, sa velikom bijelom pjegom Sjeme je vrlo slino sjemenu pitomog kestena s razlikom da je ovaj zailjen a sazrijeva u septembruoktobru, sadri puno skroba.

Ekoloke osobine i uzgajanje

U naim umama nalazimo ga vrlo rijetko kao uzgajana vrsta, a uspjeva pod razliitim ekolokim uslovima. Pokazao je dobar uspjeh te je vrlo iroko kao dekorativna vrsta rasprostranjen po Evropi. Moe se uzgajati u toplijim stanitima naih bukovih uma. Vrlo je est kao dekorativna vrsta u parkovima i drvoredima. Korjen je razvijen i povrinski. U mladosti razvija dugaak osovinski korjen , koji uskoro prestaje da raste, i njega zamjenjuje horizontalne bone ile. Izbojna mod je osrednja.

Divlji kesten je vrsta koje je jako otporna na mrazeve i hladnodu ,moe izdrati vrlo niske temperature, ak i do -30 stepeni Celzijusa Na Alpima se javlja do 1200 metara nadmorske visine , a trai humozno i doboko zemljite Najbolje raste na sveem, dubokom, humoznom i hranljivom zemljitu. U ekstremnim uslovima suhode ili vlage u zemljitu ne uspijeva dobro.

 Divlji kesten je je drvo nizijskih i vlanih uma od prirode najbolje uspjeva na pjeskovitim rijenim nanosima. Na tekom , mokrom i glinovitom tlu ne uspjeva. Otpali listovi se brzo razlau i odlino popravljaju tlo. Prilino dobro podnosi zajenu , ali se dobro razvija i kao soliter. Sjeme posijano u jesen klija u proljede, a ono posijano u proljede kroz 3-4 nedelje. Ved u prvoj godini postie do pola metra visine i pri dobrim uslovima vrlo brzo raste. Ima znaaja kao vrsta koja dobro raste na razliitim stanitima u rejonu hrastovim uma , u gradovima i oko naselja. Kod nas se susrede po parkovima i drvoredima.

Tehnoloke osobine Drvo je bjeliasto ,rasteresito porozno , a godovi markantni. Boja drveta je udkasto bijela, katkad crvenkasta ili smeasta. Drvo je lagano i vrlo slabog elasticiteta.

 Upotreba Upotrebljava se kao slijepo drvo u pokudanstvu i za vrata, za sanduke, za gradnju kola, rezbarstvo,klopme,tokarastvo...U kori ima glukozida koji se upotrebaljva u farmaciji . Sjemenke se upotrebljavaju i kao stona hrana. Pogodan je za ishranu divljai jelene te se vrlo esto sadi po zoolokim batama i u umama gdje ima ove divljai. Danas skoro svi kozmetiki preparati za peglanje bora sadre ekstrakt divljeg kestena. Skoro svi djelovi biljke koriste se u narodnoj medicini.Poznata je medonsona vrsta.

 Korijen? Kada dostie fizioloku zrelost? Izbojna mod?