Alpinisticki Prirucnik - Novi PDF

ALPINISTIKA KOLA
PRIRUNIK ZA ALPINISTE PRIPRAVNIKE I ONE KOJI SE BAVE SLINIM EXTREMNIM SPORTOVIMA

Literatura:
AO HPD eljezniar - Marko Duki
Adnan Behrem
Jabanica,2010.
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"
PREGLED SADRAJA
1. UVOD..................................................................................................................2 2. VOROVI......................................................................... ..................................3 3. OPASNOSTI U PLANINAMA......................................................................10 4. PRIPREMA PENJAKOG USPONA...........................................................13 5. KOMUNIKACIJA U STIJENI.........................................................................16 6. PRUSICIRANJE.................................................................................................19 7. ABSEIL.................................................................................................................21 8. SITNO ALI BITNO............................................................................................23 9. UMJESTO ZAKLJUKA.............................................................................. .....28
BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM
www.behremplaninar.com
Strana 1
1. UVOD
Ovajprirunik zamiljen je kao pomo polaznicima alpinistike kole pri praenju predavanjate kao pomo pri spremanju ispita za naslov alpinist pripravnik u Alpinistikom odsjeku Planinarskog saveza BiH. To nikako nije cjelovit udbenik za poetnike ve samo na jednom mjestu sabrane najvanije informacije o temama koje je lako prepriati u saetom obliku. Teme se uglavnom dotiu sigurnosti u alpinizmu, dakle osnova bez kojih se ne moe (bar ne dugo). Za kvalitetan osvrt na ostale teme, ali i za potpuno shvaanje dobrog dijela ovdje spomenutih,potrebno je i redovito praenje predavanja kao i aktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi. Alpinistike kole u Bosni i Hercegovini trenutno nemaju oslonac ni u ko jem udbeniku domaih autora,dok je strana literatura, iako vrlo kvalitetna, iz praktinih razloga uglavnom zanemarena.Apeliram na zainteresirane pojedince iz penjake zajednice da doprinesu stvaranju obimnijeg djela koji bi poveao uinkovitost nastave alpinistikih kola u BiH.
Strana 2
2. VOROVI
Pravilna upotreba vorova u alpinizmu osnova je za sigurnije penjanje i popratne aktivnosti.vorove treba izvoditi uredno i brzo to se ui na terenskoj nastavi, a vjeba kod kue. Ako ispravno ue igdje pukne pod ravnomjernim optereenjem, puknut e upravo na voru. On neizbjeno oslabljuje ue,a naroito ako je neuredan pa je urednost ovdje vrlo poeljna.Kod izrade vora posebno treba obratiti panju na klasinu pogreku nezavravanja istog do koje dolazi zbog odvraanja panje. Dogodilo se ve da penja mislei da je navezan i osiguran krene penjati s uetom samo labavo provuenim kroz pojas. Zbog toga jednom zapoeti vor treba odmah i zavriti, a ne ostaviti za kasnije.Vrlo je vano primjeniti prave vorove u pravim situacijama,a kao podsjetnik neka poslui ovaj pregled vorova,njihovih namjena i specifinosti koje svaki alpinist pripravnik treba znati i razumjeti. Navedena su i druga imena vorova kako bi se itatelju olakalo pronalaenje dodatnih informaci ja (npr. skica sa nainima izrade) u drugim pisanim izvorima i, naravno, na Internetu.
Strana 3
Strana 4
Strana 5
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 2.1. Dvostruki zatezni Drugi naziv: double fisherman's bend Slui za povezivanje dva kraja ueta. Dva penjaka ueta povezuju se ovim vorom kad je potrebno izvesti abseil dui od pola duine jednog ueta. Sigurno povezuje uad razliitih debljina. Najee se ipak primjenjuje za zatvaranje zamke povezivanjem njenih krajeva. 2.2. Laarski Drugi nazivi: laarac, clove hitch Slui za privrenje ueta na karabiner. Primjenjuje se za samoosiguranje na tandu ili za privrenje ueta uz stijenu (pri izradi rukohvata galendera). Jednostavno se podeava,lako razvezuje, uplie, a moese izvesti i jednom rukom. 2.3. Polulaarski Drugi nazivi: polulaarac, half/Munter/Italian hitch Slui umjesto spravice za osiguravanje.Osim za osiguravanje partnera prikladan je i za abseil, ali pri tome jako uvre ue i time oteava njegovo izvlaenje iz tanda.Zbog toga je koristan kad spravice nema, ali trebalo bi ga izbjegavati kad je ona pri ruci te u korist karabinerske konice. 2.4. Prusik Slui umjesto raznih mehanikih hvataljki za ue.Koristi se za samoosiguranje kod abseila,prusiciranje te prebacivanje palog penjaa na tand. Najbolje dri kad je svezan u zamci barem 4 mm tanjoj od ueta na koje se privruje. Dobro hvata i ve optereeno ue.
