IZVJEE POVJERENSTVA ZA ODLUIVANJE O SUKOBU INTERESA ZA 2008.

GODINU HRVATSKOM SABORU

Zagreb, svibanj 2009.

Prema navodima predlagateljice, na natjeaju, koji je raspisalo navedeno povjerenstvo, Zavod za javno zdravstvo dobio je ukupno 988.832,00 kn za 11 razliitih programa. Ne ocjenjujui istinitost navoda u prijedlogu za pokretanje postupka, Povjerenstvo je donijelo odluku o odbacivanju prijedloga u smislu l. 38. Pravilnika, kako je navedeno u dispozitivu ovoga akta, budui da se navedene eventualne injenice i okolnosti odnose na razdoblje prije stupanja Zakona na snagu. d)Dunosnik Milan Bandi, gradonaelnik Grada Zagreba (prijava podnesena 3. listopada 2008, odluka donesena 11. prosinca 2008.) Izreka odluke glasi: Odbija se prijedlog za pokretanje postupka odluivanja o sukobu interesa protiv dunosnika Milana Bandia, gradonaelnika Grada Zagreba. Podnositelj prijedloga smatra da nain na koji je dunosnik Milan Bandi sudjelovao u postupku prijenosa 25% udjela Grada Zagreba u temeljnom kapitalu trgovakog drutva Radio 101 d.o.o. na sedamdeset troje bivih i sadanjih udjelniara navedenoga trgovakog drutva predstavlja situaciju sukoba interesa u smislu Zakona. U prethodnom postupku Povjerenstvo je utvrdilo sve injenice koje su vane za odluivanje o tome je li dunosnik prekrio odredbe Zakona uvidom u isprave, koje je dunosnik dostavio i to: odluke o preuzimanju prava osnivaa javnog glasila Omladinski radio (Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 28/90 ), odluke o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou-Radija 101 (Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 37/90), odluke o imenovanju lanova Upravnog odbora Radija 101 u ime Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 9/91), dopune odluke o osnivanju drutva Radio 101, od 16. 1. 1991, podataka o strukturi vlasnitva drutva Radio 101, rjeenje o upisu osnivanja drutva s ogranienom odgovornou Radio 101 u sudski registar Okrunog privrednog suda u Zagrebu od 6.2. 1991, reg. Ul. 1-11308, Statuta drutva Radio 101, iz srpnja 1994, odluka o povienju temeljne glavnice drutva Radio 101 d.o.o. (Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 2/96), zakljuka o imenovanju jednog lana u Skuptinu drutva Radio 101 (Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 6/96), zakljuka u svezi s dodjelom koncesije drutvu Radio 101 d.o.o. iz Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 19/96), ugovora o prijenosu vlasnitvu nad dijelovima poslovnih udjela ustupatelja u trgovakom drutvu Radio 101 d.o.o. od 1.2.1999, ovjeren po javnom biljeniku pod br. OU344/99, drutvenog ugovora od 16.111999, ovjeren po javnom biljeniku pod br. OU1084/99, vlasnike strukture i internetskog izlista drutva Radio 101 d.o.o, presude Opinskog suda u Zagrebu, br. Pn-210/00, od 12.9.2007, albe tuitelja i izvansudske nagodbe, od 3.3.2008, zakljuka o sastavu skuptine u trgovakim drutvima (Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 11/05), zakljuka o imenovanju lana Skuptine drutva Radio 101 d.o.o (Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 20/05), prijave poreza na dobit za razdoblje 1.1.31.12.2006. za drutvo Radio 101 d.o.o, prijave poreza na dobit za razdoblje 1.1.-31.12.2007. za drutvo Radio 101 d.o.o, izvjetaja o obavljenom nadzoru nad poslovanjem drutva Radio 101 d.o.o, od 13.12.2007, zakljuka o prijenosu poslovnog udjela u trgovakom drutvu Radio 101 d.o.o. (Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 2/08), izvjetaja o obavljenom nadzoru nad poslovanjem drutva Radio 101 d.o. od 23.6.2008, dopisa klasa: 024-02/08-01/2, urbroj: 251-03-01/2-08-4, od 22.4.2008-dostava zakljuka Gradske skuptine Grada Zagreba o prijenosu poslovnog udjela u trgovakom drutvu Radio 101 d.o.o, pournica na prethodno navedeni dopis, od 5.6.2008, zapisnika sa sjednice Skuptine drutva Radio 101 d.o.o, od 30.6.2008, protokola o prijenosu udjela Grada Zagreba u Radiju 101 d.o.o, sklopljenog 15.7.2008. izmeu Grada Zagreba i Radija 101 d.o.o, dopisa drutva Radio 101 d.o.o. od 5.9.2008. s podacima o lanovima drutva koji su prihvatili ponudu, temeljnom ulogu i udjelu

16

u prodajnoj cijeni koji otpada na svakog, javnobiljenike potvrde o lanstvu u drutvu Radija 101 d.o.o. br. OU-635/08, od 15.9.2008, ugovora o podjeli i prijenosu poslovnih udjela u trgovakom drutvu Radio 101 d.o.o, od 30.9.2008. i izvjetaja za dan 7.11.2008. o uplati cjelokupnog iznosa od 554.600,00 kn ( nominalne vrijednosti 25% udjela Grada Zagreba ) na raun Grada Zagreba. Na temelju provedenog dokaznog postupka Povjerenstvo je utvrdilo sljedee: Grad Zagreb je, odlukom od 4. 12. 1990. te dopunom odluke od 16.1.1991, osniva trgovakog drutva, ija je tvrtka Radio 101 d.o.o. sa sjeditem u Zagrebu, Gajeva 10. Odlukom o povienju temeljne glavnice drutva Radio 101 iz Zagreba pristupanjem drutvu djelatnika Radija 101 od 10.1.1996. Grad Zagreb zadrao je ulog u drutvu koji u konanom zbiru predstavlja 25% suvlasnikog udjela u drutvu. Ugovorom o prijenosu vlasnitva nad dijelovima poslovnih udjela ustupatelja u trgovakom drutvu Radio 101d.o.o. od 1.2.1999. utvreno je da temeljni kapital Radija 101 iznosi 2.218.600,00 kn te da su ustupom vlasnitva ustupatelja, sedamdeset estero stjecatelja postali suvlasnici 75% temeljnog kapitala drutva, dok je za preostalih 25% kao udjelniar vlasnik Grad Zagreb. Skuptina drutva je 28. rujna 1999. utvrdila proieni tekst drutvenog ugovora u kojem je temeljni kapital drutva smanjen (radi zaokruivanja temeljnih uloga na viekratnik broja sto) na 2.215.400,00 kn, tako da temeljni udjel Grada Zagreba iznosi 554.600,00 kn. Istim aktom utvreno je da lanovi drutva imaju pravo prvokupa poslovnih udjela od drugih lanova drutva, i to po cijeni koja odgovara nominalnoj vrijednosti udjela. Na temelju navedenog, Gradska skuptina Grada Zagreba je 6.3.2008. donijela zakljuak o prijenosu poslovnog udjela u trgovakom drutvu Radio 101 d.o.o, kojim e se, primjenjujui pravo prvokupa za lanove drutva iz Drutvenog ugovora, lanovima drutva ponuditi prijenos 25% udjela Grada Zagreba na jednake dijelove, odnosno na lanove koji prihvate ponudu, a po cijeni koja odgovara nominalnoj cijeni udjela. Sukladno navedenom zakljuku, tajnik Grada Zagreba uputio je 22.4.2008. dopis, a 5.6. 2008. pournicu, kojima se trai izjanjavanje lanova drutva o ponudi. 30.6.2008. Skuptina drutva je utvrdila da e se o postupku prijenosa udjela sklopiti s Gradom protokol, koji je i sklopljen 15.7.2008. Sukladno protokolu drutvo je 5.9.2008. dostavilo popis sedamdeset troje lanova drutva koje su prihvatile ponudu Grada za prijenos poslovnog udjela, koji odgovara nominalnoj vrijednosti udjela. Ugovor o podjeli i prijenosu poslovnih udjela u trgovakom drutvu Radio 101d.o.o. s izjavom o preuzimanju temeljnog udjela sklopljen je 9.10.2008. godine izmeu Grada Zagreba, zastupanog po gradonaelniku Milanu Bandiu ( na temelju ovlatenja danog zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba od 6.3.2008. ) i sedamdeset i troje stjecatelja. Iznos u visini od 554.600,00 kn na ime otkupa poslovnih udjela trgovako drutvo Radio 101 d.o.o. uplatilo je Gradu Zagrebu 7.11.2008. Na temelju navedenog, Povjerenstvo je utvrdilo da dunosnik, sudjelujui u postupku prijenosa poslovnih udjela navedenog trgovakog drutva, nije prekrio odredbe Zakona te je u smislu l. 42. st. 1. to. 2. Pravilnika donijelo odluku sa sadrajem kako je navedeno u izreci ovoga akta. e)Dunosnici Petar obankovi, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, prof. dr. sc. Dragan Kovaevi, zastupnik u Hrvatskom saboru, Ivica Klem, opinski naelnik Opine Nijemci te Ivka Suman Podgajski (prijava podnesena 22. rujna 2008, odluka donesena 11. prosinca 2008.)

