UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRADAJ I KOMUNIKACIJE Odsjek: SAOBRADAJ Usmjerenje: CESTOVNI, ELJEZNIKI I ZRANI SAOBRADAJ Predmet: SIGURNOST I ZATITA

U SAOBRADAJU I TRANSPORTU Predmetni nastavnik: Prof. dr Osman Lindov Vrsta studija: II CIKLUS (MASTER SUTDIJ)

TESTOVI ZA POLAGANJE ISPITA IZ PREDMETA SIGURNOST I ZATITA U SAOBRADAJU I TRANSPORTU

Sarajevo, 2012

OPDA PITANJA IZ SIGURNOSTI I ZATITE U SAOBRADAJU ta se podrazumijeva pod pojmom saobradaj? organizovano i ureeno premjetanje, prevoenje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz koritenje raznovrsnih saobradajnih puteva organizovano i ureeno premjetanje, prevoenje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz koritenje raznovrsnih saobradajnih sredstava ili drugih medija i saobradajnih puteva na odreenom podruju organizovano i ureeno premjetanje, prevoenje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz koritenje raznovrsnih saobradajnih sredstava ta se podrazumijeva pod pojmom transport? organizovano i ureeno premjetanje, prevoenje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz koritenje raznovrsnih saobradajnih puteva organizovano i ureeno premjetanje, prevoenje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz koritenje raznovrsnih saobradajnih sredstava ili drugih medija i saobradajnih puteva na odreenom podruju premjetanje ljudi i tereta sa mjesta na mjesto, kao i prenos informacija i energije sa jednog mjesta na drugo Koje su vidovi saobradaja? putniki saobradaj, teretni saobradaj i telekomunikacijski saobradaj meugradski, prigradski i gradski saobradaj meunarodni (inozemni) saobradaj i unutranji saobradaj kopneni saobradaj, vodni saobradaj, zrakoplovni saobradaj, potanski saobradaj i telekomunikacijski saobradaj Koje su vrste saobradaja? meugradski, prigradski i gradski saobradaj putniki saobradaj, teretni saobradaj i telekomunikacijski saobradaj meunarodni (inozemni) saobradaj i unutranji saobradaj kopneni saobradaj, vodni saobradaj, zrakoplovni saobradaj i PT saobradaj (potanski i telekomunikacijski) Definisati kopneni saobradaj? se naziva saobradaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevoza predstavlja organizovano i ureeno kretanje ljudi i dobara uz koritenje ureenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobradajne infrastrukture predstavlja organizovanje kretanje zranim prostorom, kao i smjetaj letjelica i pristajanje u zranim pristanitima sa ostalom infrastrukturom zranog saobradaja Definisati vodni saobradaj? predstavlja organizovano i ureeno kretanje ljudi i dobara uz koritenje ureenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobradajne infrastrukture se naziva saobradaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevoza predstavlja organizovanje kretanje zranom prostorom, kao i smjetaj letjelica i pristajanje u zranim pristanitima sa ostalom infrastrukturom zranog saobradaja Definisati zrani saobradaj? se naziva saobradaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevoza predstavlja organizovano i ureeno kretanje ljudi i dobara uz koritenje ureenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobradajne infrastrukture predstavlja organizovanje kretanje zranom prostorom, kao i smjetaj letjelica i pristajanje u zranim pristanitima sa ostalom infrastrukturom zranog saobradaja Definisati PT (potansko telekomunikacijski) saobradaj? se naziva saobradaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevoza predstavlja organizovano i ureeno kretanje ljudi i dobara uz koritenje ureenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobradajne infrastrukture
1

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

predstavlja organizovanje kretanje zranom prostorom, kao i smjetaj letjelica i pristajanje u zranim pristanitima sa ostalom infrastrukturom zranog saobradaja PT (potansko-telekomunikacioni) saobradaj slui za prenos vijesti, informacija, saoptenja, poruka, signala, slike, novca, poiljke itd. koritenjem sredstava drugih vidova saobradaja, odnosno ianog ili beinog medija Definisati sigurnost (safety) u saobradaju? skup naunih metoda, tehnikih normi i tehnolokih postupaka kojima je cilj sigurno odvijanje saobradaja, kako bi se zatitili ljudski ivoti, materijalna dobra i okoli od akcidentnih situacija i saobradajnih nezgoda obuhvata aktivnosti prevencije i zatite odreenog objekta, osobe, vozila, itd. od nepoeljnog dogaaja, neovlatene upotrebe, napada i sl. predstavlja stanje neizloenosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoem rizika od saobradajnih nezgoda, ozljeda, otedenja ili drugih opasnosti Definisati zatitu u saobradaju? obuhvata aktivnosti prevencije i zatite odreenog objekta, osobe, vozila, itd. od nepoeljnog dogaaja, neovlatene upotrebe, napada i sl. predstavlja stanje neizloenosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoem rizika od saobradajnih nezgoda, ozljeda, otedenja ili drugih opasnosti skup naunih metoda, tehnikih normi i tehnolokih postupaka kojima je cilj sigurno odvijanje saobradaja, kako bi se zatitili ljudski ivoti, materijalna dobra i okoli od akcidentnih situacija i saobradajnih nezgoda Definisati pojam akcident? prijetnja koja bi mogla izazvati akcident nenamjerni i neoekivani dogaaj do kojega dolazi iznenada i koji uzrokuje tetu za ljude, imovinu ili okoli rezultati akcidenta, izraeni koliinski i kvalitativno Definisati pojam opasnost (izvor rizika)? prijetnja koja bi mogla izazvati akcident rezultati akcidenta, izraeni koliinski i kvalitativno procjena razmjera tete koju je mogude oekivati zbog opasnosti u odreenoj vrsti akcidenta Definisati pojam posljedica? prijetnja koja bi mogla izazvati akcident procjena razmjera tete koju je mogude oekivati zbog opasnosti u odreenoj vrsti akcidenta rezultati akcidenta, izraen koliinski i kvalitativno Definisati pojam dimenzionirana procjena tete? prijetnja koja bi mogla izazvati akcident procjena razmjera tete koju je mogude oekivati zbog opasnosti u odreenoj vrsti akcidenta rezultati akcidenta, izraeni koliinski i kvalitativno Definisati pojam katastrofa? rezultati akcidenta, izraeni koliinski i kvalitativno neuobiajeni vremenski uvjeti, potres, poplava, odronjavanje zemljita oznaava vedi broj smrtnih sluajeva i desetke teko ozlijeenih preivjelih, otedenje imovine u vrijednosti od vie miliona novanih jedinica ili dugoronu tetu u okoliu Definisati pojam vanjski dogaaji? neuobiajeni vremenski uvjeti, potres, poplava, odronjavanje zemljita oznaava vedi broj smrtnih sluajeva i desetke teko ozlijeenih preivjelih, otedenje imovine u vrijednosti od vie miliona novanih jedinica ili dugoronu tetu u okoliu rezultati akcidenta, izraeni koliinski i kvalitativno Definisati pojam nezgoda?

14.

15.

16.

17. 2

oznaava vedi broj smrtnih sluajeva i desetke teko ozlijeenih preivjelih, otedenje imovine u vrijednosti od vie miliona novanih jedinica ili dugoronu tetu u okoliu posljedica niza povezanih dogaaja koji su doveli do akcidenta prvi korak u lancu dogaaja koji vodi akcidentu Definisati pojam poetni dogaaj? otklon od oekivanoga rada sistema posljedica koja je neizbjeno, ali neizravno, rezultat drugog dogaaja ili okolnosti prvi korak u lancu dogaaja koji vodi akcidentu Definisati pojam uinak domina? posljedica koja je neizbjeno, ali neizravno, rezultat drugog dogaaja ili okolnosti prvi korak u lancu dogaaja koji vodi akcidentu otklon od oekivanoga rada sistema Definisati pojam kvar? posljedica koja je neizbjeno, ali neizravno, rezultat drugog dogaaja ili okolnosti otklon od oekivanoga rada sistema prvi korak u lancu dogaaja koji vodi akcidentu Definisati pojam poremedaj? posljedica koja je neizbjeno, ali neizravno, rezultat drugog dogaaja ili okolnosti je niz strunih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoeljnih dogaaja u odreenom sistemu uz razliite scenarije otklon od oekivanoga ponaanja sistema. Poremedaj moe biti prouzroen nedovoljnim poznavanjem rada sistema, stresom, loom konstrukcijom sistema, pogrenim tumaenjem informacije ili nemarom Definisati pojam vjerovatnoda? posljedica koja je neizbjeno, ali neizravno, rezultat drugog dogaaja ili okolnosti je niz strunih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoeljnih dogaaja u odreenom sistemu uz razliite scenarije oekivani razmjer dogaaja (akcidenata) u odreenom vremenskom razdoblju Definisati pojam rizik? posljedica koja je neizbjeno, ali neizravno, rezultat drugog dogaaja ili okolnosti oznaava vjerovatnodu da de u odreenom razdoblju dodi do akcidenta, a s njime i do posljedica za ljude, imovinu i okoli je niz strunih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoeljnih dogaaja u odreenom sistemu uz razliite scenarije Definisati pojam procjena rizika? posljedica koja je neizbjeno, ali neizravno, rezultat drugog dogaaja ili okolnosti mogudi dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama je niz strunih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoeljnih dogaaja u odreenom sistemu uz razliite scenarije Definisati pojam analiza rizika? sistemsko utvrivanje i procjena rizinih objekata i opasnosti je niz strunih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoeljnih dogaaja u odreenom sistemu uz razliite scenarije mogudi dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

Definisati pojam upravljanje rizikom? je niz strunih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoeljnih dogaaja u odreenom sistemu uz razliite scenarije obuhvata cjelokupan rad vezan uz rizik, tj. administraciju, osiguranje, popise, ocjenjivanje situacije, inspekciju itd. mogudi dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama Definisati pojam rizini objekt? industrijski objekt, skladite, ranirni kolodvor itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili rizika je niz strunih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoeljnih dogaaja u odreenom sistemu uz razliite scenarije mogudi dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama Definisati pojam rizina zona? mogudi dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama podruje koje okruuje rizini objekt, a koje bi moglo biti pogoeno akcidentom industrijski objekt, skladite, ranirni kolodvor itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili rizika Definisati pojam istraivanje sigurnosti? je niz strunih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoeljnih dogaaja u odreenom sistemu uz razliite scenarije predstavlja cjelovito prouavanje i analiza rizika nekog sistema kroz prouavanje razliitih sljedova dogaaja kako bi se prikazali uinci rada na smanjivanju razmjera rizika poduzimanjem razliitih preventivnih mjera mogudi dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama Definisati pojam sigurnosna zona? procijenjena udaljenost potrebna izmeu rizinoga objekta i oblinjih ugroenih objekata je niz strunih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave nepoeljnih dogaaja u odreenom sistemu uz razliite scenarije mogudi dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama Definisati pojam ugroeni objekt? mogudi dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama ljudi, predmeti u okoliu ili imovina kojima prijeti akcident zbog blizine rizinoga objekta procijenjena udaljenost potrebna izmeu rizinoga objekta i oblinjih ugroenih objekata Definisati pojam najgori sluaj? procijenjena udaljenost potrebna izmeu rizinoga objekta i oblinjih ugroenih objekata mogudi dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama predstavlja cjelovito prouavanje i analiza rizika nekog sistema kroz prouavanje razliitih sljedova dogaaja kako bi se prikazali uinci rada na smanjivanju razmjera rizika poduzimanjem razliitih preventivnih mjera Koji su neeljeni efekti saobradaja i transporta? pogibije uesnika saobradaja materijalna teta zagaenje tla ozljede uesnika saobradaja zagaenje voda zagaenje uma zagaenja okolia zagaenje zraka zagaenja bukom

30.