Strana 6
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 2.5. Modificirani prusik Drugi naziv: Klemheist knot vor kao i prusik s tim da je prikladan i za blatno ue, a izvediv je i sagurtnom umjesto zamke. 2.6. Karabinerski prusik Drugi naziv: Bachmann knot vor kao i prusik s dodatnom pogodnou u vidu ruke kojom se lako potee uzdu glavnog ueta.Takoer je izvediv i sa gurtnom umjesto zamke. 2.7. Bulin Drugi nazivi: panjak, najlonski, mrtvi, bowline Slui za izradu nepomine ome koja je alpinistu korisna u raznim situacijama. Obino se primjenjuje za prsni navez te navezivanje penjakim uetom oko struka ili na penjaki pojas.Lako se otputa nakon pada. Nije siguran bez dodatnog sigurnosnog vora. 2.8. Osmica Drugi nazivi: vodiki, figure of eight on a bight, Flemish loop Slui za izradu nepomine ome. U omu se navezuje preko karabinera pa je mogue navezati se i na sredinu ueta. 2.9. Dvostruka osmica Drugi nazivi: dvostruki vodiki, double figure of eight on a bight Slui za izradu dvostruke ome. Njime se isti dio ueta moe privrstiti na dva karabinera ili u sluaju nepredviene potrebe improvizirati pojas. Ome nisu sasvim nepomine tj. mogue ih je naizmjenice skraivati i produivati.
Strana 7
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 2.10. Osmica s uplitanjem Drugi nazivi: vodiki/osmica s uplitanjem/navoenjem, figure of eight follow-through, threaded figure of eight Slui za izradu nepomine ome kroz zatvorenu strukturu (m etalni prsten, pojas). Osmica s uplitanjem najee se koristi za navezivanje penjakim uetom na penjaki pojas. Ne zahtijeva sigurnosni vor na slobodnom kraju ueta. Apsorbira dio energije pada pri emu se dosta zategne. 2.11. Kravatni Drugi nazivi: tape/water knot, ring bend Slui za povezivanje krajeva gurtni. Svoju primjenu nalazi za zatvaranje gurtni pri izradi alpinistikih kompleta. Zahtijeva redovite preglede jer klizi prilikom upotrebe.Puno moe posluiti za zatvaranje ili povezivanje zamki kad je vano potroiti to manje ueta na vor, a nije bitno hoe li se zamke nakon optereenja moi odvezati. 2.12. Ambulantni Drugi nazivi: reef/square knot Slui za spajanje dva kraja ueta pri izradi prsnog naveza te noenja alpinistiki smotanog penjakog ueta na leima. Nije siguran bez dodatnih sigurnosnih vorova sa obe strane. 2.13. Provizorni Drugi naziv: mule knot Slui za privrenje slobodnog kraja ueta kod osiguravanja part nera. Njime se blokira spravica za osiguravanje ili polulaarac te se panja moe posvetiti primjerice prebacivanju palog penjaa na tand. Nije siguran bez dodatnog sigurnosnog vora.
Strana 8
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 2.14. Karabinerska konica Slui umjesto spravice za osiguravanje kod abseila ili za sputanje palog penjaa sa sidrita. Ne uvija ue za razliku od polulaarca. 2.15. Garda Drugi naziv: alpine clutch Slui umjesto samoblokirajue spravice, dakle proputa ue samo u jednom smjeru. Koristi se u raznim sustavima kolotura (primjerice sv. Bernard). Nemogue ga je otpustiti pod optereenjem,ve ga je predhodno potrebno rasteretiti. 2.16. Pletenica Slui za privrenje napete zamke na karabiner, primjerice u kombinaciji sa prusikom u sistemusv. Bernard. Jednostavno i lako se otputa pod optereenjem. Ne treba zamijeniti ovaj vor sapletenicom za spremanje zamke! 2.17. Kaubojski Drugi naziv: poluprusik, cow hitch, girth hitch, Lark's foot/head Rezultat napola izvedenog prusika. Slui u raznim situacijama kad a zatvorenu zamku ili gurtnutreba svezati oko neke druge zatvorene strukture (primjerice druge zamke, metalnog obrua, stabla, pjeanog sata, penjakog pojasa). 2.18. estica Drugi naziv: perec, overhand knot Preferirani vor za spajanje dva penjaka ueta prilikom abseila i za tu svrhu ima bitnu prednost pred dvostrukim zateznim vorom ne zapinje lako prilikom izvlaenja ueta.