17

1.Uvod
Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa ( u daljem tekstu: Povjerenstvo ) je tijelo javne vlasti, osnovano Zakonom o sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti (Narodne novine, broj 163/03, 94/04, 48/05, 141/06 i 60/08, u daljem tekstu:Zakon). Obveza Povjerenstva na podnoenje izvjea o svome radu Hrvatskom saboru utvrena je l. 17. st. 5. Zakona. Izvjee za 2008. godinu je tree izvjee koje Povjerenstvo podnosi Hrvatskom saboru, od stupanja Zakona na snagu ( prvo izvjee podnio je prethodni sastav Povjerenstva za 2005. godinu, a drugo, takoer prethodni sastav Povjerenstva, za 2006. i 2007. godinu ). Temeljne obveze Povjerenstva su, uz netom navedenu obvezu podnoenja izvjea Hrvatskom saboru, prema odredbi l. 17. st. 2. i 3. Zakona, voenje registra izvje o imovinskom stanju dunosnika (imovinskih kartica), davanje miljenja o tome je li neko ponaanje dunosnika u skladu s naelima javnih dunosti te donoenje odluka o tome je li odreeno djelovanje ili propust dunosnika povreda odredbi Zakona. Uz miljenja i odluke kao temeljne akte Povjerenstva, Povjerenstvo, sukladno l. 28. st. 4. i 5. Pravilnika Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa o unutarnjem ustroju i postupku (Narodne novine, broj 86/05, u daljem tekstu:Pravilnik), zakljukom zauzima pravna stajalita o tumaenju i primjeni pojedinih odredaba Zakona i Pravilnika, a moe objavljivati i priopenja o bilo kojem pitanju iz svojega djelokruga od ireg znaenja za javnost. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona, koje su stupile na snagu 5. lipnja 2008. izmijenjene su i odredbe l. 16. Zakona, koje propisuju broj lanova i sastav Povjerenstva: umjesto 7 lanova, Povjerenstvo sada ima 11 lanova; umjesto dotadanjih 4 lana koji se biraju iz redova zastupnika u Hrvatskom saboru, Povjerenstvo sada ima 6 lanova iz parlamentarnih redova, a 5 lanova Povjerenstva predstavljaju ugledni javni djelatnici. Odredba o predsjedniku Povjerenstva izmijenjena je na nain da se ta osoba vie ne bira iz redova lanova- oporbenih zastupnika Hrvatskog sabora, ve iz redova uglednih javnih djelatnika, uz napomenu da je i dalje ostala na snazi odredba o tome da osobe koje se biraju iz redova uglednih javnih djelatnika ne mogu biti lanovi niti jedne stranke. Konstituiranjem aktualnog saziva Hrvatskog sabora 11. sijenja 2008. prestao je s radom prethodni sastav Povjerenstva. Na temelju gore navedenih izmjena i dopuna Zakona te s obzirom na injenicu da je stupanjem na snagu citiranih izmjena i dopuna Zakona prestao mandat dosadanjim lanovima Povjerenstva iz redova uglednih javnih djelatnika, Hrvatski sabor je proveo postupak imenovanja lanova novog sastava Povjerenstva, koji je zavren 9. srpnja 2008. imenovanjem lanova Povjerenstva u sljedeem sastavu: iz redova zastupnika u Hrvatskom saboru imenovani su dr.sc. Miljenko Dori, Anto api, Silvano Hrelja, dr.sc. Ivo Josipovi, Krunoslav Markovinovi i Emil Tomljanovi, a iz redova uglednih javnih djelatnika mr.sc. Vlaho Bogii, Mate Kaan, Jadranka Kolarevi, Zorislav Antun Petrovi i dr.sc. Dea Mlikotin Tomi. 15. srpnja 2008. Povjerenstvo je odralo konstituirajuu sjednicu, na kojoj je za predsjednicu Povjerenstva izabrana dr.sc. Dea Mlikotin Tomi. Na istoj sjednici je donesen zakljuak da se prije provoenja postupka izbora zamjenika predsjednika Povjerenstva utvrde kriteriji za izbor, u kontekstu injenice da je predsjednik Povjerenstva nestranaka osoba iz redova

uglednih javnih djelatnika te da samim Zakonom nije propisana dunost zamjenika predsjednika. 8. listopada 2008. dr.sc. Dea Mlikotin Tomi dala ostavku na mjesto predsjednice Povjerenstva, a na 2. sjednici Povjerenstva, odranoj 9. listopada 2008. za predsjednika Povjerenstva izabran je Mate Kaan, dipl. iur. Kako je navedena lanica Povjerenstva koncem listopada 2008. podnijela ostavku i na mjesto lanice Povjerenstva, Hrvatski sabor je proveo propisani postupak imenovanja novog lana Povjerenstva te je 5. prosinca 2008. donio odluku o imenovanju prof.dr.sc. Ivana Tante lanom Povjerenstva iz redova uglednih javnih djelatnika. Strune, administrativne i tehnike poslove za Povjerenstvo obavlja Ured Povjerenstva, koji kao i dosada ine 3 savjetnika i jedna administrativna tajnica. Djelatnici Ureda Povjerenstva su dio Strune slube Hrvatskog sabora. Kao i u prethodnim izvjeima Hrvatskom saboru, Povjerenstvo uvodno istie nekoliko metodolokih napomena, vezanih uz koncipiranje samog izvjea: prvo, i ovo izvjee kao i dosadanja koncipirano je sukladno naelu javnosti (kao jednom od temeljnih naela u radu Povjerenstva, a koje sadrajno pretpostavlja i aktualnost i aurnost podataka). Meutim, za razliku od prethodnih izvjea Hrvatskom saboru, nijedan dio konkretnih djelatnosti Povjerenstva nije zahtijevao da se sadrajem izvjea odstupi od vremenskog okvira koji ini kalendarska 2008. godina. Drugo, premda je u tijeku postupak dopune web-stranica Povjerenstva podacima o svim donesenim aktima Povjerenstva tijekom 2008. godine, odnosno objavljivanja svih miljenja, odluka, zakljuaka i ostalih akata Povjerenstva (pa je posve mogue da ti akti ve budu i objavljeni u trenutku kad Hrvatski sabor bude raspravljao o izvjeu), Povjerenstvo u ovo izvjee ukljuuje i cjelovite tekstove svih svojih miljenja i odluka, kao i drugih vanijih akata. Ovo iz razloga potpunosti, jer e podaci na web-stranicama ukljuivati samo izreke i, eventualno, saetke cjelovitih akata. I tree ( a u vezi s drugom napomenom ), ondje gdje okolnosti sluaja upuuju na takvu potrebu, tekst akta dopunjen je i komentarom u vezi s onim to po miljenju Povjerenstva predstavlja karakteristinu problematiku ili bitne aspekte primjene propisa koji se odnose na sprjeavanje sukoba interesa.

2.Osnovni podaci i pokazatelji o radu Povjerenstva

Bitna uvodna napomena vezana uz ovaj dio izvjea odnosi se na vanu injenicu u vezi s radom Povjerenstva u 2008. godini, koja nedvojbeno definira i kvantitativni, a time (dijelom, posredno) i kvalitativni aspekt rada Povjerenstva. Naime, razdoblje od 11. sijenja 2008. ( dana prestanka rada prethodnog sastava Povjerenstva ) pa sve do (za konkretan rad Povjerenstva u bitnom smislu uzetog) 9. listopada 2008. (kada su ponovnim izborom predsjednika Povjerenstva, odnosno de facto ponovnim konstituiranjem Povjerenstva stvoreni osnovni preduvjeti za rad) bilo je razdoblje, moglo bi se rei, tek normativnog kontinuiteta Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa. S druge strane valja imati na umu i injenicu da je Povjerenstvo posljednjim izmjenama i dopunama Zakona, uz postojee, u 2008. dobilo i nove obveze, koje se dijelom odnose na proirenje kruga dunosnika, definiranih odredbom l. 2. st. 1. Zakona, a dijelom na drugaije definiranje sadraja dunosnikove obveze na obavjetavanje o imovinskom stanju (imovinske kartice).

Prva od spomenutih novih obveza sastoji se u tome to je postojei krug dunosnikaobveznika Zakona proiren dvjema novim skupinama dunosnika: to su ponajprije predsjednici i lanovi uprava trgovakih drutva koji su u cijelosti u dravnom vlasnitvu, a potom i lanovi upanijskih, opinskih i gradskih poglavarstava te lanovi poglavarstva Grada Zagreba. U vezi s ovim novim skupinama dunosnika, Povjerenstvo je bilo u obvezi skupiti, u skladu s odredbom l. 7. i 7a Zakona, imovinske kartice i tih novih dunosnika. Samim uvrtavanjem ove dvije skupine meu dunosnike, ukupan broj dunosnika na koje se primjenjuje Zakon otprilike je utrostruen u odnosu na prethodnu brojku od oko 1200 dunosnika. Druga zadaa Povjerenstva bila je vezana uz obvezu izrade novog oblika i sadraja imovinske kartice, sukladno zakonskim izmjenama, o emu e podrobnije biti rijei naknadno. Tijekom 2008. godine Povjerenstvo je zaprimilo 55 predmeta. Od navedenog broja, 23 predmeta odnosi se na zahtjeve i prijedloge za pokretanje postupka odluivanja o sukobu interesa, a 32 predmeta predstavljaju zahtjevi i prijedlozi za davanje miljenja (58% predstavljaju zahtjevi za miljenjem, a 42% podnesaka se odnosi na prijave sukoba interesa). Od ukupnog broja inicijativa za postupanje Povjerenstva (za donoenje miljenja i odluka), u 20 predmeta zahtjev za pokretanjem postupka podnijeli su dunosnici i osobe koje obnaaju javne dunosti, a u 35 predmeta pokretanje postupka predloile su druge osobe (postupak su u 36% sluajeva inicirali dunosnici i osobe koje obnaaju javne dunosti, a u 64% sluajeva druge osobe). Od 23 predmeta prijava sukoba interesa, 18 predmeta odnosi se na dunosnike ( l. 2. Zakona), u 2 predmeta podnositelji prijavljuju i dunosnika i osobu koja obnaa javnu dunost, 1 predmet odnosi se samo na osobu koja obnaa javnu dunost (l. 21. st. 3. Zakona ), a 2 prijave odnose se na osobe koje nisu obveznici Zakona ( u 78% predmeta prijavljene osobe su dunosnici, oko 9% prijava odnosi se i na dunosnike i na osobe koje obnaaju javne dunosti, oko 4% odnosi se na osobu koja obnaa javnu dunost, a oko 9% na osobe koje nisu obveznici Zakona). Od 20 prijava, koje se odnose na dunosnike, 5 prijava odnosi se na dunosnike dravne razine, a 15 prijava odnosi se na razinu podrune (regionalne) samouprave (25% podnositelja prijavljuje dunosnika dravne razine, a 75% prijava odnosi se na dunosnike s razine podrune (regionalne) samouprave. Od ukupno prispjelih 55 zahtjeva za postupanjem tijekom 2008. godine, polovica zahtjeva (27) je zaprimljena do 30. rujna, a druga polovica (28) od 2. listopada do 15. prosinca 2008. Od ukupno zaprimljenih 55 predmeta tijekom 2008. godine, Povjerenstvo je okonalo postupke u 22 predmeta (okonano je 40% predmeta zaprimljenih u 2008. godini). Uz navedeno, Povjerenstvo je zapoelo postupak u dodatnih 5 predmeta, odnosno postupalo je u ukupno 28 predmeta ( oko 50%), prispjelih u 2008. godini. Prema gore navedenom, Povjerenstvo je okonalo postupke u 23 predmeta. Od navedenog broja, 1 predmet je proslijeen mjerodavnom tijelu na postupanje, a 22 predmeta okonana su donoenjem odgovarajue odluke ili miljenja.