31.

32.

33.

34.

Nabrojati vrste tehnologija odravanja saobradajnih sredstava? makro odravanja popravna mikro odravanja pojedinana univerzalna dnevna grupna specijalna ta je potrebno sa drutvenog aspekta osigurati u sistemu zatite saobradajnog sistema? odgovarajudu zakonsku legislativu pravnu legislativu nacionalne i regionalne planovi zatite pojedinane planove zatite sisteme edukacije osoba koje upravljaju saobradajnim sredstvima i svih uesnika u saobradaju ukljuivanje medija u svrhu edukacije stanovnitva i upoznavanja s saobradajnom problematikom zdravstvenu preventivu i zatitu osoba koje sudjeluju u saobradajnom procesu Definisati zatitu u saobradaju? Zatita u saobradaju obuhvata aktivnosti prevencije i zatite odreenog objekta, osobe, vozila, itd. od nepoeljnog dogaaja, neovlatene upotrebe, napada i slino Zatita u saobradaju predstavlja stanje neizloenosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoom rizika od saobradajnih nezgoda, ozljeda, otedenja ili drugih opasnosti Zatita u saobradaju obuhvata skup naunih metoda, tehnikih normi i tehnolokih postupaka kojima je cilj sigurno odvijanje saobradaja, kako bi se zatitili ljudski ivoti, materijalna dobra i okoli od akcidentnih situacija i saobradajnih nezgoda Koja je od tri postojede statistike institucije odgovorna na nivou BiH? Federalni zavod za statistiku Agencija za statistiku BiH Republiki zavod za statistiku Koje su vrste preventivnog odravanja? jednokratno dvokratno viekratno periodino ta je forenzika? irok spektar znanstvenih grana za utvrivanje injenica u sudskim ili upravnim postupcima Nauka koja se bavi prouavanjem injenica vezanih za pojave uzrokovane od strane ljudi Koje su forenzike grane? Forenzika medicina Forenzika hemija Forenzika graevina Forenzika patologija Forenzika psihologija Forenzika antropologija Forenzika toksikologija Koji su negativni uticaji saobradaja na ljudsko zdravlje?
5

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

buka fizika aktivnost fizika neaktivnost zagaenje zraka klimatske promjene povedanje mobilnosti saobradajne nezgode psiho-socijalni efekti Kako se definie uloga medija vanjskog oglaavanja? kao uticanje na emocionalne potrebe gledatelja (vozaa) na nain postizanja vizualno aktivne poruke (unato injenici statinog poloaja) kao uticanje na emocionalne potrebe gledatelja (vozaa) na nain postizanja vizualno pasivne poruke (unato injenici statinog poloaja) ta se podrazumijeva pod pojmom fizike zatite? Skup naunih metoda, tehnikih normi i tehnolokih postupaka kojima je cilj sigurno odvijanje saobradaja, kako bi se zatitili ljudski ivoti, materijalna dobra i okoli od akcidentnih situacija i saobradajnih nezgoda Obuhvata aktivnosti prevencije i zatite odreenog objekta, osobe, vozila, itd. od nepoeljnog dogaaja, neovlatene upotrebe, napada i sl. Bliska zatita ljudi i imovine od unitenja, otedenja, krae i drugih oblika opasnog ili tetnog djelovanja na zdravlje i ivot ljudi odnosno na imovinu Kada se posmatra sa sigurnosnog aspekta, u kojem procesu je teret najvie izloen riziku? U toku utovara U toku istovara U toku transporta Koje su osnovne metode, odnosno tehnike na osnovu kojih se vrednuju rezultati mjera i aktivnosti na polju sigurnosti u saobradaju? Analiza saobradajnih nezgoda Konfliktne tehnike Usporeivanje ostalih statistikih podataka Studije sluaja Ispitivanje miljenja Posmatranje Primjena kaznenih mjera Kako se saobradaj dijeli prema domenu djelovanja? meugradski, prigradski i gradski meunarodni (inozemni) saobradaj unutranji (nacionalni) saobradaj Koje nivoe projekta razlikujemo kod projekata infrastrukture? Idejni, glavni i izvedbeni Glavni, sporedni i dodatni Primarni, sekundarni i tercijarni Definisati pojam vozila? je vozilo koje vue upregnuta ivotinja je svako vozilo koje se pokrede snagom vlastitog motora osim pokretnih stolica s motorom za nemodnu osobu i vozila koja se kredu po inama

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu osim pokretnih stolica bez motora za nemodan u osobu i djejih prijevoznih sredstava Prema nainu svog djelovanja kako se moe podijeliti sigurnost u saobradaju? Aktivna Pasivna Paralelna Vertikalna ta se podrazumijeva pod duim prekidom saobradaja? Prekid saobradaja koji traje due od jednog sata Prekid saobradaja koji traje due od dva sata Prekid saobradaja koji traje due od est sati ta se podrazumijeva pod stopom saobradajnih nezgoda? predstavlja rizik od saobradajnih nezgoda po jedinici izloenosti slui kao pokazatelj vjerovatnode deavanja saobradajnih nezgoda ne predstavlja rizik od saobradajnih nezgoda po jedinici izloenosti Navesti moguda stanja jednostavnog realnog tehnikog sistema u vremenskoj domeni? normalno stanje u radu promjenljivo stanje neispravno stanje nedefinirano stanje ta se podrazumijeva pod pojmom sigurnosni element? Sigurnosni element podrazumijeva vedi ili manji sklop, element ili dio ureaja, a ne predstvalja odreenu funcionalnu cjelinu Sigurnosni element podrazumijeva vedi ili manji sklop, element ili dio ureaja, a predstvalja odreenu funcionalnu cjelinu Sigurnosni element podrazumijeva vedi ili manji sklop, element ili dio ureaja, a koji moe, a i ne mora da predstvalja odreenu funcionalnu cjelinu ta je Nacionalni program sigurnosti u saobradaju? Nacionalni program sigurnosti u saobradaju predstavlja integrirani set regulative i aktivnosti sa svrhom podizanja sigurnosti u saobradaju Nacionalni program sigurnosti u saobradaju je mjera koja se koristi za iskazivanje performance (rezultata, uinka, izvedbe) sigurnosti sistema ta je potrebno sa drutvenog aspekta u sistemu zatite u saobradaju osigurati? Odgovarajuda tehnika sredstva zatite Sistem edukacije osoba koje upravljaju saobradajnim sredstvima i svih uesnika u saobradaju Odgovarajudu zakonsku legislativu Periodino testiranje i analiziranje kljunih pokazatelja Nacionalne i regionalne planove zatite PITANJA IZ SIGURNOSTI I ZATITE U CESTOVNOM SAOBRADAJU ta znai skradenica CEMT? Evropska konferencija u Parizu Komitet za kopneni saobradaj Evropske ekonomske komisije Ujedinjenih nacija Evropska konferencija ministara transporta
7

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

Koji zakoni iz oblasti cestovnog saobradaja trenutno egzistiraju, a koji su u proceduri u Bosni i Hercegovini? Zakon o meunarodnom i meuentitetskom cestovnom prijevozu Zakon o prijevozu opasnih materija BiH Zakon o osnovama sigurnosti saobradaja na putevima u BiH Zakon o cestama/putevima BiH Koji su osnovni dokumenti EU koji obuhvadaju elemente koji se odnose na sigurnost cestovnog saobradaja? Nulta vizija sigurnosti u saobradaju Bijela knjiga Akcioni program cestovne/drumske sigurnosti Koje su osnovne karakteristine grupe za sigurnost saobradaja u okviru Akcionog programa sigurnosti saobradaja EU? korisnici cestovne infrastrukture okolina tehnologija vozila drumska infrastruktura Koje su osnovne metode, odnosno tehnike na osnovu kojih se vrednuju rezultati mjera i aktivnosti na polju sigurnosti u saobradaju? Analiza saobradajnih nezgoda Konfliktne tehnike Usporeivanje ostalih statistikih podataka Studije sluaja Ispitivanje miljenja Posmatranje Primjena kaznenih mjera Kako je definisana saobradajna nezgoda prema ZOSSP-u? ''saobradajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedna ili vie osoba poginulo ili ozlijeeno ili je izazvana materijalna teta'' ''saobradajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je uestvovalo najmanje dva vozila u pokretu i u kojoj je jedna ili vie osoba poginulo ili ozlijeeno ili je izazvana materijalna teta'' ''saobradajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo i u kojoj je jedna ili vie osoba poginulo ili ozlijeeno ili je izazvana materijalna teta'' Kako se klasifikuju saobradajne nezgode prema teini? saobradajne nezgode sa poginulim osobama, saobradajne nezgode sa tee povrijeenim osobama, saobradajne nezgode sa lake povrijeenim osobama, saobradajne nezgode sa materijalnom tetom. saobradajne nezgode sa poginulim osobama i saobradajne nezgode sa nastradalim osobama. broj poginulih osoba, broj tee povrijeenih osoba i broj lake povrijeenih osoba. Koji su relativni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobradaja? broj saobradajnih nezgoda stepen nastradalih osoba stepen nesigurnosti stepen poginulih broj povrijeenih osoba stepen sigurnosti po kilometru ceste teina saobradajnih nezgoda broj poginulih osoba sigurnost u odnosu na izvreni rad vozila

60.

61.

62.