Strana 9
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 3. OPASNOSTI U PLANINAMA ovjek se opasnostima oduvijek i stalno izlae bez obzira na to ime se bavi i gdje se nalazi.Ali, opasnosti u planinama veinom su drugaije prirode od onih na koje smo svakodnevno navikli (npr. cestovni promet, razbojstva, terorizam...). Zbog toga penja-poetnik mora dobro upoznati mogue nove rizike koje preuzima kao i naine kako da ih smanji na njemu prihvatljivu mjeru.Uobiajna je podjela opasnosti u planini na objektivne i subjektivne. Objektivne su opasnosti nepredvidive, a nikakva ih posebna priprema ne moe umanjiti. Subjektivne opasnosti, naprotiv,rezultat su loe pripreme i/ili neopreznosti penjaa. Teko je, meutim, konkretne opasnostiuvrstiti u koju od te dvije skupine jer na kraju je i penjaeva subjektivna odluka da penje ta koja ga moe dovesti u neku objektivnu opasnost. Zato su dole opasnosti drugaije grupirane,a potom navedene bez nekog posebnog redoslijeda. 3.1. Meteoroloke (ne)prilike Ono to se smatra nevremenom u Paklenici, u Drenici i mnogim slinim mjestima moda je prilika sezone! To samo govori da se penja na tota moe pripremiti ako stvarno i eli. Aliopasnosti vrebaju tamo gdje ih ne oekujemo. Vremenske prognoze relativno su pouzdane za neka podruja i godinja doba, a nepouzdane za ostala.Opasnosti povezane sa loim meteorolokim uvjetima ukljuuju gustu maglu, naglo zahlaenje,obilne oborine, snane vjetrove, munje i slino. Posljedice mogu biti nemogunost orijentacije,pothlaenost, ozebline, smrzotine, gubitak opreme, uda r munje i mnoge druge. U takvim situacijama akcije spaavanja obino su oteane, odnosno esto i nemogue, a sa prvim poboljanjem vremena moda ve i zakanjele. 3.2. Nestabilan teren Odroni kamenja, snjene lavine, ruenje snjenih streha te uruavanje snjenog pokrova nad ledenjakim pukotinama najee su opasnosti nestabilnog terena koje prijete alpinistima uraznim fazama uspona. Uzrok nestabilnom terenu esto je upravo splet meteorolokih prilika tijekom prethodnog dana, sedmice ili ak vie mjeseci.
Strana 10
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 3.3. Ozljede i drugi zdravstveni problemi Sve ozljede i opta pogoranja zdravlja to nastupe tijekom us pona dijele se na laka i tea.Meutim, iako je npr. uganue glenja esto samo laka ozljeda, onemogui li penjaa da se na vrijeme povue na sigurno, moe u najgorem sluaju ugroziti i opstanak naveza. Ostale ozljede i zdravstveni problemi ukljuuju lomove i gubitak svijesti te unut arnja i vanjska krvarenja nakon pada, sunanicu, toplotni udar, opekline, dehidraciju, pothlaenost, ozebline, smrzotine, snjeno te sunano sljepilo, razne komplikacije poznate kao visinska bolest te druge.Dobar dio ovih opasnosti moe se smanjiti dobrom pripremom i koritenjem prikladne zatitne opreme (rezervne rukavice, prikladna odjea, dobra krema za sunanje, kvalitetne sunanenaoale). Za ostatak bitno je ne podcijeniti prve znakove slabosti i na vrijeme odustati od uspona zbog toga to je pravu odluku zbog estog nastupanja poremeaja u rasuivanju kasnije sve teedonijeti. 3.4. Oteana orijentacija Moe se dogoditi i da navez zae na preopasan i/ili prezahtjevan teren, bilo tijekom pristupa,uspona ili silaza i ne zna se vratiti na sigurno. Ako je navez dobro odradio sve pripreme i dorastao izazovu, to se vjerovatno nee dogoditi, ali nikad se ne zna. Neki su usponi orijentacijski zahtjevni, a neki nisu, o nekim nema mnogo pouzdanih informacija, a neki su i prvenstveni. Razne okolnosti odreuju pravila ponaanja pa tako koji put uspon moe zahtijevati primjenu visinomjera, kompasa, detaljne geografske karte podruja ili GPS ureaja. 3.5. Problemi s penjakom opremom Svakako meu opasnijim situacijama tijekom uspona su kvarovi na opremi (iznimno rijedaksluaj) ili (ee) izgubljena oprema (npr. isputena spravica za osiguravanje, klinovi...). Bilo dabez kljune opreme ostane zbog kvara, bilo svojom krivnjom (tu spadaju i loe procjene koliine potrebne opreme), penja mora improvizirati. Sretna je oko lnost ako se nalazi na podruju dostupnom za akciju spaavanja, ali to nije uvijek sluaj.
