SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ul. Ivana Luia 3, Zagreb KLASA: 643-02/07-10/1 URBROJ: 3804-850-07-2 Zagreb, 5. studenoga 2007.

POZ I V za ____________________________________________

Sazivam sjednicu Vijea poslijediplomskih studija, koja e se odrati u ponedjeljak, 12. studenoga 2007. od 09.30 do 10.30 sati, u Vijenici Fakulteta. Dnevni red: 1. Ovjera zapisnika sa sjednice Vijea poslijediplomskih studija odrane 15. listopada 2007. Izvjetaji strunih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija 2. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Ide Ograjek Gorenjak za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Rodni stereotipi i politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije), mentorica: dr. sc. Boena Vranje-oljan, red. prof. str. 9 3. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Ivane Juki za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Hrvatska pragmatika sankcija: cum Regi tum Patriae, mentor: dr. sc. Nenad Moaanin, red. prof. str. 14 4. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Tinke Kati za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Model organizacije informacija o europskoj tiskanoj batini (1455.-1850.) u

2 hrvatskim knjininim zbirkama, mentorica: dr. sc. Mirna Willer, izv. prof. (Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu). str. 18 5. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Marije Boban za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Sigurnost i zatita osobnih podataka pravni i kulturoloki aspekti , mentor: dr. sc. Miroslav Tuman, red. prof. str. 25 6. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Sanje andrli za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Model sustava za timski razvoj i odravanje softvera , mentor: dr. sc. Mile Pavli, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Rijeci. str. 31 7. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Svjetlane Lonari za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Podravci u Zagrebu. Etnoloko istraivanje regionalnoga identiteta, proces identifikacije i unutarnjih migracija, mentorica: dr. sc. Jadranka Grbi, znan. savj. Instituta za etnologiju i folkloristiku. str. 37 8. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Stanka Jambreka za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Reformacija u hrvatskim povijesnim zemljama u europskom kontekstu , mentorica: dr. sc. Nataa tefanec, doc. str. 44 Izvjetaji strunih povjerenstava za stjecanja doktorata znanosti u doktorskom studiju i odobrenje predloene teme 9. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Dubravke Boi Bogovi predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske povijesti i prihvaanje teme pod naslovom Bosanska ili akovaka i Srijemska biskupija od Bekoga rata do Poarevakog mira (1683.-1718.), mentor: dr. sc. Drago Roksandi, red. prof. str. 49 10. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Lucije Rubini predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i prihvaanje teme pod naslovom Obiljeja interkulturalne poetike u pripovjedakoj knjievnosti Jaimea Saenza, mentor: dr. sc. Milivoj Solar, professor emeritus i komentor: dr. sc. Nenad Ivi, red. prof. str. 54

11. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Nine Alihodi predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i prihvaanje teme pod naslovom Romaneskno propitivanje identiteta u postkolonijalnoj knjievnoj teoriji, mentor: dr.sc. Tvrtko Kulenovi, red. prof. (Filozofski fakultet Sarajevo) str. 58 12. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Sanje Dular Cuculi predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i prihvaanje teme pod naslovom Graditeljska obitelj Carnelutti, mentor: dr. sc. Zlatko Juri, izv. prof. str. 63 13. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Ivane Ronevi predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i prihvaanje teme pod naslovom Poveznice hrvatskog i talijanskog slikarstva 1871. 1919. elutti, mentor: dr. sc. Frano Dulibi, doc. str. 69 14. Miljenje strunog povjerenstva u povodu molbe Petra Opaia za izradu i javnu obranu doktorskog rada bez pohaanja nastave i polaganja ispita na Poslijediplomskom doktorskom studiju hrvatske kulture. str. 74 Imenovanje strunih povjerenstava za utvrivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom studiju 15. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Ivane Simeon predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i prihvaanje teme pod naslovom Vrednovanje strojnoga prevoenja, mentor: dr. sc. Marko Tadi, izv. prof. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Marko Tadi, izv. prof. 2. dr. sc. Sanja Seljan, doc. 3. dr. sc. Boo Bekavac, doc. 16. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Marije Mihaljevi predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija arheologije i prihvaanje teme pod naslovom Sopotska kultura u zapadnoj Slavoniji. S posebnim osvrtom na nalazite Slava Nova Gradika, mentorica: dr. sc. Tihomila Teak-Gregl, red. prof. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Tihomila Teak-Gregl, red. prof.

4 2. dr. sc. Aleksandar Durman, red. prof. 3. dr. sc. Hrvoje Potrebica, doc. 17. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Ane eparovi predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i prihvaanje teme pod naslovom Jerolin Mie (1890-1970) u hrvatskome slikarstvu i likovnoj kritici, mentor: dr. sc. Frano Dulibi, doc. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Frano Dulibi, doc. 2. dr. sc. Tonko Maroevi, znan. savj. (Institut za povijest umjetnosti) 3. dr. sc. Predrag Markovi, doc. 18. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Ivane Vrti predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike i prihvaanje teme pod naslovom Sintaksa Kaieva prijevoda Svetoga pisma, mentor: dr. sc. Ivo Pranjkovi, red. prof; komentor dr. sc. Darija Gabri-Bagari, znan. savj. Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Josip Sili, professor emeritus 2. dr. sc. Ivo Pranjkovi, red. prof. 3. dr. sc. Darija Gabri-Bagari, znan. savj. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) 19. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Alenke Tomljenovi predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike i prihvaanje teme pod naslovom Dezintegracija jezinih funkcija, mentor: dr. sc.Ivo Pranjkovi, red. prof. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Josip Sili, professor emeritus 2. dr. sc. Ivo Pranjkovi, red. prof. 3. dr. sc. Bernardina Petrovi, izv. prof. 20. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Nikoline Marakovi predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i prihvaanje teme pod naslovom Zidno slikaratvo u Istri od 11. do 13. stoljea Revalorizacija lokalne umjetnike batine u europskom kontekstu , mentor: dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Igor Fiskovi, red. prof. 2. dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof. 3. dr. sc. Dino Milinovi, doc.

21. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Dine Mujadevia predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske povijesti i prihvaanje teme pod naslovom Politika djelatnost Vladimira Bakaria, mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Ivica ute, vii asistent 2. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. 3. dr. sc. Marijan Maticka, red. prof. 22. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Nives Triva predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i prihvaanje teme pod naslovom Koncepcija ene u pripovjednom univerzumu Miroslava Krlee: Od Charlotte Castelli do Ane Borongay, mentorica: dr. sc. Julijana Matanovi, doc. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Julijana Matanovi, doc. 2. dr. sc. Helena Sabli Tomi, izv. prof. (Filozofski fakultet, Osijek) 3. dr. sc. Boris Senker, red. prof. 23. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Marije Kreti Na predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i prihvaanje teme pod naslovom Popularna kultura u osjekoj periodici na hrvatskom jeziku u I. polovici 20. stoljea. Hrvatski list od 1920. do 1945. godine, mentorica: dr. sc. Helena Sabli Tomi, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Osijeku. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Vinko Brei, red. prof. 2. dr. sc. Helena Sabli Tomi, izv. prof. (Filozofski fakultet, Osijek) 3. dr. sc. Julijana Matanovi, doc. 24. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Vladimira Kruia predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i prihvaanje teme pod naslovom Paradigme moderne hrvatske dramske pedagogije, mentor: dr. sc. Boris Senker, red. prof. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Boris Senker, red. prof. 2. dr. sc. Vlado Pandi, red. prof. 3. dr. sc. Lada ale-Feldman, red. prof. 25. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Ozrena Bitia predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i prihvaanje

6 teme pod naslovom Nadzor nad tijelom u vrhunskom sportu, mentor: dr. sc. Dean Duda, izv. prof. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Dean Duda, izv. prof. 2. dr. sc. Andrea Zlatar Violi, red. prof. 3. dr. sc. Lada ale-Feldman, red. prof. 26. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Barbare Ronevi predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i prihvaanje teme pod naslovom Uloga radnog pamenja i strategijskog procesiranja u razumijevanju pri itanju kod djece, mentorica: dr. sc. Svjetlana Koli-Vehovec, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Rijeci. Povjerenstvo: 1. dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof. 2. dr. sc. Svjetlana Koli-Vehovec, izv. prof. (Filozofski fakultet Rijeka) 3. dr. sc. Vesna Vlahovi-teti, red. prof. 27. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Zvonimira Galia predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i prihvaanje teme pod naslovom Nezaposlenost, traenje posla i zapoljavanje: longitudinalna analiza psiholokih aspekata, mentor: dr. sc. eljko Jernei, izv. prof. Povjerenstvo: 1. dr. sc. eljko Jernei, izv. prof. 2. dr. sc. Branimir verko, red. prof. 3. dr. sc. Darja Masli Seri, izv. prof. 28. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi moe li se Joku aniu odobriti bre zavravanje Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije kao posebno uspjenom studentu po osnovi l. 69 st. 11. Statuta Sveuilita u Zagrebu i l. 50 st. 3. Statuta Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prijedlog povjerenstva: 1. dr. sc. Lino Veljak, red. prof. 2. dr. sc. Gvozden Flego, red. prof. 3. dr. sc. Nadeda ainovi, red. prof. Prijedlozi za odobrenje sinopsisa za izradu magistarskih/specijalistikih radova

7 29. Mirele Pal pod naslovom Konstrukcije identiteta u romanima J. M. Coetzeeja (Gospodin Foe, Gospodar Peterburga, ivot ivotinja, Elizabeth Costello), mentorica: dr. sc. Tatjana Juki Greguri, izv. prof. str. 75 30. Slavena Mihaljevia pod naslovom Analiza diskurza mukih asopisa u Hrvatskoj, mentor: dr. sc. Dean Duda, izv. prof. str. 77 31. Draenke Luka pod naslovom Srodni motivi u ekoj i hrvatskoj moderni na primjerima lirike, mentorica: dr. sc. Katica Ivankovi, doc. str. 80 32. Danijele Vidakovi pod naslovom Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na teologiju , mentorica: mr. sc. Snjeana Veselica Majhut. str. 82 33. Mire Mikulin pod naslovom Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na podruje prava , mentorica: mr. sc. Snjeana Veselica Majhut. str. 84 34. Ivane Majeti pod naslovom Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na medicinu , mentorica: mr. sc. Snjeana Veselica Majhut. str. 86 35. Suzane Karlovi pod naslovom Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na podruje ekonomije , mentorica: mr. sc. Snjeana Veselica Majhut. str. 88 36. Molba Egona Kraljevia za promjenu mentora pri izradi magistarskog rada na Poslijediplomskom studiju hrvatske povijesti. Umjesto dr. sc. Marijana Maticke, red. prof. za novog mentora predlae se dr. sc. Zdenko Radeli, znan. savj. Hrvatskog instituta za povijest. Nastavni predmeti 37. Prijedlog Vijea Poslijediplomskog doktorskog studija medievistike da se Ani Grini odobri naknadni upis na studij u ak. god. 2007/2008.

8 38. Prijedlog Vijea Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma da se odobri naknadni upis na studij u ak. god. 2007/2008. sljedeih kandidata: 1. Tereze ijakovi 2. Maria Frmmla 3. Vinkice oi 4. Ani Tomljenovi 5. Martini Peri 39. Prijedlog Vijea Poslijediplomskog specijalistikog studija prevoenja da se, na temelju poloenog prijemnog ispita, odobri naknadni upis u I. semestar studija u ak. god. 2007/2008. sljedeim kandidatima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Bilandija, eljki Bikup, Martini Bjelii, Marini Dominis, Jele - Jadvigi Graovac, Lidiji Kori, Tihani Nikoli, Mirjani Putarek, Ivani

40. Prijedlog za upis kandidata na Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije u ak. god. 2007/2008. 41. Prijedlog za upis kandidata na Poslijediplomski doktorski studij pedagogije u ak. god. 2007/2008. 42. Razno

Prodekan za znanost i meunarodnu suradnju: dr. sc. Damir Boras, red. prof.

9 Dr. Boena Vranje-oljan, red. prof. Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. Dr. sc. Branka Boban, via znan. suradnica Predmet: Mr. sc. Ida Ograjek Gorenjak, podobnost za izradu i obranu disertacije izvan doktorskog studija i odobrenje teme Vijeu poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu na sjednici odranoj 16. srpnja 2007. imenovalo nas je u struno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li mr. sc. Ida Ograjek Gorenjak uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i moe li se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Rodni stereotipi i politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije) , te moe li se za mentoricu odrediti predloena dr. sc. Boena Vranje-oljan, red. prof. na Odsjeku za povijest. O tome podnosimo sljedei IZVJETAJ Pristupnica mr. sc. Ida Ograjek Gorenjak ispunjava uvjete lanka 51. stavak 1. Zakona o visokim uilitima. Ima akademski stupanj magistra znanosti s polja povijesti. Objavila je nekoliko znanstvenih i strunih radova, od kojih je za predloenu temu disertacije bitan izvorni znanstveni lanak, kategoriziran u asopisu a1 pod naslovom Odgovorne pred historijom prve uenice privremenog enskog liceja, Historijski zbornik LIX (2006.) str. 69-92. Pristupnica od 2001. radi kao znanstvena novakinja na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema doktorskog rada koju je predloila mr. sc. Ida Ograjek Gorenjak i oekivani doprinos su znanstveno relevantni, a Filozofski fakultet u Zagrebu ovlaten je za znanstveno polje kojemu tema pripada. Predloena mentorica recenzirala je radove mr. sc. Ide Ograjek Gorenjak i upoznata je s njezinim znanstvenim radom. Pristupnica sudjeluje u radu istraivakog projekta kojemu je predloena mentorica voditeljicom. Dr. sc. Boena Vranje-oljan istraivaki se bavi razdobljem 19. i 20. stoljea te je kompetentna za predloenu temu doktorskog rada. Povjerenstvo u skladu s navedenim zakljuuje da pristupnica mr. sc. Ida Ograjek Gorenjak ispunjava uvjete propisane lankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim uilitima te da moe pristupiti izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija. Povjerenstvo predlae da se pristupnici odobri tema Rodni stereotipi i politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije) te da se mentoricom imenuje dr. sc. Boena Vranje-oljan.

10

Dr. Boena Vranje-oljan, red. prof. Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. Dr. sc. Branka Boban, via znan. suradnica

11 Ida Ograjek Gorenjak Antuna Mihanovia 36 10 290 Zaprei Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOG RADA

Rodni stereotipi i politika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije)

Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: povijest Grana: nacionalna povijest Teorijska podloga Teorijska podloga ovoga rada su analize povjesniara enske i rodne povijesti o suodnosu roda i politike s jedne strane, te rasprave o pitanju kulturnih stereotipa, njihove pozicije i utjecaja na drutvo s druge strane. Veliki preokret u rodnoj povijesti uinila je dvojaka definicija roda Joan Wallach Scott. Postojeoj ideji da je rod tvorbeni element drutvenih odnosa dodaje interpretaciju roda kao primarnog naina oznaavanja moi. Dakle, rod i drutvo nalaze se u recipronom odnosu, a povjesniari bi trebali analizirati proces kojim politika izgrauje rod i rod izgrauje politiku. Prema autorici, sve se politike ideologije identificiraju s rodnim konceptima mukosti. U autoritativnim drutvima to su mehanizmi koji smjetaju ene na njihovo mjesto i time potvruju svoju dominaciju i snagu, u demokratskim drutvima to je pojava socijalne, pokroviteljske, oinske drave. Nadalje, gotovo se svaka hijerarhijska struktura posredno ili neposredno legitimizira uz pomo rodnih odnosa kao prirodno utemeljenih uzroka razlika. Ova teza pokrenula je niz analiza odnosa roda, politike i moi. Nezaobilazni su radovi Natalie Zemon Davis o koritenju rodnog diskursa enskosti prilikom ekonomskih i politikih pobuna 18. i 19. stoljea ili tekst Gisele Bock koja usporeuje rodnu i nacionalnu politiku nacistike Njemake. Na tragu teorije Joan Wallach Scott je i knjiga Rod i nacija Nire Yuval Davis o razliitim nainima na koji se diskurs o rodu i diskurs o naciji meusobno kriaju i oblikuju. Pri tome ona rodne odnose stavlja u suodnos s biolokom i kulturnom reprodukcijom nacije, graanskim statusom, karakterom vojski i ratova i etnikom pripadnou. Za ovaj rad osobito je zanimljiva teza Leonore Davidoff o ulozi rodnih identiteta u procesu uspostavljanja drutvenog poretka. Naime, ona tvrdi da su se moderni rodni koncepti oblikovali na prijelazu iz 18. u 19. stoljee, kao posljedica velikih drutvenih, ekonomskih, politikih i kulturnih previranja i krize morala. ene zbog svog marginalnog

12 poloaja u itav proces ulaze neto kasnije. Stoga dolazi do situacije da one dobivaju simboline odlike starog drutva (praznovjerne, intuitivne, ali i moralne), dok su mukarci simboli novog drutva (racionalne, poduzetne, ali nemoralne individue). Oprenost mukosti i enskosti ponovno je uspostavila drutvenu ravnoteu, a bilo kakva preispitivanja opravdanosti rodnih uloga doivljavana je kao napad na prirodni poredak i prijetnja drutvenoj stabilnosti. Pitanje rodnih identiteta povezano je s drugim teorijskim problemom ovoga rada: rodnim stereotipima. Naime, rodni stereotipi su kao dio kulturnih stereotipa nezaobilazan dio konstrukcije identiteta. Tako ih Dubravka Orai Toli vidi kao imagoloke konstrukte, krajnje okamenjene toke u tvorbi identiteta sainjene na temelju oprenosti predodbe o Sebi i slike Drugog. Ove okamenjene identifikacijske toke naknadno se naturaliziraju i pretvaraju u prirodne autentine biti. No, Istvn M. Fehr, oslanjajui se na teze Heideggera i Gadamera ustvruje kako kulturni stereotipi imaju jo jednu drutvenu ulogu: oni su preduvjet uspjene komunikacije. Naime, on stereotipe vidi kao neku vrstu etabliranog, unaprijed utvrenog predznanja koje najee ne proizlazi iz pojedinanog iskustva ve opeg uvjerenja. Ukoliko se prihvati hermeneutiko gledite da je svako uspjeno razumijevanje uvjetovano predstrukturom, dolazi se do zakljuka da je koritenje stereotipa vaan dio mehanizama prenoenja poruka. Ove teorijske pretpostavke pruaju podlogu za dekonstrukciju i analizu rodnih stereotipa kao bitnih faktora prilikom uspostave politikog legitimiteta i hijerarhije moi, oblikovanja nacionalnog identiteta, uspostave drutvene stabilnosti i prenoenja politikih poruka. Zanimljiv politiki okvir za ovo istraivanje pruit e Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, mlada drava, tvorevina Prvog svjetskog rata, koja se tijekom itavog svog trajanja suoavala s ozbiljnim vanjskopolitikim problemima i pitanjem unutarnje multietninosti i multikulturalnosti. Ciljevi Primarni cilj istraivanja je propitivanje odnosa roda, rodnih stereotipa, politike i moi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Pri tome e se rad strukturirati oko nekoliko osnovnih pitanja: to su bili rodni stereotipi u meuratnom razdoblju na prostoru tadanje Jugoslavije, kakvu su ulogu oni odigrali u procesu stvaranja nove drave i pokuaja pomirbe njezinih kulturalnih i nacionalnih razlika, na koji nain su politike strukture koristile rodne stereotipe prilikom iznoenja ideja i ostvarivanja planova, kakav je bio odnos javnosti prema rodnim stereotipima, te koje su bile konkretne posljedice drutvenih uloga rodnih stereotipa na poziciju podinjenog roda. Ue podruje rada Ui interes rada su rod, rodni stereotipi kao pojednostavljene manifestacije rodnih identiteta, te osnovni politiki problemi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Pri tome e se poseban osvrt staviti na problem posljedica rata na stabilnost i sigurnost u zemlji,