63.

stepen ugroenosti stanovnitva u saobradajnim nezgodama Koji su osnovni elementi potrebni za definisanje crne take? broj saobradajnih nezgoda, duina posmatrane dionice, broj poginulih osoba na posmatranoj dionici ceste posmatrani vremenski period broj nastradalih osoba na posmatranoj dionici ceste PGDS na posmatranoj dionici ceste Koje su osnovne faze analize sigurnosti saobradaja na cestama u cilju identifikacije potrebe za rekonstrukcijom i rehabilitacijom? Opta analiza stanja i tendencija sigurnosti saobradaja na cijeloj cestovnoj mrei Analiza stanja po saobradajnim dionicama i mapiranje rizika po ovim dionicama Analiza protoka saobradaja na cestovnoj mrei Analiza stanja po kilometrima ceste i odreivanje najopasnijih kilometara Analiza sigurnosti saobradaja na raskrsnicama Detaljna analiza stanja i problema na najopasnijim kilometrima Analiza sigurnosti saobradaja u gradskim sredinama U koju vrstu metoda poboljanja sigurnosti na cestama spada metoda dubinske analize saobradajnih nezgoda? preventivne metode korektivne metode opde metode sigurnosne metode Koji su sigurnosni elementi zatite pjeaka? Zatitne ograde ljem Svjetlosni znakovi Trake za oznaavanje Markeri (stubovi) za oznaavanje Prsluk sa floroscentnim trakama Saobradajni znakovi Koji su vrste zatitnih ograda? eljezne Plastine Betonske Gumene Drvene ta se podrazumijeva pod obezbjeenjem preglednosti na raskrsnicama? U blizini raskrsnica dvaju javnih puteva u nivou, ili ukrtanju javnog puta sa eljeznikom prugom u nivou, ili na unutranjim stranama putnog zavoja ne smije se saditi drvede ili grmlje, postavljati naprave, ograde, reklamni znakovi ili drugi predmeti koji onemogudavaju preglednost na javnom putu odnosno eljeznikoj pruzi (trokut preglednosti). Kako se postie dobar uinak kod medijskog oglaavanja kampanja sigurnosti u saobradaju. Ako elimo postidi eljeni uinak medijima vanjskog oglaavanja, trebamo ih uiniti vizualno uoljivim ili vizualno skandaloznim. Vizualna poruka treba biti saeta u jednu likovnu ideju koja se brzo percipira, razumije i pamti. U cilju upotrebe medija vanjskog oglaavanja u provoenju kampanja o sigurnosti u saobradaju potrebno je povezati aktivnosti sa znaenjem boja koje se upotrebljavaju za znakove, kao npr. upozorenje na opasnost, zabranu i slino. Ko i kako se vri inspekcijski nadzor iz oblasti saobradaja u BiH? Inspekcijski nadzor vri se:
9

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrivanju stanja izvravanja propisa kod pravnih i drugih lica i graana koji su u obavljanju svoje djelatnosti i radu duni postupati prema tim propisima; odreivanjem upravnih mjera radi spreavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvravanju tih propisa i poduzimanjem drugih upravnih mjera i radnji odreenih Zakonom o inspekcijama u FBiH i drugim propisom. ta se podrazumijeva pod pojmom crna taka u saobradaju? Crna taka je opdi pojam za mjesta, dionice ceste ili raskrsnice na cestovnoj mrei na kojima dolazi do vedeg broja smrtnih sluajeva i tekih povreda nego na ostalim dijelovima cestovne mree ta obuhvata savremeni pristup obezbjeenja sigurnosti cesta? Savremeni pristup obezbjeenja sigurnosti cesta obuhvata kombinovanu primjenu reaktivnih i preventivnih metoda, jer se preventivnim metodama ne mogu otkloniti svi nedostaci na putu. Koji su mjere prevencije saobradajnih nezgoda? mjere primarne prevencije univerzalne mjere pojedinane mjere mjere sekundarne prevencije mjere tercijarne prevencije mjere kvartarne prevencije Koji je obuhvat djelokruga i predmeta poslovanja direkcija za ceste? osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za odravanje cesta osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za postavljanje vertikalne signalizacije osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za zatitu cesta osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za prepravke i modifikacije cesta osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za rekonstrukciju cesta osiguranje kooperacije i koordinacije cesta osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za izgradnju i upravljanje javnim cestama osiguranje tehniko - tehnolokog jedinstva javnih cesta Koja su tri bazna parametra saobradajnog toka? protok vozila gustina toka proces vonje sloenost toka karakter toka brzina toka Kako se definie vrijeme putovanja sa aspekta teorije saobradajnog toka? vrijeme putovanja kao pokazatelj-parametar saobradajnog toka predstavlja srednju vrijednost putovanja svih jednakih voznih jedinica u jednoniznom jednosmjernom toku du odsjeka (S). vrijeme putovanja kao pokazatelj-parametar saobradajnog toka predstavlja vrijednost putovanja svih nejednakih voznih jedinica u jednoniznom jednosmjernom toku du odsjeka (S) vrijeme putovanja kao pokazatelj-parametar saobradajnog toka predstavlja srednju vrijednost putovanja svih nejednakih voznih jedinica u dvoniznom dvosmjernom toku du odreene dionice ceste Koliko iznosi vrijeme percepcije u okviru vremena reagovanja sistema voza-vozilo? 0,1 (s) 0,3 (s) 0,2 (s) 0,4 (s) Koliko je po pravilu vrijeme reagovanja mjereno u laboratorijskim uslovima krade od vremena reagovanja u realnim uslovima odvijanja saobradaja? tri puta etiri puta

10

80.

dva puta Koji su najpoznatiji matematiki modeli u okviru teorije saobradajnog toka, a koji se baziraju na rastojanju slijeenja vozila? Model konstantnog rastojanja slijeenja, Modeli rastojanja slijeenja u funkciji brzine, Modeli promjenljivog rastojanja slijeenja, tzv. modeli "slijedi vou" Psihofiziki model rastojanja slijeenja. Koliki je minimalni nagib za stabilizirane bankine? od 4% od 5% od 6% Koliki je minimalni nagib za ne stabilizirane bankine? od 6% od 7% od 8% Na koji nain se izvodi usjek? u uzdunim slojevima prosjekom sa ela prosjekom sa strane u terasama sa skele s ela u punom profilu s potkopom i oknima Od ega se sastoji horizontalna saobradajna signalizacija? uzdunih oznaka vijugastih oznaka poprenih oznaka Koliko iznosi irina zatitnog pojasa za pojedine kategorije ceste u kojem se ne smiju graditi i podizati eljezare, tvornice cementa ili vapna, kao i drugi industrijski objekti koji zagauju okolinu (neista industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i ljunkare)? autocestu najmanje 100 m autocestu najmanje 80 m magistralnu cestu najmanje 60 m magistralnu cestu najmanje 40 m regionalnu cestu najmanje 40 m regionalnu cestu najmanje 35 m lokalnu cestu najmanje 30 m lokalnu cestu najmanje 15 m U koju vrstu metoda poboljanja sigurnosti na cestama spada metoda dubinske analize saobradajnih nezgoda? preventivne metode korektivne metode opde metode sigurnosne metode Koje vrste podatak sadri upitnik o saobradajnoj nezgodi? podatke o putu
11

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

podatke o vozilima koja su uestvovala u saobradajnoj nezgodi otedenjima vozila koja su u toj saobradajnoj nezgodi nastala izjave uesnika u saobradajnoj nezgodi izjave oevidaca saobradajne nezgode podatke o uesnicima u saobradajnoj nezgodi povredama nastradalih osoba podatke o povrijeenim i poginulim osobama i njihovim povredama podatke o nastaloj materijalnoj teti Koji su tipovi analize podataka o saobradajnim nezgodama? Sumiranje broja nezgoda i trendova Identifikacija opasne lokacije Aproksimacija Izbor preventivne mjere za povedavanje sigurnosti saobradaja Kumulativna raspodjela broja poginulih Koje su koristi postojanja baze podataka o saobradajnim nezgodama? laka identifikacija opasnih dionica i crnih taaka laka procjena nastale tete na vozilima pradenje uinaka korektivnih mjera za poboljanje sigurnosti omogudava poznavanja imena svih uesnika saobradajne nezgode Kako se definie crna taka u Bosni i Hercegovini? Crna taka je mjesto na putu sa slinim geometrijskim ili konstruktivnim elementima puta, a u duini do 400 metara, na kome se u toku 3 (tri) uzastopne godine, dogodilo najmanje est saobradajnih nesreda sa posljedicama po ivot i zdravlje ljudi ili etiri saobradajne nesrede istih karakteristika sa posljedicama po ivot i zdravlje ljudi. Crna taka je mjesto na putu sa slinim geometrijskim ili konstruktivnim elementima puta, a u duini od 300 metara, na kojoj se dogodilo najmanje 5 slinih tipova saobradajnih nezgoda u jednoj godini ili najmanje 3 saobradajne nezgode sa smrtnim ishodom u toku tri godine. Crna taka je mjesto na putu sa slinim geometrijskim ili konstruktivnim elementima puta, a u duini od 300 m metara, na kojoj se dogodilo najmanje 12 saobradajnih nesreda u toku od 3 godine. Kako se dijele pokazatelji sigurnosti cestovnog saobradaja? primarni sekundarni apsolutni relativni Koji su apsolutni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobradaja? broj saobradajnih nezgoda stepen nesigurnosti stepen nastradalih stepen poginulih teina saobradajnih nezgoda broj povrijeenih osoba broj poginulih osoba Koji su razlozi zbog kojih dolazi do izlijetanja motociklista sa ceste? zbog brzine neprilagoene uslovima na cesti zbog brzine neprilagoene vlastitim mogudnostima/mogudnostima motocikla zbog tehnike nemogudnosti zbog ostalih uesnika u saobradaju zbog tehnike pogreke ili pogreke ostalih uesnika u saobradaju

88.

89.

90.

91.

92.

93.

12

94.

Koji su najedi uzroci nesreda u kojima su uestvovali motocikli? ljudski faktor putniki automobili motocikli vremenske prilike i stanje na cesti Koji su aktivni elementi sigurnosti kretanja motocikla? voza motocikl zatitna kaciga uticaj okoline i saobradaja na vozaa motocikla zatitna odjeda ta je kolektivni rizik? Kolektivni rizik predstavlja broj saobradajnih nezgoda po kilometru ceste Kolektivni rizik predstavlja broj saobradajnih nezgoda u odnosu na broj vozilo-kilometara na datoj lokaciji Koliko faza postoje prema iskustvu u Zapadnoj Evropi i Direktivi Evropske Unije 2006/0182, kada se sprovodi revizija cestovne sigurnosti? 3 Faze :Idejni projekat, Glavni projekat, Prije otvaranja ceste 4 Faze: Idejni projekat, Glavni projekat, Prije otvaranja ceste, Rano koritenje - kada je put odreeno vrijeme u koritenju 2 Faze: Idejni projekat, Rano koritenje- kada je put odreeno vrijeme u koritenju ta predstavljaju dubinske analize konkretnih saobradajnih nezgoda? Dubinske analize konkretnih saobradajnih nezgoda predstavljaju takvu vrstu istraivanja koja na precizan i detaljan nain ukazuju na okolnosti pod kojima nastaju saobradajne nezgode. Dubinske analize konkretnih saobradajnih nezgoda predstavljaju analizu evidentiranih tragova na mjestu saobradajne nezgode koji ukazuju na okolnosti pod kojima nastaju saobradajne nezgode. ta predstavljaju IDS dubinske analize saobradajnih nezgoda? Aktivnost za povedanje sigurnosti cesta Mjeru za povedanje sigurnosti cesta Koje godine je osnovana National Highway Traffic Safety Administration (NHTSA) Amerika nacionalna administracija za sigurnost na cestama? 1957. godine 1970. godine 1975. godine Koji program je 1979. godine osnovala NHTSA (National Highway Traffic Safety Administration) Amerika nacionalna administracija za sigurnost na cestama, sa namjerom da potie proizvoae na konstruisanje sigurnijih vozila i na poticanje kupaca da kupuju sigurnija vozila? FARS Fatality Analysis Reportin System NCAP New Car Assesstement Program SCI Special Crash Investigations (SCI) Zbog ega je neophodna i znaajna edukacija ovlatenih lica sa aspekta sigurnosti saobradaja? zbog provoenja nacionalne, regionalne i lokalne strategije sigurnosti saobradaja zbog provoenja dravne strategije sigurnosti saobradaja

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

102.