U skladu s upravo navedenim, Povjerenstvo je u 2008. donijelo 6 odluka u predmetima odluivanja o sukobu interesa i 15 miljenja o tome da li odreeno djelovanje dunosnika predstavlja sukob interesa u smislu Zakona.

3. Miljenja Povjerenstva
lankom 5. stavkom 1. Zakona, koji nosi naziv Postupanje dunosnika u dvojbi o postojanju sukoba interesa, utvrena je obveza dunosnika da, u sluaju dvojbe o tome je li neko ponaanje u skladu s naelima javnih dunosti, mora zatraiti miljenje Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa. U tekstu koji slijedi navedena su miljenja Povjerenstva, donesena u 2008. godini. Miljenja se navode kronolokim slijedom njihova donoenja. a)Dunosnik Goran Pauk, upan ibensko-kninske upanije (zahtjev podnesen 2008, miljenje doneseno 9. listopada 2008.) Izreka miljenja glasi: 1. Za dunosnike koji obnaaju dunost u jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ne postoji ogranienje u pogledu broja lanstava u nadzornim odborima trgovakih drutava, pod uvjetom da su trgovaka drutva, u kojima je dunosnik lan nadzornih odbora, od posebnog interesa za jedinicu lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave, te da dunosnik za lanstvo u nadzornim odborima navedenih trgovakih drutava ne prima nikakvu naknadu ili dar, osim naknade putnih i drugih trokova. 2. Ne predstavlja situaciju sukoba interesa injenica da dunosnik koji obnaa dunost upana, istodobno obnaa i poslove predsjednika Upravnog vijea upanijske luke uprave. 1.U provedenom postupku utvreno je, u pogledu to. 1, da je izmjenama i dopunama Zakona, koje su donesene 28. svibnja 2008, a koje su u pogledu l. 11. st. 6. Zakona stupile na snagu 1. rujna 2008, uvedeno je ogranienje broja nadzornih odbora trgovakih drutava, u kojima dunosnik moe biti lanom, na najvie dva nadzorna odbora trgovakih drutava, koja su od posebnog dravnog interesa, osim ako posebnim zakonom nije odreeno da je dunosnik lan nadzornog odbora trgovakog drutva po poloaju. Meutim, navedenim izmjenama i dopunama Zakona nije izmijenjen l. 11. st. 7. Zakona, kojim se utvruje da dunosnici, koji obnaaju dunost u jedinici lokalne, odnosno podrune ( regionalne ) samouprave mogu biti lanovima nadzornih odbora trgovakih drutava u vlasnitvu jedinice lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave ili u kojima te jedinice imaju udjele, a od posebnog su interesa za tu jedinicu. Budui da l. 11. st. 7. Zakona nije izmijenjen na nain da postoji ogranienje u pogledu broja nadzornih odbora trgovakih drutava, u kojima dunosnik moe biti lanom, valjalo je donijeti miljenje kao u dispozitivu ovoga akta pod 1. 2. lankom 75. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ( Narodne novine, broj 158/03 i 141/06 ), odreeno je da odluku o osnivanju upanijske uprave moe donijeti upanijsko poglavarstvo, na zahtjev opinskog ili gradskog vijea, u kojem sluaju su podnositelji zahtjeva i suosnivai. Istom odredbom zakona utvreno je da se luka uprava osniva za upravljanje, gradnju i koritenje luka otvorenih za javni promet, koje su od upanijskog i lokalnog znaenja.

lankom 76. st. 1. istog zakona utvreno je da tijela luke uprave ine Upravno vijee i ravnatelj, a stavak 2. istog lanka propisuje da Upravno vijee ima pet lanova, od kojih dva lana i predsjednika imenuju osnivai, jednog lana imenuje ministar iz redova luke kapetanije na ijem je podruju sjedite luke uprave, a jednog lana imenuju predstavnici ovlatenika koncesije koji imaju koncesije na podruju luke uprave. upanijsko poglavarstvo moe na prijedlog upana, pod odreenim uvjetima raspustiti Upravno vijee luke uprave ( l. 76. st.4. navedenog zakona ). Upravno vijee odobrava financijski izvjetaj o radu i izvjetaje o izvrenju godinjeg programa rada i razvoja luke i dostavlja putem nadlenog upravnog tijela upanije, upanijskom poglavarstvu ( l. 76. st. 5. navedenog zakona ). Upravno vijee donosi statut luke uprave uz suglasnost upanijskog poglavarstva ( l. 76. st. 6. navedenog zakona ). U vezi s gore navedenim, a na temelju injenice da je interes upanije, kao javni interes zastupljen u obavljanju poslova upanijske luke uprave trima od ukupno pet lanova Upravnog vijee, oita je intencija zakonodavca da taj javni interes bude predstavljen veinom, koju ini upanija. Stoga ne postoji situacija sukoba interesa u konkretnom sluaju, gdje je taj javni interes iskazan izravnije, imenovanjem predsjednika Upravnog vijea iz redova upanijske vlasti. b)Dunosnik Damir Felak, dipl.ing.um, lan Uprave trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o. (zahtjev podnesen 7. srpnja 2008, miljenje doneseno 9. listopada 2008.) Izreka miljenja glasi: lanstvo dunosnika Damira Felaka, dipl.ing.um. u Nadzornom odboru trgovakog drutva Podravka d.d. predstavlja poevi od 1. rujna 2008. situaciju sukoba interesa prema l. 11. st. 5. i 6. Zakona, s obzirom na injenicu da je isti od 13. oujka 2008. obavlja poslove lana uprave trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o. U provedenom postupku je utvreno da je na temelju l. 2. st. 1. al. 32. Zakona, u vezi s l. 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti (Narodne novine, broj 60/08 ) podnositelj zahtjeva poevi od 1. rujna 2008. postao dunosnik u smislu odredaba Zakona. U skladu s navedenim, na dunosnika se primjenjuje odredba l. 11. st. 5. Zakona o naelnoj zabrani lanstva u upravama i nadzornim odborima trgovakih drutava, uz iznimku, navedenu u l. 11. st. 6. Zakona, koja dunosniku doputa lanstvo u najvie dva nadzorna odbora trgovakih drutava od posebnog dravnog interesa, ako posebnim zakonom nije odreeno da je dunosnik lan nadzornog odbora trgovakog drutva po poloaju. Budui da trgovako drutvo nije navedeno kao trgovako drutvo od posebnog dravnog interesa u vaeoj Odluci o popisu trgovakih drutava od posebnog dravnog interesa ( Narodne novine, broj 140/04, 160/04-ispravak i 174/04 ) te da u konkretnom sluaju ne postoji poseban zakon, kojim bi bilo odreeno da je navedeni dunosnik lan Nadzornog odbora trgovakog drutva Podravka d.d. po poloaju, doneseno je miljenje sa sadrajem, kako je navedeno u izreci ovoga akta. c)Prijedlog za davanje miljenja Darka Bratulia, dipl. ing, direktora IVS-Istarskog vodozatitnog sustava d.o.o. Buzet (prijedlog podnesen 13. lipnja 2008, miljenje doneseno 9. listopada 2008.) Izreka miljenja glasi:

1.Trgovako drutvo ( d.o.o. ) koje je u potpunosti u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave ne smatra se trgovakim drutvom koje je u cijelosti u dravnom vlasnitvu u smislu l. 2. st. 1. Zakona 2.Trgovako drutvo ( d.o.o. ) koje je u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave (51%), upanije (23%) i Hrvatskih voda (26%) ne smatra se trgovakim drutvom koje je u cijelosti u dravnom vlasnitvu u smislu l. 2. st. 1. Zakona. 3.lanovi uprave Hrvatskih voda d.o.o. dunosnici su u smislu l. 2. st. 1. Zakona. 4.Ogranienje u pogledu broja lanstava u nadzornim odborima trgovakih drutava iz l. 11. st. 6. Zakona ne odnosi se na dunosnike lokalne odnosno podrune ( regionalne ) samouprave; 5.Dunosnik lokalne odnosno podrune ( regionalne ) samouprave koji je imenovan u nadzorni odbor trgovakog drutva u vlasnitvu te jedinice, a koje nije utvreno kao drutvo od posebnog interesa za tu jedinicu, nalazi s u okolnostima sukoba interesa. 6.Ako trgovako drutvo odnosno lan uprave tog drutva isplate naknadu za rad u tom drutvu lanu nadzornog odbora-dunosniku, odgovoran je sukladno Zakonu iskljuivo dunosnik. Predlagatelj u to. 1. pita da li se trgovako drutvo koje je u cijelosti u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave smatra trgovakim drutvom koje je u cijelosti u dravnom vlasnitvu. Zakon u svim svojim relevantnim odredbama dosljedno razlikuje dravnu razinu i razinu lokalne odnosno podrune ( regionalne ) samouprave, i u pogledu dunosnika tih razina i u pogledu pravnih osoba vezanih uz navedene razine. Stoga je dano miljenje kao u dispozitivu pod 1. U to. 2. podneska predlagatelj pita da li se trgovako drutvo koje je dijelom u vlasnitvu upanije, a dijelom u vlasnitvu Hrvatskih voda moe smatrati trgovakim drutvom koje je u cijelosti u dranom vlasnitvu. Miljenje koje je dano u to. 2. dispozitiva slijedi razloge, navedene u obrazloenju to. 1. U to. 3. podnositelj pita jesu li lanovi uprave trgovakog drutva Hrvatske vode d.o.o. dunosnici u smislu Zakona. Budui da je trgovako drutvo Hrvatske vode d.o.o. u Sudskom registru trgovakih drutava u Republici Hrvatskoj navedeno kao drutvo, iji je jedini osniva Republika Hrvatska, doneseno je miljenje kao u izreci pod 3. U to. 4. predlagatelj pita da li se ogranienje broja lanstava u trgovakim drutvima za dunosnike dravne razine odnosi i na dunosnike na razini lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave. Budui da izmjenom i dopunom Zakona to ogranienje nije protegnuto i na dunosnike lokalne odnosno podrune (regionalne) razine, dano je miljenje kao u dispozitivu pod 4. Pod to. 5. predlagatelj pita koje su posljedice za dunosnika lokalne odnosno podrune (regionalne ) samouprave, koji je imenovan u nadzorni odbor trgovakog drutva koje je u vlasnitvu te jedinice, a to trgovako drutvo nije utvreno kao trgovako drutvo od posebnog interesa za tu jedinicu. S obzirom na injenicu da Zakon dunosnicima doputa lanstvo u nadzornim odborima samo onih trgovakih drutava koja su utvrena kao trgovaka drutva od posebnog interesa za jedinicu lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave, dano je miljenje kao u izreci pod 5. Pod to. 6. predlagatelj pita postoji li odgovornost trgovakog drutva i lana uprave trgovakog drutva za injenicu da je dunosniku isplaena naknada za rad u nadzornom odboru tog trgovakog drutva. Uzimajui u obzir da Zakon utvruje iskljuivu odgovornost dunosnika za nepripadno isplaenu naknadu, dano je miljenje kao u dispozitivu pod 6.