Strana 11
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" Dakle, opasnosti u planinama brojne su i meusobno povezane. Svaki penja prije i tijekom uspona procjenjuje konaan rizik te ga prihvaa ili odustaje. Nikada ne rauna s tim da je siguran, ve je vjet u tehnikama prve pomoi i nosi sve to mu treba da ih i primijeni. Ako opasnosti tijekom uspona prerastu njegova oekivanja i zateknu ga nespremna, esto je mogue dozvati pomo (npr. mobilnim telefonom, svjetlosnim, zvunim signalom...). Opasnosti i mogue posljedice mnogo su ozbiljnije ako na podruju uspona brza akcija spaavanja nije izvediva.
Strana 12
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 4. PRIPREMA PENJAKOG USPONA Velika vanost dobre pripreme uspona moe se naslutiti ve iz poglavlja o opasnostima u planinama. Naalost, inae dobra praksa da poetnik najprij e penje sa iskusnijim partnerima zapravo ne pomae razvoju njegovih sposobnosti planiranja i predvianja tijeka uspona. Sasvim je normalno da mnogo iskusniji partner (npr. instruktor na koli) odradi pripremu penjakog uspona,posebno ako se (i to najee ba na koli) prisjea uspona od ranije. Takva priprema obino biva vie intuitivna nego egzaktna i proe potpuno transparentno pred penjaempoetnikom.Prva spoznaja o vlastitom (ne)iskustvu sa pripremom penjakog uspona moe priekati i due vrijeme sve dok se alpinist pripravnik ne odlui na ozbiljniji uspon sa manje iskusnim partnerom. Zato ovaj saeti pregled pripremnih radnji koje penjaki uspon ine sigurnijim i njegov konani ishod predvidljivijim. 1. Odabir partnera Partneri u navezu meusobno uvaavaju najvee povjerenje iako nije rijetkost da se i sluajni partneri nau na suprotnim krajevima ueta, to najvee povjerenje uvijek postoji.Ono to ini navez boljim je odabir partnera ne samo od povjerenja, ve i slinih ambicija,sposobnosti, psihofizike izdrljivosti, predvidivog u r aznim situacijama. 2. Odabir mjesta uspona Obino se svodi na odabir planine ili penjalita, a neka u nas popularna odredita su Babin Zub,stijene Dreznice, stijene Velikog Kuka,stijene na Romaniji i druga. 3. Odabir smjera uspona Oito ovdje treba posvetiti mnogo panje. Smjer svojom teinom mora biti prilagoen mogunostima svih lanova naveza. Tijekom daljnje prip reme uspona nerijetko se utvrdi da je izbor smjera preambiciozan pa se na ovu taku esto vraa.
Strana 13
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 4. Prouavanje opisa, skica i fotografija pristupa, smjera uspona i silaza. Jo jedna taka koju rijetki izostave iz svojih priprema. Ove informacije treba potraiti u svim dostupnim penjakim vodiima to obuhvataju mjesto uspona, dobro ih prouiti,obratiti panju da nisu neke od njih pogrene (svugdje se potkradaju pogreke pa tako i upenjakim vodiima). 5. Identificiranje svih mogunosti prisilnog povlaenja i noenja. Dobra priprema penjakog uspona ne bavi se samo usponom ve predvia i potrebu odustajanja tijekom istog. U tu svrhu potrebno je unaprijed utvrditi postoje li u smjeru pouzdana osiguravalita pogodna za abseil, moe li se i gdje iz smjera izai preicom, prijei u neki laki smjer, udobno prenoiti ili biti spaen helikopterom. 6. Prikupljanje najnovijih informacija o usponu. Budui da ni u jednom penjakom vodiu ne pie je li detalj smjera prethodni dan bio mokar ili ak zaleen, nedostaju li jedinom bivku odnedavno vrata ili je ak cijeli zameten snijegom, uvijek je pametno raspitati se o svim detaljima uspona kod posljednjih penjaa.To su moda prijatelji koji su uspon i preporuili, sudionici nekog tematskog foruma na Internetu, ili (kod vrlo svjeih smjerova) i sami autori smjera. 7. Izrada vlastitih skica i opisa. Za neto dui ili orijentacijski zahtjevniji uspon vrlo je vano imati skicu smjera i opis na samoj skici, a ponekad je opis poeljan i za pristup odno sno silaz. Najbolje je da svaki penja u navezu iz svih skica i opisa u dostupnim mu penjakim vodiima te najnovijih informacija sam sastavi skicu sa vanim informacijama.Skicu treba fotokopirati u nekoliko primjeraka i sve ih zatititi od vlage (npr. stavljanjem u obinu plastinu foliju) i staviti po jedan primjerak u ruksak, jaknu, majicu ili vezati na penjaki pojas . To je alabahter koji uvijek mora biti lako dostupan.