13 nacionalnu politiku i unitarizam, autoritativan politiki reim, pravni sustav, te programe i ciljeve glavnih politikih stranaka. Rad e pokuati dokazati tezu da su rodni stereotipi odigrali znaajnu ulogu prilikom definiranja i rjeavanja ovih problema. Revitalizacija ratom poljuljanih, tradicionalnih rodnih uloga, inila je vaan faktor uspostavljanja politike stabilnosti. Nova se drava gradila na tekovinama rata i konceptu mukostijunatva i herojske borbe, dok je svoj autoritet djelomice potvrivala uz pomo vraanja ena na njihovo mjesto. Kao vaan dio nacionalnih i politikih ideologija javlja se ideja jugoslavenske ene novog tipa. S druge strane, suradnja slovenskih, hrvatskih i srpskih enskih organizacija u borbi protiv rodnih stereotipa i njihovih posljedica na poloaj ena pozitivno je utjecala na premoivanje kulturolokih razlika i stvaranja ideje jedinstvenosti drave. Nadalje, iako je pravni sustav u dravi bio nejedinstven, svaki je zakonik bio rodno obiljeen, a rodni stereotipi su bili prirodno uvjetovana argumentacija njihove pristranosti. Zanimljivo e biti pogledati uredbe i zakone Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca koji posredno ili neposredno proizlaze iz rodnih stereotipa ili ih pokuavaju regulirati. Napokon, politika argumentacija glavnih politikih stranaka bila je obiljeena rodnim stereotipima i analogijama u cilju bre uspostave komunikacije s birakim tijelom, a njihova pozicija prema tzv. enskom pitanju, najee je imala formalni cilj politikog pozicioniranja. Metodoloke napomene Prilikom obrade problematike koristit e se komparativni i analitiki pristup obrade izvora. Pri tome e se tradicionalni povijesni izvori, odnosno graa pronaena u arhivskim fondovima Hrvatskog dravnog arhiva, Arhiva Srbije i Arhiva Republike Slovenije, politiki programi stranaka, Vidovdanski i Oktroirani ustav, zakonske uredbe i javni tisak reinterpretirati sa stajalita rodne povijesti. Kao vaan izvor za razumijevanje i dekonstrukciju rodnih stereotipa posluiti e literarna i umjetnika djela koja su obiljeila kulturni milje toga vremena. Uz to koristit e se i dosadanja istraivanja s polja enske povijesti meuratne Jugoslavije (Kecman, Feldman, Leek, Sklevicky itd.) i povijesti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Banac, Petranovi, Bilandi, Horvat. itd). Znanstveni doprinos Ovo istraivanje osmiljeno je kao dio razvoja povijesti ena i povijesti roda u hrvatskoj historiografiji. Uz to, ono koncepcijski ima potencijal pridonijeti premoivanju jaza izmeu kulturne i politike povijesti. 21. lipanj, 2007. Mentorica: .................................................. prof.dr.sc. Boena Vranje oljan Kandidatkinja: ......................................... mr.sc. Ida Ograjek Gorenjak

14 dr. sc. Nenad Moaanin, red. prof. dr. sc. Nataa tefanec, doc., lan dr. sc. Zrinka Blaevi, doc., lan FAKULTETSKOM VIJEU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici odranoj 28. lipnja 2007. godine u struno povjerenstvo, koje treba ispitati ispunjava li mr. sc. Ivana Juki uvjete propisane l. 51 st. 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i moe li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Hrvatska pragmatika sankcija: cum Regi tum Patriae. Stoga podnosimo Vijeu sljedee izvjee: Mr. sc. Ivana Juki ispunjava uvjete lanka 51. stavka 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija. Pristupnica ima akademski stupanj magistra znanosti, iz podruja humanistikih znanosti - polje povijest, grana hrvatska povijest. Objavila je po jedno poglavlje u etiri knjige te dva rada i est prikaza u domaim asopisima koji su po vrsnoi izjednaeni s asopisima s meunarodno priznatom recenzijom. Tema disertacije znanstveno je opravdana, jer u hrvatskoj historiografiji nema opsenijeg i cjelovitijeg rada o predloenoj temi, a Filozofski fakultet ovlaten je za provoenje postupka stjecanja doktorata znanosti iz znanstvenog polja povijesti. Povjerenstvo predlae za mentora dr. sc. Nenada Moaanina, redovitog profesora, kao odgovarajueg strunjaka koji se bavi hrvatskom povijeu 16. do 18. stoljea. Na temelju navedenog smatramo da mr. sc. Ivana Juki ispunjava uvjete propisane l. 51. st. 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija te predlaemo Vijeu da prihvati temu disertacije pod naslovom Hrvatska pragmatika sankcija: cum Regi tum Patriae.kao i mentorstvo dr. sc. Nenada Moaanina, red. prof. Zagreb, 1. listopada 2007. Povjerenstvo: dr. sc.Nenad Moaanin, red. prof., predsjednik

dr. sc. Nataa tefanec, doc., lan

dr. sc. Zrinka Blaevi, doc., lan

15 mr. sc. Ivana Juki Bukovac 66 10 000 Zagreb Fakultetsko vijee Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb SINOPSIS DOKTORSKOG RADA

Hrvatska pragmatika sankcija: cum Regi tum Patriae

Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: povijest Grana: nacionalna povijest Teorijska podloga. Temeljna istraivanja i spoznaje o Hrvatskoj pragmatikoj sankciji u hrvatskoj historiografiji postavili su Vjekoslav Klai i Ivan Beuc, te u novije vrijeme Ivana Juki. U stranoj historiografiji Hrvatske pragmatike sankcije dotaknuo se i austrijski povjesniar Gustav Turba te su njegove spoznaje vrijedan doprinos boljem razumijevanju ove historiografske teme. Budui da Hrvatsku pragmatiku sankciju iz 1712. i danas smatramo jednim od temeljnih dokaza hrvatske viestoljetne dravno-pravne zasebnosti te jest jedan od temeljnih zakona Hrvatskog Kraljevstva, nuno ga je historiografski osvjeiti i nadopuniti novim spoznajama. Razlozi koji su uistinu potaknuli hrvatsko plemstvo na stvaranje ove odluke kao i procesi koji su prethodili nastanku ovoga zakona, ostali su u hrvatskoj i stranoj historiografiji preueni ili nedovoljno jasno objanjeni. Ovim radom nastojati e se pokazati koliko su zbivanja u onodobnoj Europi i odnosi unutar obitelji Habsburg uvjetovali nastanak Hrvatske pragmatike sankcije. Takoer, ukazati e se na injenicu koliko su meuodnosi plemstva unutar Zajednice Krune sv. Stjepana oblikovali politiku stvarnost te iste Zajednice. Smatram da je dio naslova cum Regi tum Patriae / i za kralja i za domovinu uhvatio bit nastanka Hrvatske pragmatike sankcije. Ova je odluka Hrvatskog sabora nesumnjivo ila u prilog habsburkoj politici unutar Zajednice, ali je nesumnjivo i pomogla ouvanju hrvatske zasebnosti unutar iste. Upravo e navedene relacije i biti okosnice ovoga rada. Ue podruje rada. Ue podruje rada je prije svega suvremena pozadina nastanka Hrvatske pragmatike sankcije. Naglasak e biti na djelovanjima Hrvatskoga i zajednikoga Ugarsko-Hrvatskoga sabora (1708.-1723.). Nastojati e se istaknuti politika djelatnost utjecajnih pojedinaca u razdoblju od 1699. do 1723. unutar Zajednice, meutim istaknuti e se i injenica da uspjenost djelatnosti tih pojedinaca bila uvjetovana potporom Bekoga dvora. Ciljevi/problemi istraivanja.

16 Cilj rada je na temelju dostupnih objavljenih i neobjavljenih izvora kao i domae i strane literature istraiti pozadinu nastanka Hrvatske pragmatike sankcije te njezin odjek meu suvremenicima. Nastojati e se istaknuti kako je ovaj zakon bio potreba vremena i odgovor na suvremena dogaanja, meutim isto tako pokazati e se da se hrvatsku plemstvo tada pokazalo politiki dalekovidnim. Iako e tek 19. stoljee donijeti ostvarenje nekih elja plemstva Hrvatskog Kraljevstva iz razdoblja Hrvatske pragmatike sankcije (npr. ukidanje Krajine), bez odluke Hrvatskog sabora iz 1712. ne bi postojali pravni temelji za Nagodbu u 1868. godini. Metodoloki postupci. Nakon obavljenih arhivskih istraivanja i kvalitativne obrade izvora, literatura koja e se koristiti u izradi ovoga rada analizirati e se komparativnom metodom. Nezaobilazni objavljeni izvori za ovu temu su Zakljuci Hrvatskog sabora, sv. 1, 2, Zagreb 1958., Hrvatske kraljevinske konferencije sv. 1, 2, Zagreb 1985., Corpus Juris Ungarici seu Decretum generale inclity Regni Ungariae partiumque eidem annexarum, vol. 2, Budae 1779. Vjekoslav Klai je u radu Hrvatska pragmatika sankcija, Rad JAZU 15/1915., objavio neke od kljunih dokumenata vezanih uz ovu temu. Takoer, radovi austrijskog povjesniara Gustava Turbe na temu Pragmatike sankcije (Die Pragmatische Sanktion. Autentische Texte samt Erluterungen und bersetzungen, Wien 1913.; Die Grundlagen der Pragmatischen Sanktion I, II, Leipzig-Wien, 1912.; Die pragmatische Sanktion mit besonderer Rcksicht auf die Lnder der Stephankrone. Neues zur Entstehung und Interpretation 1703-1744., Wien 1906.; Reichsgraf Seilern aus Ladenburg am Neckar 1646-1715 als kurpflzischer und sterreichischer Staatsmann, Heidelberg 1923.) obogaeni su graom neophodnom u istraivanju pitanja nasljeivanja u Austrijskoj kui. Neobjavljeni izvori vani za ovu temu nalaze se u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu u fondovima Epistolae ad episcopos, Acta politica, Libelli supplices. U arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti fond Acta Keglevichiana, Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu Acta Diaetalia Anni 1708, 1715, 1722, Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu, Acta Congregationum Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae i Acta banalia, te iznimno vrijedna zbirka dokumeta iz Magyar orszgos levltr/Maarski dravni arhiv, Pragmatico sanktio. Historiografski oslonci bit e mi radovi V. Klaia, I. Beuca, G. Turbe, pratiti e se metodoloki obrasci strane historiografije te obratiti panja na noviju literaturu o 18. stoljeu, koja e posluiti kao komparativni materijal. Oekivani znanstveni i/ili praktini doprinos. Analizom razloga nastanka Hrvatske pragmatike sankcije iz razliitih perspektiva (npr. habsburke, ugarske, hrvatske), moe se dobiti potpunija slika politikog ivota Hrvatskog Kraljevstva krajem 17., poetkom 18. stoljea. Takoer, ovaj historiografski pristup "razliite perspektive" moe posluiti kao model istraivanja i u objanjenju ostalih dogaaja koji su obiljeili ranomoderno razdoblje hrvatske prolosti poput Zrinsko-frankopanske urote, osnivanje isusovakih visokokolskih ustanova, politike djelatnosti zagrebakih biskupa, problem Vojne krajine itd. Isto tako, podaci iz ovih istraivanja mogu biti korisni pravnim povjesniarima, a napose autorima biografija

17 i leksikona. Naime, veina suvremenika Hrvatske pragmatike sankcije slabo su, ako uope poznati hrvatskoj javnosti. U Zagrebu, 26. 04. 2007. Potpis mentora: prof. dr. Nenad Moaanin Potpis voditelja studija ili zamjenika: dr. sc. Nataa tefanec Potpis kandidata: mr. sc. Ivana Juki

18

SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Vijee poslijediplomskih studija Ul. Ivana Luia 3 10000 Zagreb

Zagreb, 10. listopada 2007.

Predmet: Skupni izvjetaj Strunog povjerenstva za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija za mr. sc. Tinku Kati Na sjednici Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu 30. svibnja 2007. imenovani smo u Struno povjerenstvo koje e podnijeti izvjetaj o tome ispunjava li mr. sc. Tinka Kati uvjete lanka 51. stavak 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i moe li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Model organizacije informacija o europskoj tiskanoj batini (1455.1850.) u hrvatskim knjininim zbirkama. Vijeu poslijediplomskih studija podnosimo sljedei

SKUPNI IZVJETAJ Uvidom u spis utvrdili smo da mr. sc. Tinka Kati, knjiniarski savjetnik u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu udovoljava uvjetima propisanim lankom 51. stavak 1. Zakona o visokim uilitima i da moe pristupiti izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija. Pristupnica mr. sc. Tinka Kati stekla je akademski stupanj magistra drutvenih znanosti, znanstvenoga podruja informacijske znanosti 2001. na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Od rujna 2002. do studenog 2006. bila je aktivna struna suradnica na znanstvenom projektu Organizacija, ouvanje i uporaba hrvatske knjine batine (0122027: 2002.-2006.) istoga Fakulteta. Objavila je 22 struna i znanstvena lanka, od ega je 18 citirano u meunarodnim bazama podataka. Tri su citirana lanka izravno vezana uz tematiku disertacije (prema naknadno zatraenoj i dobivenoj dokumentaciji koja se dostavlja u prilogu). Uz tematiku disertacije vezana je i knjiga Stara knjiga: bibliografska organizacija informacija koju je pristupnica objavila u lipnju 2007. Prevela je i tri meunarodna standarda iz podruja bibliografske organizacije informacija za staru knjigu.

19

Podobnost za izradu disertacije izvan doktorskog studija posvjedouje i radna biografija kandidatkinje u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu (knjiniarski savjetnik u Zbirci starih i rijetkih knjiga, glavni redaktor Kataloga NSK i knjiniarski savjetnik za samostanske i spomenike knjinice u Hrvatskom zavodu za knjiniarstvo). Ocjena prihvatljivosti predloene teme Kao polazite za izradu disertacije Model organizacije informacija o europskoj tiskanoj batini (1455.-1850.) u hrvatskim knjininim zbirkama uzeta je kljuna injenica da u suvremenoj Hrvatskoj nema sustavne evidencije stare grae (skupni katalog, cjelovita retrospektivna bibliografija) na nacionalnoj razini te, shodno tome, na meunarodnoj razini (meunarodni skupni katalozi za staru grau). Izuzetak je bibliografija hrvatskih latinista ime Juria koja je retrospektivnom konverzijom prenijeta u raunalni katalog Nacionalne i sveuiline knjinice. Isto tako, na lokalnim razinama biljei se ve od osamdesetih godina prolog stoljea znatna bibliografska aktivnost (npr., katalozi Sveuiline knjinice u Splitu, Sveuiline knjinice u Puli, Znanstvene knjinice u Zadru, Gradske knjinice u Zagrebu, Gradske i sveuiline knjinice u Osijeku, Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu itd.). To su veinom tiskani katalozi, a samo je manji dio tih zapisa dostupan i u elektronikim katalozima tih ustanova. Nadalje, s izuzetkom knjinica Franjevake provincije i nekolicine drugih, ogroman broj knjinica crkvenih zajednica nema odgovarajuih kataloga ime njihovi dragocjeni fondovi, ne samo od nacionalnog, ve i meunarodnog znaenja, ostaju nedostupni korisnicima. Ne zanemarujui vanost izrade pojedinanih kataloga, skupnog kataloga te nacionalne retrospektivne bibliografije, pristupnica ovim radom eli ukazati na nove mogunosti predstavljanja javnosti ne samo tih, ve i svih drugih vrijednih zbirki stare grae u batinskim ustanovama. Teorijski, rad se temelji na postavkama teorije batine i referentnom modelu organizacije informacija na razini zbirke koji je izradio Michael Heaney u okviru UKOLN-ova (United Kingdom Office for Library and Information Networking) programa Collection development: study, recommendation, specification. Model je ve naao praktinu primjenu u brojnim shemama za opis zbirki, od kojih je najpoznatija shema RSLP-a (Research Support Libraries Programme) koja je ve prihvaena kao de facto standard. Model polazi od potrebe da se postojea zaguenost, odnosno preoptereenost informacijama internetskih izvora kao i nedostatak bilo kakvih informacija organizira, odnosno osigura na razini prihvatljivoj korisniku s najirim informacijskim potrebama. Zbog toga, u tom modelu predmetom opisa postaju, umjesto jedinice grae, skupovi jedinica grae, odnosno zbirke. S obzirom na gore opisano stanje (izgubljenost bibliografskih podataka o staroj knjizi u opim mrenim knjininim katalozima i relevantnim internetskim izvorima s jedne strane te, s druge strane, izostanak bilo kakvih, pa i elektronikih opisa grae) u veem broju hrvatskih knjinica, odabir takvoga modela smatra se opravdanim.

20 Istraivanje polazi od sljedeih pretpostavki: a) uvoenjem opisa na razini zbirke u znatnoj bi se mjeri mogli prevladati problemi neobraenosti knjinine grae i neodgovarajueg pristupa uzrokovani nedostatkom sredstava, knjininog osoblja i opreme; b) identifikacijom zbirki i njihovom afirmacijom kroz zajednike informacijske sustave (na nacionalnoj i meunarodnoj razini) mogu se poeti rjeavati i pitanja njihove zatite, obrade na razini jedinice grae itd.; i c) primjena modela za opis zbirki optimalan je nain da se informacije o sadraju zbirke uine dostupnim korisnicima. Cilj rada je na osnovi referentnog modela organizacije informacija na razini zbirke koji u prvi plan stavlja potrebe korisnika, predloiti nacionalni model u okviru kojeg bi se organizirale informacije za pronalaenje i identifikaciju zbirki kao cjelina, identifikaciju pomagala za pronalaenje sastavnih dijelova zbirki (jedinica grae) i identifikaciju usluga koje zbirke nude. U izradi disertacije predlae se koritenje sljedeih priznatih metodolokih postupaka: deskriptivna i komparativna metoda, metoda modeliranja i metoda anketiranja. Anketiranje e se provesti na uzorku knjinica u sastavu crkvenih zajednica (samostanskih). Rezultati istraivanja posluit e za konanu doradu modela i potvrdu njegove funkcionalnosti. Znanstveni doprinos disertacije oekuje se u istraivanju i definiranju modela organizacije informacija prema novom pristupu u informacijskim znanostima za razumijevanje problema opisa zbirki u odnosu na pojam informacijski krajolik, te srodne pojmove informacijski okoli i zajedniki informacijski okoli. Istraivanje e time uvesti nov pristup organizaciji informacija u hrvatskom knjiniarstvu na teorijskoj razini relevantnoj za opu organizaciju informacija, i posebno za europsku tiskanu batinu u hrvatskim knjinicama. Razmatranje problematike stare knjige u europskom kontekstu, tj. predlaganjem modela organizacije informacija o sveukupnoj europskoj tiskanoj batini u hrvatskim knjinicama (koje je dijelom i hrvatska stara knjiga), ukazuje da tiskana tradicija neke zemlje nije monolitna i da se, uzimajui u obzir put knjige od njezina nastanka, tiskanja i raspaavanja diljem Europe, treba uvaavati iri kulturoloki i socioloki kontekst. Drugim rijeima, i strana je stara knjiga u hrvatskim knjinicama neizostavan dio i hrvatske i europske tiskane batine kojoj takoer treba omoguiti pristup, kao i odgovarajuu zatitu. Predvieni praktini doprinos temeljen na predloenom istraivanju na odabranom uzorku zbirki stare grae u samostanskim knjinicama smatra se realnim i nadasve korisnim. Pristupnici se moe pripisati autorstvo dosad objavljenih radova i strunost u navedenom podruju. Za mentora se predlae dr. sc. Mirna Willer, izv. prof. Skupni izvjetaj sastavilo je Struno povjerenstvo:

21

1. dr. sc. Mirna Willer, izv. prof. (Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu) predsjednik

2. dr. sc. Aleksandra Horvat, red. prof. lan

3. dr. sc. Daniela ivkovi, izv. prof. lan

22

Tinka Kati Nova cesta 119 10000 Zagreb

Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb SINOPSIS DOKTORSKOG RADA

Model organizacije informacija o europskoj tiskanoj batini (1455.-1850.) u hrvatskim knjininim zbirkama
Znanstveno podruje: drutvene znanosti Polje: informacijske znanosti Grana: bibliotekarstvo Teorijska podloga rada U radu se polazi od postavki teorije batine kako bi se ukazalo na postojanje internacionalnih (europskih) zbirki stare grae u hrvatskim knjinicama, kao i na potrebu njihove bolje dostupnosti korisnicima koji svojim istraivanjima obuhvaaju sustav proizvodnje, raspaavanja i upotrebe knjige u razliitim drutvenim, politikim i gospodarskim okruenjima, ime povijest knjige postaje multidisciplinarna znanost kojoj je u prvom planu prouavanje kulturne povijesti u cjelini. Teorijska uporita potrait e se u radovima R. Chartiera, P. Burkea, L. Hunt, I. Maroevia, T. ole, P. Howarda, K. Veltmana, L. Balsama, B. Fabiana, L. Hellinga, H. Amoryja, R. Darntona i dr. Ta istraivanja esto ometa nedostupnost ili zaguenost izvora podataka. Za njihovo uinkovitije pronalaenje, knjiniarska zajednica razvila je novi referentni model organizacije informacija u kojem predmet bibliografskog opisa, umjesto jedinice grae, postaju skupovi jedinica grae, odnosno zbirke. Model je utjecao na razvoj brojnih shema za opis zbirki ija primjena pridonosi ureenju informacijskog okolia i tei stvaranju zajednikog informacijskog okolia batinskih ustanova (E. Svenonius, M. Heaney, G. Dunsire, G. Macgregor). S obzirom na to da je osobito pogodan za identifikaciju neobraenih i neureenih, odnosno neodgovarajue predstavljenih zbirki u javnosti, istrait e se primjenjivost tog modela u hrvatskim knjinicama. Istraivanje e se poduzeti s namjerom da se potvrde sljedee pretpostavke: a) uvoenjem opisa na razini zbirke u znatnoj bi se mjeri mogli prevladati problemi neobraenosti knjinine grae i neodgovarajueg pristupa uzrokovani nedostatkom sredstava, knjininog osoblja i opreme i b) identifikacijom zbirki i njihovom afirmacijom kroz zajednike informacijske sustave (na nacionalnoj i meunarodnoj razini) mogu se poeti rjeavati i pitanja njihove zatite, obrade na razini