d)Dunosnik Josip Frii, potpredsjednik Hrvatskoga sabora (zahtjev podnesen 31. sijenja 2008, miljenje doneseno 20. studenoga 2008.) Izreka miljenja glasi: Runi sat, koji je dunosnik Josip Frii primio kao dar od djelatnika Koprivnikokrievake upanije u povodu prestanka obnaanja dunosti, ne smatra se nedoputenim darom u smislu l. 8. Zakona. Dunosnik zahtijeva pojanjenje odredbe l. 8. Zakona u kontekstu injenice da je u prigodi prestanka obnaanja dunosti upana Koprivniko-krievake upanije od djelatnika upanije primio na dar runi sat marke Tissot, odnosno pita radi li se u konkretnom sluaju o nedoputenom daru u smislu odredbe l. 8. Zakona. Ocjenjujui okolnosti navedenog sluaja, Povjerenstvo istie kako je za postupanje sukladno odredbama Zakona o darovima koje dunosnici prime tijekom obnaanja dunosti relevantna odredba l. 8. st. 1. Zakona. Navedena odredba naelno odreuje da se darom, nedoputenim u smislu Zakona, smatraju novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje dunosnika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju. Ova naelna odredba Zakona, po kojoj je nedoputen dar onaj, koji kod dunosnika stvara ili moe stvoriti obvezu prema darovatelju, ili koji dunosnika dovodi ili moe dovesti u odnos zavisnosti prema darovatelju, primarna je u odnosu na konkretnu odredbu l. 8. st. 3. Zakona, koji propisuje da dunosnik smije zadrati samo dar simboline vrijednosti i to najvie u vrijednosti do 500,00 kn. U skladu s navedenim, nedoputeni dar moe biti i onaj ija je novana vrijednost manja od 500,00 kn ( ali dunosnika dovodi u odnos zavisnosti ), a, vice versa, dar ija je vrijednost nominalno vea od navedenog iznosa moe biti dar koji je doputen u smislu l. 8. st.. 1. Zakona ( jer dunosnik njegovim primanjem nije doveden u odnos zavisnosti niti je njime stvorena obveza dunosnika prema darovatelju ). Dopustivost dara, ija je vrijednost vea od 500,00 kn, ocjenjuje se u svakom pojedinanom sluaju, pri emu Povjerenstvo istie da je dunosnik za svaki takav dar duan zatraiti miljenje Povjerenstva u smislu l. 5. st. 1. Zakona. Povjerenstvo ocjenjuje da u konkretnom sluaju okolnosti darovanja upuuju na zakljuak da dar, koji je primio dunosnik Frii nije imao ( niti moe imati ) za posljedicu obvezu dunosnika prema darovateljima niti je dunosnik konkretnim darovanjem doveden u odnos zavisnosti prema darovatelju ( niti konkretnim darovanjem moe biti doveden u takav odnos ). Ovo miljenje na dobar nain ilustrira sutinu pojma sukoba interesa, koji je, prema zakonskoj definiciji, situacija u kojoj su privatni interesi dunosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utjee ili moe utjecati na nepristranost dunosnika u obnaanju javne dunosti. U konkretnom sluaju, ostavljajui po strani injenicu kako je posve nezamisliva situacija da je sam dunosnik inicirao darivanje s namjerom stjecanja osobne materijalne koristi, valja istaknuti da je krug darivatelja, iako naelno odrediv, praktiki posve neodreen u bitnom smislu stvaranja obveze, odnosno odnosa ovisnosti, koji bi na kraju upuivao na to da je dunosnik primanjem takvog dara implicite pristao u budunosti postupati po zahtjevu darovatelja, a protivno javnom interesu, to bi prema prvom dijelu zakonske definicije predstavljalo sukob interesa. U pogledu drugog dijela definicije (sukob interesa je i situacija kad privatni interes utjee ili moe utjecati na nepristranost dunosnika u obnaanju javne dunosti), u konkretnom sluaju nije mogue da primanje konkretnog dara utjee ili moe utjecati na nepristranost dunosnika u obnaanju dunosti upana (jer je dar uinjen upravo u povodu prestanka obnaanja te

dunosti), a isto tako nije vjerojatno da konkretno darovanje utjee ili moe utjecati na nepristrano obnaanje dunosti potpredsjednika Hrvatskog sabora ( teko je dovesti u takav meuodnos konkretan krug darovatelja i konkretnu dunost). Meutim, valja naglasiti da, kako je navedeno i u obrazloenju miljenja, ovo miljenje vrijedi za konkretne okolnosti sluaja, i ni u kom sluaju ne predstavlja generalizirani zakljuak o dopustivosti takvog dara navedenom dunosniku u drugim okolnostima ili o dopustivosti takvoga dara uope. Naprotiv, posve je mogue da bi isti dar istom ili drugom dunosniku u drugaijim okolnostima ( primjerice uinjen dunosniku tijela jedinice lokalne samouprave od nekolicine slubenika te iste jedinice lokalne samouprave koji imaju udjele u trgovakim drutvima, koja obavljaju djelatnosti, za koje opina namjerava provesti postupak javne nabave) sadrajno bio situacija sukoba interesa, koju bi kao takvu ocijenilo i ovo Povjerenstvo.

e)Prijedlog za davanje miljenja Branka krobonje, predstojnika Ureda upana Primorskogoranske upanije (prijedlog podnesen 15. veljae 2008, miljenje doneseno 20. studenoga 2008.) Izreka miljenja glasi: 1. Dunosnici, pa tako i zastupnici u Hrvatskom saboru, mogu biti lanovi upravnih vijea ustanova koje ne obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti, ali bez prava na naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih trokova. 2. Dunosnici, pa tako i zastupnici u Hrvatskom saboru, mogu biti lanovi nadzornih odbora trgovakih drutava, koja su u vlasnitvu jedinica lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave ili u kojima te jedinice imaju udjele, ako su ta trgovaka drutva utvrena kao trgovaka drutva od posebnog interesa za tu jedinicu lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave. 3. Dunosnici mogu biti lanovi skuptina trgovakih drutava. Podnositelj navodi da je Primorsko-goranska upanija osniva ustanova (zdravstvenih, kulturnih i drugih), u kojima je imenovala za lanove upravnih vijea i nekolicinu osoba, koji su istovremeno i dunosnici zastupnici u Hrvatskom saboru. Podnositelj pita mogu li ti dunosnici biti lanovi upravnih vijea navedenih ustanova, smiju li za navedeno lanstvo primati naknadu te da li ti dunosnici mogu biti lanovi nadzornih odbora i skuptina trgovakih drutava, iji je osniva jedinica lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave. U pogledu mogunosti da dunosnici budu lanovima upravnih vijea ustanova, relevantna je odredba l. 11. st. 8. Zakona, kojom je propisano da dunosnici smiju biti lanovi upravljakih i nadzornih odbora neprofitnih pravnih osoba kao to su zaklade, udruge i druge pravne osobe koje obavljaju znanstvenu, kulturnu, sportsku i slinu djelatnost. Analognim tumaenjem navedene odredbe u krug pravnih osoba, u kojima dunosnici mogu biti lanovi upravljakih ili nadzornih organa, ukljuene su i ustanove, uz ogranienje koje proistjee iz odredbe l. 1. st. 3. Zakona o ustanovama (Narodne novine, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 75/08). Tom odredbom utvrena je mogunost da ustanove obavljaju svoju djelatnost radi stjecanja dobiti te da se u tom sluaju na takve ustanove primjenjuju propisi o trgovakim drutvima. U l. 35. st. 1. Zakona o ustanovama propisano je da upravno vijee upravlja ustanovom, ime to tijelo ima obiljeja upravljakog odbora iz l. 11. st. 8. Zakona ( ako se radi o ustanovi koja djelatnost ne obavlja radi stjecanja dobiti, odnosno, prema l. 11. st. 5. Zakona, uprave trgovakog drutva ( ako se radi o ustanovi koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti ).