13

103.

104.

105.

106.

107.

Koji je sastav uviajne ekipe za vrenje uviaja u sluaju nastanka saobradajne nezgode u kojoj su nastale tee tjelesne povrede uesnika u saobradajnoj nezgodi? Policija Procjenitelj tete Tuilac Vjetak saobradajne struke Krim tehniar Vjetak medicinske struke Ovlateno slubeno lice iz odjeljenja saobradajnih istraga Vjetak saobradajne struke Kako je definisana saobradajna nezgoda prema ZOSSP-u? ''saobradajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedna ili vie osoba poginulo ili ozlijeeno ili je izazvana materijalna teta'' ''saobradajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je uestvovalo najmanje dva vozila u pokretu i u kojoj je jedna ili vie osoba poginulo ili ozlijeeno ili je izazvana materijalna teta'' ''saobradajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo i u kojoj je jedna ili vie osoba poginulo ili ozlijeeno ili je izazvana materijalna teta'' Koji su elementi za definisanje crne take? saobradajne nezgode sa lako povrijeenim osobama posmatrani vremenski period broj saobradajnih nezgoda broj nastradalih osoba u nezgodama duina posmatrane dionice Koje kriterije je potrebno uvaiti u postupku identifikacije opasnih mjesta? dvokratno period prikupljanja podataka period posmatranja viekratno identifikacione tehnologije tanost podataka ta je RSA (Road Safety Audit) revizija cestovne sigurnosti? Road Safety Audit (RSA), formalna je i standardizovana metoda za provoenje nezavisne i integralne tehnike revizije projektnih karakteristika puta Road Safety Audit (RSA), formalna je i standardizovana metoda za provoenje nezavisne i integralne tehnike revizije projektnih karakteristika puta i procjene uticaja istih na ponaanje vozaa s aspekta bezbjednosti Road Safety Audit (RSA), standardizovana metoda za reviziju projektnih karakteristika puta i procjene uticaja istih na ponaanje vozaa s aspekta sigurnosti Koje su faze revizije cestovne sigurnosti? revizija idejnog projekta revizija kategorizacija mree revizija glavnog projekta revizija prije otvaranja saobradajnice revizija primjene normi i smjernica revizija ranog koritenje kada je saobradajnica odreeno vrijeme u koritenju ta je tehniko vozilo? Tehniko vozilo je vatrogasno vozilo s pogonom na sva etiri toka, koje slui za tehnike intervencije Tehniko vozilo je vatrogasno vozilo s pogonom na sva etiri toka, koje slui za gaenje poara prilikom udesa Tehniko vozilo je vatrogasno vozilo s pogonom na dva toka, koje slui za tehnike

108.

109.

14

intervencije Koja je osnovna podjela alata prema namjeni na vatrogasnim vozilima, koji se koriste prilikom spaavanja povrijeenih u saobradajnoj nezgodi,? Alati za rezanje metala Kompresioni alati Hidrauliki alati za razmicanje i povlaenje Pumpe za pretakanje goriva Koji su relativni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobradaja? broj saobradajnih nezgoda stepen nastradalih osoba stepen nesigurnosti stepen poginulih broj povrijeenih osoba stepen sigurnosti po kilometru ceste teina saobradajnih nezgoda broj poginulih osoba sigurnost u odnosu na izvreni rad vozila stepen ugroenosti stanovnitva u saobradajnim nezgodama ta predstavlja EuroRAP? Upravljanje crnim takama Revizija cestovne sigurnosti Meunarodni program ocjene sigurnosti cesta Dubinska analiza saobradajnih nesreda Evropski program ocjene sigurnosti cesta Procjena uticaja na sigurnost Koje su najede poruke kampanja u okviru poboljanja sigurnosti, kao to su npr. kampanja ''Pazi kako vozi''? Prolazak kroz crveno semaforsko svjetlo Brza vonja Informiranje vozaa o upotrebi zimske opreme Vonja pod dejstvom alkohola Nedozvoljeno i rizino preticanje Nepotivanje saobradajnih znakova Smanjenje emisije tetnih gasova Kada bi se primjenjivala mjerila drava zapadne Evrope u pogledu gustine cestovne mree, kolika duina cestovne mree autoputeva BiH bi trebalo ved da je u eksploataciji? 100 km autoputeva 1.000 km autoputeva 2.000 km autoputeva 10.000 km autoputeva Koliko je realno oekivati smanjenje broja saobradajnih nezgoda i poginulih u saobradajnim nezgodama (u estgodinjem periodu) u okviru provoenja mjera i aktivnosti Akcionog plana Strategije sigurnosti drumskog saobradaja u BiH 2008.-2013.? 30 % 40 % 35 % Koje su osnovne karakteristike protokola EuroRAP-a?
15

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

Mapiranje rizika Kontakti sa nadlenim institucijama Prikupljanje i analiza podataka Ocjenjivanje putem zvjezdica Pradenje uinka Koja su dva najveda uzronika saobradajnih nezgoda u BiH? Nepotivanje prvenstva prolaza Tehnika neispravnost Nepropisano preticanje i obilaenje Brzina vozila Koje su vrste materijala prema stabilnosti prostornog oblika? materijali bez oblika teni materijali sipki materijali pastozni materijali gasoviti materijali materijali stabilnog oblika ta obuhvata tehnika dokumentacija cisterni za prevoz plina tipa AGS-22 i AGS-24? Putna transportna isprava Identifikacijska tablica Homologacijski certifikat Logotip klijenta Uputstva za rukovanje ta predstavlja NSM? Upravljanje crnim takama Dubinsku analizu saobradajnih nezgoda Upravljanje sigurnodu cestovne mree Inspekciju sigurnosti cesta Koje su osnovne faze metodologije NSM? Proraun visine trokova saobradajnih nezgoda Statistike analize podataka o saobradajnim nezgoda irom cestovne mree Utvrivanje sigurnosnog potencijala Detaljna analiza kritinih dionica Rangiranje mjera prema prioritetu provoenja Koja su osnovna sredstva za osiguravanje tereta na transportnom sredstvu? visoke ili niske stranice kola stupci kola specijalni drai podupirai sredstva koja se privrduju ekserima prekrivai sredstva za neposredno i posredno vezivanje. Koji su osnovni dokumenti pri prevozu opasne materije (plina)?? Dokumenti vozaa Dokumenti vozila Dokumenti utovarne mehanizacije

117.

118.

119.

120.

121.

122.

123.

16

Dokumenti tereta Dokumenti istovarne mehanizacije Koji je minimalni nivo punjenja cisterne za prijevoz zapaljive tenosti? cisterne zapremine preko 7500 (l) se pune sa najmanje 85 % zapremine, ali ne vie od 90% cisterne zapremine preko 7500 (l) se pune sa najmanje 80% zapremine, ali ne vie od 90%. cisterne zapremine preko 7500 (l) se pune sa najmanje 85% zapremine, ali ne vie od 95% Za koje subjekte u sistemu sigurnosti je dizajniran softver EUSKA? Policiju kole Direkcije za odravanje cesta Autokole Saobradajne vlasti Ininjering preduzeda Prevoznike Istraivake institucije Koje su najbitnije funkcionalnosti softvera EUSKA? Digitalne mape Spreavanje saobradajnih nesreda Digitalna skica nesrede Analiza mogudnosti Bri odziv prilikom nastanka saobradajne nesrede Analiza crnih taaka Brojne opcije pretraivanja Kontrola kvalitete i saradnja Na koji nain se dobijaju podaci primjenom metode ispitivanja miljenja? anketiranjem brojanjem razgovorom vonjom na terenu Koje vrste posmatranja se mogu primijeniti prilikom analize opasnog mjesta? neposredno induktivno posredno masovno pojedinano Koji su osnovni elementi potrebni za definisanje crne take? broj saobradajnih nezgoda, duina posmatrane dionice, broj poginulih osoba na posmatranoj dionici ceste posmatrani vremenski period broj nastradalih osoba na posmatranoj dionici ceste PGDS na posmatranoj dionici ceste Koje su osnovne faze analize sigurnosti saobradaja na cestama u cilju identifikacije potrebe za rekonstrukcijom i rehabilitacijom? Opta analiza stanja i tendencija sigurnosti saobradaja na cijeloj cestovnoj mrei Analiza stanja po saobradajnim dionicama i mapiranje rizika po ovim dionicama
17

124.

125.

126.

127.

128.

129.

130.

Analiza protoka saobradaja na cestovnoj mrei Analiza stanja po kilometrima ceste i odreivanje najopasnijih kilometara Analiza sigurnosti saobradaja na raskrsnicama Detaljna analiza stanja i problema na najopasnijim kilometrima Analiza sigurnosti saobradaja u gradskim sredinama ta predstavlja skradenica RIA? Road safety Audit revizija cestovne sigurnosti Road safety Inspection - inspekcija cestovne sigurnosti Road safety Impact Assessment procjena uticaja na sigurnost Koie su prednosti fotogrametrije? znaajna uteda vremena i novca manje informacija o snimljenom objektu mjerenje nepristupanih objekata mjerenje pristupanih objekata vie informacija o snimljenom objektu Kako se s aspekta cestovnog saobradaja moe razvrstati osiguranje na CPR? pasivno (s cestovnim znacima) runo aktivno (ureajima za osiguranje cestovnih prijelaza mehaniko Koji su elementi sigurnosti u cestovnom saobradaju? vremenske prilike okolina cesta vozilo ovjek (voza, pjeak) Koje su karakteristine grupe za sigurnost saobradaja u okviru Akcionog programa sigurnosti u saobradaju EU? korisnici cestovne infrastrukture, tehnologija vozila cestovna infrastruktura eljeznika infrastruktura Koliki je cilj smanjenja broja poginulih na cestama u okviru usvojenih nacionalnih planova sigurnosti cestovnog saobradaja u zemljama EU, izraen u procentima? 30% 50% 70% ta se ubraja u apsolutne pokazatelje sigurnosti cestovnog saobradaja? broj saobradajnih nezgoda (SN) broj poginulih osoba (Npog.) teina saobradajnih nezgoda (TSN) broj povrijeenih osoba (Npovr.) sigurnost u odnosu na izvreni rad vozila ta predstavlja STICK dijagram? Dijagram u kojem su prikazane informacije povezane sa svakom saobradajnom nezgodom

131.

132.

133.