23 jedinice grae itd.; i c) primjena modela za opis zbirki optimalan je nain da se podaci o sadraju zbirke uine dostupnim korisnicima. Ue podruje rada Ue podruje rada ograniit e se na definiranje modela organizacije informacija o europskoj tiskanoj batini za identifikaciju i upravljanje zbirkama u hrvatskim knjinicama (v. Metodoloki postupci). Ciljevi/problemi istraivanja Podruje knjiniarstva koje se bavi zatitom i transmisijom kolektivne pisane memorije ovjeanstva temelji se na iznalaenju uinkovita nadzora i skrbi za batinu, tradicionalnu i elektroniku, kako bi se osigurala njezina sadanja i budua uporaba. Meutim, u dananje se vrijeme teite sve vie pomie ka elektronikoj grai, kako glede njezine proizvodnje, tako i koritenja te trajnog ouvanja. Na taj se nain nekritiki zanemaruje zatita tradicionalne, tiskane batine, koja je odreena trima strategijama: identifikacijom i evidencijom zbirki, zatitom izvornika i zamjenom izvornika nekim drugim medijem (faksimilom/pretiskom, mikrooblikom, digitalnom reprodukcijom). Iako je evidencija conditio sine qua non primjerene zatite, ona se u Hrvatskoj, napose za staru tiskanu grau, ne provodi sustavno na nacionalnoj razini. Meutim, na lokalnim se razinama biljei intenzivna bibliografska aktivnost. Isto tako, pojedine knjinice zapoinju i s aktivnostima na digitalizaciji svoje grae. Potonje su dobile i nacionalni okvir kroz projekt Ministarstva kulture Hrvatska kulturna batina. Ne ekajui uspostavu komplementarnog, ali skupog i dugotrajnog, projekta izgradnje nacionalnoga skupnog kataloga, potrebno je povezati gore navedene strategije zatite i koritenja kroz model organizacije informacija o europskoj tiskanoj batini na razini zbirke. S obzirom na navedene probleme, glavni je cilj rada definirati nacionalni model organizacije informacija kako bi se omoguilo: a) pronalaenje i identifikacija metapodataka o zbirci kao cjelini; b) identifikacija pomagala koja sadre metapodatke za pronalaenje sastavnih dijelova zbirki (jedinica grae); i c) identifikacija usluga koje zbirke nude. Metodoloki postupci Definirat e se pojam zbirka te objasniti sredinji pojam za razumijevanje problema opisa zbirki informacijski krajolik, te srodni mu pojmovi informacijski okoli i zajedniki informacijski okoli. Prikazat e se i usporediti sheme za opis zbirki (npr., RSLP, NISO, Michael, TEL, EDLnet) temeljene na referentnom modelu ( deskriptivna i komparativna metoda). Analizirat e se u kojoj mjeri model moe posluiti za opis zbirki stare grae napose glede njihova ivotnog ciklusa, te njegov odnos prema modelima opisa jedinice grae i opisa usluga zbirke. Na temelju dobivenih nalaza izradit e se model prilagoen obiljejima hrvatskih knjininih zbirki (metoda modeliranja) i anketni upitnik te provesti istraivanje (metoda anketiranja) na odabranom uzorku (zbirke stare

24 grae u samostanskim knjinicama). Rezultati istraivanja posluit e za konanu doradu modela i potvrdu njegove funkcionalnosti. Oekivani znanstveni i praktini doprinos Oekivani je znanstveni doprinos ovog istraivanja u definiranju modela koji donosi nov pristup organizaciji informacija u hrvatskom knjiniarstvu. to se pak tie praktinog doprinosa, model moe posluiti za uspostavu baze podataka za zbirke stare grae u hrvatskim knjinicama, kao i pri ureenju informacijskog okolia u cjelokupnome hrvatskome knjininom prostoru kako bi se: a) osiguralo pronalaenje zbirki i pristup podacima sadranim u njima; b) unaprijedilo upravljanje zbirkama (obrada i zaita knjinine grae, usluge) i c) postavili temelji za razmjenu podataka s drugim sustavima, povezivanje zbirki i njihovo virtualno okupljanje. Prihvaanjem koncepta zajednikog informacijskog okolia, spoznaje ovog istraivanja mogu se povezati i sa slinim nastojanjima u muzejskoj i arhivskoj zajednici. Zagreb, 23. travnja 2007. Potpis mentora Doc. dr. sc. Mirna Willer Potpis kandidata Tinka Kati

25 dr. sc. Miroslav Tuman, red. prof. dr. sc. Jadranka Lasi Lazi, red. prof. dr. sc.Slavko imundi, red. prof.

Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet Vijee poslijediplomskih studija Ul. I. Luia 3 10000 Zagreb

IZVJETAJ
Odlukom Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici odranoj 23. veljae 2007. imenovani smo u struno povjerenstvo o tome ispunjava li mr. sc. Marija Boban uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i moe li se odobriti predloena tema za izradu doktorskog rada, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Miroslava Tumana Uvidom u ivotopis, popis radova, preslike diploma, potvrdu o znanstvenoistraivakom radu, te sinopsis disertacije pod naslovom Sigurnost i zatita osobnih podataka pravni i kulturoloki aspekti, donijeli smo sljedeu odluku: Mr. sc. Marija Boban ispunjava sve uvjete propisane lankom 52. stavak 1 Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i to zbog toga to je:

stekla je akademski stupanj magistra znanosti 2005. godine na Ekonomskom fakultetu Sveuilitu u Zagrebu obranivi temu Sigurnosni i pravni aspekti elektronikog poslovanja sudjelovala je na brojnim konferencijama, meunarodnim i domaim, SORTA'01, SORTA'02, ELMAR, Enterprise in Transition, Mipro, Iti, na kojima ima i objavljene strune i znanstvene radove (ukupno 16 radova). Koautor je sveuiline skripte Informatika uvod u laboratorijske vjebe i Zbirke zadataka iz statistike, zajedno s predmetnim profesorom prof. dr. sc. Slavkom imundiem. sudjelje kao istraiva u znanstveno-istraivakom projektu Modeliranje pripreme proizvodnje, glavnog istraivaa prof. dr. sc. Slavka imundia. Upisana je u registar znanstvenika pod brojem 266 542. Na Pravnom fakultetu u Splitu od 2000. aktivno sudjeluje u nastavi i samostalno vodi vjebe, seminare i konzultacije na kolegijima Pravna informatika, statistika i metodologija drutvenih istraivanja, Upravna informatika sa statistikom, te

26 izbornim kolegijima Baze podataka u pravu, Baze podataka u upravi i Raunalni kriminalitet.

Sinopsis disertacije pod naslovom Sigurnost i zatita osobnih podataka pravni i kulturoloki aspekti zadovoljava sve uvjete za izradbu i moe se prihvatiti u cijelosti. Oekivani znanstveni doprinos doktorskog rada bio bi u definiranju modela zatite osobnih podataka i potrebne zakonodavne potpore. Rezultati bi se mogli primijeniti i u razradi (nepostojee) nacionalne strategije o nainu zatite osobnih podatka. Tema rada spada u podruje informacijskih znanosti, za koje je ovlaten Filozofski fakultet sveuilita u Zagrebu. Slijedom uvida u dokumente i ocjene sinopsisa disertacije predlaemo Vijeu poslijediplomskih studija da se prihvati tema te da mr. sc. Marija Boban pristupi izradbi i obrani doktorske disertacije.

lanovi povjerenstva

1. dr. sc. Miroslav Tuman, red. prof. Filozofskog fakulteta, predsjednik povjerenstva

2. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, red. prof. Filozofskog fakulteta,lan povjerenstva

3. dr. sc. dr. sc. Slavko imundi, red. prof., Pravnog fakulteta u Splitu, lan povjerenstva

U Zagrebu, 25. rujna 2007.

27 Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Marija Boban Transka 35 21000 Split

Sinopsis doktorskoga rada

SIGURNOST I ZATITA OSOBNIH PODATAKA PRAVNI I KULTUROLOKI ASPEKT

Znanstveno podruje: drutvene znanosti Polje: informacijske znanosti Grana: informacijski sustavi i informatologija

28

U informacijskom drutvu, u okruenju naprednih informacijskih tehnologija, premalo panje poklanja se nivou zatite osobnih podataka. Razlozi predloenog istraivanja temelje se na razmatranju sigurnosnih, pravnih i kulturolokih aspekata pristupu zatite osobnih podataka s gledita segmenta javnog znanja, medijske (sigurnosne) kulture, razvijanja nacionalnih informacijskih strategija do podruja upravljanja informacijama i informacijskog ratovanja. Upravi razvojem novih tehnologija javljaju se problemi zatite privatnosti (koji su se ranije najee odnosili na zatitu tjelesne, prostorne te komunikacijske privatnosti) sada se usmjeravaju na podruje informacijske privatnosti. 2. Teorijska podloga temelji se na razmatranju informacija kao suvremenog resursa za informacijsko ratovanje. Osobni podaci predstavljaju relativno novu kategoriju u Hrvatskoj koja nema definiranu zakonsku legislativu kojom bi mogla zatiti osobne podatke od njihove zlouporabe. Temelj rada predstavljati e aktualne relevantne spoznaje odnosno modeli zemalja Europske Unije (kao to su vedska, Njemaka, Italije) ije norme Hrvatska i treba primijeniti kao smjernice u prikljuenju EU. Takoer, europski model biti e usporeen s amerikim modelom zatite osobnih podataka. 3. Usporedbom modela, europskog i amerikog modela sigurnosti i zatite osobnih podataka biti e istaknute prednosti i mane procesnog upravljanja osobnih podacima sa pravnog i kulturolokog aspekta. 4. Ue podruje rada odnosi se na definiranje modela kvalitetne informacijske strategije kojom e se osigurati vii nivo zatite osobnih podataka. Poseban je naglasak na nacionalnom interesu, zatiti strunog znanja (strunih informacija) i definiranju zatite osobnih podataka u podruju medija i stvaranju sigurnosne kulture. 5. Ciljevi istraivanja: 1. Definirati i objasniti pojam i ulogu informacija i osobnih podataka u irem i uem smislu, njihovu ulogu u informacijskom drutvu i vanost njihove zatite. 2. Skrenuti pozornost na potrebu razmatranja europskih modela zatite osobnih podataka (s naglaskom na praktinim primjerima nekoliko lanica Europske unije), upozoriti na njihove prednosti ali takoer upozoriti i na rizike takvih rjeenja. 3. Ukazati na potrebu poveanja razine sigurnosti zatite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj s aspekta zatite od mogueg gubitka ili zlouporabe osobnih podataka. 4. Skrenuti pozornost na odreene nedostatke u hrvatskom zakonodavstvu u pogledu pravne regulative osobnih podataka i predloiti njihovu razradu i dopunu. Oekivani znanstveni doprinos temelji se u definiranju strukturalne analize modela zatite informacija s posebnim naglaskom na kategoriju osobnih podataka. Privatnost i individualnost u globalnoj univerzalnosti najosjetljiviji su dijelovi u koliziji s osobnim podacima, bilo da se radi o zatiti individue ili zatite podataka na razini nacionalne sigurnosti. Republika Hrvatske jo nema razraenu nacionalnu strategiju o nainu zatite osobnih podataka. niti potporu u usklaenom zakonodavstvu koji je jo na tragu primjene

29 smjernica EU sa brojnim nedostacima u pravnoj regulativi u pogledu zatite osobnih podataka. Doprinos rada temelji se na utvrivanju i primjeni aktualnih spoznaja postojeih modela i primjeni pozitivnih rjeenja s ciljem stvaranja pozitivnih promjena iz iskustva svjetskog informacionalistikog razvoja. 6. Metodoloki postupci koji e biti koriteni za potvrivanje hipoteza i ostvarenje ciljeva istraivanja su slijedei: izuavanje literature iz podruja informacijskih znanosti za podruje zatite informacija i osobnih podataka, pravna literatura, Internet stranice i baze podataka relevantne za ovo istraivanje. Takoer, biti e koritena induktivna metoda, deduktivna metoda, metode analize i sinteze te komparativna metoda s ciljem istraivanja postojeih modela zatite osobnih podataka. 7. Struktura rada: Uvodna napomena 1. dio: Utjecaj razvoja novih informacijskih tehnologija na privatnost i zatitu osobnih podataka. Informacionalizam. Individualnost u globalnoj univerzalnosti. Informatika znanstveno-tehnoloka revolucija. Informacionalistiko zajednitvo. Negativan utjecaj razvoja informacionalistikog na zatitu: Negativan utjecaj na zatitu: nacionalne sigurnosti, zatitu maloljetnika, zatitu ljudskog dostojanstva, ekonomsku sigurnost, informacijsku sigurnost, zatitu privatnosti, zatitu asti i ugleda, intelektualno vlasnitvo. Privatnost i sloboda izraavanja u doba informacionalizma 2. dio: Pravo na privatnost i zatita osobnih podataka. Pojam privatnosti. Pojam osobnosti. Meunarodna vrela kao izvori prava zatite privatnosti i osobnih podataka. Zatita prava privatnosti pred Europskim sudom za ljudska prava. Zatita osobnih podataka i legislativa EZ. Praksa Europskog suda u svezi zatite osobnih podataka. Hrvatska rjeenja de lege data (pravo ispitanika i zatita prava). Tehnika zatita osobnih podataka. 3. dio: Informacijska sigurnost i sigurnosni aspekti zatite osobnih podataka . Utjecaj razvoja interneta kao svjetske infrastrukture u prijenosu podataka. Intenzivan protok podataka mrenim kanalima. (Ne)sigurnost na Web-u - rizik u ouvanju cjelovitosti, dostupnosti i tajnosti podataka. Relevantnost u WWW komunikacijama. Sigurnost informacijskih sustava i podataka. Zatita informacijskih sustava. Sigurnosni aspekti zatite informacijskih sustava. Sigurnosne norme - meunarodni standardi ISO 27001 i ISO 17799- njihova primjena u informacijskoj sigurnosti i zatiti osobnih podataka. 4. dio: Regulativni zakonski okvir zatite osobnih podataka. Neusklaenost zakonodavstva i nedostaci u pravnojo regulativi u pogledu zatite podataka. Smjernica 95/46/EC o zatiti pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i slobodnog kretanja takvih podataka. Smjernica o obradi osobnih podataka i zatiti privatnosti podataka u elektronikom komunikacijskom sektoru odnosno Smjernica o privatnosti i elektronikim komunikacijama Zakon o zatiti osobnih podataka (NN 103/03). Konvencija o raunalnom kriminalu (NN 09/02). Zakon o elektronikom potpisu s pravilnicima (NN 10/02). Negativni suputnici svjetskog informacionalistikog razvoja. 5. dio: Informacija kao suvremeni resus za informacijsko ratovanje. Pravo na pristup informacijama. Informacije i osobni podaci u medijima. Relevantnost informacija

30 i podataka. Izvori informacija. Informacijsko ratovanje- model pristupa informacijama. Zatita podataka vaan utjecaj na nacionalnu sigurnost. 6. dio: Modeli zatite osobnih podataka. Modeli zemalja Europske Unije (primjer vedske). Smjernice EU o zatiti osobnih podataka. Ameriki model o pristupu informacijama i zatiti osobnih podataka. Usporedba europskog modela s amerikim modelom zatite osobnih podataka. Usporedbom modela, europskog i amerikog modela sigurnosti i zatite osobnih podataka - prednosti i mane procesnog upravljanja osobnih podacima sa pravnog i kulturolokog aspekta. ZAKLJUAK Datum Potpis mentora Prof. dr. sc. Miroslav Tuman Potpis kandidata Mr. sc. Marija Boban

31 Dr. sc. Damir Boras, red.. prof., Dr. sc. Mile Pavli, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Rijeci, Dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, red. prof.,

FAKULTETSKOM VIJEU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Predmet: Ocjena ispunjavanja uvjeta mr. sc. Sanje andrli za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanja predloene teme pod naslovom: Model sustava za timski razvoj i odravanje softvera

Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta imenovalo nas je, na svojoj redovitoj sjednici od 23. veljae 2007. godine, u Struno povjerenstvo koje treba utvrditi zadovoljava li mr. sc. Sanja andrli uvjete propisane lankom 51 stavkom 1, Zakona o visokim uilitima, za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija, te moe li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Model sustava za timski razvoj i odravanje softvera, pod vodstvom mentora dr. sc. Mile Pavlia, izv. prof. Na temelju pregleda i ocjene priloene dokumentacije dajemo Vijeu slijedei:

IZVJETAJ

Mr. sc. Sanja andrli roena je 1978. godine u Rijeci, Republika Hrvatska. Osnovnu kolu zavrila je u Triblju, Opina Vinodolska, a opu gimnaziju u Rijeci. Godine 1996.

32 upisala je studij matematike i informatike na Filozofskom fakultetu u Rijeci te diplomirala 2001. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirala je 2005. g. u polju informacijskih znanosti s temom Usporedba alata za timski razvoj softvera. Od 2001. godine radi na Odsjeku za informatiku Filozofskog fakulteta u Rijeci kao znanstveni novak na znanstveno-istraivakim projektu Metodologija razvoja informacijskih sustava, a od 2007. godine na projektu Metodologija analize i modeliranja informacijskih sustava, voditelja dr. sc. Mile Pavlia, izv. prof. Sudjeluje u izvoenju nastave kao asistent u kolegijima vezanim uz analizu i projektiranje informacijskih sustava te softversko inenjerstvo. Objavila je do sada vei broj znanstvenih i strunih radova. Sudjelovala je u izradi nekoliko velikih informacijskih sustava. Akademskim stupnjem magistra znanosti iz polja informacijskih znanosti, te injenicom da je u statusu znanstvenog novaka zaposlena due od godinu dana, tonije od studenog 2001. godine ispunjava uvjete lanka 51., stavak 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije izvan doktorskog studija.

Kao temu, mr. sc. Sanja andrli predloila je Model sustava za timski razvoj i odravanje softvera i obrazloila priloenim sinopsisom. Ova znanstveno relevantna tema aktualna je u domeni razvoja informacijskih sustava, preciznije u dijelu izgradnje softverskog proizvoda. Ako je na razvoju ili odravanju softvera angairan vei broj programera, njihov se rad u nekom trenutku mora sjediniti u jedinstvenu verziju. Paralelan rad veeg broja programera moe uzrovovati probleme u stvaranju jedinstvene verzije softvera. U istraivanju e se analizirati podaci prikupljeni u razvojnim timovima i timovima za odravanje softvera koji broje vei broj programera. Osim analize podataka koji e opisati proces timskog razvoja i odravanja softvera, cilj je utvrditi pravilo i definirati korelaciju izmeu vanih elemenata za odreivanje oekivanog broja konflikata u timskom radu na razvoju i odravanju softvera, te izdvojiti parametre o kojima to ovisi.

33 Rezultati istraivanja bit e korisni u predvianju moguih problema u razvoju ili odravanju softvera te u nastojanju smanjenja broja konfliktnih situacija kod sjedinjavanja verzija softvera koje imaju utjecaj na brzinu i kvalitetu razvoja softvera te njegovog efikasnog odravanja. Tema disertacije i njen znanstveni doprinos dovoljno su obrazloeni, te je njen je odabir i opravdan. Ocjenjujemo da je predloeni mentor dr. sc. Mile Pavli, izvanredni profesor, odgovarajui strunjak u tom polju i grani. Bio je mentor mr. sc. Sanji andrli pri izradi magistarskog rada, a moe voditi kandidatkinju i u pripremi disertacije. Stoga predlaemo Fakultetskom vijeu da mr. sc. Sanji andrli potvrdi uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija, odobri predloenu temu i time omogui daljnji postupak izrade i obrane doktorske disertacije.

lanovi strunog povjerenstva: Dr. sc. Damir Boras, red.. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu

Dr. sc. Mile Pavli, izv. prof. Filozofski fakultet u Rijeci

Dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, red. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu

U Zagrebu, 4. listopada 2007.