Budui da Zakon beziznimno prijei mogunost da dunosnici budu lanovi uprava trgovakih drutava, a u skladu s gore navedenim, doneseno je miljenje kao u izreci ovoga akta pod 1. U pogledu mogunosti da dunosnici budu lanovi nadzornih odbora trgovakih drutava, iji je osniva ili jedan od osnivaa jedinica lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave, Povjerenstvo istie da dunosnici-zastupnici u Hrvatskom saboru mogu biti lanovi nadzornog odbora trgovakog drutva koja su u vlasnitvu jedinice lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave ili u kojima ta jedinica ima udjele, ako je takvo trgovako drutvo odlukom predstavnikog tijela te jedinice utvreno kao trgovako drutvo od posebnog interesa za tu jedinicu. U vezi s navedenim, donesena je miljenje kao u to. 2. dispozitiva ovoga akta. Budui da prema Zakonu ne postoje zapreke da dunosnici budu lanovi skuptina trgovakih drutava, doneseno je miljenje kao u to. 3. izreke ovoga akta. f)Dunosnik Vladimir Ivkovi, zastupnik u Hrvatskom saboru (zahtjev podnesen 13. veljae 2008, miljenje doneseno 20. studenoga 2008.) Izreka miljenja glasi: 1. Dunosnik Vladimir Ivkovi ne moe istodobno s obnaanjem dunosti zastupnika u Hrvatskom saboru biti lanom uprave trgovakog drutva Meimurje plin d.o.o. akovec. 2. Dunosnik iz to. 1. ove odluke poziva se da u roku od 30 ( trideset ) dana od dana primitka ovoga miljenja razrijei navedeni sukob interesa. Dunosnik pita da li injenica to uz obnaanje dunosti zastupnika u Hrvatskom saboru istodobno obavlja poslove direktora u trgovakom drutvu Meimurje plin d.o.o. akovec predstavlja situaciju sukoba interesa. Povjerenstvo istie da je l. 239. st. 1. Zakona o trgovakim drutvima ( Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 118/03 i 107/07 ) odreeno da se uprava trgovakog drutva sastoji od jedne ili vie osoba ( direktora ). Budui da je odredbom l. 11. st.5. Zakona propisano da dunosnici ne mogu biti lanovi uprava trgovakih drutava, Povjerenstvo je donijelo miljenje kao u dispozitivu pod 1. Kako istodobno obnaanje dunosti zastupnika u Hrvatskom saboru i obavljanje poslova lana uprave trgovakog drutva predstavlja situaciju sukoba interesa, Povjerenstvo je odluilo kao u izreci miljenja pod 2. g)Prijedlog za davanje miljenja Zvonimira Puljara-Matia, predstojnika Ureda gradonaelnika Grada Raba (prijedlog podnesen 19. rujna 2008, miljenje donesno 20. studenoga 2008.) Izreka miljenja glasi: Dunosnik, gradonaelnik Grada Raba, moe biti lanom nadzornog odbora trgovakog drutva Imperijal d.d. Rab, budui da je navedeno drutvo utvreno kao drutvo od posebnog dravnog interesa. Podnositelj pita moe li dunosnik, gradonaelnik Grada Raba, biti lanom nadzornog odbora trgovakog drutva Imperijal d.d. Rab. Budui da je Odlukom o popisu trgovakih drutava od posebnog dravnog interesa (Narodne novine, broj 140/04, 160/04 i 174/04) utvreno da je trgovako drutvo

10

Imperijal d.d. Rab od posebnog dravnog interesa, doneseno je miljenje kako je navedeno u izreci ovoga akta. h)Dunosnik Damir Felak, dipl. ing. um, lan uprave trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o. (zahtjev podnesen 28. listopada 2008, miljenje doneseno 20. studenoga 2008.) Izreka miljenja glasi: Dunosnik Damir Felak, lan uprave trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o. duan je u roku od trideset ( 30 ) dana razrijeiti situaciju sukoba interesa, koju predstavlja injenica, utvrena miljenjem Povjerenstva broj gornji od 9. listopada 2008, da je dunosnik istodobno i lan Nadzornog odbora trgovakog drutva Podravkad.d. Povjerenstvo je svojim miljenjem, broj gornji, od 9. listopada 2008. utvrdilo sljedee: lanstvo dunosnika Damira Felaka, dipl.ing.um. u Nadzornom odboru trgovakog drutva Podravka d.d. predstavlja poevi od 1. rujna 2008. situaciju sukoba interesa prema l. 11. st. 5. i 6. Zakona, s obzirom na injenicu da je isti od 13. oujka 2008. obavlja poslove lana uprave trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o. Dunosnik je svojim dopisom od 28. listopada 2008. zatraio dopunsko miljenje Povjerenstva o primjerenom roku za razrjeavanje navedenog sukoba interesa. Povjerenstvo je, razmatrajui zahtjev dunosnika, donijelo miljenje, kao je navedeno u dispozitivu ovoga akta.

i)Dunosnik Dubravko Grbac, opinski naelnik Opine Skrad (zahtjev podnesen 20. listopada 2008, miljenje doneseno 11. prosinca 2008.) Izreka miljenja glasi: 1.Dunosnici, lanovi poglavarstva opine, ne mogu istodobno biti lanovi uprave trgovakog drutva. 2.Ne predstavlja situaciju sukoba interesa okolnost da dunosnik, lan poglavarstva opine Skrad, istodobno obavlja poslove upravitelja umarije Skrad. Podnositelj zahtjeva u podnesku pita moe li lan Poglavarstva Opine biti istodobno lan uprave komunalnog poduzea u kojem Opina ima 9,5% udjela te da li lan Poglavarstva moe biti istodobno i upravitelj umarije Skrad. Budui da je u provedenom postupku, na temelju usmene izjave dunosnika utvreno da se radi o pravnoj osobi koja je trgovako drutvo te da l. 11. st. 5. Zakona dunosnicima zabranjuje lanstvo u upravama trgovakih drutava doneseno je miljenje kao u dispozitivu pod 1. Drugi dio zahtjeva odnosi se na obavljanje poslova upravitelja umarije Skrad dunosnika, koji istodobno obnaa dunost lana Poglavarstva Opine Skrad. U provedenom postupku je utvreno da su Hrvatske ume d.o.o. trgovako drutvo, iji je osniva Republika Hrvatska. Unutarnja organizacija drutva obuhvaa kao unutarnje organizacijske dijelove Direkciju, Uprave uma, umarije, i Radne jedinice ( l. 4. Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Hrvatskih uma p.o. Zagreb, ur.broj:349-01-95-2171, 24. oujka 1995.). Organizacijski dijelovi navedenog drutva nemaju pravnu osobnost. Upravitelj umarije rukovodi umarijom ( l . 43. Pravilnika ). Imenuje ga Uprava drutva na prijedlog

11

voditelja Uprave uma ( l. 3. Pravilnika o radu ).U l. 42. Pravilnika o unutarnjoj organizaciji navode se poslovi koji se obavljaju u umariji. Iz sadraja navedenih poslova proizlazi da se u konkretnom sluaju ne radi o nedoputenoj djelatnosti odnosno djelatnosti koja je u suprotnosti s obnaanjem javne dunosti ( l. 9. i 10. st. 2. Zakona ) te je stoga doneseno miljenje kao u dispozitivu pod 2.

j)Dunosnik Ante Sanader, upan Splitsko-dalmatinske upanije (zahtjev podnesen 16. listopada 2008, miljenje doneseno 11. prosinca 2008.) Izreka miljenja glasi: Dunosnik, lan poglavarstva upanije ne moe istodobno obavljati poslove pomonika v.d. proelnika upravnog odjela upanije. Postupak za davanje miljenja pokrenut je na temelju zahtjeva dunosnika Ante Sanadera, dipl. ing, upana Splitsko-dalmatinske upanije. Podnositelj zahtjeva navodi da lan Poglavarstva upanije dunost obnaa neprofesionalno te da istodobno obavlja poslove pomonika v.d. proelnika Upravnog odjela upanije za prostorno ureenje. Za odluivanje o postojanju sukoba interesa Povjerenstvo istie kao bitnu okolnost da se u konkretnom sluaju, kod obje vrste poslova koje dunosnik obavlja, radi o poslovima iste funkcije vlasti ( upravne ). Istodobno obavljanje navedenih poslova kod dunosnika stvara okolnosti u kojima je trajno u mogunosti sudjelovati u donoenju odluka na dunosnikoj razini, koje izvrava kao slubenik u lokalnoj samoupravi. Takve okolnosti suprotne su naelima odgovornosti, nepristranosti i vjerodostojnosti dunosnika prema odredbi l. 3. st. 1. Zakona te naelu zatite javnog interesa. Povjerenstvo istie takoer da je odredbom l. 38. Zakona o slubenicima i namjetenicima u lokalnoj i podrunoj samoupravi ( Narodne novine, broj 86/08 ) propisano da slubenik u lokalnoj i podrunoj ( regionalnoj ) samoupravi moe izvan redovitog radnog vremena, po prethodnom pisanom odobrenju proelnika upravnog tijela, samostalno obavljati poslove ili raditi kod drugoga, ako to nije u suprotnosti sa slubom, odnosno ako zakonom nije drukije propisano te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti teti ugledu slube.

k)Prijedlog za davanje miljenja Tedija Chiavalona, glavnog tajnika Istarskog demokratskog sabora (prijedlog podnesen 14. listopada 2008, miljenje doneseno 11. prosinca 2008.) Izreka miljenja glasi: Dunosnik, zamjenik gradonaelnika, ne moe biti lan uprave trgovakog drutva. Podnositelj prijedloga pita moe li dunosnik, zamjenik gradonaelnika, biti lan uprave trgovakog drutva, koje je u preteitom vlasnitvu te jedinice lokalne samouprave, a navedeno drutvo je odlukom predstavnikog tijela te jedinice proglaeno trgovakim drutvom od posebnog interesa za tu jedinicu lokalne samouprave. Budui da je l. 11. st. 5. Zakona propisano da dunosnici ne mogu biti lanovima uprava trgovakih drutava, doneseno je miljenje kao u izreci ovoga akta. l)Prijedlog za davanje miljenja Mirjane Vatavuk, tajnice Ministarstva pravosua (prijedlog podnesen 24. studenoga, miljenje doneseno 11. prosinca 2008.)