134.

135.

136.

137.

138.

18

koja se dogodila u posljednjih tri do pet godina. Informacije ukljuuju referentni broj saobradajne nezgode, datum, vrijeme, stanje na povrini kolovoza i rasvjete, broj i vrste obuhvadenih saobradajnih nezgoda, skicu njihovog kretanja prije saobradajne nezgode i teinu povreda Dijagram sustavskog modeliranja Medij za prenos podataka Na kojim udaljenostima od prunog prijelaza se postavljaju znakovi upozorenja vozaima cestovnih vozila koji se kredu prema i nailaze na pruni prijelaz? 80 m od prunog prijelaza 50 m od prunog prijelaza 160 m od prunog prijelaza 240 m od prunog prijelaza; 1000 m od prunog prijelaza Kakva moe biti ponderisana vrijednost saobradajnih nezgoda u cestovnom saobradaju? opda ponderisana vrijednost saobradajnih nezgoda (PVSNm..o.) ponderisana vrijednost saobradajnih nezgoda korigovana teinom posljedica saobradajnih nezgoda (PVSNm..k.) univerzalna ponderisana vrijednost saobradajnih nezgoda (PVSNm..u.) Koji su dokumenti doneseni na nivou EU koji imaju za cilj podizanje nivoa sigurnosti cestovnog saobradaja? Bijela knjiga Akcioni plan grada Zelena knjiga Akcioni program cestovne sigurnosti Koji se pokazatelji koriste za opis i meusobno uporeivanje saobradajnih nezgoda u cestovnom saobradaju? apsolutni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobradaja relativni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobradaja sluajni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobradaja Koji u karakteristine vrste lokacija koje se uzimaju u obzir prilikom definisanja crnih taaka? lokacije gdje dolazi do neobino mnogo saobradajnih nezgoda i/ili lokacije gdje su rizici od saobradajnih nezgoda izuzetno visoki i/ili lokacije gdje je veliki protok vozila lokacije gdje je teina saobradajnih nezgoda izuzetno velika Koja treba biti vrijednost odstojanja izmeu vozila ako se na putu kredu dva ili vie vozila koja prevoze opasne materije? 100 metara 200 metara 300 metara Na koje ceste se odnosi inspekcija cestovne sigurnosti (RSI) ? Ceste koje su u izgradnji Postojede ceste Kako se moe definisati opasno mjesto u cestovnom saobradaju? Kao mjesto sa visokim rizikom za vozae Kao mjesto sa niskim rizikom za vozae

139.

140.

141.

142.

143.

144.

145.

146.

19

147.

Koje radnje nije preporuljivo initi dok vozite po magli? zaustaviti se uz ivicu kolovoza preticati Koje strunjake treba da sainjava revizorski tim u pregledu saobradajnice? strunjak za cestovnu sigurnost strunjak za planiranje saobradajni inenjer graevinski inenjer (projektant) strunjak za podruje ljudskih faktora lokalni predstavnik strunjak za projektovanje Koji izraz se koristi za izraunavanje ponderisane vrijednosti nastradalih osoba u saobradajnim nezgodama (PVNl.povr.):

148.

149.

PVN l . povr. 30 N pog . 20 N t . povr. 10 N l . povr.

PVN l . povr. 30 N pog . 10 N t . povr. 1 N l . povr.

PVN l . povr. 20 N pog . 10 N t . povr. 1 N l . povr.

150.

Koji su najedi pokazatelji koji se koriste u postupku identifikacije opasnih mjesta i opasnih dionica? Ponderisane vrijednosti bezdimenzionalnog karaktera Vrijednosti kolektivnog i individualnog rizika bezdimenzionalnog karaktera Ponderisane vrijednosti dimenzionalnog karaktera Vrijednosti kolektivnog i individualnog rizika dimenzionalnog karaktera Definisati cestovno-eljezniki prijelaz? eljezniko-cestovni prijelaz (CP) je mjesto ukrtanja eljeznike pruge i ceste, odnosno mjesto prijelaza cestovne saobradajnice preko eljeznike pruge, a graevinski gledano mjesto ukrtanja kolovoza i gornje ivice ine koje se nalaze u istoj ravnini eljezniko-cestovni prijelaz (CP) je mjesto ukrtanja eljeznike pruge i ceste, odnosno mjesto prijelaza cestovne saobradajnice preko eljeznike pruge Koje su vrste osiguranja cestovno-eljeznikih prelaza, sa aspekta sigurnosti cestovnog saobradaja? Pasivno osiguranje Aktivno osiguranje Osiguranje zvunim signalima Na kojoj udaljenosti od najblie ine se postavljaju branici na cestovno -eljeznikom prijelazu? 3m 4m 2m Kako se klasificiraju cestovno-eljezniki prijelazi u Federaciji BiH prema nainu osiguranja: Svjetlosno zvuna signalizacija sa polubranicima Svjetlosno zvuna signalizacija bez polubranika Mehaniki branici Andrejin krst sa znakom STOP Andrejin krst bez znaka STOP Privremeno osiguran

151.

152.

153.

154.

20

Nelegalan i neosiguran Elektrini branici Privremeno neosiguran ta predstavlja trokut preglednosti na cestovno-eljeznikom prijelazu? Trokutom preglednosti osigurava se uesnicima u cestovnom saobradaju nesmetan vidik na eljezniku prugu s obje strane ceste radi pravovremenog uoavanja voza u cilju sigurnog prelaska preko eljeznike pruge Trokutom preglednosti osigurava se uesnicima u cstovnom saobradaju nesmetan vidik na eljezniku prugu samo sa jedne strane ceste radi pravovremenog uoavanja voza u cilju sigurnog prelaska preko eljeznike pruge Koji su elementi trokuta preglednosti na cestovno-eljeznikom prijelazu? Da su uglovi ukrtanja eljeznike pruge i ceste razliiti, ali ne manji od 20 Da se cestovno vozilo prije prelaska eljeznike pruge mora zaustaviti, a nakon pokretanja krede se jednoliko ubrzano dok ne postigne brzinu od 5 (km/h) uz ubrzanje od 1 m/s Da se taka zaustavljanja nalazi u ravnini sa saobradajnim znakom Andrejin kri Da su na prugama doputene razliite brzine prolaska vozova Da su razliite duine cestovnih vozila koja prelaze eljezniku prugu Da su uglovi ukrtanja eljeznike pruge i ceste razliiti, ali ne manji od 40 Da na prugama nisu doputene razliite brzine prolaska vozova Kolika irina kolovoza treba biti na podruju cestovno-eljeznikih prijelaza prema Pravilniku o putnim prijelazima? minimalno 5 (m) na postojedim prijelazima, a minimalno 5,5 (m) na novim prijelazima minimalno 5,5 (m) na postojedim prijelazima, a minimalno 6 (m) na novim prijelazima minimalno 4,5 (m) na postojedim prijelazima, a minimalno 5 (m) na novim prijelazima Razmak izmeu dva cestovno-eljeznika prijelaza zavisi od dozvoljene brzine kretanja na pruzi i iznosi? 1500 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina veda od 120 (km/h) 1500 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina veda od 100 (km/h) 1000 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina od 80 do 100 (km/h) 1000 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina od 70 do 100 (km/h) 700 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina do 70 (km/h) Koje su aktivne sigurnosne karakteristike vozila (automobila)? sigurnosni pojasevi klasine aktivne karakterisitike sigurnosti vozila (autogume, konice i upravlja) zrani jastuci inteligentni sistemi aktivne sigurnosti vozila (ABS, ASR, EDS, ESP, BAS, GPS, CC, ISA, LKAS, CVRS, ALC i dr.) ta je ABS? ABS Antiblokirajudi koioni sistem je sistem protiv blokiranja tokova koji pomae vozau da iskoristi raspoloivi koeficijent prianjanja, te da zadri kontrolu nad upravljaem dok intenzivno ubrzava, posebno na klizavim povrinama, odnosno da omogudava upravljivost i na loim podlogama. ABS Antiblokirajudi koioni sistem je sistem protiv blokiranja tokova koji pomae vozau da iskoristi raspoloivi koeficijent prianjanja, te da zadri kontrolu nad upravljaem dok intenzivno usporava, posebno na klizavim povrinama, odnosno da omogudava upravljivost i na loim podlogama.

155.

156.

157.

158.

159.

160.

21

161.

Koliko satalita ini GPS (Global Positioning System)?? 25 satalita (22 u funkciji, 3 u operativnoj rezervi) 24 satalita (21 u funkciji, 3 u operativnoj rezervi 28 satalita (25 u funkciji, 3 u operativnoj rezervi) Koje podatke koristi ALC (Prilagoavanje svjetla) sistem da bi svjetla vozila prilagodio na optimalno osvjetljenje na dijelu puta kojim se krede, odnosno na koji dolazi? podatke GPS navigacije podatke elektronske mape podatke putnog raunara podatke osnovne karte ta je ARP? aktivni sistem zatite pri prevrtanju aktivna kontrola protiv prevrtanja vozila automatsko aktiviranje osvjetljenja-farova Koliko iznose radijusi zona spaavanja pri izvlaenju osoba iz vozila nakon saobradajne nezgode? Prva zona ili sektor, koja se naziva unutranji krug ili mjesto rada, je zamiljeni krug promjera otprilike 5 10 m oko svakog vozila, koje je uestvovalo u udesu. Druga zona je vedi krug dimenzija 10 15 m Prva zona ili sektor, koja se naziva unutraji krug ili mjesto rada, je zamiljeni krug promjera otprilike 3 5 m oko svakog vozila, koje je uestvovalo u udesu. Druga zona je vedi krug dimenzija 5 10 m Prva zona ili sektor, koja se naziva unutranji krug ili mjesto rada, je zamiljeni krug promjera otprilike 3 5 m oko svakog vozila, koje je uestvovalo u udesu. Druga zona je vedi krug dimenzija 5 15 m Navesti lanove tima za spaavanje povrijeenih iz vozila nakon saobradajne nezgode? Rukovoditelj spaavanja ili voa ekipe, prvi lan tehnike ekipe, glavni inspektor, drugi lan tehnike ekipe, koordinator za operemu, bolniar Rukovoditelj spaavanja ili voa ekipe, prvi lan tehnike ekipe, drugi lan tehnike ekipe, koordinator za operemu, bolniar Voa ekipe, koordinator opreme, bolniar Ko je u Bosni i Hercegovini nadlean za izvaenje nastradalih osoba iz vozila? Komunalna preduzeda Vatrogasne slube Kantonalne direkcije za ceste Hitna pomod Slube za odravanje puteva ta se ubraja u opremu za izvlaenje nastradalih osoba iz vozila? Sjeka Elevator Elementi za stabilizaciju Ciklometar Razupira Skidometar Proiriva Jastuci za podizanje

162.

163.

164.

165.

166.

167.

22

168.