Strana 14
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 8. Dogovori meu partnerima. Penjai usporeuju svoje skice i ispravljaju uoene eventualne nedostatke te dogovaraju posljednje detalje uspona poput smjena vodstva i slino. 9. Provjera meteoroloke prognoze za podruje uspona. Penjai provjeravaju najnovije dostupne meteoroloke p rognoze za podruje uspona i to kako za dan (ili dane i noi) uspona, tako i za nekoliko sljedeih dana za sluaj da se uspon neplanirano odui ili neka fronta urani. Na kraju zakljuuju da je prognoza povoljna iliodgaaju uspon. 10. Odabir potrebne opreme. Ukljuuje odabir tehnike penjake opreme, obue i odjee, hrane i pia te eventualno opreme za bivakiranje ako uspon u nekoj svojoj fazi (najee pristupu) to i zahtijeva. 11. Organiziranje prijevoza. Govorim samo za sebe. Moe li nakon uspjenog uspo na navez ostati bez dogovorenog prevoza u hladnoj pustoi Grenlanda, sedmicama bespomono ekajui prvi brod da ga spasi? Ne? Ja se nebi sloio... 12. Obavjetavanje o planu uspona. Uvijek je dobro o planu uspona obavijestiti prijatelje (po mogunosti penjae) ija je zadaa da motre napredak naveza (bilo dvogledom, bilo da budno ekaju povratak penjaa u dogovoreno vrijeme). Na dojavu mobitelom ili koji drugi znak neprilike oni po mogunosti osobno priskau u pomo ili pokreu akciju spaavanja. Ako je pristup smjeru iz oblinjeg planinarskog objekta, najee je tamo i upisna knjiga gdje je dobro prijeodlaska upisati svoje line podatke, ime smjera uspona, planirano vrijeme i mjesto povratka te na to po mogunosti skrenuti panju slubenoj osobi.
Strana 15
5. KOMUNIKACIJA U STIJENI Sigurnost naveza uveliko ovisi o meusobnoj usklaenosti kljunih radnji koje penjai obavljaju svaki pri svom kraju ueta. Za usklaenost nuna je komunikacija. Komunikaciju u stijeni ponekad nije lako uspostaviti. Mogui uzroci tome oiti su: meusobna udaljenost penjaa, zavijanje vjetra, uborenje potoka, odjeci s oblinjih stijena... Sve to zahtijeva da penja u svakom trenutku: tano zna ta mu je posao, tano zna ta je posao njegovog partnera, doslovice zna dogovorene poruke i njihovo znaenje. Tako oba lana naveza u svakom trenutku znaju ta im njihov partner moe viknuti i time eliminiraju vei dio poruka iz razmatranja onog to su uli. Tu se kao pogodnost pokazuje postojanje jednog, opeprihvaen og obrasca komunikacije tako da i penjai koji prvi put penju zajedno ve raspolau svim potrebnim komunikacijskim sposobnostima. Iako je (barem u teoriji) komunikacija mogua na bilo kojem jeziku (pa tako i na bosanskom), nagon za proiavanjem bosanskog jezika od nepoznanica prekasno se razvio s obziromna ipak duu alpinistiku tradiciju u BiH. Zbog toga seusklaenosti sa iskusnijim penjaima poetnike ui stara terminologija puna nepoznanica, ali i jedina koja ne izaziva nesporazume u najkritinijim situacijama. Slijedi pregled svih uobiajenih usmenih poruka (i uz njih pove zanih radnji). Plavom pozadinom prikazan je nezaobilazan dio komunikacije, zelenom opcionalan, a crvenom izniman.
Strana 16
Strana 17
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" U popularnim stijenama esto vie naveza penje u meusobnoj b lizini i (komuniciraju li istim jezikom) mogui su kobni nesporazumi. Zbog toga je u takvim situacijama potrebno imenom osloviti partnera prije nego mu se uzvikne kritina poruka (npr. Adnane, pusti osiguranje! ili Adnane,penji!). Ponekad usmena komunikacija uopte nije mogua. Postoje alternative: navez u blizini moe pomoi kao posrednik, vizualna komunikacija moe posluiti umjesto usmene, katkad je mogua komunikacija unaprijed paljivo dogovorenim potezanjem ueta. Ako su svi naini komuniciranja oteani ili onemogueni, dob ro upenjan navez moe penjati i bez komuniciranja, svaki od penjaa ekajui dovoljno vremena svog partnera da obavi kritine radnje.