34 Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Sinopsis doktorskoga rada MODEL SUSTAVA ZA TIMSKI RAZVOJ I ODRAVANJE SOFTVERA Znanstveno podruje: drutvene znanosti Polje: informacijske znanosti Grana: informacijski sustavi Uvod Optimizacija procesa razvoja i odravanja softvera postala je vrlo znaajna tema u poslovnoj sadanjosti. Izmeu ostalog, tei se unaprijediti pisanje programskog koda te organizacija rada u timu. Prilikom razvoja sloenijih aplikacija za vee poslovne sustave u razvojnom timu nae se vie programera razvijaa koji rade na aplikaciji u isto vrijeme. Javljaju se mnoga pitanja na koja je potrebno odgovoriti: kako broj greaka uzrokovanih dijeljenjem programskog koda i zadataka nad njim uniiti to manjim, kako organizirati rad da bude to efikasniji, pomau li alati za kontrolu verzija i podrku timskom radu, postoji li razlika u timskom radu izmeu dviju faza ivotnog ciklusa informacijskog sustava: razvoja i odravanja te, konano, postoji li pravilo po kojem se moe definirati broj konfliktnih situacija kojeg se moe oekivati i o emu on ovisi. Teorijska podloga i aktualne spoznaje Na tritu postoje razliite metodike i Case alati (Source Control, Version Control, Source Safe, Concurrent Versions Systems i dr.) koji u veoj ili manjoj mjeri omoguuju timski razvoj aplikacija. U radu e biti konzultirani autori koji su u svojim radovima obradili neke od navedenih alata. Teorijsku podlogu init e znanstveni i struni radovi bliski podruju istraivanja, radovi koji analiziraju timski rad na razvoju i odravanju softvera te radovi u kojima je rije o obradi korisnikih zahtjeva u obliku naknadnih zahtjeva ili projekta razvoja informacijskog sustava. Istraivanje e se zasnivati na analizi podataka prikupljenih u razvojnim timovima i timovima za odravanje softvera. Sanja andrli Dr. Z. Kuia 29 51000 Rijeka

35 Praktina primjenjivost spoznaja Praktine primjenjivosti spoznaja dobivenih u ovom radu su brojne. Spoznaje koje e biti rezultat ovog istraivanja moi e se primijeniti u razvoju i odravanju softvera u okviru razvojnog tima. Oekuje se da e rezultati ovog istraivanja biti korisni u definiciji strukture razvojnog tima, predvianju moguih problema u razvoju softvera, smanjenju broja konflikata koji mogu uslijediti te u uoavanju naina kako je mogue smanjiti broj konflikata i drugih problema koji utjeu na brzinu i kvalitetu razvoja softvera te kvalitetu i efikasnost odravanja softvera.

Ue podruje rada Istraivanje e biti provedeno u domeni razvoja informacijskih sustava, a ue je podruje rada izgradnja softverskog proizvoda. Promatrat e se dva segmenta ivotnog ciklusa informacijskog sustava: razvoj i odravanje, a naglasak je na timskom radu. Istraivanje i mjerenje e se temeljiti na razvojnoj okolini sljedeih alata: Oracle, Clarion, Builder, Synchro. Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinos Cilj je utvrditi pravilo i definirati korelaciju izmeu vanih elemenata za odreivanje oekivanog broja konflikata u timskom radu na razvoju i odravanju softvera, te izdvojiti parametre o kojima to ovisi. Istraivanje e se zasnivati na prouavanju dokumentacije koja prati procese ugradnje programskog koda napisanog u timskom radu u jedinstvenu verziju softvera te na izradi modela timskog razvoja i odravanja softvera. Zakljuci e se temeljiti na mjerenju broja konflikata koji nastaju u timskom radu na razvoju ili odravanju sofvera u razliitim uvjetima, mijenjajui varijable za koje se smatra da bi mogle imati utjecaja na rezultate mjerenja. Utvrdit e se o kojim faktorima ovisi broj konflikata pri sjedinjavanju vezije. Cilj je provesti istraivanje i u fazi razvoja i u fazi odravanja softvera. Kod razvoja, sve to se radi temelji se na projektu. Kod aplikacije u odravanju, svaka je izmjena uzrokovana nekim zahtjevom koji je stigao od korisnika. Prouit e se kako korisniki zahtjevi utjeu na novi programski kod. Rad e se ograniavati samo na proizvodnju i testiranje softvera. Metodoloki postupci Glavne metodoloke smjernice u istraivanju timskog razvoja aplikacija bit e temeljene na metodikama: Oracle-Case, SSADM, MIRIS. Bit e koritena metoda analize podataka o problemima i konfliktima u razliitim razvojnim timovima te e se na osnovi tih podataka doi do opih zakljuaka. Odvojeno e se analizirati razvoj i odravanje softvera u razvojnom timu. Nad rezultatima analize u razliitim uvjetima koristit e se metoda usporedbe i sinteze. U radu e se koristiti i metoda izrade modela sustava i dijelova sustava za mreni razvoj. Tablinim i grafikim prikazima objasnit e se rezultati analize i odnosi meu mjerenim veliinama.

36 Struktura rada U uvodnom dijelu objasnit e se razlozi i problemi znanstvenog istraivanja, najaviti oekivanja istraivanja i ciljevi. U drugom dijelu rada bit e dana definicija pojma timskog rada u razvoju softvera te isticanje problema do kojih dolazi kod rada vie programera na jednom projektu. Definirat e se okviri analize: promatranje hijerarhijske strukture projekta na 3 razine (projekt, programski modul, procedura), dijelovi aplikacije koji e biti ukljueni u analizu te zahtjevi na temelju kojih se u softver uvode izmjene. Slijedi analiza utjecaja korisnikih zahtjeva na novi programski kod. U sljedeem dijelu rada bit e predstavljeni podaci dobiveni promatranjem timskog razvoja i odravanja nekoliko projekata. Prikazat e se uspostavljeni sustav mjerenja na temelju kojeg e biti napravljena analiza podataka. U posljednjem dijelu rada rezultati dobiveni mjerenjem bit e postavljeni u relaciju s ciljem odreivanja zavisnosti konflikata o razliitim faktorima koji na njega utjeu te u kojoj mjeri zavisnost postoji. 15.01.2007. Mentor Dr. sc. Mile Pavli, izv. prof. Kandidat Mr. sc. Sanja andrli

37 Dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof., predsjednik povjerenstva Dr. sc. Milana erneli, izv. prof., lan povjerenstva Dr. sc. Jadranka Grbi, red. prof., (znanstv. savjetnik, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb), lan povjerenstva VIJEU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Odlukom Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (klasa: 64302/07-03-39. ur. broj: 3804-220-07-2), donesenom na sjednici odranoj 30. svibnja 2007.godine, imenovani smo u povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li mr. sc. Svjetlana Lonari uvjete propisane lankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i moe li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Podravci u Zagrebu. Etnoloko istraivanje regionalnoga identiteta, proces identifikacije i unutarnjih migracija, te potvrditi prijedlog prof. dr. sc. Jadranke Grbi kao mentora. Nakon uvida u priloenu dokumentaciju povjerenstvo podnosi sljedei IZVJETAJ Mr. sc. Svjetlana Lonari podnijela je Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu zahtjev za odobrenje izrade i obrane disertacije izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Podravci u Zagrebu. Etnoloko istraivanje regionalnoga identiteta, proces identifikacije i unutarnjih migracija. Uz zahtjev je priloila ivotopis s popisom objavljenih radova, preslike fakultetske i magistarske diplome, sinopsis disertacije. Mr. sc. Svjetlana Lonari roena je 2. kolovoza 1973. u Koprivnici. Osnovnu i srednju kolu (XVI. gimnazija) zavrila je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. diplomirala je etnologiju i njemaki jezik i knjievnost. Na istom je fakultetu 2000. upisala poslijediplomski znanstveni studij etnologije i kulturne antropologije. Magistarski rad pod nazivom ivot njemake manjine u Zagrebu nakon 1991. godine obranila je 23. XII. 2004. ime je stekla akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog podruja humanistikih znanosti, znanstveno polje etnologija i antropologija. U Leksikografskom zavodu Miroslav Krlea zaposlena je od 1. oujka 2000. Kao

38 znanstveni novak sudjelovala je na projektima Provjera hrvatskih podataka u leksikografskim izdanjima (voditelj akademik Dalibor Brozovi, ifra: 075002) i 2003-06. Znanstveno nazivlje teologije i sociologije i filozofije religije (voditelj dr. sc. Ivan Markei, ifra: 0075104). U zvanje mlaega asistenta izabrana je 2002., a u zvanje asistenta 2004. godine. Od 2001. (sv. III) surauje na izradi Hrvatske enciklopedije u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krlea kao autor enciklopedijskih lanaka i redaktor, a od 2005. (sv. VII, 2005; sv. VIII, 2006) lanica je urednitva istoga izdanja. Podruje njezinoga znanstvenog interesa ukljuuje konstrukciju identiteta i procese identifikacije te manjinsku problematiku. Prevodi s njemakoga. Pristupnica je objavila: Knjige: kolski rjenik stranih rijei (Zagreb 2002, Profil; suautor Mijo Lonari). Ocjene i prikazi: - Ludwig Bechstein, Mrchenbuch. Hrsg. von Hans-Jrg Uther. Mnchen 1997, Eugen Diedriechs Verlag. U: Narodna umjetnost 37 (2000) 2, str. 203 - 204. - Kroatische Volkskunde / Ethnologie in den Neunzigern. Hrsg. von Jasna apo mega, Reinhard Johler, Sanja Kalapo, Herbet Nikitsch. Wien 2001, Institut fr Europische Ethnologie. U: Etnoloka tribina 31 (2001) 24, str. 271 274, te napisala (od III. a do IX.sveska Hrvatske enciklopedije) neto vie od 400 enciklopedijskih lanaka iz struka: etnologija, sociologija i njemaka knjievnost. Pristupnica je predloila temu: Podravci u Zagrebu. Etnoloko istraivanje regionalnoga identiteta, proces identifikacije i unutarnjih migracija. Priloenim sinopsisom pokazala je aktualnost teme, ukazala na teoretsku podlogu i aktualne spoznaje i obrazloila praktinu primjenjivost moguih rezultata istraivanja vezanih uz predloenu temu. Ue podruje predloenog istraivanja smjestila je u domenu istraivanja identiteta, s naglaskom na regionalne identitete, temeljene na prostorno-geografskoj identifikaciji. Oekivani znanstveni doprinos je u usporednoj analizi regionalnoga s nizom ostalih mogunosti kolektivnih identiteta,

39 njegovim/njihovim obiljejima, osobitostima, znaenjima, te odnosu lokalnog, regionalnog i nacionalnog identiteta. Oekivani znanstveni doprinos je i u novim spoznajama o unutarnjim migracijama u Hrvatskoj i dodatak iscrpnoj bibliografiji o podravskoj regiji. 1. Na osnovi iznesenoga, povjerenstvo zakljuuje da je Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu nadlean za problematiku predloene teme disertacije i to u okviru kompetentnoga znanstvenoga podruja: etnologija/kulturna antropologija. 2. Povjerenstvo uvidom u dokumentaciju i prouivi sinopsis utvruje da mr. sc. Svjetlana Lonari udovoljava svim uvjetima lanka 51. stavak 1. Zakona o visokim uilitima te da joj se moe odobriti izrada disertacije pod naslovom Podravci u Zagrebu. Etnoloko istraivanje regionalnoga identiteta, proces identifikacije i unutarnjih migracija. 3. Povjerenstvo smatra da se moe udovoljiti prijedlogu pristupnika da mentor izrade disertacije bude prof. dr.sc. Jadranka Grbi, znanstv. savjetnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb.

U Zagrebu, 5. listopada 2007.g.

Dr. sc. Vitomir Belaj Dr. sc. Milana erneli Dr. sc. Jadranka Grbi

40 Svjetlana Lonari Srednjaci 28 10 000 Zagreb Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

PODRAVCI U ZAGREBU
Etnoloko istraivanje regionalnoga identiteta, procesa identifikacije i unutarnjih migracija

Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: etnologija i antropologija Grana: etnologija

Uvod Radi stjecanja obrazovanja, zaposlenja ili iz nekoga drugog razloga Zagreb je, privremeno ili stalno, odredite brojnih doseljenika iz svih hrvatskih krajeva i ire. Kao takav, prostor je na kojem se odvijaju razliiti procesi identifikacije na individualnoj i kolektivnoj razini. Pojedinci uspostavljaju nove drutvene veze na razliitim osnovama (dobnim, profesionalnim, interesnim i dr.), identificiraju se s razliitim skupinama ljudi i kroz te procese identifikacije stvaraju nove kolektivne entitete. Jedna od osnova kolektivne identifikacije jest i ona prostorna, odnosno identifikacija na temelju kraja podrijetla, na znaaj koje za doseljenike u Zagreb moda najoitije ukazuje postojanje tzv. zaviajnih klubova.

Teorijska podloga i relevantne spoznaje Istraivanja identiteta u posljednjih su 50-ak godina jedna od sredinjih tema svjetske etnologije, antropologije i drugih srodnih znanosti. Prijelomni trenutak u istraivanju identiteta oznaio je tekst norvekoga antropologa Fredrika Bartha objavljen potkraj 1960-ih, koji je, zagovarajui pomak fokusa istraivanja sa sadraja kultura etnikih skupina na procese njihova nastanka i odravanja, utjecao na veinu suvremenih

41 pristupa identitetu. Etnicitet, ali i drugi kolektivni identiteti dinamine su, promjenjive kategorije relacijskoga karaktera. Oni se mijenjaju i prilagouju ovisno o drutvenoj stvarnosti, a ostvaruju se samo u odnosu na druge kolektivne identitete. Pripadnici odreene skupine (zajednice) razliitim procesima identifikacije utvruju svoju razliitost (granice) prema drugim zajednicama te istodobno potvruju svoje zajednitvo, pripadanje vlastitoj zajednici, odnosno svoj identitet. Hrvatska je etnologija u posljednjih petnaestak godina takoer ponudila niz radova koji tematiziraju fenomen identiteta, posebice etniciteta, odnosno nacionalnoga identiteta (Grbi, apo mega, Rihtman Augutin), a jedan se dio tih radova, i radova drugih srodnih disciplina, bavi upravo regionalnim identitetom (Banovac, Blagoni, Kalapo, krbi).

Praktina primjenjivost spoznaja Smatram da e se spoznaje o regiji i regionalnome identitetu openito, odnosno o specifino podravskome identitetu, do kojih e se ovim istraivanjem nastojati doi, moi primijeniti u oblikovanju kulturne politike, na regionalnoj i nacionalnoj razini (tematske smjernice u kontekstu organiziranja razliitih kulturnih priredbi, izlobi, poticanje obnove i nove primjene tradicijskih vjetina i sl.). S time u vezi je npr. i oblikovanje turistikih sadraja i promocije Podravine kao jedne od hrvatskih regija s prepoznatljivim identitetom.

Ue podruje rada U razliitim okolnostima pojedinci na razliite naine upotrebljavaju i izraavaju svoje mnogobrojne identitete. Koji e od svojih identiteta istaknuti jae, a koji manje, ovisit e o tome prema kome se odreuju (npr. ljudima iste ili razliite vjerske pripadnosti). Regionalni identitet jedan je od kolektivnih identiteta koji se u osnovi temelji na prostorno-geografskoj identifikaciji. Jedna je od osnovnih pretpostavki ovoga rada da e doseljenici u Zagreb vie isticati svoju pripadnost nekom irem podruju (regiji) od lokalne pripadnosti, jer e im ona pruiti veu mogunost identifikacije, odnosno identifikacije s veim brojem ljudi, i pripadanja iroj zajednici. Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinos Namjera je ovoga rada istraiti procese identifikacije doseljenika iz Podravine (Podravaca) u Zagrebu i naine manifestiranja njihova (regionalnoga) identiteta; izmeu ostaloga i moebitne formalne oblike organiziranja na regionalnoj osnovi, tzv. zaviajne

42 klubove. Na temelju empirijskoga i teorijskoga istraivanja pokuat e se odgovoriti na pitanja o regionalnom identitetu kao o jednom od moguih kolektivnih identiteta, njegovim obiljejima i specifinostima, njegovu znaenju za ljude koji ive izvan matine regije te o odnosu regionalnoga, nacionalnoga i lokalnoga identiteta. Takoer e se pokuati dobiti uvid u ivot Podravaca u Zagrebu, s naglaskom na njihove kontakte s krajem podrijetla (uestalost, prigode), odnosno na stvaranje drutvenih mrea u Zagrebu (mjestu ivljenja) i u mjestu/kraju podrijetla. Oekuje se da e ovaj rad pruiti nov prinos istraivanjima (regionalnoga) identiteta, etniciteta i unutarnjih migracija te da e predstavljati dodatak iscrpnoj bibliografiji o Podravini i Podravcima.

Metodoloki postupci Metodologija istraivanja u obzir e uzeti saznanja ve spomenutih etnolokih studija srodne problematike. S obzirom na sloenost tematike pristup e se odlikovati metodolokom raznovrsnou. Empirijsko e se istraivanje najveim dijelom temeljiti na metodi kvalitativnoga intervjua, a planirana je i uporaba materijala iz tiskanih medija. U istraivanju e se koristiti relevantna domaa i strana literatura.

Struktura rada U uvodnom e dijelu rada biti izloeni ciljevi istraivanja te razraene metodoloke postavke. Zatim e slijediti krai pregled politike, drutvene i kulturne povijesti Podravine. Nadalje, dat e se pregled relevantne literature, poglavito ve spomenutih domaih etnoloko-antropolokih i srodnih studija koje se bave fenomenom (regionalnoga) identiteta i procesa identifikacije. U glavnom e dijelu rada, u skladu sa zadanim ciljevima istraivanja, biti predstavljen materijal prikupljen terenskim istraivanjem koji e se analizirati i interpretirati u kontekstu relevantnih teorijskih koncepata. Taj e dio sadravati poglavlja u kojima e se razmatrati pojam regije, zatim pojam identiteta, individualnoga i kolektivnoga, nacionalnoga/etnikoga, regionalnoga i lokalnoga, meuodnos regije i identiteta, procesi identifikacije, fenomen (unutarnjih) migracija i koncept translokalnosti. U zavrnom e se dijelu jo jednom izloiti polazne postavke i dobiveni rezultati na temelju ega e se donijeti konani zakljuci o provedenom istraivanju.

43

U Zagrebu, 28. oujka 2007.

Mentor:

Kandidat:

dr. sc. Jadranka Grbi znanstvena savjetnica

mr. sc. Svjetlana Lonari

44 FILOZOFSKI FAKULTET, SVEUILITA U ZAGREBU ODSJEK ZA POVIJEST Dr. sc. Nataa tefanec, docent Dr. sc. Drago Roksandi, redovni profesor Dr. sc. Zrinka Blaevi, docent Predmet: stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija FAKULTETSKOM VIJEU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, na sjednici odranoj 16. srpnja 2007. godine, imenovalo nas je u struno povjerenstvo koje treba ispitati ispunjavali li mr. sc. Stanko Jambrek uvjete, propisane l. 51. st. 1. Zakona o visokim uilitima, za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i moe li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Reformacija u hrvatskim povijesnim zemljama u europskom kontekstu, pod vodstvom mentorice dr. sc. Natae tefanec, docentice. Prouivi priloenu dokumentaciju, struno povjerenstvo podnosi SKUPNO IZVJEE Mr. sc. Stanko Jambrek ispunjava uvjete lanka 51. stavka 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija. S. Jambrek ima akademski stupanj magistra znanosti iz podruja humanistikih znanosti - polje teologija, steen 27. svibnja 1997. godine na Poslijediplomskom znanstvenom studiju crkvene povijesti na Evaneoskom teolokom fakultetu u Osijeku pod mentorstvom dr. sc. Zlate ivakovi-Kere. Kao autor je objavio est knjiga, dvanaest znanstvenih i strunih lanaka te desetine popularno-znanstvenih i ostalih lanaka. Jedan lanak objavio je u amerikom asopisu Religion in Eastern Europe koji se indeksira u ATLA Religion Database, a jedan u slovenskom asopisu Acta Histrie, koji se indeksira u International Bibliography of the Social Sciences i IBZ - Internationale Bibliographie der Zeitschriftenliteratur, dakle u asopisima s meunarodno priznatom recenzijom. Osim toga, kandidat ispunjava i alternativni uvjet jer je kao istraiva godinu dana sudjelovao u radu na projektu "The Problems of Proselytism in Eastern Europe" na Law and Religion Program of Emory University, Atlanta, Georgia, SAD. Stanko Jambrek iza sebe ima bogatu znanstvenoistraivaku i nastavnu djelatnost iz predloene teme disertacije te je kvalificiran pristupiti ovako sintetiki postavljenoj i istraivaki zahtjevnoj temi istraivanja. Od 1997. godine zaposlen je kao predstojnik i predava na Bogoslovnom institutu u Zagrebu. Osim toga predava je na Institutu za biblijske studije u Zagrebu te na Teolokoj biblijskoj akademiji u Krapini. Utemeljitelj je i urednik znanstvenog asopisa Kairos s meunarodnim recenzijama (2006.), koji izlazi na hrvatskom i engleskom jeziku. Za knjigu "Hrvatski protestantski pokret u XVI. i XVII. stoljeu", godine 2000. dobio je srebrnu povelju Matice Hrvatske.

