Aksijalno naprezanje* Aksijalno napregnuti elementi su elementi izloeni samo na zatezanje ili pritisak.

JM Gere, , BJ Goodno, , Mechanics of f Materials, Cengage g g Learning, g, Seventh Edition, , 2009. *RC Hibbeler, Mechanics of Materials, Prentice Hall, Eight Edition, 2011.

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

33

Aksijalno naprezanje Saint-Venant Saint Venant-ov ov (Sen-Venan) (Sen Venan) princip

Optereenje iskrivljuje linije u blizini njegove primjene a-a bb b-b cc c-c

Linije koje su daleko od primjene optereenja i oslonaca su prave

Napon i deformacija koji se javljaju u takama tijela koje su dovoljno daleko od podruja primjene tog optereenja bie isti kao napon i deformacija bilo kojeg optereenja koje ima istu, istu statiki ekvivalentnu, rezultantu i koji su primijenjeni u istoj oblasti.

Optereenje iskrivljuje linije u blizini oslonaca

www.mf.unze.ba
34

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

Aksijalno naprezanje* Izduenje aksijalno optereenog elementa I) konstantan popreni presjek i optereenje

F = A

= E

=L =

FL = EA

(2 1) (2.1)

*RC Hibbeler, Mechanics of Materials, Prentice Hall, Eight Edition, 2011.

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

35

Aksijalno naprezanje Izduenje aksijalno optereenog elementa II) promjena parametara po segmentima Ukoliko je ipka podijeljena na nekoliko aksijalnih sila uzduno, uzduno ili se mijenja popreni presjek ili modul elastinosti, ukupno izduenje je jednako zbiru izduenja pojedinanih segmenata u kojima su ove veliine konstantne.

Fi Li = i Ai Ei

(2.2)

elina cijev

Al cijev

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

36

Aksijalno naprezanje Izduenje aksijalno optereenog elementa III) proizvoljan popreni presjek i optereenje

F(x)

F(x)

F ( x) = A( x)

F ( x)dx d = A( x) E

=E
d = dx
OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

F ( x)dx d A( x) E

(2.3)

www.mf.unze.ba

37

Aksijalno naprezanje Primjer 2.1: Element ABC na slici, duine L, sastavljen je od dva dijela iste duine (0.6 m), ali razliitih prenika, i izloen sili od P=110 kN. Dio AB ima prenik d1=100 mm, a segment BC d2=60 60 mm. Segment AB je uzuno izbuen do polovine duine (0.3 m). Dio je napravljen od plastike modula elastinosti E=4 MPa. a) Ukoliko je dozvoljeno sabijanje dijela 8mm, koliko je maksimalno dozvoljeni prenik rupe? b) Ako je maksimalni prenik rupe jednak d2/2, na kojoj udaljenosti od take C treba primijeniti silu P da se ipka ne skrati 8 mm. c) Ako je maksimalni prenik rupe jednak d2/2, a sila primijenjena na krajevima, koja je dozvoljena dubina rupe ako je skraenje ogranieno na 8 mm.

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

38

Aksijalno naprezanje Primjer 2.2: Stub koji se koristi kao oslonac za opremu u laboratoriji je obraen uniformno kao na slici itavom duinom H. Svaki popreni presjek stuba je kvadrat, pri emu je vrh dimenzija bb, a baza 1.5b1.5b. Izvesti formulu za deformaciju d usljed sile P koja djeluje na vrh. Pri tome pretpostaviti da je ugao zakoenja mali i da teina stuba nema uticaj na defromaciju.

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

39

Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi Problem je statiki naodreen ako jednaine ravnotee nisu dovoljne da bi se odredile sile reakcije.

F = 0

FB FA P = 0

Nedovoljno da bi se odredile reakcije!!!

Dodatni uslov za odreivanje sile reakcije su: uslovi kompatibilnosti ili kinematski uslovi specificiraju ogranienja u pomjeranju koja se javljaju u osloncima ili bilo kojoj drugoj taki u elementu.

A = B = 0

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

40

Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi

F = 0

FB FA P = 0

A = B = 0

FA LAC FB LCB =0 AE AE LCB FA = P L LAC FB = P L

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

41

Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi Princip superpozicije Princip superpozicije: rezultujui naponi ili pomjeranja u nekoj taki mogu se odrediti algebarskim sabiranjem napona ili pomjeranja koja su uzrokovana svakom komponentom pojedinano. Uslovi za primjenu uslova superpozicije: 1. Optereenje mora biti linearno u odnosu na napon ili pomjeranje koje treba odrediti 2. Optereenje ne smije znaajno promijeniti poetnu geometriju ili konfiguraciju elementa na koji djeluje

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

42

Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi Metod fleksibiulnosti ili metod sila (jednaina kopatibilnosti predstavljena principom superpozicije)

PLAC P = EA

B =

FB LCB EA

P B = 0 PLAC
OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

LAC FB L = 0 FB = P L
43

www.mf.unze.ba

Aksijalno naprezanje Primjer 2.3: Dio ABCD s fiksiranim krajevima sastoji se od tri prizmatina segmenta, kao na slici. Krajnji segmenti imaju povrinu poprenog presjeka od A1=840 mm2 i duinu L1=200 mm. Srednji segment ima povrinu poprenog presjeka od A2=1260 1260 mm2 i duinu L2=250 mm. Optereenja su: PB=25.5 kN i PC=17.0 kN. a) Odrediti reakcije RA i RD u fiksiranim osloncima. b) Odrediti pritisnu aksijalnu silu FBC u srednjem segmentu.