12

Izreka miljenja glasi: Ne predstavlja situaciju sukoba interesa injenica da dunosnik, ministar pravosua, uz dunost koju obnaa, izvrava i obveze te ostvaruje prava iz radnog odnosa koja ima kao nastavnik na visokom uilitu. U podnesku podnositeljica pita moe li dunosnik, ministar pravosua, zadrati radni odnos na fakultetu u visini od 30% radnog vremena, a u Ministarstvu u visini od 70%. lankom 9.. Zakona utvruje se da dunosnik moe obavljati obavljati onu djelatnost koja je doputena Zakonom. lanak 10 st. 2. Zakona konkretizira navedenu odredbu propisujui da dunosnik za vrijeme obnaanja javne dunosti moe uz naknadu obavljati i druge djelatnosti ako to nije u suprotnosti s obnaanjem javne dunosti. U konkretnom sluaju, obavljanje obrazovne djelatnosti na visokom uilitu predstavlja djelatnost koja nije u suprotnosti s obavljanjem javne dunosti u smislu l. 10. st. 2. Zakona te je Povjerenstvo donijelo miljenje kao u dispozitivu ovoga akta. m)Prijedlog za davanje miljenja Mihovile Franetovi, djelatnice Tajnitva Splitskodalmatinske upanije (prijedlog podnesen 18. studenoga 2008, miljenje doneseno 11. prosinca 2008.) Izreka miljenja glasi: Dunosnik, upan Splitsko-dalmatinske upanije, ne moe biti lan Nadzornog odbora portskog dionikog drutva Hajduk, ako to drutvo nije odgovarajuom odlukom proglaeno drutvom od posebnog interesa. U provedenom postupku je utvreno da je u tijeku postupak upisa NK Hajduka u registar kao portskog dionikog drutva, sukladno l. 15. Zakona o portu (Narodne novine, broj 71/06).Budui da se u l 15, st. 2. Zakona o portu navodi da se na portska dionika drutva primjenjuju, u kontekstu relevantnom za primjenu Zakona, odredbe Zakona o trgovakim drutvima. Budui da je odredbom l. 11. st. 5. Zakona za dunosnike utvrena zabrana lanstva u nadzornim odborima trgovakih drutava te da navedena pravna osoba nije proglaena drutvom od posebnog interesa u smislu l. 11. st. 5. odnosno l. 11. st. 7. Zakona, Povjerenstvo je donijelo miljenje kao u izreci ovoga akta. n)Dunosnik Ingo Kamenar, lan upanijskog poglavarstva Primorsko-goranske upanije (zahtjev podnesen 4. listopada 2008, miljenje doneseno 11. prosinca 2008.) Izreka miljenja glasi: 1.Dunosnik Ingo Kamenar, lan Poglavarstva Primorsko-goranske upanije moe imati 0,5% i vie dionica odnosno udjela u trgovakom drutvu. 2.Dunosnik iz to. 1. ovog miljenja obvezan je prenijeti svoja upravljaka prava na temelju udjela u drutvu na drugu osobu ili posebno tijelo ( povjerenika ). 3.Dunosnik iz to. 3. ovog miljenja ne moe biti lanom uprave trgovakog drutva te se poziva da u roku od 30 dana otkloni uzroke postojanja sukoba interesa. Dunosnik pita moe li biti vlasnikom odnosno imati udjele u trgovakom drutvu i volonterski obnaati dunost lana Poglavarstva. U provedenom postupku je utvreno da je dunosnik vlasnik vie od 0,5% udjela u trgovakom drutvu, u kojem je lan uprave. U smislu l. 11. st. 1 Zakona, ne postoje

13

ogranienja u pogledu dunosnikova vlasnitva dionica odnosno udjela u trgovakim drutvima. Meutim, dunosnik koji ima 0,5% i vie dionica odnosno udjela u trgovakom drutvu obvezan je svoja upravljaka prava prenijeti na povjerenika (l. 11. st. 1. Zakona). Budui da je u postupku utvreno i da je dunosnik lan uprave trgovakog drutva, navedena okolnost predstavlja situaciju sukoba interesa u smislu l. 11. st. 5. Zakona, koju je dunosnik duan razrijeiti te je doneseno miljenje kao u izreci ovoga akta. nj)Dunosnik Georg eeli, lan poglavarstva Primorsko-goranske upanije (zahtjev podnesen 4. listopada 2008, miljenje doneseno 11. prosinca 2008.) Izreka miljenja glasi: 1.Dunosnik Georg eeli, lan Poglavarstva Primorsko-goranske upanije moe imati 0,5% i vie dionica odnosno udjela u trgovakom drutvu. 2.Dunosnik iz to. 1. ovog miljenja obvezan je prenijeti svoja upravljaka prava na temelju udjela u drutvu na drugu osobu ili posebno tijelo ( povjerenika ). 3.Dunosnik iz to. 3. ovog miljenja ne moe biti lanom uprave trgovakog drutva te se poziva da u roku od 30 dana otkloni uzroke postojanja sukoba interesa. Dunosnik pita moe li biti vlasnikom odnosno imati udjele u trgovakom drutvu i volonterski obnaati dunost lana Poglavarstva. U provedenom postupku je utvreno da je dunosnik vlasnik vie od 0,5% udjela u trgovakom drutvu, u kojem je lan uprave. U smislu l. 11. st. 1 Zakona, ne postoje ogranienja u pogledu dunosnikova vlasnitva dionica odnosno udjela u trgovakim drutvima. Meutim, dunosnik koji ima 0,5% i vie dionica odnosno udjela u trgovakom drutvu obvezan je svoja upravljaka prava prenijeti na povjerenika (l. 11. st. 1. Zakona). Budui da je u postupku utvreno i da je dunosnik lan uprave trgovakog drutva, navedena okolnost predstavlja situaciju sukoba interesa u smislu l. 11. st. 5. Zakona, koju je dunosnik duan razrijeiti te je doneseno miljenje kao u izreci ovoga akta.

4.Odluke Povjerenstva
Odredbom l. 17. st. 3. Zakona propisano je da Povjerenstvo donosi odluku o tome je li odreeno djelovanje ili propust dunosnika povreda odredbi Zakona. Povjerenstvo je u 2008. godini donijelo 6 odluka Slijede integralni tekstovi svih donesenih odluka, odnosno sadraji izreka i obrazloenja. a)Dunosnik Ante Mamut Batina, opinski naelnik Opine Marina (prijava podnesena 9. lipnja 2008, odluka donesena 9. listopada 2008.) Izreka odluke glasi: 1. Odbija se prijava sukoba interesa, podnesena protiv dunosnika Ante Mamuta Batine, opinskog naelnika Opine Marina, u dijelu koji se odnosi na krenje odredbi Zakona, budui da dunosnik nije prekrio odredbe l. 7. i 7.a Zakona o obavjetavanju o imovinskom stanju dunosnika te o obavjetavanju o izvorima i nainu stjecanja imovine. 14

2. Odbacuje se prijava sukoba interesa, podnesena protiv navedenog dunosnika, u dijelu koji se odnosi na krenje odredbi propisa kojima se regulira izbor lanova tijela jedinice lokalne i podrune ( regionalne ) samouprave. 1.U prijavi se navodi da je dunosnik Ante Mamut Batina prekrio odredbe l. 7. i 7.a Zakona, budui da nije u zakonskom roku obavijestio Povjerenstvo o svom imovinskom stanju te o izvorima i nainu stjecanja imovine. Uvidom u registar obavijesti o imovinskom stanju dunosnika (imovinskih kartica) utvreno je da je dunosnik ispunio svoju zakonsku obvezu sukladno odredbama l. 7. i 7.a Zakona. S obzirom na navedeno, Povjerenstvo je sukladno odredbi l. 42. st. 1. to. 2. Pravilnika donijelo odluku kao u dispozitivu pod 1. 2.U dijelu prijave, koji se odnosi na krenje odredbi propisa kojima se regulira izbor lanova tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, podnositelj prijave navodi da je dunosnik izabran za opinskog naelnika, iako je prolo vie od 40 dana od dana provedenih izbora. Budui da se navedeni dio prijave ne odnosi na povredu odredaba Zakona, Povjerenstvo je, sukladno odredbi l. 38. i l. 42. st. 1. to. 1. Pravilnika donijelo odluku kao u dispozitivu pod 2. b)Dunosnik Damir Mateljan, opinski naelnik Opine Kamanje (prijava podnesena 22. rujna 2008, odluka donesena 20. studenoga 2008.) Izreka odluke glasi: Prijava podnesena protiv dunosnika Damira Mateljana, opinskog naelnika Opine Kamanje, odbacuje se, budui da se ne odnosi na povredu odredaba Zakona. Podnositeljica navodi da je nekretnina, zemljite u Kamanju, k.o. Police Pirie, kbr. 719/3 i 719/4 i druge u vlasnitvu njezina oca 1960. godine oduzeta te prenesena u openarodnu imovinu. Podnositeljica tvrdi da postoji odgovornost opinskog naelnika za protupravni posjed i koritenje navedenog zemljita od strane Opine, ali je iz prijedloga istodobno vidljivo da traje upravni postupak po zahtjevu predlagateljice, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine ( Narodne novine, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99-ispravak, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02-ispravak ). Budui da je na temelju gore navedenoga utvreno da Povjerenstvo nije nadleno za postupanje u smislu Zakona, donesena je odluka sa sadrajem kao je navedeno u dispozitivu ovoga akta. c)dr. Josip ulig, bivi ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba (prijava podnesena 30. listopada 2008, odluka donesena 11. prosinca 2008.) Izreka odluke glasi: Odbacuje se prijedlog za pokretanje postupka odluivanja o sukobu interesa protiv dr. Josipa uliga, biveg ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba. Podnositeljica prijedloga u podnesku navodi da je dr. Josip ulig, dok je tijekom 2002. godine obavljao poslove ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, istodobno bio i predsjednik Povjerenstva za odabir javno zdravstvenih programa i zdravstvenih programa od interesa za Grad Zagreb u 2002. ( osnovanog odlukom Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba ).