Koje su osnovne tehnike pri izvlaenju nastradalih osoba iz vozila? stvaranje tredih vrata micanje krova pristup prostoru za noge Skidanje upravljaa skidanje stranice vozila Rezanje B stuba Rezanje bonog stakla odmicanje upravljake ploe podizanje upravljake ploe Skidanje vjetrobranskog stakla stabilizacija skidanje vrata Koje su karakteristike zahtjevnog postupka stabilizacije tekih teretnih vozila? vozilo je na neravnom terenu, zaprijeeno ili nije na svojim tokovima vozilo je na ravnom terenu i na svojim kotaima Zbog ega dolazi do estog ukljetenja putnika u autobusima u sluaju saobradajne nezgode? Zbog konstrukcije asije koja se lahko deformie pri djelovanju sile i zbog poputanja sjedita vozila pri djelovanju sile Zbog konstrukcije asije koja se ne deformie pri djelovanju sile i zbog poputanja sjedita vozila usljed sudara Zbog konstrukcije asije koja se teko deformie pri djelovanju sile Koja je zadada rukovoditelja (voe ekipe) akcije spaavanja nastradalih osoba iz vozila? Rukovoditelj akcije spaavanja nastradalih osoba iz vozila je odgovoran za ukupnu koordinaciju spasilake ekipe i za komunikaciju s drugim slubama i ekipama Rukovoditelj akcije spaavanja nastradalih osoba iz vozila je odgovoran za ukupnu koordinaciju spasilake ekipe i za komunikaciju s osobama zarobljenim u vozilu Nabrojati tehnike komponente NIR-a (Nadzor i regulacija u cestovnom saobradaju)? komunikacijske veze informacijske platforme sistemi za obradu podataka sistemi za prikupljanje podataka Nabrojati institucionalne komponente NIR-a (Nadzor i regulacija u cestovnom saobradaju)? centar za upravljanje u sluaju opasnosti centar za informisanje putnika centar za upravljanje tranzitom centar za upravljane saobradajem centar za nadzor Kako se vri prikupljanje informacija sa terena kod upravljakih centara u cestovnom saobradaju? pomodu uesnika u saobradaju pomodu saobradajne policije pomodu slubi za odravanje cesta pomodu izvjetaa sa lica mjesta pomodu poziva putnika putem mobilnih telefona pomodu promjenljivih saobradajnih znakova

169.

170.

171.

172.

173.

174.

23

175.

Koja su obiljeja adekvatnog naina nadziranja i regulisanja saobradaja iz upravljakog centra? brojanje saobradaja sakupljanje trenutnih podataka o protoku saobradaja i uslovima na putevima obavjetavanje uesnika u saobradaju o saobradajnim nezgodama i drugim usporenjima saobradaja proraun kapaciteta pradenje uslova na cestama Gdje se najede alju evidentirani podaci o saobradaju iz saobradajno-operativnog centra? slubama hitne intervencije (hitna pomod, policija, vatrogasci, slube spaavanja ministarstvu sigurnosti sistemu izmjenjive saobradajne signalizacije internet, radio ministarstvu za saobradaj i komunikacije direkcijama za ceste Koja je kljuna karakteristika centara za upravljanjem sigurnosti u saobradaju? ne moraju da brzo odgovore na novonastalu situaciju moraju brzo odgovoriti na novonastalu situaciju moraju brzo odgovoriti na novonastalu situaciju samo ako se radi o saobradajnim nezgodama sa tee povrijeenim osobama ne moraju brzo odgovoriti na novonastalu situaciju ako se radi o saobradajnim nezgodama sa lake povrijeenim osobama U kojim fazama ivotnog ciklusa ceste se provodi revizija cestovne sigurnosti? faza rekonstrukcije periodu slabe saobradajne opteredenosti ceste faza izvodljivosti faza preliminarnog dizajna faza detaljnog dizajna faza prije putanjA ceste u potrebu faza nakon putanja ceste u upotrebu PITANJA IZ SIGURNOSTI I ZATITE U ELJEZNIKOM SAOBRADAJU Koji su aktivni elementi sigurnosti eljeznikog saobradaja? tehniko stanje vozila kontrola i odravanje eljeznikih vozila kontrola i odravanje pruge, prunih objekata, signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih ureaja organizacija hitne pomodi i brze evakuacije ozlijeenih osoba obuka kadrova brzo osposobljavanje pruge za saobradaj Koji su pasivni elementi sigurnosti eljeznikog saobradaja? kontrola rada kadrova organizacija hitne pomodi i brze evakuacije ozlijeenih osoba, brzo osposobljavanje pruge za saobradaj, tehniko-sigurnosne karakteristike eljeznikih vozila kao npr. vanjska i unutarnja sigurnosna prozorska stakla Koji su najvaniji faktori koji utiu na sigurnost u tunelima? Aerodinamiki oblik saobradajnih sredstava

176.

177.

178.

179.

180.

181.

24

182.

kvalitet tunelske obzide pojava vode ukupna duina tunela pojava leda poloaj kolosijeka u odnosu na tunel brzina pri mimoilaenju dva eljeznika voza ta je kontaktna mrea? Kontaktna mrea je dio sistema stabilnih postrojenja elektrovue du kolosijeka kojim se razvodi elektrina energija iz elektrovune podstanice i napaja elektrino vozilo. Kontaktna mrea je dio sistema mobilnih postrojenja elektrovue du kolosijeka kojim se razvodi elektrina energija iz elektrovune podstanice i napaja elektrino vozilo Kako se vri zatita od elektrine struje tokom radova na kontaktnoj mrei? motke za uzemljenje stezaljke za tranice izoliranog kljua za prenoenje I pritezanje stezaljki za tranice Koje vrste roba se ne smiju primati u skladita unutar skladinih zgrada? Eksploziv i predmeti punjeni eksplozivom Duhan i duhanski proizvodi Komprimirani plinovi Tvari koje se zapaljuju same od sebe ili u dodiru sa vodom Oksidirajude tvari ta su skretnice? Skretnice su konstrukcije eljeznikoga gornjeg ustroja koje omogudavaju nesmetan prijelaz eljeznikih vozila i cijelih vozova s jednoga kolosijeka na drugi Skretnice su konstrukcije eljeznikoga gornjeg ustroja na kojima se zaustavljaju eljeznikia vozila radi ulaska i izlaska putnika ili ukrcaja ili iskrcaja robe. Skretnice su konstrukcije eljeznikoga donjeg ustroja koje omogudavaju nesmetan prijelaz eljeznikih vozila i cijelih vozova s jednoga kolosijeka na drugi ta je pruni prijelaz u nivou? Pruni prijelaz u nivou je ukrtanje eljeznike pruge i javnog puta ili nekategorisanog puta koji se koristi za putni saobradaj u istom nivou. Pruni prijelaz u nivou predstavlja medusobno ukrtanje dvije eljeznike pruge u istom nivou ta su nezatideni pruni prijelazi (Prn )? samo sa znakom Andrejin krst znakom Andrejin krs i (polu)rampama (pulu)rampama i putnim signalom Na osnovu ega se odreuje ambalana grupa za opasne materije klase 3? zapaljivosti tenosti take paljenja gustine tenosti take kljuanja Koji su najedi uzroci nesreda na cestovnom prelazu ? nepotivanje saobradajnih znakova tehnika neispravnost vozila nekoritenje pojasa upotreba mobitela
25

183.

184.

185.

186.

187.

188.

189.

neprilagoena vonja prolazak automobila ispod sputenih branika i polubranika loa vidljivost i preglednost cestovnog prelaza ta su zatieni pruni prijelazi (Prn)? Zatideni Prn su oni koji su opremljeni sa tehnikim sredstvima koja uesnicima u putnom saobradaju onemogudavaju prijelazak eljeznike pruge (poluge (polu-)rampi) ili koja najavljuju dolazak voza i/ili spreavaju uesnike u putnom saobradaju da preu eljezniku prugu (putni signali), ukoliko se voz pribliava Prn ili ukoliko preko njega prijelazi Zatideni Prn su oni koji su oznaeni znakom Andrejev krst I koji nisu opremljeni tehnikim sredstvima koji uesnicima u putnom saobradaju onemogudavaju prijelazak eljeznike pruge Koji su glavni dijelovi ine? tijelo ine glava ine vrat ine oblik ine noica ine Na koji nain se rjeava problem naboranosti ine? fizikalni nain hemijski nain farbanje metalurki nain premazivanje bruenje Koji su glavni dijelovi skretnica? prijevodniki ureaj glavna ina meuine srcite U cilju sigurnosti koje karakteristike moraju ispunjavati pruni prelazi? karakteristike u pogledu prostornih uslova karakteristike u pogledu graevinskih uslova karakteristike u pogledu saobradajnih uslova karakteristike u pogledu estetskih uslova karakteristike u pogledu tehnikih uslova Koliko mora da iznosi radijus svjetlosnog signala u osnovi trouglaste ploe sa stranicom 900 mm? 200 mm 300 mm 250 mm Pomodu ega se vri zaustavljanje drumskog saobradaja na putnim prijelazima? pomodu branika pomodu slubenika MUP-a pomodu drumskih signala pomodu osoblja za odravanje Kako se mogu podjeliti putni prijelazi u nivou prema vrsti tehnikog obezbjeenja? prelazi obezbjeeni samo saobradajnim znakom STOP i Andrejinim krstom prelazi sa trouglom i dvije trepdude crvene lampe koje se naizmjenino ukljuuju i iskljuuju prijelazi koji uopde nisu oznaeni

190.

191.

192.

193.

194.

195.

196.

197.

26

198.

prelazi obezbjeeni branicima ili polubranicima prelazi obezbjeeni znakom pravo s prvenstvom prolaza Kakvi mogu biti prijelazi obezbjeeni branicima ili polubranicima? runi na poteg poluautomatski koji se aktiviraju uvijek u tono odreeno vrijeme kada je predvien nailazak voza automatski i upravljani elektrorelejnom postavnom spravom automatski i upravljani nailaskom voza na odreeni inski kontakt ta oznaava saobradajni znak na slici? Znak pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge sa branicima ili polubranicima, koji oznaava udaljenost do prelaza puta preko eljeznike pruge u nivou, koji je obezbijeen branicima ili polubranicima Znak pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge bez branika ili polubranika, koji oznaava udaljenost do prelaza puta preko eljeznike pruge u nivou, koji je obezbijeen branicima ili polubranicima Koju udaljenost od putnog prijelaza oznaava znak na slici? 160 m 100 m 220 m 50 m to oznaava saobradajni znak Andrejin krst? ukrtanje na kojem je obavezno zaustavljanje voza mjesto na kome put prelazi preko eljeznike pruge u nivou bez branika ili polubranika sa jednim, odnosno sa dva ili vie kolosijeka mjesto na kome put prelazi preko eljeznike pruge u nivou sa branicima ili polubranicima sa jednim, odnosno sa dva ili vie kolosijeka ta je potrebno ustanoviti tehnikim pregledom eljeznikoga vozila? broj saobradajnih nezgoda udovoljava li vozilo propisanim uslovima ima li ugraene propisane i ispravne ureaje i opremu je li sposobno za siguran saobradaj je li vozilo komforno odgovara li serijski ili pojedinano proizvedeno vozilo odobrenom prototipu ta su zatideni putni prijelazi? Zatideni putni prijelazi su oni koji su opremljeni sa tehnikim sredstvima koja uesnicima u putnom saobradaju onemogudavaju prelazak eljeznike pruge ili koja najavljuju dolazak voza i/ili spreavaju uesnike u putnom saobradaju da preu eljezniku prugu ukoliko se voz pribliava putnom prijelazu ili ukoliko preko njega prelazi. Zatideni putni prijelazi su oni koji su oznaeni znakom "Andrejin krst" i koji nisu opremljeni tehnikim sredstvima koji uesnicima u putnom saobradaju onemogudavaju prelazak eljeznike pruge. Kojim pravilnikom je ureena oblast o prevozu opasnih materija eljeznicom? Pravilnik 56-a Pravilnik RID Pravilnik o zatiti na radu na eljeznicama Pravilnik RIB Pravilnik ADR Koji su vanredni dogaaji zbog kojih nastaju otkazi?
27

199.