Strana 18
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 6. PRUSICIRANJE Prusiciranje je tehnika penjanja uz ue kojom uz minimalne zahtjeve za dodatnom opremom penja moe brzo svladati problematinu dionicu uspona.Potreban uvjet za prusiciranje je,naravno, da uopte postoji ue uz koje se penje, a koje obino postavi prvi penja. Razlozi za prusiciranje razliiti su, primjerice: nedostatak vjetine da se popne neki dio stijene, potreba za utedom na vremenu, nemogunost da se nakon pada u prevjesu ili prenici nastavi penjati, predugaak abseil do ispod sljedeeg tanda, dohvaanje ueta zapelog pri izvlaenju nakon abseila Tehnika se temelji na upotrebi dvije zamke koje se prusicima privrste na glavno ue pa se naizmjence teina penjaa prebacuje s jedne na drug u. Pri tome se prusik trenutno neoptereene zamke stalno pomie gore uz ue ime se postie napredovanje u koracima. Prusiciranje je mogue na vie naina, a ovdje je opisan vjerojatno najlaki i najuinkovitiji. 1. privrstiti zamku A prusikom A na glavno ue i karabinerom na pojas; zamku popotrebi skratiti tako da je prusik A upravo na dohvat ruke, 2. privrstiti zamku B prusikom B na glavno ue omah pod prusikom A; zamku po potrebi skratiti tako da je u nju jedva mogue podii stopalo te i nju ukopati u pojas, 3. povui glavno ue obedvima rukama i ispruenom nogom stati u zamku B istovremeno gurajui prusik A to vie uz glavno ue, 4. sjesti u pojas i namjestiti prusik B odmah pod prusik A, 5. ponoviti 1. 4. po potrebi. Slijedei ove upute penje se uz ue u koracima dugim izme u pola metra i metar neovisno o rastezljivosti ueta. Dodatna pogodnost je improviziranje obrua od none zamke (zamka B) ime se uinak pojedinog koraka i povea.
Strana 19
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" Prusiciranjem se vrlo brzo postie visina s koje vie nije ni ugodno, a moda ni sigurno pasti natrag na kraj ueta (penja se ni u kojem trenutku ne razvezuje s kraja ueta). Kad bi zamke pukle ili prusici iz nekog razloga popustili, do takvog pada bi i dolo pa penja poduzima odreene preventivne mjere da to sprijei. Na svakih 5 do 10 metara uspona vee osmicu u glavnom uetu u visini struka i karabinerom je ukapa u pojas ime skrauje mogui pad.
Strana 20
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 7. ABSEIL Sputanje po uetu uz pomo spravice za osiguravanje naziva se abseil. Najee se abseila savrha smjera koji zavri na vrlo nepristupanom terenu ili prilikom odustajanja i silaza niz smjer prije njegova zavretka kad silaz pjeice nije mogu ili nije siguran. Vrlo saeto, tehnika se sastoji od sljedeih koraka. 1. odabir ili izrada tanda (npr. ljepljeni klin, lanac na spitovima, pouzdano stablo...), 2. utandavanje penjaa, 3. namjetanje sredine ueta kroz tand, 4. vezivanje zaustavnih vorova na krajeve ueta, 5. glasno upozorenje: UE! i bacanje ueta niz stijenu, 6. samoosiguravanje zamkom i prusikom oko glavnog ueta, 7. navoenje ueta kroz spravicu za osiguravanje na pojasu, 8. odtandavanje i spust do podnoja stijene ili do mjesta za izradu sljedeeg tanda, 9. izrada tanda (prema potrebi) i utandavanje, poruka partneru: MOE!, 10.partner je do tad ve izveo 6., izvodi 7., govori: IDEM! i izvodi 8., 11.ako penjai nisu dostigli podnoje stijene, postupak se ponavlja od 2. Pri tome posebnu panju treba posvetiti sljedeem: rizino je abseilati sa opreme sumnjive ispravnosti zaostale od prethodnih naveza, kada vor spaja uad, treba ga namjestiti tako da ne zapne pri izvlaenju ueta, kada nije svejedno koji kraj ueta treba povui, pravi se moe obiljeiti ukopanjemkompleta za taj kraj i pojas, kada predzadnji penja abseila i utanda se, zadnja je prilika da se isproba izvlaenje ueta, abseil spravicom za iskljuivo jednostruko ue (npr. Petzl Grigri) zahtijeva specifiannain namjetanja ueta kroz tand
Strana 21
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" Uza sav oprez ponekad ue pri izvlaenju ipak zapne u stijen i iznad naveza ak i kada nije koriten vor za spajanje uadi. Ako iznad nema nikoga da spasi situaciju, a ni jakim povlaenjem ne moe se osloboditi ue, jedan penja mora doi do problematinog mjesta i samosloboditi ue. Najprije se kraj odnosno krajevi ueta veu za donji tand. Ako su penjaima jo dostupna oba kraja zapelog ueta, neko moe odprusicirati do m jesta gdje je ue zapelo veui prusike oko oba kraja ueta odjednom. Ako je jedan kraj ueta ve izvan dohvata, penja se do tog mjesta mora popeti samoosiguravajui se prusikom na zapeli kraj ueta i postavljajuimeuosiguranja dok ga partner osigurava drugim krajem ueta. Ako penjanje nije mogue ni slobodno ni tehniki, kao zadnja mjera moe se po zapelom kraju ueta prusicirati do gornjeg kraja ueta i, ako je ono jo provueno kroz gornji tand, nastaviti po oba kraja. Dolaskom domjesta gdje je ue zapelo, ue se moe osloboditi i eventualno napraviti novi tand. Potom se paljivije ponovno abseila.