15

Izreka odluke glasi: Odbacuje se prijedlog za pokretanje postupka odluivanja o sukobu interesa protiv lanova Povjerenstva za dodjelu koncesija za koritenje poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske Petra obankovia, predsjednika, i prof. dr. sc. Dragana Kovaevia, Ivke Suman Podgajski, Ante Bagaria i Ivice Klema, lanova. Podnositeljica prijedloga navodi da je na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju javnog natjeaja za dodjelu koncesije za koritenje poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske na podruju Opine Drenovci Povjerenstvo za dodjelu koncesija za koritenje poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske ( u sastavu kako je navedeno u izreci ove odluke ) provelo natjeajni postupak te je Vladi Republike Hrvatske predloilo da donese odluku kojom se koncesija dodjeljuje trgovakom drutvu Stribor d.o.o. Vlada Republike Hrvatske je u skladu s prijedlogom i donijela odluku o dodjeli koncesije navedenom trgovakom drutvu Podnositeljica prijedloga smatra da su tim prijedlogom predsjednik i lanovi Povjerenstva za dodjelu koncesija za koritenje poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu republike Hrvatske poinili kazneno djelo zloporabe poloaja i ovlasti, jer su jedinom drugom sudioniku u javnom natjeaju, PZ Sekice Drenovci, protivno odredbama Zakona o koncesijama propustili ispravno prosuditi poslovni ugled koji je po miljenju podnositeljice prijedloga znatno bolji od onoga koji ima trgovako drutvo kojem je dodijeljena koncesija. Ocjenjujui da se navodi podnositeljice prijedloga ne odnose iskljuivo na primjenu odredaba Zakona, Povjerenstvo je sukladno odredbi l. 38. Pravilnika te odredbe l. 212. st. 1. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine, broj 53/91 ) donijelo odluku sa sadrajem kako je navedeno u dispozitivu ovoga akta. f)Dunosnik Stipo Gabri, zastupnik u Hrvatskom saboru i gradonaelnik Grada Metkovia (prijava podnesena 26. veljae 2008, odluka donesena 11. prosinca 2008.) Izreka odluke glasi: Odbija se prijedlog za pokretanje postupka odluivanja o sukobu interesa protiv dunosnika Stipe Gabria, zastupnika u Hrvatskom saboru i gradonaelnika Grada Metkovia. Prijedlog za pokretanje postupka odluivanja o sukobu interesa podnio je 26. veljae 2008. Vinko Vujevi iz Sesveta. Podnositelj prijedloga navodi da je dunosnik vlasnik nekretnina, kako su navedene u prikazu zk. uloka neslubenoj kopiji, broj uloka 3447, k.o. Gornje Vrape, sa stanjem na dan 15. 3. 2007, u ukupnoj povrini od oko 11.600 m2, koje dunosnik nije naveo u dunosnikovom izvjeu o imovini (imovinskoj kartici). U prethodnom postupku Povjerenstvo je od dunosnika zatrailo oitovanje o navodima prijedloga. U oitovanju na upit Povjerenstva, dunosnik je 3. prosinca 2008. dostavio ugovor o kupoprodaji navedenih nekretnina, sklopljen 15. svibnja 2007, a ovjeren po javnom biljeniku Vladi Nikoliu iz Metkovia pod brojem OV-9429/2007 i 9430/20007. 11. prosinca 2007. Budui da je prema navedenom utvreno da spomenute nekretnine nisu vie, u smislu odredaba Zakona, u vlasnitvu dunosnika, Povjerenstvo je donijelo odluku, kako je navedeno u dispozitivu ovoga akta.

Voenje registra izvjee o imovnom stanju dunosnika (imovinska kartica)

18

Izmjenama i dopunama Zakona, koje su stupile na snagu 5. lipnja 2008, uvedene su promjene u pogledu sadraja i oblika dunosnikove obveze na obavjetavanje o imovnom stanju. Naime, slijedei metodologiju i sistematiku definiranja sadraja pojma imovine Zakona o porezu na dohodak, zakonske izmjene sadraja imovinske kartice na podrobniji nain utvruju to ini sadraj dunosnikove obveze izvjeivanja o imovini. U skladu s time, Povjerenstvo je 19. studenoga 2008. donijelo zakljuak o utvrivanju sadraja i oblika novog obrasca izvjea o imovnom stanju dunosnika (Narodne novine, broj 143/08.) Uz kvalitativne izmjene samog obrasca izvjea, istim izmjenama i dopunama Zakona (l. 2. st. 1. podstavak 35. Zakona) proiren je krug dunosnika, obveznika Zakona, ukljuivanjem predsjednika i lanova uprava trgovakih drutava koja su u cijelosti u dravnom vlasnitvu te lanova upanijskih, gradskih i opinskih poglavarstava i lanova poglavarstva Grada Zagreba. Tako je Povjerenstvo bilo u obvezi prikupiti gotovo 3.000 imovinskih karticanovih dunosnika. (U pogledu novih dunosnika-lanova upanijskih, gradskih i opinskih poglavarstava te lanova poglavarstva Grada Zagreba, valja napomenuti da ti obnaatelji dunosti od 15. travnja 2009. vie nisu dunosnici u smislu Zakona. Naime, l. 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti-Narodne novine, broj 38/09-utvreno je da odredbe toga propisa, meu kojima je i odredba o brisanju navedenih osoba iz kruga dunosnika, stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedeih opih i redovitih izbora lanova opinskih i gradskih vijea, upanijskih skuptina i Gradske skuptine Grada Zagreba te opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba. Odluka Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju navedenih izbora stupila je na snagu 15. travnja 2009.) U vezi s navedenim proirenjem kruga dunosnika-lanova poglavarstava, vrlo esto ponavljao se upit ovih dunosnika u pogledu postojanja obveze dostavljanja imovinske kartice onih lanova poglavarstava, koji su ve bili lanovima u trenutku stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona. Naime, lankom 8. st. 3. navedenih izmjena i dopuna Zakona propisano je da se obveza podnoenja izvjea na temelju novog obrasca odnosi na dunosnike koji e biti imenovani nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona. U vezi s takvom formulacijom citiranog lanka, dio dunosnika postavljao je pitanje moraju li oni, budui da su u trenutku stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona ve obavljali poslove lanova poglavarstava, pa dakle nisu imenovani nakon stupanja na snagu tih izmjena i dopuna, uope dostavljati Povjerenstvu imovinske kartice. Povjerenstvo je u odgovorima na takva pitanja dakako pojanjavalo da obveza dostavljanja imovinske kartice postoji za sve dunosnike pa u skladu s time i za zateene nove dunosnike, i to na postojeem obrascu imovinske kartice, do trenutka dok ne bude utvren obrazac nove (jer bi u protivnom bila stvorena nova kategorija dunosnika, za koju ne bi postojala osnovna obveza utvrena Zakonom-obveza izvjeivanja o imovnom stanju).

Zakljune napomene Povjerenstva

U listopadu 2009. navrit e se 6 godina od stupanja na snagu Zakona o sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti. Taj vremenski period nije osobito dugotrajan za primjenu jednog pravnog instituta, a osobito ne za primjenu konkretnog pravnog instituta koji predstavlja dio iroke lepeze mjera borbe protiv korupcije. Normativna (i dakako praktina) iskustva mnogih drugih zemalja na ovom podruju vremenski su viestruko dua, a sadrajno mnogostruko vea. 19

Meutim, ovaj vremenski raspon posve je dovoljan ne samo za ocjenu aktivnosti aktualnog sastava Povjerenstva, ve i za procjenu ukupne dosadanje prakse u primjeni ovoga propisa, i to procjenu koja eli uputiti osobito na ono ime podruje sprjeavanja sukoba interesa moe postati jo uinkovitijim. I ovaj sastav Povjerenstva, kao i prethodni, ima osobit poloaj, koji je uvjetovan relativnom recentnou poetka primjene propisa o sprjeavanju sukoba interesa. Jedinstveno iskustvo u jednom ureenom pravnom sustavu, kakav je hrvatski, da se bude kreatorom i sudionikom u jednom novom dijelu pravnog sustava ukljuuje osobite odgovornosti s jedne strane, a s druge i neminovnu dvostruku ulogu (i onoga koji stvara propis i onoga koji taj propis primjenjuje), da se istodobno bude i uiteljem i uenikom onoga to treba normirati i primjenjivati. Na razini zakonodavca to je posve vidljivo u potrebi da se jednom stvoreni propis mijenja i dopunjuje, kao odraz primjene, tonije praktinih zahtjeva koje primjena upuuje postojeoj normi. Tako je i konkretni hrvatski propis koji regulira podruje sukoba interesa u vie navrata mijenjan i dopunjavan, sukladno praktinim potrebama poboljanja postojeih rjeenja. Na razini tijela koje propis primjenjuje to se oituje u nunosti stvaranja pravne prakse u najirem smislu, koja e svojom sustavnou, stalnou, jasnoom i najirom primjenjivou biti jamcem ispunjenja obveza koje Zakon propisuje, osobito prema onima na koje se neposredno odnosi, dakle prema dunosnicima. U kontekstu dograivanja pravnog okvira (izmjena i dopuna propisa), Povjerenstvo znaajnom ocjenjuje posljednju novelu Zakona, koja je stupila na snagu sredinom 2008, ponajprije u kontekstu dosljedne primjene naela javnosti u radu Povjerenstva. irenjem primjene tog principa na sam rad Povjerenstva na sjednicama,, a ne samo na rezultate toga rada (formalne akte), omoguen je neposredan uvid u cjelokupan tijek postupaka donoenja odluka i davanja miljenja, za koje je oduvijek vladao velik interes medija i javnosti. Ono to Povjerenstvo eli istaknuti kao osobito vano u kontekstu konkretne prakse je potreba izgradnje pravnih standarda na podruju sprjeavanja sukoba interesa, odnosno, drugim rijeima, davanja konkretnog sadraja normativnim pojmovima, odreenim u Zakonu. Zakon obiluje pojmovima poput javnog interesa, privatnog interesa, povezane osobe prema konkretnim osnovama i okolnostima, koritenje poloajem dunosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvrne ili sudbene vlasti radi postizanja osobnog probitka ili probitka povezane osobe. Ove pojmove Zakon dalje ne konkretizira ili ih ne konkretizira u potpunosti pa je zadaa Povjerenstva dati im konkretan sadraj koji e biti ne samo mjera zabranjenog djelovanja u konkretnom sluaju, nego i mjera nedoputenog u to je mogue irem smislu. U vezi s ulogom Povjerenstva u irem kontekstu drugih tijela, ija je zadaa takoer borba protiv korupcije, Povjerenstvo i u ovom izvjeu naglaava potrebu da se istakne razlika izmeu obveza koje ono ima prema Zakonu i obveza drugih tijela, osobito kaznenopravnih, koje ta tijela imaju prema drugim propisima. Takva potreba postoji stoga to se podruja sukoba interesa i podruja kaznenih djela esto dodiruju, a dijelom i poklapaju. Definirajui taj odnos u najirem smislu, moe se rei da je svako koruptivno kazneno djelo istodobno i sukob interesa, ali da svaki sukob interesa nije istovremeno i kazneno djelo (korupcije). Stav je Povjerenstva, u vezi s ovako postavljenim odnosom navedenih dvaju podruja, prvo, da Povjerenstvo u pravilu ne postupa u djelima ija injenina osnova upuuje na mogue postojanje kaznenoga djela. Premda naelno ne postoji zapreka da ono i u takvim sluajevima donese odluku, posve je jasno da se mjerama koje Zakon propisuje kao sankcije ne postie prava svrha kanjavanja. Naprotiv, time se s jedne strane stvara percepcija o Povjerenstvu kao tijelu koje ima (i) kaznenopravne ovlasti, a s druge ak poimanje takvog postupanja kao moebitne odsutnosti volje i odlunosti da se poinitelju izreknu adekvatne kaznene mjere. Ukratko, Povjerenstvo nije i ne smije biti tijelo koje sankcionira korupciju (u uem,