200.

201.

202.

203.

204.

205.

nalet voza sudar vozova snijeg nalet manevarskog sistema zastoj kanjenje voza iskliznude voza iskliznude manevarskog sistema sudar na eljezniko cestovnim prijelazima poar,eksplozija ili elementarna nepogoda Nabrojati etiri osnovne kategorije vanrednih dogaaja? ozbiljna nesreda veda materijalna teta nesreda izbjegnuta nesreda teta oneidenje okolia poremedaj Kako se dijele skretnice prema osnovnoj namjeni i konstrukciji? jednostruke dvostruke trostruke krine krune kombinirane Kojim propisima je ureena oblast o prevozu opasnih materija eljeznicom? Propisima o opasnim materijama Pravilnikom o meunarodnom prijevozu opasnih materija eljeznicom (Pravilnik RID) Uputstvom o prijevozu robe (Uputstvo 162) Saobradajnim pravilnikom (Pravilnik 2) Uputstvu o opasnim materijama FBH Pravilnikom o upotrebi vagona, kontejnera, (Uputstvo 90) Tarifom za prijevoz robe u unutranjem prijevozu (Spt 31 Deo 1) ta je potrebno analizirati za siguran prijevoz opasnih materija? potencijalne opasnosti vrstu transportnog sredstva nain utovara i istovara mjere zatite u svim fazama prijevoza Od kojih vremenskih i atmosferskih uticaja je potrebno zatiti prugu? bujica rijeka sunca kia jezerski i morski valovi vjetar snijeni nanosi padinsko kamenje, odroni i dr. Vanredni dogaaj u eljeznikom saobradaju predstavlja situaciju koja je prouzrokovala smetnju u saobradaju i imala za neposrednu posljedicu jedno ili vie slijededih stanja? oteavanje odvijanja saobradaja

206.

207.

208.

209.

210.

211.

28

gubitak na obimu rada onemogudavanje odvijanja saobradaja smrt lica tea povreda lica kvar pervoznog sredstva ugroavanje ivota lica nanoenje materijalne tete. Vanredni dogaaji na putnim prijelazima se mogu podijeliti prema odgovornosti? dogaaje nastali aktivnodu eljeznikog osoblja dogaaje nastali neispravnodu kontaktne mree dogaaji nastali neispravnodu vunog vozila dogaaje nastale aktivnodu drugih uesnika u saobradaju u podruju punog prijelaza Koje graevine se koriste za zaitu donjeg ustroja eljeznikih pruga? potporni zidovi obloni zidovi zasadi biljaka jarkovi zatitne ograde drenae Kome se dostavlja Zapisnik o nesretnom sluaju, prema postupku isljeivanja u eljeznikom saobradaju? sektoru za putniki i teretni transport prilae se isljednom materijalu osiguravajudem zavodu ostavlja bloku povrijeenom licu, srodniku ili punomodniku zadrava se i uva u arhivi 20 godina Koji je rok za provoenje postupka isljeenja u eljeznikom saobradaju? 25 dana 30 dana 15 dana 5 dana Kako se dijeli odravanje gornjeg ustroja eljeznike pruge? tekude odravanje pruge investicijsko odravanje pruge dnevno odravanje pruge mjeseno odravanje veliki popravak pruge (remont kolosijeka) Koji su aktivni elementi sigurnosti eljeznikog saobradaja? vrstoda eljeznikih vozila kontrola i odravanje eljeznikih vozila kontrola i odravanje pruge,prunih objekata, signalno sigurnosnih telekomunikacijskih ureaja obuka kadrova oblikovanost putnikih sjedala i unutarnjih povrina putnikih kabina tehniko stanje vozila Koji su pasivni elementi sigurnosti eljeznikog saobradaja? kontrola rada kadrova organizacija hitne pomodi i brze evakuacije ozlijeenih osoba, brzo osposobljavanje pruge za saobradaj,
29

212.

213.

214.

215.

216.

217.

218.

219.

220.

221.

222.

223.

tehniko-sigurnosne karakteristike eljeznikih vozila kao npr. vanjska i unutarnja sigurnosna prozorska stakla Kako su oznaeni nezatieni pruni prijelazi (Prn )? oznaeni samo sa znakom Andrejin krst oznaeni znakom Andrejin krst i (polu)rampama oznaeni putnim signalom i (pulu)rampama ta su zatieni pruni prijelazi (Prn)? Zatideni Prn su oni koji su opremljeni sa tehnikim sredstvima koja uesnicima u putnom saobradaju onemogudavaju prijelazak eljeznike pruge (poluge (polu-)rampi) ili koja najavljuju dolazak voza i/ili spreavaju uesnike u putnom saobradaju da preu eljezniku prugu (putni signali), ukoliko se voz pribliava Prn ili ukoliko preko njega prijelazi Zatideni Prn su oni koji su oznaeni znakom Andrejev krst I koji nisu opremljeni tehnikim sredstvima koji uesnicima u putnom saobradaju onemogudavaju prijelazak eljeznike pruge Koliki mora biti najmanji razmak izmeu eljeznike pruge i ceste mjereno od osi najbliega kolosijeka do najblie take gornjega ustroja ceste: 4 (m) 6 (m) 8 (m) 10 (m) Koja je svrha krinih skretnica? odvaja samo jedan odvojeni kolosijek u skretanje osigurava prelaenje vozila s jednoga kolosijeka na drugi povezuje razliite irine kolosijeka Koje mjere se provode za spreavanje udesa na putnim prelazima? Graevinsko tehnike mjere Organizaciono nadzorne mjere Potpuna zabrana kretanja cestovnih vozila preko putnih prelaza Zakoni i propisi Pomodu koje formule raunamo duinu (Lu) prije putnog prelaza na kojoj se aktivira automatika za osiguranje istog? (gdje je Tpr - vrijeme prelaska najsporijeg i najdueg cestovnog vozila preko putnog prelaza, to odgovara vremenu nailasku voza na putni prelaz; V brzina voza).

224.

Lu Lu

T pr Vm ax

3,6 T pr Vm in 3,6

m m

225.

Kakvi mogu biti signalni znakovi u eljeznikom saobradaju? Signalni znakovi u eljeznikom saobradaju mogu biti vidni (optiki) i zvuni (akustiki, ujni). ta se podrazumijeva pod Vanredni dogaaj u eljeznikom saobradaju? Vanredni dogaaj u eljeznikom saobradaju predstavlja situaciju koja je prouzrokovala smetnju u saobradaju i imala za neposrednu posljedicu jedno ili vie slijededih stanja: oteavanje odvijanja saobradaja, onemogudavanje odvijanja saobradaja, smrt lica, tea povreda lica, ugroavanje ivota lica i nanoenje materijalne tete. Uloga i namjena zatitnih ograda u saobradaju? Zatitne ograde su tehniko-sigurnosne konstrukcije kojim je osnovna svrha sprijeiti slijetanje vozila sa ceste. Zatitna ograda mora biti opremljena reflektirajudim oznakama ili smjerokaznim stubovima, na desnoj strani u smjeru vonje crvene boje, a s lijeve strane bijele boje. Na kolovozu s jednosmjernim saobradajem reflektirajuda oznaka je sa obje strane crvene boje. Ove ograda se izrauju od elika, betona ili u kombinaciji.

226.

227.

30

228.

229.

Koje je uloga signalnog ureaja u eljeznikom saobradaju sa stajalita sigurnog odvijanja saobradaja? Sa stajalita sigurnosti odnosno sigurnog odvijanja saobradaja, od presudnog znaaja kod signalnih ureaja u eljeznikom saobradaju su: davanje signalnog znaka za regulaciju saobradaja, primanje informacije koja nedvosmisleno odreuje nain odvijanja saobradaja nakon signalnog znaka i reakciju na primljenu informaciju ta predstavlja osiguranje prelaza polubranicima? Predstavlja nain osiguranja prelaze gdje: motke polubranika zatvaraju samo pola ceste i vozilo ne moe ostati zarobljeno na cestovnom prijlazu. Ukluivanje zvona, svjetlosnih signala i sputanje i dizanje motki polubranika obavlja se automatski, nailaskom voza na ukljune ili iskljune take Predstavlja nain osiguranja prelaze gdje: motke polubranika zatvaraju cijelu cestu. Ukljuivanje zvona, svjetlosnih signala i sputanje i dizanje motki polubranika obavlja se automatski, nailaskom voza na ukljune ili iskljune take Kako se definie pojam vozni red u eljeznikom saobradaju? Vozni red je na propisani nain sastavljen i spojen niz eljeznikih vozila s jednim ili vie vunih vozila, ili samo vuno vozilo, ili eljezniko vozilo za posebne namjene s vlastitim pogonom koje ispunjava propisane uslove te oznaen propisanim signalima. Vozni red prugama je opdi akt upravitelja infrastrukture koji odreuje sva planirana kretanja vozova i eljeznikih vozila na eljeznike infrastrukture kojima on upravlja u toku razdoblja za koje vozni red vai. Vozni red je eljezniko vozilo s vlastitim pogonom Koliko km pruge obuhvata eljeznika mrea u BiH? 1200 1500 1031 1350 ta se ubraja meu najvanije faktore sigurnosti i zatite eljeznikog saobradajnog sistema: vrstoda eljeznikih vozila, ujednaena osovinska opteredenja usporene vonje prilagoene brzine Znak Andrejin kri oznaava mjesto na kojem: cesta prelazi preko eljeznike pruge u nivou bez branika ili polubranika s jednim kolosijekom cesta prelazi preko eljeznike pruge u nivou bez branika ili polubranika s dva ili vie kolosjeka Kolika udaljenost izmeu prunih prijelaza u nivou treba biti ako je dozvoljena brzina kretanja na toj dionici pruge preko 120 km/h? 3000 metara 2000 metara 1000 metara Kolika udaljenost izmeu prunih prijelaza u nivou treba biti ako je dozvoljena brzina kretanja na toj dionici pruge 100 km/h ukljuujudi i brzinu od 100 km/h? 3000 metara 1000 metara
31

230.