Strana 22
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 8. SITNO ALI BITNO 8.1. Kako se prevezati na kraju kratkog sportskog smjera? Penjanje kratkih (do 30 m) sportskih smjerova ne spada u domenu alpinizma, ali vrlo je korisno za uenje i uvjebavanje penjake tehnike na relativno siguran nain. Kratki sportski smjerovi esto zavravaju masivnim ljepljenim klinom ili na dva spita povezana lancem, tj. nemaju karabiner za ukapanje. Najpraktiniji silaz sa takvog smjera jeste prevezivanje na vrhu tepreputanje partneru. Prevezivanje na kraju kratkog sportskog smjera prvi nain: 1. samoosiguravanje kompletom, 2. izvlaenje par metara ueta i provlaenje sredine tog dijela kroz tand, 3. vezanje osmice u toj sredini i ukopavanje karabinerom u pojas, 4. razvezivanje s kraja ueta i izvlaenje tog kraja iz tanda, 5. uputa partneru da zategne ue i skidanje samoosiguranja. Ponekad je uica ljepljenog klina premala za provlaenje dvostrukog u eta, pogotovo kad je u njoj ve komplet kojim se samoosigurava. Tada je postupak prevezivanja neto drugaiji. Prevezivanje na kraju kratkog sportskog smjera drugi nain: 1. samoosiguravanje kompletom, 2. izvlaenje par metara ueta i izrada laarca u tom dijelu, 3. ukopavanje karabinera s laarcem u pojas, 4. razvezivanje kraja ueta i provlaenje tog kraja kroz tand, 5. ponovno navezivanje na taj kraj ueta, 6. iskopavanje laarca iz karabinera na pojasu, 7. uputa partneru da zategne ue i skidanje samoosiguranja. Samoosiguravanje se moe izvesti i na sigurniji nain, paralelnom upotrebom dva kompleta(suprotno usmjereni karabineri) ili ivene gurtne vezane kaubojskim vorom na pojas i karabinerom ukopane u tand. Paljivo pratei ove upute nije mogue ispustiti ue i ostati bez njega visei na tandu, kao ni pasti sa tanda na zemlju.
Strana 23
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 8.2. Kojim vorom spajati penjaku uad pri abseilu? A) Najpouzdaniji je dvostruki zatezni vor. Meutim, ne preporuuje se njegova upotreba jer lako zapne pri izvlaenju ueta preko terena koji sadri oblike poput polica, ljuski, pukotina, granja ili slinih stvari. B) Preporuuje se uad povezati esticom. Potrebno je posebnu pozornost posvetiti vezanju ovog vora. Ako vor nije uredan i dobro zategnut (bez pretjeranog uvrtanja uadi, svaki od etiri kraja zategnuta zasebno jednom, pa jo jednom) te sa barem oko 25 cm dugim krajevima, moe se odvezati pod ovjekovom teinom. Paljivo svezan, zaista najbolji vor za tu svrhu. Pouzdano povezuje i uad znatno razliite debljine. 8.3. Kako ne prokliziti s krajeva ueta pri abseilu? Ako nije mogue ustanoviti da donji krajevi uadi dostiu do sigurnog vodoravnog terena, potrebnoih je zavezati u vor. Postoje dva naina. A) Po jedan vor na svaki kraj. Lake je baciti svaki kraj zasebno nego spojene krajeve odjednom. Takoer, lake je pri silazu razmrsiti uad ukae li se potreba. B) Jednim vorom spojiti oba kraja. Nespretniji nain jer je tee baciti uad, tee ga je raspetljati nakon to je baeno, a i lako se tijekom abseila jo dodatno spetlja samo oko sebe.
Strana 24
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 8.4. Kako se prusikom samoosiguravati pri abseilu? A) Prusik iznad spravice klasian nain. Jedna je ruka ispod spravice i njome se regulira brzina sputanja. Druga je ruka iznad prusika i sputa prusik niz ue kako se ne bi zategnuo. Izuzetno je vano da ta ruka ne obuhvata prusik i da dostie bar oko 20 cm iznad najvie ta ke do koje dolazi prusik. Tako se ne moe dogoditi da se uredan prusik pri gubitku kontrole ne zategne. Dobra strana: radi, ponekad. Loe strane: radi i kad ne treba, zategnuti prusik optereen je punom penjaevom teinom pa ga je teko otpustiti inastaviti abseil, loija regulacija brzine sputanja samo jednom rukom ispod spravice, obje ruke su potrebne za abseil pa je nemogue odguravanje jedn om rukom od prepreka,razmicanje granja i slino manevriranje, opasnost od refleksnog dranja za prusik pri gubitku kontrole nad uetom ispod spravice;pad zavrava na kraju ueta ili na zemlji to god je blie.