45 Predloena tema disertacije podruje je koje jo uvijek nije cjelovito istraeno, posebno iz perspektive recepcije protestantizma u razliitim drutvenim slojevima u hrvatskim povijesnim zemaljama u ranom novom vijeku. Osim toga, kandidat je kvalificiran smjestiti protestantizam u hrvatskim povijesnim zemljama u iri regionalni i europski kontekst te analizirati teoloke aspekte problematike, to je dosad krajnje nodovoljno istraivano i kontekstualizirano. Doktorski rad Reformacija u hrvatskim povijesnim zemljama u europskom kontekstu e ponuditi sintezu veoma vanog fenomena hrvatske ranonovovjekovne povijesti i povijesti ire regije te pridonijeti sveobuhvatnijem razumijevanju te pojave iz perspektive historijske antropologije i religijske antropologije. Tema istraivanja koju je predloio S. Jambrek, kao i oekivani prinos, su znanstveno relevantni i opravdani jer u hrvatskoj historiografiji nema cjelovitog rada o predloenoj temi, a Filozofski fakultet ovlaten je za provoenje postupka stjecanja doktorata znanosti iz znanstvenoga polja povijesti kojemu tema i pripada. Povjerenstvo predlae za mentoricu dr. sc. Natau tefanec, docenticu, kao odgovarajueg strunjaka koji se bavi povijeu hrvatskih zemalja u ranome novom vijeku te istrauje razdoblje, a dijelom i tematiku predloenu sinopsisom doktorske disertacije. Na temelju navedenog smatramo da mr. sc. Stanko Jambrek ispunjava uvjete propisane l. 51. st. 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija, te predlaemo Vijeu da prihvati temu disertacije pod naslovom: Reformacija u hrvatskim povijesnim zemljama u europskom kontekstu , kao i mentorstvo dr. sc. Natae tefanec, docentice. Zagreb, 26. listopada 2007. Struno povjerenstvo:
___________________________________________

Dr. sc. Nataa tefanec, docent

___________________________________________

Dr. sc. Drago Roksandi, redovni profesor

___________________________________________

Dr. sc. Zrinka Blaevi, docent

46 Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb SINOPSIS DOKTORSKOG RADA Stanko Jambrek Ante Mike Tripala 6 10000 Zagreb

Reformacija u hrvatskim povijesnim zemljama u europskom kontekstu

Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: povijest Grana: nacionalna povijest Teorijska podloga Disertacija e ponuditi sintezu razvoja, tijeka i jenjavanja reformacije u hrvatskim povijesnim zemljama u razdoblju od 1510-ih do 1630-ih godina. Reformacija esnaestog stoljea promijenila je religijsku, kulturnu, politiku i gospodarstvenu sliku Europe, a reformna gibanja zahvatila su hrvatske povijesne zemlje ve u 1520-ima te se nejednakim intenzitetom oitovala sve do 1630-ih, zahvaajui hrvatsku politiku elitu, rimokatoliko sveenstvo, intelektualce i, posebice, puk. Djelomice je bila sredstvo za postignue razliitih politikih, kulturnih i gospodarstvenih ciljeva, djelomice sredstvo za duhovnu obnovu postojeih upa te djelomice temelj za uspostavljanje novih protestantskih crkvenih. Sami reformatori s hrvatskog povijesnog prostora tijekom reformacije objavili su vie od 250 djela na hrvatskom, latinskom, njemakom, madarskom, engleskom, slovenskom i talijanskom jeziku te se aktivno ukljuili u europsku reformaciju. Zbog opisane sloenosti problematike, kao teorijska podloga koristit e se modeli nove drutvene i kulturne povijest (P. Burke, L. Hunt), odnosno nove vjerske povijesti (J. Delumeau). Kao osnovni model koritit e se pristup R. Scribnera, vrlo uspjeno primijenjen na sluaju njemake reformacije. Povijest reformacije analizirat e se iz perspektive razliitih recepcijskih slojeva, a ne iz perspektive razliitih dijelova hrvatskog povijesnog prostora ili njegovih politikih cjelina, kao to je do sada uglavnom bio sluaj. U fokusu istraivanja bit e antropoloka tematika, odnosno modaliteti recepcije i prakticiranja reformnih ideja u razliitih drutvenih slojeva u hrvatskom povijesnom prostoru, od pukog do elitnog protestantizma. Razvoj, tijek, jenjavanje i utjecaj reformacije u hrvatskim povijesnim zemljama nedovoljno su istraeni. Od XVII. do XX. st. objavljena su samo tri rada. Sredinom XVIII. st. dubrovaki dominikanac S. Crijevi napisao je monografiju o Matiji Vlaiu Iliriku. Vane dijelove protestantske korespodencije izmeu hrvatskih, slovenskih i njemakih protestanata te odabranu izvornu grau objavili su I. Kostreni i R. Lopai. Poetkom XX. st. F. Buar je istraivao hrvatsku protestantsku knjievnost i povijest, objavivi nekoliko knjiga od 1910. do 1938., koje predstavljaju vrijedan doprinos, no zahtijevaju kritiki osvrt. Istraivalo se pojedine osobe, ponajvie Matiju Vlaia (S.

47 Crijevi, M. Mirkovi, I. Kordi), djelovanje inkvizicije (L. orali, N. Crnkovi), hrvatsku protestantsku knjievnost (F. Buar, A. Jembrih, Z. Bartoli, J. Bratuli) te protestantski pokret u pojedinim dijelovima hrvatskog povijesnog prostora (S. Jambrek, L. orali, J. Mili, A. Miculian). Ue podruje rada Disertacija e se temeljiti na istraivanju nove arhivske grae i kritikoj analizi literature. Bit e podijeljena u est cjelina, ukljuujui uvod i zakljuak. Uvod e sadravati glavne ciljeve istraivanja, metodoloka i teorijska polazita te pregled najvanijih izvora i literature. Uz opi drutveni, politiki, duhovni i gospodarstveni kontekst reformacije u Europi osigurat e se i pregled razvoja i karakteristika etiriju tradicija reformacije u kojima su sudjelovali i reformatori porijeklom iz hrvatskog povijesnog prostora. U prvom poglavlju razmatrat e se recepcija reformnih ideja meu politikom elitom: aktivnim biskupima i sveenstvu Katolike crkve te najutjecajnijim magnatima u Hrvatsko-slavonskom Kraljevstvu (Zrinski, Erddy, Tahy, Batthyny, Mlakovaki, Ungnad, Frankopan, Barbo, Jankovi i drugi). lanovi ovih uglednih plemikih obitelji su slojevito i nejednako recipirali i prakticirali protestantsko uenje. Neke od ovih obitelji bile su vani akteri politikog ivota Ugarskog Kraljevstva te e se u ovom poglavlju spomenuta problematika razmotriti i iz aspekta maarske crkvene i kulturne povijesti. U drugom poglavlju razmatrat e se pojava, razvoj i institucionalizacija pukoga protestantizma, od preuzimanja i irenja reformnih ideja u postojeim katolikim upama do uspostave protestantskih crkvenih opina. Istrait e se naini posredovanja protestantskoga uenja gradskom i seoskom stanovnitvu, promidbene strategije, pouavanje i odgoj obitelji, vrste i naini bogosluja i bogotovlja te recepcija Novoga zavjeta, katekizama, postilla i pounih protestantskih knjiga. Tree poglavlje e se usredotoiti na reformski pokret meu intelektualnom elitom u hrvatskim povijesnim zemljama. Prvo e se istraiti sudjelovanje hrvatskih humanista protestantske provenijencije Matije Vlaia Ilirika, Markantuna de Dominisa i Andrije Dudia u europskoj reformaciji. Matija Vlai, povjesniar, teolog, filozof i filolog odredio je povijesni tijek luteranske tradicije reformacije. Markantun de Dominis dao je svoj peat katolikoj i anglikanskoj, a Andrija Dudi katolikoj, reformiranoj i radikalnoj tradiciji reformacije. Drugo, rasvijetlit e se uloga i utjecaj hrvatskoga protestantskog Biblijskog zavoda u Urachu kraj Tbingena u kojemu je djelovala najstarija hrvatska tiskara izvan domovine i u kojemu je objavljen prvi tiskani prijevod Novoga zavjeta na hrvatskom jeziku. U etvrtom poglavlju raspravljat e se o protureformaciji kao nizu aktivnosti Katolike crkve na sprjeavanju irenja reformacije i katolikoj obnovi kao duhovnom i intelektualnom pokretu kojemu je bio cilj obnova Katolike crkve na temelju odluka Tridentskog koncila. U zakljunom dijelu disertacije nastojat e se na temelju rezultata dobivenih analizom izvora i sekundarne literature sintetiki obuhvatiti razmatrana problematika tijek i jenjavanje reformacije u hrvatskim zemljama, doprinos reformacije u hrvatskoj

48 kulturnoj povijesti te uloga i status hrvatskih humanista u europskoj reformaciji, opoj povijesti, povijesti Crkve, teologiji, filozofiji, hermeneutici i filologiji. Ciljevi/problemi istraivanja Cilj disertacije je kritiki analizirati dosad objavljene izvore i literaturu te istraiti dosad nekoriteno arhivsko gradivo. Cilj je takoer napraviti kritiku sintezu povijesti reformacije na hrvatskom povijesnom prostoru, koristei recentne teorijskometodoloke predloke. Metodoloki postupci Ova disertacija ponudit e nov pristup problematici koristei modele kulturne i drutvene povijesti, prvenstveno one razvijane pri istraivanju reformacije u europskoj historiografiji. Koristit e se metoda tekstoloke analize dostupne izvorne grae. Gdje god to graa bude doputala, osim kvalitativnih metoda koristit e se i kvantitative metode, a pri kontekstualizaciji reformacije na hrvatskom provijesnom prostoru u europski kontekst koristit e se i komparativna metoda. Oekivani znanstveni i praktini doprinos Sinteza spoznaja o reformaciji u Hrvata posluit e prvenstveno istraivaima, predavaima i studentima ope povijesti, povijesti Crkve, knjievnosti, teologije, filozofije, filozofske i biblijske hermeneutike, sociologije religije i filologije, a doprinjet e i poznavanju vanog aspekta hrvatske esnaestostoljetne povijesti. U Zagrebu, 20. lipnja 2007.

Potpis mentora _________________________ Doc. dr. sc. Nataa tefanec

Potpis kandidata ______________________ mr. sc. Stanko Jambrek

49 FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU ODSJEK ZA POVIJEST Dr. sc. Drago Roksandi, redovni profesor Dr. sc. Nenad Moaanin, redovni profesor Dr. sc. Nataa tefanec, docent

Predmet: Dubravka Boi Bogovi - stjecanje doktorata znanosti na Poslijediplomskom studiju hrvatske povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

FAKULTETSKOM VIJEU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU

Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, na sjednici odranoj 16. srpnja 2007. godine, imenovalo nas je u struno povjerenstvo koje treba ispitati ispunjava li li Dubravka Boi Bogovi uvjete propisane planom i programom Poslijediplomskog studija hrvatske povijesti za pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije i moe li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Bosanska ili akovaka i Srijemska biskupija od Bekoga rata do Poarevakog mira (1683.-1718.) , pod vodstvom mentora dr. sc. Drage Roksandia, redovnog profesora. Prouivi priloenu dokumentaciju, struno povjerenstvo podnosi SKUPNO IZVJEE Dubravka Boi Bogovi ispunjava uvjete propisane planom i programom Poslijediplomskog studija hrvatske povijesti za pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije. D. Boi Bogovi je upisala Poslijediplomski znanstveni studij hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001/2002. akademske godine, s uom specijalizacijom za povijest ranoga novog vijeka. U akademskoj godini 2004/2005. odobren joj je nastavak Poslijediplomskoga znanstvenog studija hrvatske povijesti upisom u V. semestar. Ispunila je sve obveze iz programa Poslijediplomskoga znanstvenog studija hrvatske povijesti, t.j., poloila je sve propisane ispite, napisala sve propisane radove, ukljuujui jedan rad od 60.000 i drugi od 120.000 znakova. Ovaj vei rad je branila pred trolanim povjerenstvom (prof. dr. sc. Drago Roksandi, prof. dr. sc. Nenad Moaanin, doc. dr. sc. Nataa tefanec). Pred istim povjerenstvom je poloila tri propisana ispita te prikupila ukupno 46 bodova. S izuzetkom dvije vrlo dobre ocjene, sve ostale su joj izvrsne.

50 D. Boi Bogovi je studirala povijest na Filozofskom fakultetu u Zadru, diplomiravi 1998. godine, s prosjenom ocjenom 4,29. Godine 2001. primljena je kao znanstvena novakinja na Katedru za povijest Pedagokog fakulteta u Osijeku (danas Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta), gdje i danas radi. Objavila je sljedee radove: Drutvene i gospodarske prilike u Osijeku i okolici na temelju popisa kotara Osijek iz 1786. godine. Zlatna dolina, 8, Poega, 2002., str. 138198; Naselja i stanovnitvo Daranskog vlastelinstva na temelju popisa kotara Branjin Vrh iz 1785. godine. Povijesni zbornik, 1-2, Osijek, 2007., 83-93; Kanonske vizitacije Peuke biskupije kao izvor za poznavanje povijesti kolstva u junoj Baranji u prvoj polovici 18. stoljea. Glasnik Arhiva Slavonije, 9, Osijek, 2007; Vjerski ivot katolika u junoj Baranji u 18. stoljeu. Scrinia Slavonica, Slavonski Brod (rad je recenziran i u pripremi za tisak). Budui da je povjerenstvo u istom sastavu italo i ocjenjivalo njezin rad od 120.000 znakova, mogue je konstatirati da D. Boi Bogovi profesionalno vlada umijeem formuliranja istraivakog pitanja, pristupa temi, izabranim metodama istraivanja, pisanja znanstvenog rada te da umije kritiki vrednovati i interpretirati izvorno gradivo i raspoloivu literaturu. Priloena tema disertacije sustavno je dogovarana s izabranim mentorom. Rije je o temi ija se novina u hrvatskoj historiografiji sastoji i u pristupu (nova vjerska povijest u tradiciji Jeana Delumeaua) i u izboru teme. Bosanska ili akovaka i Srijemska biskupija je inae istraivaki jedna od najzahtjevnijih biskupija u povijesti hrvatskog rimokatolianstva, napose u prijelaznom razdoblju od uzmaka Osmanlija iz Panonske nizine te prodora Habsburke Monarhije u smjeru europskog Jugoistoka koncem 17. i poetkom 18. stoljea. Odluivi se za pristup koji omoguuje istraivanja i iz makro- i iz mikro-historijskih perspektiva, D. Boi Bogovi se istovremeno opredijelila za istraivanje fenomena trajanja i promjena u religijskoj kulturi vjernika i institucija ove biskupije. Pohvalan je napor koji je uloila da bi prikupila mnogobrojnu rasutu literaturu i objavljene izvore na vie jezika i razliitih provenijencija te istraila dostupno arhivsko gradivo u akovu, Osijeku i Zagrebu. Doktorski rad Bosanska ili akovaka i Srijemska biskupija od Bekoga rata do Poarevakog mira (1683.-1718.) e omoguiti potpuniji i kreativniji uvid u procese rimokatolike obnove u podrujima koja su se nakon stoljea i pol osmanske vlasti iznova nala u stalekom hrvatsko-slavonskom i ugarskom podanitvu, ali i u podanitvu bekih Dvorske komore i Dvorskoga ratnog vijea, to je, s jedne strane, uslonjavalo rimokatoliku obnovu, ali, s druge strane, poveavalo njezinu vanost i znaenje u procesima njihove civilizacijske i kulturne reeuropeizacije. Vrijednost je njezina pristupa i u novini historijskoantropolokog pristupa koji e omoguiti mikrohistorijske uvide u religijsku kulturu vjernika u ovom dobu velikih promjena. Povjerenstvo predlae za mentora dr. sc. Dragu Roksandia, red. profesora povijesti ranoga novog vijeka kao odgovarajueg strunjaka koji se bavi povijeu hrvatskih zemalja u ovo doba te istrauje razdoblje, a dijelom i tematiku predloenu sinopsisom doktorske disertacije. Na temelju navedenog smatramo da Dubravka Boi Bogovi ispunjava uvjete propisane planom i programom Poslijediplomskog studija hrvatske povijesti za pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije te predlaemo Vijeu da prihvati temu disertacije pod naslovom Bosanska ili akovaka i Srijemska biskupija od Bekoga

51 rata do Poarevakog mira (1683.-1718.), kao i mentorstvo dr. sc. Drage Roksandia, red. profesora. Zagreb, 30. listopada 2007. Struno povjerenstvo: __________________________________ Dr. sc. Drago Roksandi, redovni profesor __________________________________ Dr. sc. Nenad Moaanin, redovni profesor
________________________________________

Dr. sc. Nataa tefanec, docent

52 Dubravka Boi Bogovi Vij. I. esmikog 13 31000 Osijek Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA Bosanska ili akovaka i Srijemska biskupija od Bekoga rata do Poarevakog mira (1683.-1718.) Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: povijest Grana: nacionalna povijest

Teorijska podloga Temeljno teorijsko polazite rada ine teorijske postavke "nove vjerske povijesti" koja religiji pristupa kao cjelovitom povijesnom i drutvenom fenomenu. Za rad su takoer vani teorijski koncepti kulturne historije, historijske antropologije, historijske konfesionalne demografije i sociologije religije. Odmak "nove vjerske povijesti" od tradicionalne crkvene povijesti Katolike crkve (koja je prvenstveno bila okrenuta faktografiji i prouavanju povijesne uloge Crkve kao institucije, ograniavajui se uglavnom na njezin hijerarhijski vrh) sadran je u njezinom zanimanju za najraznovrsnije vidove vjerskoga ivota. Premda europska historiografija obiluje istraivanjima koja su teorijski i metodski utemeljena u postavkama "nove vjerske povijesti", rad Jeana Delumeaua Katolicizam izmeu Lutera i Voltera (Novi Sad, 1993.) moe se smatrati jednim od temeljnih radova "nove vjerske povijesti", u kojem se sustavno razmatraju teorijske postavke, metode i ciljevi novog pristupa povijesti ranonovovjekovnog katolicizma. Za teorijsko utemeljenje ovoga doktorskog rada vani su i koncepti procesa vjerskog discipliniranja, konfesionalizacije te katolike obnove u ranom novom vijeku. Od autora koji su se sustavno bavili ovim pitanjima mogu se izdvojiti Heinz Schilling, R. Po-Chia Hsia i John W. O'Malley. U hrvatskoj historiografiji, za povijest Bosanske ili akovake i Srijemske biskupije u razdoblju od Bekoga rata do Poarevakog mira (1683.-1718.), prevladavaju radovi uglavnom usredotoeni na pitanja crkveno-teritorijalne jurisdikcije, odnosa bosanskih biskupa i franjevaca (osobito po pitanju borbe za upe u Slavoniji) te uope djelatnosti franjevaca, kao i na povijest pojedinih biskupa (Franjo Emanuel Hoko, Josip Buturac, Matija Pavi, Andrija uljak, Ante Sekuli i dr.). Osnovni razlozi i motivi za predloeno istraivanje nalaze se u elji i mogunosti da se na relativno malom prostoru Bosanske ili akovake i Srijemske biskupije analiziraju posljedice koje je smjena imperijalnih struktura, do koje je dolo tijekom Bekoga rata, imala za Katoliku crkvu i ivot njezinih vjernika, budui da su obje biskupije bile zahvaene zbivanjima i procesima koji su vodili znatnim promjenama okolnosti u kojima je egzistiralo katolianstvo.