20

kaznenopravnom) smislu. Zadaa Povjerenstva je primarno prevencija, sprjeavanje-sukoba interesa neposredno, a potom, posredno, i korupcije. Sukladno tomu, svrha rada Povjerenstva nije samo donoenje odluka i davanje miljenja. injenica je da je donoenje tih formalnih akata jedna od osnovnih zadaa Povjerenstva, uz prikupljanje i objavu imovinskih kartica. Ona je istodobno i najatraktivniji dio rada Povjerenstva, dio koji javnosti i medijima najlake privue pozornost, a i najprikladniji u smislu kvantitativne, numerike mjerljivosti uinkovitosti interesa. Vrlo je est stav da broj odluka o sukobu interesa predstavlja jedinu (ili barem daleko najvaniju) mjeru uspjeha (i neuspjeha) Povjerenstva. (Po toj mjeri, primarno numerikih pokazatelja, rad Povjerenstva u 2008. mogao bi biti ocijenjen izuzetno uspjenim, jer je Povjerenstvo donijelo 6 odluka u samo 3 mjeseca u kojem je radilo, pa je ta brojka, osobito projicira li se idealno na razinu cijele godine (24 odluke), osobito dojmljiva. S druge strane, tih istih 6 odluka, uz isto mjerilo, moglo bi biti pokazateljem ne osobite uspjenosti Povjerenstva, jer nijednom od tih 6 odluka sukob interesa nije utvren.) Broj odluka i njihov sadraj nedvojbeno je vaan indikator o radu Povjerenstva. Povjerenstvo je tijelo koje mora postupati prijavi sukoba interesa koju podnese dunosnik pa neaurno postupanje po takvim zahtjevima predstavlja nedostatak u radu Povjerenstva koji nije mogue otkloniti niti kompenzirati bilo kakvim drugim uspjenim aspektom rada. No, niti bi injenica da u tri mjeseca 2008. nije niti jednom dunosniku utvren sukob interesa trebao biti iskljuivi pokazatelj kvalitete rada tijela koje podnosi izvjee (pa i ovo konkretno izvjeejer je odabir predmeta koji e biti rjeavani rezultat odabira po dogovorenim kriterijima, pa su tako, konkretno, nasuprot 2008, na dvije sjednice u 2009. dunosnicima utvrena 4 sukoba interesa), niti injenica, da je doista doneseno 6 odluka, kao ne samo statistiki znaajna informacija, definira u potpunosti kvalitetu Povjerenstva. Prava mjera uspjeha Povjerenstva je u onome to je neposredno bitno za ovo izvjee, sprjeavanje sukoba interesa. Premda se ono postie i na razini donoenja odluka-prema svim treima, kojima je odluka konkretna uputa o sadraju zabranjenog ponaanja, idealna situacija bi bila ona u kojoj Povjerenstvo ne donosi odluku o ve postojeem sukobu interesa, ve ona u kojoj djeluje preventivno, miljenjem i zakljukom o tumaenju primjene odredaba Zakona. Najjednostavnije reeno, prevencija sukoba interesa definiranjem smisla i sadraja pojedinih odredbi Zakona na gore spomenut nain, ali i edukacijom dunosnika (i javnosti), iji bi rezultat bio jaanje svijesti o tome koja su to zabranjena djelovanja u obnaanju javne dunosti i kao ih izbjei, trea je meu najvanijim zadaama Povjerenstva. (Ovakva ocjena vanosti upoznavanja sa sadrajem Zakona sukladna je i procjeni, koju je u tom smislu dala Europska komisija u svojem Izvjeu o napretku Hrvatske za 2008, (SEC (2008)2694, 5. studenoga 2008, www. mvpei.hr). Ova posljednja zadaa nije izriito navedena u Zakonu. Meutim, ona je naelno, a potom i sadrajno vrlo precizno, ukljuujui i rokove za provedbu, definirana Strategijom suzbijanja korupcije i prateim normativnim instrumentarijem Hrvatski sabor je taj dokument donio 19. lipnja 2008. (Narodne novine, broj /08). U njemu stoji da je tim dokumentom provedena revizija Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006-2008. te da je njegova zadaa, zajedno s Akcijskim planom, unaprjeivanje svih oblika borbe protiv korupcije. U pogledu onoga to je u gornjem tekstu bilo reeno o vanosti sprjeavanja sukoba interesa, u to. 5. Strategije, koja nosi naslov Sprjeavanje korupcije, stoji sljedee: Sprjeavanje korupcije na svim razinama klju je uspjene antikorupcijske politike, ali i obveza Republike Hrvatske, koja proizlazi iz Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije te relevantnih dokumenata Vijea Europe i Europske unije. Prioritetna podruja u borbi protiv korupcije su sprjeavanje sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti, provedba propisa o financiranju

21

politikih stranaka, ostvarivanje prava na pristup informacijama, jaanje integriteta javne uprave, reguliranje javnih nabava te zatita oteenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju. U vezi s obvezama (i Povjerenstva i drugih tijela) u pogledu sprjeavanja sukoba interesa, u to. 5.1. Strategije, (Sprjeavanje sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti) u to. b) Ciljevi, stoji: 1.Pojaati administrativnu i strunu podrku Povjerenstvu za odluivanje o sukobu interesa u obnaanju javnih dunosti 2.Preispitati i pojaati etiku svijest u javnoj slubi uvoenjem obvezne specijalizirane obuke kako bi se izgradila etika kompetentnost 3.U cilju jaanja integriteta dravnih dunosnika i sprjeavanja (prevencije) korupcije, pojaati razinu informiranosti o postavljenim zabranama za dravne dunosnike, i odnosu izmeu zabrana s jedne, i kaznenih djela s druge strane 4.informirati o primjeni pravila o sprjeavanju sukoba interesa kako bi se pojaao integritet dravnih dunosnika i sprijeila korupcija. Akcijskim planom ( provedbenim dokumentom uz Strategiju), u cilju unaprjeivanja pravnog i institucionalnog okvira za uinkovito i sustavno suzbijanje korupcije i jaanja integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela dravne vlasti, utvrene su sljedee mjere: -provoenje Zakona o sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti ( nadleno tijelo-Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa; dodatna sredstva nisu potrebna; roktrajno;) -jaanje struno-administrativne podrke Povjerenstvu,zaposlit e se 4 nova djelatnika (nadleno tijelo-Hrvatski sabor; potrebna sredstva- 1.053.759,48 kn; rok IV kvartal 2008.) -izraditi i objaviti smjernice o zabranama za dravne dunosnike kao i odnos izmeu tih zabrana i korupcijskih kaznenih djela ( nadleno tijelo-Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa; sredstva-50.000,00 kn; rok- I kvartal 2009.) -sustavno provoditi edukaciju dravnih, regionalnih i lokalnih dunosnika i slubenika na temu sprjeavanja sukoba interesa (nadleno tijelo-Sredinji dravni ured za upravu; sredstva500.000,00 kn; rok-trajno;) -izrada broure s ciljem informiranja javnosti o sukobu interesa (nadleno tijelo-Ministarstvo pravosua; sredstva-50.000,00 kn; rok II kvartal 2009.) Time su definirane i obveze Povjerenstva koje e ono imati ispuniti tijekom 2009. (ili ispunjavati trajno). Iz gore navedenoga Povjerenstvo bi zakljuno jo jednom eljelo istaknuti kako smatra da je jedna od osnovnih zadaa Povjerenstva tumaenje pojma sukoba interesa u mnogobrojnim konkretnim pojavnim oblicima te time definiranje pravnih standarda s podruja sprjeavanja sukoba interesa dio obveza u kojem jo uvijek postoji velik prostor za poboljanja. Pojam sukoba interesa i smisao njegova sprjeavanja jo uvijek nisu dovoljno poznati javnosti, ali ni dunosnicima koji su adresati Zakona. Zadae njihova educiranja postaju jo vanijima u 2009. godini, kada nakon provedenih izbora za opinske naelnike, gradonaelnike, upane i gradonaelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike bude potrebno provesti edukaciju za one dunosnike koji po prvi puta budu obnaali javnu dunost

22