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

44

Aksijalno naprezanje Primjer 2.4: Kruta ipka AB duine L oslonjena je u taki A i ovjeana pomou dvije vertikalne ice u takama C i D. Obe ice imaju isti popreni presjek A, i izraene su od istog materijala modula elastinosti E. a) Odrediti napone C i D u icama usljed optereenja P koje djeluje u taki B. b) Nai pomjeranje take B. Podaci: i L=1700 1 00 mm, A=18 A 1 mm2, E=210GPa, 210G h=450 4 0 mm, c=500 00 mm, d=1250 12 0 mm, P=750 0 N.

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

45

Aksijalno naprezanje Izduenje aksijalno optereenog elementa: utjecaj temperature Promjene temperature u elementu proizvode irenje ili skupljanje elementa, stvarajui tako tzv. termike deformacije i napone.

Defromacija:

T = T

(2.4)

koeficijent termalnog irenja materijala, [1/K]

Napon:

T = T E = (T ) E

(2.5)

Izduenje:

T = T L = ( T ) L

(2.6)

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

46

Aksijalno naprezanje Primjer 2.5: Plastina ipka ACB sainjena od dva razliita puna dijela cilindrinog poprenog presjeka nalazi se izmeu dva kruta oslonca kao na slici. ipka je izloena poveanju temperature od 30C. a) Odrediti silu koja vlada u ipki, b) maksimalni napon u taki C, c) pomjeranje u taki C. Podaci: E=6 GPa, =10010-6 1/C.

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi problemi Opti princip rjeavanja statiki neodreenih aksijalno optereenih elemenata

1. Postaviti j jednaine ravnotee (stati ( ke, , kinetike jedna j ine) ) 2. Postaviti jednaine kompatibilnosti (geometrijske, kinematike jednaine, jednaine konzistentne deformacije) 3 Postaviti 3. P t iti relacije l ij sila-deformacija il d f ij (konstitutivne (k tit ti relacije) l ij ) 4. Rijeiti sistem jednaine dobiven kroz korake 1-3

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

48

Aksijalno naprezanje Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi problemi

M1 M2 M3

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

49

Aksijalno naprezanje Napon u kosom presjeku Pojam elementa napona izolovani segment nekog elementa s ucrtanim naponima koji djeluju na njegove povrine/stranice.

Element napona

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

50

Aksijalno naprezanje Napon u kosom presjeku

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

51

Aksijalno naprezanje Napon u kosom presjeku

N = P cos

V = P sin

N P = cos 2 A1 A

Istezanje pozitivan znak Pritisak negativan znak

V P = sin cos A1 A

Pozitivan znak ako tangencijalni napon tei rotirati materijal suprotno kretanju kazaljke na satu. satu
52

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

Aksijalno naprezanje Napon u kosom presjeku

N P = cos 2 = x cos 2 A1 A
V P = sin cos = x sin cos A1 A

1 cos 2 = (1 + cos 2 ) 2 1 sin cos = sin 2 2

x
2

(1 + cos 2 )

(2.7) (2.8)

x
2

sin 2

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

53

Aksijalno naprezanje Napon u kosom presjeku Maksimalni normalni i tangencijalni napon

max = x min = 0

za za

= 0 ( = 0) = 90 ( = 0)

max =

x
2

za za

= 45 = 45

( =

x
2

min =

x
2

( =

x
2

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

54

Aksijalno naprezanje Primjer 2.6: Plastina ipka, pravougaonog poprenog presjeka, je ugraena izmeu krutih oslonaca, ali bez poetnog napona. Kada se temperatura u ipki povea 40 C, u ravni pq se javi pritisni napon od 12 MPa. a) izraunati tangencijalni napon u ravni pq. b) nacrtaj element napona orijentisan prema ravni pq i pokai napone koji djeluju na sve povri elementa. Podaci: =10810-6 1/K, E=3 GPa, b=37.5 mm, h=75mm

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

55

Aksijalno naprezanje Deformacioni rad

W = Pd 1 1
0

Izduenje ipke proizvodi deformaciju, ime se poveava energija ipke, tzv. energiju deformacije ili deformacioni rad.

U = W = Pd 1 1
0

(2.9)

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

56

Aksijalno naprezanje Deformacioni rad Linearno elastino ponaanje materijala

U = W = Pd 1 1 =
0

1 P 2

(2.10) (2.11) (2.12)

P2 L U= 2 EA EA 2 U= 2L

Nejednake ipke
Pi 2 Li U = U i = 2 Ai Ei i

U =

[ P( x) ]

dx

2 A( x) E

(2.13)

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

57

Aksijalno naprezanje Primjer 2.7: Odrediti deformacioni rad prizmatine ipke koja je uvrena u svom gornjem dijelu, kao na slici, i to za sluajeve: a) usljed sopstvene teine, b) usljed sopstvene teine i djelovanja sile P.

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

58

Aksijalno naprezanje Primjer 2.8: Odrediti okomito pomjeranje take B nosaa na slici. Uzeti da oba tapa imaju istu aksijalnu krutost EA.

OTPORNOST MATERIJALA I 11/12

www.mf.unze.ba

59