53 Ue podruje rada Istraivanje e biti orijentirano na podruje Bosanske ili akovake biskupije u Slavoniji te na podruje Srijemske biskupije, ali e, u mjeri u kojoj se pokae neophodnim, obuhvatiti i dio Bosne pod formalnom jurisdikcijom akovakog biskupa kao i dijelove Podunavlja koji su pripadali drugim biskupijama. Vremenski e biti ogranieno na razdoblje od Bekoga rata do Poarevakog mira (1683.-1718.) uz podjelu na nekoliko manjih cjelina koje e slijediti razdoblja smjenjivanja ratnih prilika i stabilizacije stanja. Tematski e biti usmjereno na proces reorganizacije institucija Katolike crkve, obiljeja i organizaciju vjerskoga ivota uz praenje kontinuiteta i lomova, te stvaranje vjerske slike "odozdo". Ciljevi/problemi istraivanja Cilj je predloenog istraivanja, znanstvenom metodologijom, na temelju istraenog objavljenog i neobjavljenog arhivskog gradiva te uz koritenje dosadanjih historiografskih spoznaja, analizirati organizaciju i obiljeja vjerskoga ivota na svim razinama, od biskupijskog hijerarhijskog vrha do religijske svakodnevice vjernika. Pozornost e se osobito nastojati usmjeriti na oblike pastoralne djelatnosti, vjersku praksu i udio Crkve i religije u oblikovanju kulturnih obrazaca i mentaliteta pojedinih skupina. Metodoloki postupci Rad e se temeljiti na tekstolokoj analizi dostupne izvorne grae, a budui da e se nastojati prikazati razliiti vidovi vjerskog ivota u prolosti, koristit e se interdisciplinarni pristup uz primjenu komparativnohistorijske metode. Metode historijske demografije bit e koritene za utvrivanje vjerske strukture stanovnitva, dok e se metodama ekonomske historije koristiti prilikom utvrivanja materijalnih uvjeta u kojima je djelovala Katolika crkva, pri emu e se, gdje god to izvorna graa bude doputala, uz kvalitativne koristiti i kvantitativne metode. Dio istraivanja vjerskog mentaliteta bit e pisan kao case-study kako bi se kroz pojedine sluajeve opisale karakteristike religijske pripadnosti. Oekivani znanstveni i praktini doprinos Rezultati istraivanja namijenjeni su znanstvenoj i iroj javnosti kako bi se potaknula rasprava koja bi vodila dubljem razumijevanju uloge koju su Katolika crkva i religija imale u organizaciji politikog, drutvenog i vjerskog, ali i svakodnevnog ivota stanovnitva na podruju Istone Hrvatske i Podunavlja u razdoblju neposredno nakon prestanka osmanske vlasti, te se time otvorile mogunosti za vrednovanje povijesne batine izvan stereotipnih i/ili mitolokih obrazaca konfesionalnog i narodnosnog identiteta. Zagreb, 20. lipnja 2007. Potpis mentora prof. dr. sc. Drago Roksandi Potpis voditelja studija Potpis kandidata

doc. dr. sc. Nataa tefanec Dubravka Boi Bogovi

54

Imenovani u struno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li Lucija Rubini sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog i doktorskog studija knjievnosti i moe li joj se odobriti tema za izradu disertacije pod naslovom Obiljeja interkulturalne poetike u pripovjedakoj knjievnosti Jaimea Saenza, pod vodstvom mentora red. prof. u miru dr.sc. Milivoja Solara i komentora red.prof. dr.sc. Nenada Ivia, podnosimo sljedei IZVJETAJ Lucija Rubini roena je 14. svibnja 1967. u Vrisniku, na otoku Hvaru, a gimnaziju je zavrila u Splitu 1985. Od 1985. do 1988. studirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu jugoslavensku knjievnost, no taj je studij prekinula. Kasnije je studirala u Boliviji, na dravnom sveuilitu Sveti Andrija u La Pazu, zavrila 1999. etverogodinji studij i stekla naslov magistra panjolske knjievnosti, to joj je temeljem Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija priznato kao zavren Filozofski fakultet. Upisala je 2004. Poslijediplomski studij knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s kojega je, nakon poloenih ispita prve dvije godine i prihvaenog kvalifikacijskog rada Globalizacija kao kulturalni paradoks postmoderne, prela na doktorski studij, smjera kulturalni studiji. U Boliviji je radila kao profesorica na srednjim kolama, drala je krae teajeve na sveuilitu Sveti Andrija, na istom je sveuilitu zavrila i dva kraa poslijediplomska teaja, a radila je i u istraivakim projektima o srednjokolskoj nastavi. Objavila je u Boliviji i etiri referata i desetak strunih osvrta i reportaa. Na poslijediplomskom i doktorskom studiju poloila je sve ispite s ukupnim prosjekom ocjena 4,6, a na samom doktorskom studiju 4,9. Izradila je i dva referata koji su izvrsno ocijenjeni. Temu je dogovarala najprije s profesorom Solarom, a kasnije i s profesorom Iviem, koji je prihvatio i ulogu komentora jer poblie poznaje i prati problematiku koju njezina disertacija namjerava obraditi. Takoer se konzultirala s profesorom Dudom kao voditeljem smjera kulturalni studiji. Uspjeno je suraivala s mentorom i komentorom u izradi svojih referata i radu na disertaciji koja zahvaa i interdisciplinarnu problematiku.

55 Drimo da je tema disertacije dobro izabrana jer se kandidatkinja u njenoj izradi eli oslanjati na radove filozofa Raula Forneta-Betancourta i Raimunda Panicara o interkulturalnom dijalogu, koji su izazvali i ire meunarodno zanimanje. A opus pak Jaimea Saenza proet je problematikom odnosa meu razliitim kulturama, pa se njegova analiza moe provesti u obzoru vie radova o suvremenim poststrukturalistikim knjievnim teorijama. U sinopsisu dobro je objanjeno kako relativno suenje opsene teme tako i njezine dodirne toke s tematikom koja danas zaokuplja osobito kulturalne studije. Drimo vanim i to kandidatkinja naglaava kako oekuje da bi njezine analize mogle biti i doprinos usporeivanju odreenih kulturnih i sociopovijesnih fenomena izmeu zemalja koje unato udaljenosti imaju i ba na tom polju odreenih slinosti. Zbog svega toga utvrujemo da Lucija Rubini ispunjava sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog i doktorskog studija knjievnosti i da joj se moe odobriti teza za izradu disertacije pod naslovom Obiljeja interkulturalne poetike u pripovjedakoj knjievnosti Jaimea Saenza. U Zagrebu, 17. listopada 2007. 1. dr.sc. Milivoj Solar, prof. emeritus 2. dr.sc. Nenad Ivi, red. prof. 3. dr.sc. Mirjana Poli-Bobi, red.prof.

56 Lucija Rubini Baburiina 16/IX Zagrebu 10020 Zagreb Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Ivana Luia 3 10000 Zagreb SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

Obiljeja interkulturalne poetike u pripovjedakoj knjievnosti Jaimea Saenza

Znanstveno podruje: Humanistike znanosti Polje: Knjievnost Grana: Kulturalni studiji

1. Teorijska podloga Da bismo opisali interkulturalne aspekte u suvremenoj umjetnikoj prozi bolivijskoga pisca Jaimea Saenza, oslonit emo se na postulate kubanskoga filozofa Raula Forneta-Betancourta (Interkulturalna preobrazba. Teorijske i praktine vjeebe interkulturalne filozofije iz Latinske Amerike u kontekstu globalizacije, 2001), kao i na filozofske principe Raimunda Panikkara (O interkulturalnome dijalogu, 1990). Kako Saenzov narativni opus naglauje problematizaciju (po)etinosti lapaanske periferne stvarnosti, ova disertacija e na diskursivnome i jezino-tekstualnome planu svoje teorijsko uporite potraiti u M. Foucaultu (Predavanja, 1990, Znanje i mo, 1994, Rijei i stvari. Arheologija humanistikih znanosti, 2002, O jeziku i knjievnosti, 2004) i R. Barthesu (Inauguralna lekcija, 1977, Sade, Fourier, Loyola, 1997, Svijetla komora. Biljeka o fotografiji, 2003, Uitak u tekstu koji slijedi Varijacije o pismu, 2004), kao i u Levinasovoj filozofskoj kategoriji alteriteta (Totalitet i beskonano, 1976). Za analizu ishoda poetsko-estetske konfliktivnosti uslijed procesa kulturalne hibridacije kod Saenza, pozvat emo se na M. Bahtina ( Stvaralatvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse, 1978). 2. Ue podruje rada Utvrivanje paradigmatskih elemenata interkulturalne poetike u knjievnoj analizi kratkih pria Lapaanske slike. Mjesta i lica grada (1979) i romana Felipe Delgado (1980), na kojima se temelji sloena kulturalno-diskursivna heterogenost socionacionalnoga imaginarija saenzijanskoga grada i njegove poetike otpora, strukturira novi jezik paradoksa intervencijom glasova iz razliitih drutvenih slojeva i (re)centrira se na njegovoj periferiji, uspostavljajui se djelomice kao groteska (interkulturalni oblik andsko-urbane estetike moderniteta u Saenzovom poetskom imaginariju grada).

57

3. Ciljevi istraivanja Cilj istraivanja je nova interpretacija Saenzova pripovjedakog opusa koja bi, stavljajui analitiki naglasak na osobitost elemenata njegove interkulturalne poetike, ispunila dvostruku namjeru. S jedne strane pretendiramo pribliiti i objasniti tenzijskodijaloke osobine pieve poetike na njenoj lokalnoj, sociohistorijskoj i kulturalnoj razini koja u kontekstu latinoamerikoga knjievnoga korpusa ipak zadrava svoju filoloku specifinost i neovisnost. S druge, pak, strane elimo istaknuti da suvremenost i aktualnost Saenzovih tematika i problematika svojom originalnou i univerzalnou njegovu poetiku uzdiu do razmjera svjetske knjievnosti. 4. Metodoloki postupci Saenzove tekstove osvijetlit emo komparativnom analizom pomou interdisciplinarnih teorijskih instrumenata suvremene postkolonijalne kritike francuskih poststrukturalista, te kontekstualne i komparativne filozofije interkulturalnosti. 5. Oekivani znanstveni i/ili praktini doprinos Oekivani znanstveni i/ili praktini doprinos se sastoji u mogunosti pribliavanja ove studije bolivijske interkulturalne poetike hrvatskoj knjievnoj znanstvenoj javnosti, ija bi se teorijsko-instrumentalna logika u iremu komparativnome smislu mogla aplicirati na analizu ne samo knjievno-umjetnikih ve kulturalnih i sociohistorijskih fenomena Hrvatske kao zemlje sa plurikulturalnim i multietnikim tendencijama. U Zagrebu, 30. svibnja 2007. Potpis mentora studija Prof. dr. sc. Milivoj Solar Potpis komentora Potpis voditelja ili zamjenika Prof. dr. sc. Nenad Ivi Potpis kandidatkinje Lucija Rubini Prof. dr. sc. Boris Senker

58

Imenovani na sjednici Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 16. srpnja 2007. u Struno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li mr.sc. Nina Alihodi sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog i doktorskog studija knjievnosti i moe li joj se odobriti tema za izradu disertacije pod naslovom Romaneskno propitivanje identiteta u postkolonijalnoj knjievnoj teoriji, pod vodstvom mentora prof. dr.sc. Tvrtka Kulenovia, podnosimo sljedei IZVJETAJ Mr.sc. Nina Alihodi roena je 20. sijenja 1972. u Sarajevu, gdje je zavrila gimnaziju i 1990. upisala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo. Zbog rata studij je nastavila 1993. na Odsjeku za komparativnu knjievnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a diplomirala je 1995. u Sarajevu. Diploma joj je nostrificirana na Sveuilitu u Zagrebu 1996., pa je iste godine upisala Poslijediplomski studij knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Taj je studij zavrila s prosjenom ocjenom 4, 9 i obranom magistarskog rada Teorija metafikcije u postmodernistikoj prozi Julijana Barnesa. Jednogodinji doktorski studij upisala je i polazila 2003/2004. Radila je kao asistent za nastavnu oblast Ope knjievnosti na Odsjeku za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu od 1997., a u sijenju 2002. promovirana je u status vieg asistenta. U tom zvanju vodi seminare iz ope povijesti knjievnosti, osobito knjievnosti 20. stoljea te povijesti poetike i poetike postmodernizma. Tijekom 1995. i 1996. bila je stalni suradnik u zagrebakom asopisu Vijenac, a kasnije je objavila vie kraih osvrta i dva vea znanstvena rada u bosanskohercegovakim asopisima. Na doktorskom studiju uspjeno je poloila sve propisane ispite s ocjenom izvrstan (5). Temu je dogovarala kako s mentorom, prof.dr.sc. Tvrtkom Kulenoviem, tako i s tadanjim voditeljem doktorskog studija prof.dr.sc. Milivojem Solarom, a s njima je uspjeno suraivala i tijekom izrade.

59 Drimo da je njezina tema dobro izabrana, jer predlae kritiki prikaz radova suvremenih predstavnika postkolonijalne knjievne kritike, s posebnim osvrtom na takozvani balkanizam, te usporedne analize tekstova Borgesa, Coetzeea i Karahasana. Posebnu pozornost pri tome posvetila bi kandidatkinja romanima Karahasana, jer namjerava vlastitim tumaenjima pokuati obrazloiti i odreene posljedice za odreenje pojmova orijentalizma i balkanizma. U sinopsisu temeljne su postavke doktorskog rada, metode i pretpostavljena osnovna struktura vrlo dobro obrazloene, pa se moe oekivati znanstveni doprinos razradi danas aktualne knjievnoteorijske problematike. Zbog svega toga moemo zakljuiti da je mr.sc. Nina Alihodi ispunila sve uvjete predviene programom doktorskog studija knjievnosti i da joj se moe odobriti tema Romaneskno propitivanje identiteta u postkolonijalnoj knjievnoj teoriji, pod vodstvom mentora prof.dr.sc. Tvrtka Kulenovia. U Zagrebu, 15. listopada 2007.

1. dr.sc. Milivoj Solar, prof. emeritus 2. dr.sc. Tvrtko Kulenovi, red.prof. (Filozofski fakultet u Sarajevu) 3. dr.sc. Gordana Slabinac, red.prof.

60 FAKULTETSKO VIJEE FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU Ivana Luia 3 10000 Zagreb Mr. Nina Alihodi Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Franje Rakog 1 71 000 Sarajevo

Sinopsis doktorskog rada ROMANESKNO PROPITIVANJE IDENTITETA U POSTKOLONIJALNOJ KNJIEVNOJ TEORIJI Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: znanost o knjievnost Grana: teorija knjievnosti 1. Uvod Premda se postkolonijalna knjievna teorija jo nije razvila u cjelovito i sustavno uenje, utjecaji radova Edwarda W. Saida i Gayatri Chakravorty Spivak otvaraju novi aspekt pristupa prouavanju knjievnosti, pa i orijentire nove metodologije u analizi knjievnih tekstova. Vano je pri tome razabrati iskustva i utjecaje Derridine dekonstrukcije, Foucaultove teorije diskurza i Lacanove reinterpretacije psihoanalize koji se prepleu u postkolonijalnoj teoriji, omoguivi novo shvaanje okvirnih tradicionalnih pojmova i obzora unutar kojega se razumijevaju i analiziraju knjievni tekstovi. Tako Saidova dekonstrukcija pojma orijentalizam upuuje na mogunost da se razmotri kako jedan ustaljeni pojam zapravo prikriva ideoloke pretpostavke i ujedinjuje raznovrsne i razvijene kulture u svojevrsnom imaginarnom konstruktu. Slina metoda moe se primijeniti i na pojam balkanizam, pa i pokuaj njegove analize moe biti temelj tumaenja odreenih knjievnih tekstova. Rad bi se tako nastojao zasnovati na kritikoj analizi najvanijih djela postkolonijalne teorije, na utvrivanju njihovih zajednikih ishodita i utjecaja, a zatim i na primjeni odreenih metodolokih postupaka u analizama knjievnih tekstova Jorge Luis Borgesa, Johna M. Coetzeea i Devada Karahasana. 2. Teorijska podloga Rad bi se temeljio na analizi ve dosta opsenog korpusa teorijskih tekstova o postkolonijalnoj teoriji. Pokuala bih obrazloiti prepoznatljive utjecaje Derride, Foucaulta i Lacana u razotkrivanju ideoloke osnovice pojmova orijentalizam i balkanizam, oslanjajui se i na knjigu Marije Todorove Imaginarni Balkan. Balkanizam i orijentalizam kao razliite kategorije?, upozoravajui na interdisciplinarni pristup i na odreene razlike u shvaanjima postkolonijalne kritike i metoda njezine primjene. Kljune bi se postavke pri tome zasnivale na Saidovim uvidima, a kako se njegove analize uvelike odnose na roman, razmotrile bi se posljedice postkolonijalne teorije na shvaanje i analizu romana, pa bi u tom smislu posebna pozornost bila posveena traganju za identitetom koje je prepoznatljivo u romanima Coetzeea i Karahasana.

61

3. Ue podruje rada U irem obuhvatu teorijskih postavki postkolonijalne knjievne kritike rad bi se najprije ograniio na kljuna djela i utvrivanje njihovih izvora i zajednikih polazita, a zatim bi pokuao kritiki razmotriti tezu o romanesknom identitetu kao imaginarnoj konstrukciji, te na kraju pokazati kako se to moe primijeniti u analizi tekstova Borgesa, Coetzeea i Karahasana. Unato nunosti upozorenja i na interdisciplinarna istraivanja, rad bi se naelno ograniio na knjievnoteorijski, odnosno knjievnoanalitiki pristup, drei da je u postkolonijalnoj teoriji takoer sauvano i iskustvo takozvanog pomnog itanja, odnosno da je neprijeporno kako se njezini zakljuci ako ve ne temelje, a ono svakako obrazlau najvie i najee pomnom analizom odreenih knjievnih tekstova. 4. Ciljevi istraivanja Rad namjerava postii dvostruku svrhu: 1. pokuat e obrazloiti, prikazati i analizirati utjecaje na temelju kojih je nastala postkolonijalna teorija, utvrditi njezine kljune postavke i metode te razabrati kako se u tim okvirima moe shvatiti i analizirati pojam balkanizam. 2. Pokuat e s tog aspekta analizirati i interpretirati osobito tekstove Coetzeea i Karahasana, nastojei ustanoviti kako se u njima razabire romaneskno propitivanje identiteta i kako se slinosti i razlike mogu objasniti odreenim kulturnim kontekstom. 5. Metodoloki postupci Kako e se rad naelno ograniiti na knjievnoteorijsku analizu, metodoloki postupci zasnivat e se na pokuaju kritike analize i interpretacije najprije teorijskih tekstova iz korpusa postkolonijalne knjievne kritike, a zatim i na knjievnokritike analize tekstova Borgesa, Coetzeea i Karahasana. Posebna pozornost bit e posveena naznaenim tekstovima ali i romanima Karahasana, jer e se upravo metodom pokuaja obrazloenja imaginarne konstrukcije i propitivanja identiteta nastojati izvesti i konzekvencije za analizu pojmova orijentalizam i balkanizam. 6. Struktura rada Rad e zapoeti uvodom u kojem e se nastojati objasniti pristup analizi romanesknog propitivanja identiteta u okvirima postkolonijalne teorije. Zatim e se u prvom dijelu analizirati postkolonijalna teorija kao rubna disciplina, objasniti njezine pretpostavke i nastojati utvrditi prisutne ideje Derridine dekonstrukcije, Foucaultove teorije diskurza i Lacanove reinterpretacije psihoanalize. Drugi dio bit e posveen analizi pojmova orijentalizma i balkanizma u smislu bliskosti presvuene distancom, pa e se nastojati obrazloiti teorijske konzekvencije na prouavanje knjievnosti. Trei dio bit e posveen analizi alternativnog metafikcionalnog knjievnog diskurza svjesnog strategije moi, s osloncem na Foucaulta. etvrti dio bit e posveen analizama i tumaenjima Borgesovih Izmiljanja, te Coetzeeovih i Karahasanovih romana. U Zakljuku bi se naznaili rezultati, s osobitim obzirom na potrebu redefiniranja rubnog i sredinjeg.

62 09. svibnja 2007. Mentor: prof.dr.sc. Tvrtko Kulenovi Voditelj studija: prof.dr.sc. Boris Senker Kandidatkinja: mr.sc. Nina Alihodi

63

Dr. sc. Zlatko Juri izv. prof. Filozofski fakultet, predsjednik Povjerenstva Dr. sc. Zvonko Makovi izv. profesor Filozofski fakultet lan povjerenstva Dr. sc. Frane Dulibi, docent Filozofski fakultet lan Povjerenstva

Vijeu poslijediplomskih studija

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

PREDMET: pristupanje izradi doktorske disertacije Mr. sc. Sanja DULAR - CUCULI prof. pov. umj.

Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici od 04. srpnja 2007 imenovalo nas je u Struno povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li mr. Sanja DULAR-CUCULI, prof. pov. umj. uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i moe se odobriti tema za izradu doktorske disertacije

S K U P N O

I Z V J E E

64 Mr. sc. Sanja DULAR-CUCULI, prof. pov. umj. zadovoljava uvjete propisane Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani disertacije: 1.) upisala je poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2.) izvrila je sve obaveze u skladu s programom i Pravilnikom o poslijediplomskome znanstvenom studiju povijesti umjetnosti 2.a. Obavila je sve propisane konzultacije s predloenim mentorom 2.b. Programom nije predviena izrada seminarskih radova 2.c. programom nije predvieno polaganje ispita 2.d. Kandidatkinja nije sudjelovala u znanstveno-istraivakom projektu 2.e. Kandidatkinja nema objavljenih izvornih znanstvenih radova. Kandidatkinja mora prije obrane doktorske disertacije objaviti jedan izvorni znanstveni rad. 2.f. Pod vodstvom mentora dogovorena je tema disertacije: Graditeljska obitelj Carnelutti 2.g. Poloila je predoktorski ispit 20.04.2007. s ocjenom odlian (5) pred povjerenstvom u sastavu:, izv. prof. dr.sc. Zvonko Makovi predsjednik; izv. prof. dr. sc. Z. Juri lan mentor; doc. dr. sc. F. Dulibi lan. 3. a. Obrazloenje i opravdanost predloene teme disertacije Istraivanje i predstavljanje djelovanja i opusa graditeljske obitelji Carnelutti bit e doprinos rehabilitaciji njihove arhitekture i redefiniranju njihovog opusa u povijesti zagrebake i hrvatske arhitekture. 3.b. Oekivani znanstveni doprinos Oekivani znanstveni doprinos je monografska opusa arhitektonskog i graditeljskog opusa obitelji Carnelutti na prijelazu XIX/XXstoljee u arhitekturi Zagreba. Opus obitelji Carnelutti bi se istraivao kroz sve mijene od historicizma preko moderne do internacionalnog stila. 4. U prilogu se nalazi sinopsis doktorskog rada, 16.03.2006. na Odsjeku za

65 Mr. sc. Sanja DULAR-CUCULI prof. pov. umj. je predloila temu disertacije pod naslovom Graditeljska obitelj Carnelutti i za mentora je predloila izv. prof. dr. sc. Zlatka Juria d.i.a. s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti je ovlaten za znanstveno podruje: Humanistike znanosti, znanstveno polje: Povijest umjetnosti, grana: Zatita kulturne batine kojem pripada predloena tema disertacije. Predloeni mentor izv. prof. dr. sc. Zlatko Juri d.i.a. je odgovarajui strunjak. Na temelju iznesenog u ovom izvjeu donosimo slijedeu

O C J E N U Mr. sc. Sanja DULAR-CUCULI prof. pov. umj. zadovoljava uvjete propisane Zakonom o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije i moe se prihvatiti teme disertacije pod naslovom Graditeljska obitelj Carnelutti a za mentora se predlae izv. prof. dr. sc. Zlatko Juri d.i.a. U Zagrebu, 19.09.2007.

izv. prof. dr. sci. Zlatko Juri dipl. ing. arh. predsjednik povjerenstva

izv. prof. dr. sci. Zvonko Makovi lan povjerenstva

doc. dr. sci. Frano Dulibi lan povjerenstva

66 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Sanja Dular-Cuculi Bijankinijeva 5 10430 Samobor

Sinopsis doktorskog rada

GRADITELJSKA OBITELJ CARNELUTTI

Znanstveno podruje: Humanistike znanosti Polje: Povijest umjetnosti 1. UVOD U drugoj polovici 19. st. u zagrebakoj arhitekturi pojavljuju se prvi vei i planirani urbanistiki zahvati. Intezivni razvoj i graditeljstvo toga razdoblja dali su snaan peat stvaranju urbane fizionomije srednjoeuropskoga grada. Doprinos tome dala je i graditeljska obitelj Carnelutti, koja djeluje u Zagrebu od 1879. do 1947. god. Otac, Gjuro Carnelutti (1854. - 1928.), samostalni je graditelj, a sinovi, arhitekt Amadeo (1885. 1955.) te graditelj Ubaldo (1887. 1953.) djelovali su kroz Graevno poduzee braa Carnelutti u razdoblju od 1909. do 1947. god.. Kako do danas postoji vrlo malo obraenih podataka o radu obitelji Carnelutti, ovo bi istraivanje koristilo cjelokupnom sagledavanju nae povijesti arhitekture.