Strana 25
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" B) Prusik ispod spravice modificirani nain. Obje su ruke ispod spravice i reguliraju brzinu sputanja. Izuzetno je vano da je spravica dovoljno visoko iznad prusika kako ga pri gubitku kontrole ne bi sprijeila da se zategne. Obino se upotrebljava prusika ukopana u jednu nonu omu pojasa. Dobre strane: zategnuti prusik lako se otputa jer nije optereen punom penjaevom teinom, jednom kad je prusik na uetu i ukopan u pojas, mogue je izvui dovoljno ueta za provlaenje kroz spravicu bez da ga nje gova vlastita teina povlai dole, bolja regulacija brzine sputanja ob edvima rukama, mogue sputanje i samo s jednom rukom na uetu dok je druga slobodna za razmicanje granja, odgurivanje od ili pridravanje za stijenu... Loe strane: nema
Strana 26
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 8.5. Kako otpustiti zategnuti prusik pri abseilu? Problem se moe pojaviti kod osiguravanja prusikom iznad sprav ice. Potrebno je predvidjeti tu mogunost i za prusik upotrijebiti duu zamku koju na pogodnoj udaljenosti od prusika treba skratiti vorom. Viak se nakon ukopanja u pojas spremi u dep. Stegnuti prusik otpusti se takoda se najprije nogom stane u zamku i podigne se. Zatim se z ategne ue u spravici i ponovno sjedne u pojas. Teina vie nije na prusiku ve na spravici pa ga je mogue otpustiti jednom rukom.
Strana 27
Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team" 9. UMJESTO ZAKLJUKA Krajnji dosezi alpinizma u prolosti su, a i danas stalno pomi u granice mogueg i donose nova pravila igre. Ne teimo svi takvim ekstremima, a razlikujemo se i po predanosti svom cilju,shvatanju prihvatljivog rizika i, tekako, shvatanju neuspjeha. Na putu prema svom vlastitommalom ili velikom cilju alpinisti vjebaju i razvijaju tehniku, snagu, izdrljivost, psihu. Aliiako su gornje pripreme vane za napredovanje, jo je vanije da svojom oitou ovjeka ne zatupe i odvrate od daljnjeg uenja. Ovaj je materijal samo vrlo mala baza znanja, nedovoljna ak i z a prolaz na ispitu alpinistike kole. Brojne dobre i opirne knjige napisane su, a da nijedna ne moe (niti tvrdi suprotno) kvalitetno pokriti sve bitne teme. Sa tim na umu oekuje se od ambicioznijeg pripravnika da samostalno ui i istrauje. Nove spoznaje na koje naie, katkad i skroz suprotne trenutnonavedenim, dobro provjeritei iskoristite najbolje to znate i moete, a svoja iskustva (i dobra i loa) podijeli sa nama (za)ostalima. Neke konkretne mogue smjernice u linom napredovanju mogu se ipak spomenuti i ovdje.Osim tehnikih pojedinosti usko vezanih uz odreenu vrstu penjanja (penjanje u suhoj stijeni,tehniko penjanje, penjanje u ledu i snijegu, kombinirano penjanje) postoje i druge vie i manje oite teme od velike vanosti alpinistu. Fiziki i psihiki trening, kvalitetna ishrana, odijevanje,navigacija, snijeg i zatita od snjenih lavina, predvianje (ne)vremena u planini, spaavanje i samospaavanje, prva pomo u planinama, utjecaj penjanja na okoli... Bez iluzije da e vei dio itateljstva priznati da je alpiniza m barem toliko teorija koliko i praksa, na tu je injenicu ipak skrenuta velika panja. Ui se na grekama, ali u alpinizmu vie negoinae pazi se da onih vlastitih bude to je mogue manje. Kako (ako uopte) to pojedinac postie njegova je lina stvar sve dok ne ugroava sigurnost drug ih. Manje ambiciozan pripravnik neka je umjesto zakljuka barem shvatio jednu jednostavnu poentu svega ovoga: ...live to fight another day.
Strana 28

Alpinisticki Prirucnik - Novi PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alpinisticki Prirucnik - Novi PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ALPINISTIKA KOLA

PRIRUNIK ZA ALPINISTE PRIPRAVNIKE I ONE KOJI SE BAVE SLINIM EXTREMNIM SPORTOVIMA

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

BEHREM PLANINAR EXTREM TEAM

You might also like