2. TEORIJSKA PODLOGA I RELEVANTNE AKTUALNE SPOZNAJE Prouavanje povijesti hrvatske arhitekture s kraja 19. st. i poetka 20. st. treba se odvijati u sklopu sagledavanja europske arhitekture tog doba s naglaskom na utjecaj beke arhitekture. Tim razdobljem se bavi niz europskih teoretiara: B. Bergdoll, P. Collins, D. Dolgner, K. Frampton, H.R. Hitchcock, H.F. Mallgrave, M. Pozzetto, I. Sutton. Od hrvatskih teoretiara tom se tematikom bave . Cvitanovi, . orak, L. Dobroni, . Domljan, Z. Juri, S. Kneevi, A. Laslo, I. Maroevi, O. Maruevski. Uz radove navedenih strunjaka, konzultirali bi se podaci iz: - DRAVNOG ARHIVA U ZAGREBU, gdje se nalaze nacrti zgrada - MUZEJA GRADA ZAGREBA, u kojemu je zbirka povijesnih fotografija i razglednica

67 - PERIODIKE onog vremena, sauvane u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici. Usporeivanjem i klasificiranjem podataka postigao bi se uvid u cjelokupan graditeljski opus obitelji Carnelutti. 3. PRAKTINA PRIMJENA SPOZNAJA DO KOJIH SE KANI DOI Obraeni bi podaci praktinu primjenu mogli nai pri rekonstrukcijama i zahvatima na povijesnim objektima, uglavnom zatienim spomenicima kulture kojima se bave ustanove poput Zavoda za zatitu spomenika, Restauratorski zavod i sl. 4. UE PODRUJE RADA Istraivanje bi teklo u nekoliko zasebnih cjelina: Zapoelo bi se biografijama graditeljske obitelji Carnelutti, posebno Gjure, posebno sinova. Pritom bi se opisalo i objasnilo ozraje, okolnosti, uvjeti i sve ostalo to je presudno utjecalo na njihovo djelovanje u iremu povijesno-kulturnom kontekstu. Zatim bi se podrobno obraivalo njihovo djelo te popratilo katalogom radova koji bi sadravao podatke o Graevnom poduzeu Gjuro Carnelutti i osobito Graevnom poduzeu Braa Carnelutti. U sklopu svakoga od njih postojala bi podjela na: - objekte koje su izvodili samostalno, tj. kao projektanti i izvoai - zgrade ili komplekse gdje su bili samo izvoai ili suradnici - objekte industrijske arhitekture izvan Zagreba. Na kraju bi se njihov graditeljski opus valorizirao u sklopu cjelokupne zagrebake i hrvatske arhitekture s kraja 19. i poetka 20. st.

5. CILJEVI ISTRAIVANJA I ZNANSTVENI DOPRINOS Cilj istraivanja jest monografski obraditi podatke o graditeljskoj obitelji Carnelutti, precizno atribuirati i stilski odrediti svaki pojedini objekt te preko pregledne klasifikacije utvrditi njihovo mjesto unutar cjelokupne arhitekture toga razdoblja. Pratio bi se razvoj svakoga pojedinog arhitekta kroz vrijeme: od monumentalnog historicizma do secesije te funkcionalizma. 6. METODOLOKI POSTUPCI Tijekom istraivakog rada prikupili bi se nacrti, slike, fotografije iz Dravnog arhiva u Zagrebu, Muzeja grada Zagreba te Muzeja za umjetnost i obrt. Usto bi se prouili podaci iz periodike u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici, kao i podaci iz onodobnih zapisnika

68 sjednica Gradske skuptine. Fotografije s terena i opis postojeeg stanja slijedili bi povijesne podatke u katalogu objekata. 7. NACRT STRUKTURE RADA Poelo bi se uvidom u tadanje stanje drutveno- kulturnih zbivanja u Zagrebu i njihova odnosa prema dogaajima u Europi, posebno prema Beu. Obradila bi se biografija svakoga pojedinog lana graditeljske obitelji Carnelutti. Sredinji dio istraivakog rada inio bi katalog objekata klasificiran prije svega po autorima, zatim po kriteriju odabira objekata koje su Carneluttijevi i projektirali i izvodili ili samo izvodili prema tuim projektima. Sve bi to bilo popraeno nacrtima i fotografijama objekata. Rad bi se zavrio donoenjem zakljuaka o cjelokupnom opusu obitelji Carnelutti te bibliografijom.

Zagreb, 16. oujka 2006.

Potpis mentora

Potpis voditelja studija

Potpis kandidata

dr. sc. Zlatko Juri

dr. sc. Predrag Markovi

mr. sc. Sanja Dular-Cuculi

69 ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Luia 3, Zagreb

Vijeu poslijediplomskog studija Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Predmet: pristupanje izradi doktorske disertacije Ivane Ronevi

Fakultetsko Vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici odranoj 16. srpnja 2007. imenovalo nas je u Povjerenstvo koje e podnijeti izvjetaj zadovoljava li Ivana Ronevi uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti za pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije, te moe li se prihvatiti predloena tema pod naslovom Poveznice hrvatskog i talijanskog slikarstva 1871. 1919. pod vodstvom mentora dr. sc. Frane Dulibia, doc. Na temelju potpune propisane dokumentacije i uvida u predloenu temu, podnosimo slijedee

Skupno izvjee

Pristupnica Ivana Ronevi, zadovoljava uvjete propisane Zakonom o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani disertacije: 1.) Upisala je poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2.) Izvrila je sve obaveze u skladu s programom i "Pravilnikom o poslijediplomskom znanstvenom studiju povijesti umjetnosti" 2.a. Obavila je sve propisane konzultacije s predloenim mentorom 2.b. Predala je tri predviena seminarska rada 2.c. Poloila je predviena etiri ispita od kojih tri s ocjenom odlian a jedan s ocjenom vrlo dobar 2.d. Kandidatkinja nije sudjelovala u znanstveno-istraivakom projektu

70 2.e. Kandidatkinja nema objavljenih izvornih znanstvenih radova. Kandidatkinja mora prije obrane doktorske disertacije objaviti jedan izvorni znanstveni rad. 2.f. Pod vodstvom mentora dogovorena je tema disertacije: "Poveznice hrvatskog i talijanskog slikarstva 1871. 1919." . 2.g. Poloila je preddoktorski ispit 29. 06. 2007. s ocjenom odlian (5) pred povjerenstvom u sastavu: izv. prof. dr. sc. Zvonko Makovi, predsjednik komisije, doc. dr. sc. Frano Dulibi, lan povjerenstva, dr. sc. Petar Prelog, asistent (Institut za povijest umjetnosti). 3.a) Obrazloenje i opravdanost predloene teme disertacije Istraivanje koje obuhvaa hrvatske slikare koji djeluju na prijelazu 19. u 20. stoljee a koji su neposredno ili posredno u doticaju s talijanskim kulturnim krugovima vezanim uz likovnu umjetnost je nedovoljno istraena tema koja moe iz razliitih aspekata redefinirati talijansko hrvatske veze u likovnim umjetnostima. 3.b.) Oekivani znanstveni doprinos Smatramo da e se poduzetim istraivanjima moi doi do novih spoznaja o pojedinim djelima, opusima, protumaiti do sada nedovoljno poznate poveznice te stei potpunija slika o povijesti hrvatskog slikarstva zadanog razdoblja. 4. U prilogu: Sinopsis doktorskog rada. Na temelji iznesenog u ovom izvjeu donosimo slijedeu ocjenu Ivana Ronevi, prof., zadovoljava uvjete propisane Zakonom o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije i moe se prihvatiti teme disertacije pod naslovom "Poveznice hrvatskog i talijanskog slikarstva 1871. 1919." a za mentora se predlae doc. dr. sc. Frano Dulibi. U Zagrebu, 24. rujna 2007. Povjerenstvo: dr.sc. Zvonko Makovi, docent predsjednik povjerenstva dr. sc. Frano Dulibi, docent lan povjerenstva dr. sc. Petar Prelog, asistent (Institut za povijest umjetnosti) lan povjerenstva

71 Ivana Ronevi vijee Duice 23 poslijediplomskog Sveuilite u Zagrebu Fakultetsko Vijee Zagreb Filozofski fakultet Ivana Luia 3 10000 Zagreb SINOPSIS DOKTORSKOG RADA

studija

10000

Poveznice hrvatskog i talijanskog slikarstva 1871. 1919.

Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: povijest umjetnosti Grana: povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija

1. Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje Predloeno istraivanje obuhvaa hrvatske slikare koji djeluju u razdoblju 1871. 1919. te su kolovanjem, putovanjima, porijeklom i sl. neposredno ili posredno u doticaju s talijanskim kulturnim krugom. U prvom dijelu rada, nakon uvoda, treba biti obraen povijesni i povijesno-umjetniki kontekst u Italiji i Hrvatskoj te likovna kritika onoga vremena u Hrvatskoj, koja se referira na hrvatsko talijanske poveznice. Drugi dio rada obuhvatio bi popis slikara i njihovih djela u strukturiranom problemskom pristupu kako slijedi: 1. REALIZAM: Ferdo Quiquerez (Budim, 17.12.1845. Zagreb, 12.1.1893); 2. AKADEMIZAM: Isidor Krnjavi (Naice, 22.4.1845. Zagreb, 3.2.1927), Eugenio Scomparini (Trst, 1845 1913), Marko Antonini (Gemona, 7.9.1848. Zagreb, 25.5.1937), Dimitrije Markovi (Rijeka, 22.12.1853. Zagreb, 14.1.1919), Mato Celestin Medovi (Kuna na Peljecu, 17.11.1857.- Sarajevo, 20.1.1920), Josip Lali (Split, 1867. Rim, 1953); 3. PLENERIZAM: Nikola Mai (Otoac, 28.11.1852. Zagreb, 4.6.1902), Franjo Pavai (Omialj, 12.3.1860. Rim, 4.7.1931); 4. MACCHIAIOLI: Vinko Draganja (Split, 20.2.1856. 6.5.1926); 5. SIMBOLIZAM: 5.1. krug oko Emanuela Vidovia: Emanuel Vidovi (Split, 24.12.1870. 1.6.1953); Virgil Meneghello Dini (Split, 19.3.1876 28.4.1944); Ante Katunari (Split, 11.1.1877. 2.5.1953); Aneo Uvodi (Split, 2.10.1881. 6.2.1942); Petar Bettiza (Split, studeni 1891); Mate Meneghello Rodi (Split, 12.1.1894. 2.12.1941); 5.2. posredne poveznice s lombardijskim divizionizmom u okviru srednjoeuropskog konteksta: Vlaho Bukovac

72 (Cavtat, 4.7.1855. Prag, 23.4.1922), Bela iko Sesija (Osijek, 27.1.1864. Zagreb, 11.2. 1931), Mirko Raki (Novi Marof, 13.10.1879. Split, 21.7.1982), Miho Marinkovi (Komia, 13. travnja1883. Beograd 1933), Marko Raica (Dubrovnik, 13.11.1883 Koloep, 27.1.1963), Gabrijel Jurki (Livno, 24.3.1886. 25.2.1974), Vilim Muha (Gospi, 21.4.1887. Zagreb, 7.9.1957); 6. DRUGO DESETLJEE 20. STOLJEA kao razdoblje ispreplitanja, od secesijskih znaajki do poveznica s avangardnim kretanjima: Frano Branko Angeli Radovani (Ston, 22.1.1878. Zagreb, 24.1.1962), Jerolim Mie (Split, 25.9.1890. 14.9.1970), Otto Antonini (Zagreb, 17.7.1892. 15.2.1959), Marino Tartaglia (Zagreb, 3.8.1894. 21.4.1984). Unato injenici da se predloenom temom jo nije sustavno bavilo, postoji niz pojedinanih slikarskih monografija koje dodiruju probleme talijanskih dionica pojedinih autora. Ipak, injenica o historiografski nepotpuno obraenoj grai navedenog razdoblja, nepobitno stoji. U istraivanju u se sluiti periodikom te zapisima Isidora Krnjavoga, Ljube Babia, Antuna Gustava Matoa, Miroslava Krlee i drugih znaajnih kritiara s podruja likovnih umjetnosti navedenog razdoblja. Vana knjiga za navedenu temu jest i Art, Design and Architecture in Central Europe 1890 1920 autorice Elizabeth Clegg u izdanju Yale University Press /Pelican History of Art, 2006 budui da autorica istie vanost kulturnog podruja srednje Europe (kojoj pripada dio sjeverne Italije). Kljunog slikara lombardijskog divizionizma i simbolizma, Giovannija Segantinija, Elizabeth Clegg naziva austrijskim Talijanom, a poznato je i da je on izlagao u Beu dva puta: na prvoj izlobi Secesije 10 djela i posmrtno na devetoj izlobi (1901) 56 djela. Jelena Uskokovi, u monografiji o Mirku Rakom, tumai vanost srednjoeuropskog neoimpresionistikog divizionistikog duktusa te objanjava da se on primjenuje u brojnim manirama na prijelazu stoljea, a u Beu se iri najvie pod utjecajem Segantinija, ali i drugih inozemnih autora koji izlau na izlobama secesije. Za ovaj rad je vana studija Sandre Berresford Divisionism: Its Origins, Its Aims and Its Relationship to French PostImpressionist Painting u katalogu Post Impressionism, Cross Currents in European Painting, Royal Academy of Arts, London, 1979-80. Zavrni dio rada sainjavat e zakljuna razmatranja. Razlog istraivanja je neistraenost navedenog korpusa te stavljanje naglaska na, dosad esto zanemarivanu, ulogu hrvatsko talijanskih veza u slikarstvu predloenog razdoblja. 2. Ue podruje rada Ue podruje rada sainjavat e dijelovi opusa hrvatskih slikara, koji su nastali u kontaktu s talijanskim kulturnim krugom u razdoblju 1871. 1919. Poetna 1871. godina oznaena je odlaskom Ferde Quiquereza, kao zaetnika hrvatskog realizma, na Akademiju u Veneciju (vaan segment njegova opusa su pejzai iz Romagne i vedute iz Rima). Zavrna 1919. godinu oznaava kraj prvog razdoblja Proljetnog salona (1916 1919). Ovo prijelazno razdoblje je omoguilo snaniji modernistiki zamah ostvaren nakon rata. Karakteriziraju ga naznake novoga u specifinom ispreplitanju asimilacije odjeka pojedinih avangardnih oblikovnih polazita, apsolviranju secesijskih zaostataka predratnog vremena, to je u vezi s intenzivnom prisutnou Medulievaca na prvim izlobama Proljetnog salona i pojedinanim najavama ekspresionistikih

73 tendencija (Petar Prelog). Detaljnija ralamba popisa slikara koji ulaze u rad poblie je objanjena u toki 1. 3. Ciljevi / problemi istraivanja Cilj istraivanja je obraditi i interpretirati segment hrvatskog slikarstva 1871. 1919. na osnovi njegovih poveznica s talijanskim kulturnim krugom, koji, do sada, nije bio sustavno obraen niti interpretiran. Smatramo da e se, sagledavanjem situacije iz ovoga kuta, doi do novih spoznaja o pojedinanim opusima autora, ali i ovom vanom segmentu hrvatskog slikarstva u cjelini. 4. Metodoloki postupci Sluit u se uvrijeenim metodama povijesti umjetnosti: formalna, komparativna i ikonografska analiza pojedinih djela, problemi stila i tipologije, terenski rad, prouavanje arhivske grae i objavljene literature. 5. Oekivani znanstveni i praktini doprinos Spoznaje do kojih e se, tijekom istraivanja doi, doprinijet e potpunijoj slici povijesti slikarstva zadanog razdoblja. Posluit e i kao pomo u bavljenju srodnim temama i opusima pojedinih autora u budunosti.

Zagreb, 5. rujna 2007. Mentor: Doc..Dr. Frano Dulibi Voditelj studija Doc.Dr. Predrag Markovi Kandidatkinja: Ivana Ronevi

74

Poslijediplomski studij hrvatske kulture

Predmet: zamolba Petra Opaia Povjerenstvo je zaprimilo zamolbu gosp. Petra Opaia i nakon pregleda dokumentacije utvrdilo da nije ispunio uvjete te da se nita bitno nije promijenilo u statusu gosp. Opaia i da nema potrebe za izborom novog povjerenstva.

dr. sc. Stipe Botica, red. prof. dr. sc. Kreimir Nemec, red. prof. dr. sc. Josip Sili, professor emeritus

75

Mirela Pal Tkalieva 80 10 000 Zagreb

Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb SINOPSIS MAGISTARSKOGA RADA

Konstrukcije identiteta u romanima J. M. Coetzeeja

(Gospodin Foe, Gospodar Peterburga, ivot ivotinja, Elizabeth Costello)
Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: znanost o knjievnosti Grana: anglistika/teorija i povijest knjievnosti Uvod Junoafriki pisac engleskog jezinog izraza, nobelovac (2003.), John Maxwell Coetzee (1940.-), u svojim pripovjednim tekstovima govori o iskustvu pisanja i jezika problematizirajui pitanje spisateljskog identiteta, kao i identiteta uope, te istovremeno iznosi kritiku kolonijalne represije, ekspanzionizma i kapitalizma. Teorijska podloga i relevantne spoznaje U svome u magistarskom radu analizirati etiri romana J. M. Coetzeeja kroz odreene aspekte poststrukturalistike teorije (problematiziranje (ne)prepoznavanja autorsko-itateljskog subjekta (Althusser, Barthes, Derrida, Butler) uz istovremeno preispitivanje uloge knjievnosti u proizvodnji 'drugosti' u kontekstu kolonijalizma i postkolonijalnosti (Foucault, Said, Bhabha). Ue podruje rada Koristei teorijske spoznaje iz navedenih podruja ograniit u se na analizu etiriju romana (Gospodin Foe, Gospodar Peterburga, ivot ivotinja i Elizabeth Costello) razmatrajui ulogu autorskog glasa koji problematizira identitet itatelja/autora kao ve konstruiranog subjekta dok e odreeni intertekstualni zahvati u analizi navedenih romana biti fokusirani na proces konstruiranja identiteta unutar samog knjievnog djela. Ciljevi istraivanja Cilj predloenog rada je ukazati na kompleksnost problematike konstrukcije identiteta, a takoer i pokazati kako knjievna proizvodnja utjee na stvaranje diskursa moi te na koji nain kroz svoje reprezentacije u knjievnom stvaralatvu utjee na ekonomsko-politike strukture moi mijenjajui im tokove.

76

Metodoloki postupci Rad e se temeljiti na analizi postojee grae teorijskog karaktera iz meunarodnih i hrvatskih izvora te na sekundarnoj analizi i komparaciji postojee teorijske i kritike grae. Struktura rada Rad e se sastojati od nekoliko tematskih cjelina. U uvodnom dijelu iznijet u teorijsku podlogu, objasniti osnovne pojmove i metodologiju. U sredinjem dijelu rada izloit u analizu problema kroz gore navedene teorije. Zavrni dio e ponuditi sintezu i formuliranje zakljuaka o navedenim problemima. 21. rujna 2007.

dr. Tatjana Juki Greguri, izv. prof. mentor

dr. Boris Senker, red. prof. voditelj studija

Mirela Pal kandidat

77

Slaven Mihaljevi Hrgovii 69 10 000 Zagreb

Fakultetsko vijee Filozofskoga fakultet Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Sinopsis magistarskoga rada

ANALIZA DISKURSA MUKIH ASOPISA U HRVATSKOJ

Znanstveno podruje: Humanistike znanosti Polje: Filologija Grana: Teorija i povijest knjievnosti

1.

Uvod Pratei trend porasta zanimanja za prouavanje fenomena mukosti u sklopu tzv. masculinities studies, odluio sam se za pisanje magisterijskog rada koji e za svoj predmet uzeti u nas relativno neistraeno podruje mukih asopisa. Tonije, radi se o tri muka asopisa: Men's Health, Klik i FHM, a analiza diskursa tih asopisa za svoj cilj imat e potvrivanje osnovne teze ovog rada, a ta je da muki asopisi slue za uspostavljanje i odravanje hegemonijske mukosti. Analizirajui vizualne i tekstualne komponente pojedinih asopisa, kao i ideoloku i ekonomsku pozadinu njihovog nastajanja i irenja, nastojat u pokazati koju ulogu su muki asopisi odigrali u uspostavljanju i odravanju stereotipa o mukarcu u 20. stoljeu, kao i nain na koji su sudjelovali u mijenjanju tih stereotipa te vrili promjene u shvaanju koncepta mukosti.

2.

Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje Teoretska podloga ovog rada najveim se dijelom oslanja na recentnu literaturu o prouavanju mukih asopisa, koja se razvija paralelno sa irenjem utjecaja mukih asopisa poevi od 90-tih godina 20. stoljea, a ukljuuje radove autora R.W. Connela (Masculinities, 1001), Sean Nixona (Hard Looks, 1996), Bethan Benwell (Masculinitiy and men's lifestye magazines, 2003) i Petera Jacsona (Making sense of men's magazines, 2001). Ta se teoretska podloga razvija u nekoliko pravaca i ukljuuje slijedee kljune teze:

78 a) b) c) da je nastanak mukih asopisa najveim dijelom uzrokovan ekonomskim uvjetima, odnosno nastojanjem proizvoaa muke kozmetike, odjee i obue da poveaju svoju prodaju da suvremeni muki asopisi nastavljaju tradiciju starije generacije mukih asopisa (Playboy, Esquire) u nainima na koji se prezentira mukost, odnosno da nastavljaju podravati karakteristike koje su se tradicionalno pripisivale mukarcima da takav nain prezentiranja mukosti ima za posljedicu (namjernu ili nenamjernu) uspostavu hegemonijske mukosti, koja se zasniva na dominaciji heteroseksualne, kompetitivne i homofobine mukosti nad drugim tipovima mukosti u drutvu, kao i nad enama da suvremeni muki asopisi, unato svojim negativnim stranama, ostavljaju prostor za promjenu dominantnog tipa mukosti, iako su te promjene uglavnom rezultat irih promjena u drutvu i najee se zasnivaju na ekonomskim razlozima 3. Ue podruje rada Ue podruje rada ukljuuje analizu etiri primjerka za svaki navedeni asopis, to znai da analiziram ukupno dvanaest primjeraka koji su izabrani metodom sluajnog odabira. Vrijeme njihova izlaenja se protee od veljae 2004. do lipnja 2007. godine, to je uinjeno sa namjerom da se utvrdi da li se ureivaka politika asopisa mijenja kroz vrijeme, kao i da bi se moglo odgovorit na pitanje da li dolazi do promjena u nainu pristupa pojedinim temama. 4. Ciljevi istraivanja

d)

Ciljevi istraivanja su slijedei: a) b) c) d) 5. kratkim povijesnim pregledom nastanka mukih asopisa u svijetu ustanoviti koji su razlozi njihovog nastanka kao i faktore koji utjeu na njihovo stvaranje ustanoviti kakva slika mukarca (tj. kakva mukost) se prezentira u tim asopisima, koje su njene glavne karakteristike te da li se te karakteristike mogu povezati sa uvjetima nastanka samih asopisa uz pomo teorije kruga kulture (Du Gay, 1997) provesti analizu mukih asopisa kao sloenih kulturnih fenomena ije se znaenje stvara kroz pet meusobno povezanih elemenata, a to su: proizvodnja, regulacija, identitet, reprezentacija i konzumacija za svaki od tih pet elemenata pokazati na koji nain utjeu na stvaranje slike o mukarcu, te utvrditi njihovu povezanost, kao i utjecaj koji vre jedan na drugi Metodoloki postupci

U radu primjenjujem dva osnovna metodoloka postupka: a) teorija kruga kulture koja je razvijena od strane Stuarta Halla i Paula du Gaya, i primijenjena u njihovoj analizi walkmana kao kulturnog fenomena u knjizi Doing cultural studies: the story of Sony walkman. Magistarski rad je, slijedei njihovu analizu, podijeljen u poglavlja koja odgovaraju elementima u procesu stvaranja znaenja

79 pojedinog kulturnog proizvoda proizvodnja, regulacija, identitet, reprezentacija i konzumacija u samom postupku analiziranja diskursa mukih asopisa koristim se teorijom kodova koju razvija Angela McRobbie u svojoj analizi enskog asopisa Jackie. Teorija kodova omoguava da se asopisi promatraju kao sistem reprezentacija koji je podvrgnut odreenim pravilima selekcije i kombinacije informacija, koja je bitno ideoloki uvjetovana.

b)

6.

Struktura rada Rad zapoinje kratkim pregledom postojee literature i suvremenih smjerova u prouavanju mukih asopisa. Da bi se dobila jasnija slika o mukim asopisima nastavljam sa povijesnim pregledom nastanka najvanijih predstavnika mukih asopisa Esquirea, Playboya i loadeda. Daljnja struktura rada odreena je elementima teorije kruga kulture, ime nastojim pokazati da su muki asopisi sloena kulturna tvorevina sastavljena od mnotva meusobno isprepletenih elemenata. Svaki pojedini moment teorije kruga kulture, proizvodnja, regulacija, identitet, reprezentacija i konzumacija, razmatra se u zasebnom poglavlju, da bi se u zakljuku rada pokuala ostvariti njihova sinteza i dalo konano miljenje o znaenju mukih asopisa i njihovoj ulozi u popularnoj kulturi, sa posebnim naglaskom na neke specifinosti do kojih dolazi zbog njihove prilagodbe Hrvatskoj kulturnoj sredini.

25.10.2007

Potpis mentora

Potpis voditelja studija

Potpis kandidata

dr. sc. Dean Duda

dr. sc. Boris Senker

Slaven Mihaljevi

80 Draenka Luka Jagieva 3 10000 Zagreb Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb SINOPSIS MAGISTARSKOGA RADA

SRODNI MOTIVI U EKOJ I HRVATSKOJ MODERNI NA PRIMJERIMA LIRIKE

Znanstveno podruje: Humanistike znanosti Polje: Filologija Grana: Povijest i teorija knjievnosti 1. Uvod Periodizacijski pojam moderna u ekoj i hrvatskoj knjievnosti veinom se odnosi na razdoblje od 1890. do 1918. Uz njega se uobiajeno veu i pojmovi fin de siecle, secesija, simbolizam, impresionizam, te osobito u ekoj knjievnosti dekadencija i prijelom stoljea (pelom stolet). I u ekoj i u hrvatskoj knjievnosti u razdoblju moderne mijenja se odnos prema tradicionalnom shvaanju funkcije knjievnosti, koja se po sudu tadanjega knjievnog narataja ne moe svoditi samo na nacionalnu ili socijalnu funkciju. Slijedom uzora ponajprije francuskih prokletih pjesnika istrauju se vlastite unutarnje zakonitosti knjievnoga izriaja s obzirom na uvjerenje da je njezina funkcija primarno estetska. U tim okolnostima knjievni motivi dobivaju posebno obiljeje, kojima e se baviti ovaj rad. 2. Teorijska podloga i relevantne spoznaje Generacija moderne u hrvatskoj knjievnosti svoju e borbu za nacionalnopolitiki i knjievno-estetski program zapoeti istupanjem protiv reima te emigracijom u Prag i Be, gdje e se upoznati sa novim idejama. To dovodi do stvaranja beke i prake grupe koje polaze sa stanovita bekog secesionizma opredjeljujui se za tzv. istu umjetnost. Mladi eki intelektualci iste generacije, premda takoer podijeljeni u nekoliko skupina, okupljaju se 1895. oko manifesta eka moderna. Podudarno srednjoeuropsko ozraje te injenica da dolazi do izravnih idejnih utjecaja medu protagonistima hrvatske i eke moderne ostavili su traga na njihovo knjievno tvorenje, sto se dade dobro uoiti i na razini knjievnih motiva. Metodoloki rad e se oslanjati na knjigu Struktura moderne lirike H. Friedricha te na tekstove o modernizmu npr. V. megaa te M. Calinescua. U analizi korpusa ekih pjesnika oslanjat e se na studije ponajprije M. ervenke i B. Sozila, a analiza hrvatskoga pjesnikoga korpusa uglavnom e slijediti radove M. icla, Z, Kravara, J. Uarevia, D. Jelia i drugih. 3. Ue podruje rada Rad e se usredotoiti na poeziju najistaknutijih predstavnika eke moderne Antonna Sove, Otokara Bezine i Karela Hlaveka. Hrvatski pjesnici, kojima e biti

81 prispodobljeni navedeni eki modernisti velikani su hrvatske knjievnosti istoga razdoblja A. G. Mato i Vladimir Vidri. 4. Cilj istraivanja U radu e se teiti rekonstruirati posebno stanje duha prijeloma stoljea u hrvatsko-ekom srednjoeuropskom ozraju kako se ono reflektiralo na liriku toga razdoblja s naglaskom na pjesnikim motivima.

5. Metodologija rada Kao osnovni metodoloki postupak rabit e se komparatistika analiza srodnih motiva hrvatske i eke lirike u doba moderne. Pri analizi respektirat e se zajedniki europski utjecaji na eke i hrvatske pjesnike, ponajprije Ch. Baudelairea i francuskih prokletih pjesnika, potom impresionizma, dekadentizma, simbolizma drugih izama prijeloma stoljea. Pojedini motivi, koji e biti predmet analize, bit e prepoznati u usporedbi konkretnih pjesnikih korpusa, potom e biti sistematizirani prema kriteriju srodnosti. 7. Struktura rada Rad e se sastojati iz poglavlja: knjievnopovijesni pojam moderna, opis razdoblja te kulturnih u drutvenopolitikih prilika; opis pjesnikih opusa koji e biti podvrgnuti komparatistikoj analizi s posebnim naglaskom na dominantne motive u njima; komparatistika analiza lirike slijedom srodnosti motiva u pjesnikim opusima i pokuaj sistematiziranja rezultata analize; zakljuak. U Zagrebu 24. 09. 2007.

Potpis mentor dr.sc. K. Ivankovi, doc.

Potpis voditelja studija ili zamjenika dr.sc. B. Senker, red. prof.

Potpis kandidata Draenka Luka

82 Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Sinopsis poslijediplomskoga specijalistikog rada Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na teologiju Ovim se radom eli pokazati kako se teoretske spoznaje o lingvistici i prevoditeljstvu mogu praktino primijeniti u prevoenju strunih, znanstvenih i knjievnih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskoga na engleski jezik. U tu svrhu odabrana su tri teksta na engleskom jeziku s tri razna podruja (s podruja teologije, pedagogije i raunalne tehnologije), koja ukupno imaju 50 kartica, i ti e tekstovi biti prevedeni na hrvatski jezik. Druga polovica rada obuhvaa 50 stranica hrvatskoga teksta koji e biti preveden na engleski jezik. Rije je o tri teksta s tri razliita podruja: povijesti, medicine i ekonomije. Za prevoenje su odabrani sljedei tekstovi: - za prijevod na hrvatski: (1) Campbell;W. (2002). The Qur'an and the Bible in the light of history and science . Upper Darby, PA.: Arab World Ministries, (3-27)(teologija). (2) Johnson M. i Werner R. (1987). A step-by-step learning guide for retarded infants and children. New York: Syracuse University Press, (1-7; 29-50) (pedagogija) (3) Abdulezer S. i Dammond H. (2007). Skype for Dummies. Indianapolis: Wiley Publishing Inc. (9-36) (raunalna tehnologija). - za prijevod na engleski: (1) Jambrek S.(1999). Hrvatski protestantski pokret 16. i 17. stoljea Zaprei: Matica hrvatska, (26-49) (povijest). (2) Nikoli S. (1988). Mentalni poremeaji u djece i omladine Zagreb: kolska knjiga, (107-115; 38-50). (medicina). (3) mr. Sc. Vurai Kudeljan, M.(studeni, 2006). Rjeavanje vlastitog stambenog pitanja osloboenje od plaanja poreza na promet nekretnina. Financije i porezi on- line izdanje asopisa, (57-65) (ekonomija). U radu na tim prijevodima koristit e se razna pomagala - referentna jezina djela (jednojezini i dvojezini rjenici, pojmovnici, pravopisi, gramatike), referentna struna djela (enciklopedije, prirunici), Internet, konzultacije sa strunjacima za pojedina podruja.

83 Svrha ovoga rada je potvrditi prevoditeljsku spremu i sposobnost te je radei na tim tekstovima jo vie unaprijediti, i tako pridonijeti unapreenju prijevodnih standarda i prevoditeljske struke u naoj zemlji.

U Zagrebu, 30. travnja 2007.

Mentor:

Voditelj studija:

Kandidat: Danijela Vidakovi

mr.sc. Snjeana Veselica Majhut prof. dr. sc. Vladimir Ivir

84 Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Sinopsis poslijediplomskoga specijalistikog rada

Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na podruje prava Ovim se radom eli pokazati kako se teoretske spoznaje o lingvistici i prevoditeljstvu mogu praktino primijeniti u prevoenju strunih, znanstvenih i knjievnih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskoga na engleski jezik. U tu svrhu odabrana su tri teksta na engleskom jeziku, s tri razliita podruja kulturalnih studija, povijesti umjetnosti i prava - i ti e tekstovi, koji ukupno imaju 50 kartica, biti prevedeni na hrvatski jezik. Druga polovica rada obuhvaa 50 kartica hrvatskoga teksta. Rije je o tri teksta s tri razliita podruja - s podruja prava, povijesti i ekonomije - koji e biti prevedeni na engleski jezik. Za prevoenje su odabrani sljedei tekstovi: - za prijevod na hrvatski: (1) Williams, R. (2003). Television: Technology and Cultural Form (The Technology and the Society). London, New York: Routledge Classics, 1-7. (2) Steer, I. (2002). History of British Art (Introduction). London: Parragon, 9-15. (3) www.andall.org Agreement and plan of merger among Mobil Corporation Exxon Corporation and Lion Acquisition Subsidiary Corporation - za prijevod na engleski: (1) Singer, M. i sur. (2005). Kriminologija delikata nasilja Nasilje nad djecom i enama, maloljetniko nasilje (Granice i dosezi istraivanja delikvencije mladih). Zagreb: Nakladni zavod Globus, 445-461. (2) Jambrek, S. (1999). Hrvatski protestantski pokret XVI. I XVII. stoljea (Europa prije reformacije humanizam i renesansa). Zaprei: Matica Hrvatska Zaprei, 23-25, 63-68.

85 (3) Gulin, D. i sur. (2006). Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu MSF/MRS i poreznih propisa (Financijski izvjetaji trgovakih drutava). Zagreb, 717-721. U radu na tim prijevodima koristit e se razna pomagala - referentna jezina djela (jednojezini i dvojezini rjenici, pojmovnici, pravopisi, gramatike), referentna struna djela (enciklopedije, prirunici), internet, konzultacije sa strunjacima za pojedina podruja. Svrha ovoga rada je da kandidat potvrdi svoju prevoditeljsku spremu i sposobnost, da je radei na tim tekstovima jo vie unaprijedi, te da tako pridonese unapreenju prijevodnih standarda i prevoditeljske struke u naoj zemlji.

U Zagrebu, 30. travnja 2007.

Mentor:

Voditelj studija:

Kandidat:

mr.sc. Snjeana Veselica Majhut

prof. dr. sc. Vladimir Ivir

Mira Mikulin

86 Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Sinopsis poslijediplomskoga specijalistikog rada Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na medicinu Ovim se radom eli pokazati kako se teoretske spoznaje o lingvistici i prevoditeljstvu mogu praktino primijeniti u prevoenju strunih, znanstvenih i knjievnih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskoga na engleski jezik. U tu svrhu odabrano je 50 autorskih kartica teksta na engleskom jeziku s tri razna podruja (s podruja beletristike, medicine i lingvistike ) i taj e tekst biti preveden na hrvatski jezik. Druga polovica rada obuhvaa 50 stranica hrvatskoga teksta (s podruja ekonomije, medicine i povijesti) koji e biti preveden na engleski jezik. Za prevoenje su odabrani sljedei tekstovi: - za prijevod na hrvatski: (1) Graver, E: The honey thief, A Harvest Book Harcourt, Inc., San Diego, London 2000. (25-42.str.) (beletristika) (2) Memmler R., Janson Cohen B. i Lin Wood D.: Structure and function of the human body, J. B. Lippincot Company, Philadelphia 1992. (The blood (139150.str.), The heart(151-160.str.)) (medicina) (3) Gibbs R.: Evaluating Contemporary Models of Figurative Language Understanding, Metaphor and Symbol, 16 (3&4), Lawrence Erlbaum Associates, Inc. 2001. (317-331.str.) (lingvistika) - za prijevod na engleski: (1) Lokin B.: Hrvatska 2015. Golden marketing, Zagreb 2000. (179-192.str.) (ekonomija) (2) Hotujac LJ. i sur.: Psihijatrija, Medicinska naklada, Zagreb 2006. (251266.str.) (medicina) (3)ivakovi-Kere Z.: Retfala: prilozi za pouavanje povijesti grada Osijeka, grupa nakladnika, Osijek 2000. (56-74.str.) (povijest) U radu na tim prijevodima koristit e se razna pomagala - referentna jezina djela (jednojezini i dvojezini rjenici, pojmovnici, pravopisi, gramatike), referentna struna djela (enciklopedije, prirunici), internet, konzultacije sa strunjacima za pojedina podruja.

87

Svrha ovoga rada je da kandidat potvrdi svoju prevoditeljsku spremu i sposobnost, da je radei na tim tekstovima jo vie unaprijedi, te da tako pridonese unapreenju prijevodnih standarda i prevoditeljske struke u naoj zemlji.

U Zagrebu, 14. travnja 2007.

Mentor: mr.sc. Snjeana Veselica-Majhut

Voditelj studija: prof. dr. sc. Vladimir Ivir

Kandidat: Ivana Majeti

88

Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Sinopsis poslijediplomskoga specijalistikog rada Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na podruje ekonomije Ovim se radom eli pokazati kako se teoretske spoznaje o lingvistici i prevoditeljstvu mogu praktino primijeniti u prevoenju strunih, znanstvenih i knjievnih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskoga na engleski jezik. U tu svrhu odabrano je 50 autorskih kartica tekstova na engleskom jeziku s tri razna podruja (sociologija, povijest i ekonomija) i ti e tekstovi biti prevedeni na hrvatski jezik. Druga polovica rada obuhvaa 50 stranica tekstova na hrvatskom jeziku s tri razliita podruja (psihijatrija, povijest umjetnosti i ekonomija) koji e biti prevedeni na engleski jezik. Za prevoenje su odabrani sljedei tekstovi: - za prijevod na hrvatski: (1) Thompson, J.B. (1994). Communication Theory Today. U Crowley, D. i Mitchell, D. (ur.). Social Theory and the Media. Stanford: Stanford University Press, 29-34. (2) Coe, D.M. (2005). The Maya. Maya Thought and Culture. London: Thames & Hudson, 199-203. (3) Posner, R. (1981). The Economics of Justice. The Law and Economics of Discrimination. Massachusets and London: Harvard University Press, 351-355. - za prijevod na engleski: (1) Jakovljevi, M. (1995). Psihijatrija za studente strunih znanstvenih studija. U: Bambura, J. i sur. (ur.). Elementi djeje i adolescentne psihijatrije. Samobor: A.G.Mato, 143-147.

89

(2) Malekovi, V. (1999). Stilovi i tendencije u hrvatskoj umjetnosti XX. stoljea. Hrvatska likovna umjetnost 1945 1955. Tendenciozni realizam. Zagreb: Art studio Azinovi, 295-299. (3) Sikavica, P. i Bahtijarevi-iber, F. (2004). Menadment, teorija menadmenta i veliko empirijsko istraivanje u Hrvatskoj. Upravljanje vremenom menadera. Zagreb: Masmedia, 395-399. U radu na tim prijevodima koristit e se razna pomagala - referentna jezina djela (jednojezini i dvojezini rjenici, pojmovnici, pravopisi, gramatike), referentna struna djela (enciklopedije, prirunici), internet, konzultacije sa strunjacima za pojedina podruja. Svrha ovoga rada je da kandidat potvrdi svoju prevoditeljsku spremu i sposobnost, da je radei na tim tekstovima jo vie unaprijedi, te da tako pridonese unapreenju prijevodnih standarda i prevoditeljske struke u naoj zemlji.

U Zagrebu, 30. travnja, 2007.

Mentor: mr.sc. Snjeana Veselica-Majhut

Voditelj studija: prof. dr. sc. Vladimir Ivir

Kandidat: Suzana Karlovi