231.

232.

233.

234.

235.

2000 metara Sa koliko su elektro i dizel lokomotiva raspolagale eljeznice Bosne i Hercegovine pred agresiju 1991.godine? 65 87 94 Kako se vri zatita od elektrine struje tokom radova na kontaktnoj mrei? Motke za uzemljenje Stezaljke za tranice ta su skretnice? Skretnice su konstrukcije eljeznikoga gornjeg ustroja koje omogudavaju nesmetan prijelaz eljeznikih vozila i cijelih vozova s jednoga kolosijeka na drugi Skretnice su konstrukcije eljeznikoga gornjeg ustroja na kojima se zaustavljaju eljeznikia vozila radi ulaska i izlaska putnika ili ukrcaja ili iskrcaja robe. Skretnice su konstrukcije eljeznikoga donjeg ustroja koje omogudavaju nesmetan prijelaz eljeznikih vozila i cijelih vozova s jednoga kolosijeka na drugi ta se u eljeznikom saobradaju daje eljeznikim signalima i signalnim oznakama? zabrane avize ogranienja upozorenja doputenja za polazak odjave voza predavize naredbe obavijesti za siguran tok saobradaja Kako se dijele vanredni dogaaji prema mjestu nastanka, uzrocima nastanka i posljedicama koje su prouzrokovali ili su mogle biti prouzrokovane? Udesi Nezgode Vanredni dogaaj na putnom prijelazu i u njegovoj blizini Elementarne nepogode Koje podatke mora sadravati usmeno obavjetenje o vanrednom dogaaju koje podnosi eljezniki radnik? podatke o pravovremeno poduzetim sigurnosnim mjerama podatke o vremenskim prilikama podatke o mjestu i vrsti vanrednog dogaaja podatke o nastaloj materijalnoj teti podatke o uzroku nastanka vanrednog dogaaja podatke o tome ima li ozlijeenih i poginulih osoba Koji su osnovni objekti zatite pruge ? potporni zidovi obloni zidovi zasadi biljaka jarkovi zatitne ograde drenae

236.

237.

238.

239.

240.

241.

242.

32

sigurnosne ograde zatitne kapije kontaktne mree Koji su pasivni elementi sigurnosti eljeznikog saobradaja? kontrola rada kadrova organizacija hitne pomodi i brze evakuacije ozlijeenih osoba sigurnosna prozorska stakla odravanje pruge brzo osposobljavanje pruge za saobradaj tehniko-sigurnosne karakteristike eljeznikih vozila Koji su sluajevi kada drenani sistem ima ulogu mjera sanacije zemljanog trupa u eksploataciji? sanacija planuma pruge deformisanog zastornim koritima, vredama ili depovima sanacija kosine na kojoj je izgraen zemljani trup sanacija i rekonstrukcija jarkova sanacija potpornih zidova iznad i ispod nivelete sanacija klizita svih oblika kaptaa izvora na kosinama usjeka sanacija i rekonstrukcija prunih prelaza Od koijh elemenata se sastoji gornji stroj eljeznike pruge? ina prag potporni zid kolosjeni pribor zastor kontaktna mrea Koja su glavna otedenja ine? lomovi naboranost pucanje korozija habanje (troenje) Koje su mjere za smanjenje habanja ina? upotreba ina vede zatezne vrstode upotreba ina sa vedom noicom mazanje bone strane glave vanjske ine u krivinama na posebno pripremljenim mjestima upotreba ina sa debljim vratom ine Koje su osnovne karakteristike zatite pruga u BiH? Svi pruni prijelazi su osigurani rampama. Moderna rjeenja kao to su zatitne ograde i zidovi, primijenjena su na vedini mree pruga. Vedina prunih prijelaza su zatideni rampama. Moderna rijeena kao to su zatitne ograde i zidovi, primijenjena su na pojedinim dionicama pruge. Odreeni broj prunih prijelaza su osigurani rampama, dok na ostalim prunim prijelazima postoje samo elementi vertikalne signalizacije ili nisu nikako osigurani. Moderna rijeena kao to su zatitne ograde i zidovi, nisu karakteristini za postojedu mreu pruga. Koje su karakteristine mjere za sprijeavanje neadekvatnog prelaska preko pruge? Graevinske mjere, izgradnja fizikih barijera (zatitnih ograda)
33

243.

244.

245.

246.

247.

248.

249.

Edukacija uesnika u saobradaju koji prelaze preko pruge Brz prelazak preko pruge Represivne mjere, kanjavanje Navesti opdu klasifikaciju greaka i kvarova tehnikih sistema u eljeznikom saobradaju? iznenadan kvarovi postupni kvar ili otkaz neovisan kvar potpuni kvar jednostavan kvar djelomian kvar prolazni kvar povratni kvar ili otkaz sluajni kvar ili pogreka sistematski kvar ili pogreka ta obuhvata nivo pouzdanosti podsistema eljeznikog saobradaja? Nivo pouzdanosti podsistema eljeznikog saobradaja obuhvata interakciju ureaja (signala), ovjeka (mainovoa) i pokretnog sredstva (lokomotiva) Nivo pouzdanosti podsistema eljeznikog saobradaja obuhvata interakciju ureaja (signala) i pokretnog sredstva (lokomotiva) Nivo pouzdanosti podsistema eljeznikog saobradaja obuhvata interakciju ovjeka (mainovoa) i pokretnog sredstva (lokomotiva) ta su zatideni putni prijelazi? Zatideni putni prijelazi su oni koji su opremljeni sa tehnikim sredstvima koja uesnicima u putnom saobradaju onemogudavaju prelazak eljeznike pruge ili koja najavljuju dolazak voza i/ili spreavaju uesnike u putnom saobradaju da preu eljezniku prugu ukoliko se voz pribliava putnom prijelazu ili ukoliko preko njega prelazi Zatideni putni prijelazi su oni koji su oznaeni znakom "Andrejin krst" i koji nisu opremljeni tehnikim sredstvima koji uesnicima u putnom saobradaju onemogudavaju prelazak eljeznike pruge ta je osigurao projakt SAFETRAIN (sigurnosni voz)? SAFETRAIN je osigurao potrebne znanstvene pokazatelje za obvezne tehnike specifikacije o estetskim karakteristikama voznog parka SAFETRAIN je osigurao potrebne znanstvene pokazatelje za obvezne tehnike specifikacije o mehanikim karakteristikama voznog parka SAFETRAIN je osigurao potrebne znanstvene pokazatenje za obvezne tehnike specifikacije o mehanikim karakteristikama pruga Koje se naprave koriste za osiguranje cestovnih prijelaza u nivou? ureaji osiguranja koji se ukljuuju runo ureaji osiguranja koje se ukljuuju daljinski s centralne postavnice ureaji osiguranja koje ukljuuje i iskljuuje sam voz pri dolasku i odlasku PITANJA IZSIGURNOSTI I ZATITE U ZRANOM SAOBRADAJU Koje su relevantne organizacije u oblasti zranog saobradaja u svjetskim razmjerima? Meunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva ICAO Meunarodno udruenje zranih prijevoznika IATA Meunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva FIATA Internacionalna zrana organizacija BH DCA

250.

251.

252.

253.

254.

255.

34

256.

257.

Koje su osnovne funkcije ICAO-a? administrativna zakonodavna sudska izvrna legislativna Koje organizacije su nadlene za organiziranje, kontrolu i upravljanje zranim saobradajem u Bosni i Hercegovini i za izdavanje saglasnosti za otvaranje aerodroma ? Organizacija za zrakoplovstvo BIH Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine Udruenje avio-prijevoznika BiH Direkcija za zrani prijevoz DZP Udruenje vojnog zrakoplovstva BiH Koji je najvaniji pravni akt kojim se ureuju odnosi u zrakoplovstvu BiH? Zakon o osnovama sigurnosti zranog saobradaja Zakon o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine Zakon o zranim putevima i uslovima odvijanja zranog saobradaja Pravilnik o zranom saobradaju BiH Koji su osnovni sigurnosni postupci u zranom saobradaju? predvianje opasnosti uoavanje opasnosti spreavanje nezgode/nesrede ublaavanje nesrede otklanjanje ili ublaavanje posljedica nezgode/nesrede, izbjegavanje nesrede Koje su to organizacione razine slube kontrole letenja zaduene za obavljanje operativnih zadataka? aerodromska kontrola letenja prilazna kontrola letenja avionska kontrola letenja oblasna kontrola letenja poletno-slijetna kontrola letenja ta obuhvata svjetlosno obiljeavanje poletno-slijetnih staza? ivina svjetla svjetla praga i bone preke staze svjetla kraja poletno-slijetne staze svjetla krila aviona svjetla ose staze svjetla zone dodira svjetla tornja svjetla mjesta za zaustavljanje aviona ta znai skradenica TCAS? Ureaj za izbjegavanje saobradaja Sistem za izbjegavanje saobradaja u zraku i sudara u zraku Sistem za izbjegavanje sudara Ureaj za izbjegavanje saobradaja na zemlji i sudara na zemlji ta je GPWS? Sistem koji upozorava pilota da je sistem u opasnosti od udara u zemlju
35

258.

259.

260.

261.

262.

263.

Sistem koji upozorava putnike da se pripreme za slijetanje Sistem koji upozorava kontrolu leta da je zrakoplov u opasnosti Koje vrste upozorenja izdaje ACAS? Upozorenje o zranom putu Upozorenje o saobradaju Upozorenje o letu Upozorenje o odluci Kako se mogu svrstati kriterijumi za podjela aerodroma? prema statusu aerodroma prema veliini i karakteru saobradajnih tokova aerodrom za generalno zrakoplovstvo prema vrsti saobradajnih tokova prema veliini grada u kojem se nalazi aerodrom prema namjeni aerodroma i vrsti aviona prema poloaju zemlje u kojoj se nalazi aerodrom prema duljini poletno-slijetne staze prema irini PSS prema instrumentalnoj opremljenosti prema veliini i karakteru saobradajnih tokova prema udaljenosti od centra grada prema vrsti saobradajnih tokova Kroz koje segmente se odvija zatita u zranom saobradaju? odravanje PSS pregled PSS uvjebavanje voznog osoblja kontrolu manevarskih povrina PSS kontrola saobradaja pregled i kontrola aviona Kako je izvrena ICAO klasifikacija aerodroma prema instrumentalnoj opremljenosti poletnoslijetne staze? aerodromi za unutranji (domadi) saobradaj pss za neprecizno prilaenje aerodromi za meunarodni saobradaj pss za precizno prilaenje kategorije I pss za precizno prilaenje kategorije II pss za precizno prilaenje kategorije III Od kojih elementa sa sastoji aerodromska povrina? Poletno-siijetna staza PSS Rulna staza RS Spojnica Cargo terminal Carinska zona Mimoilaznica Rulna staza za vezu platformi Pristanina platforma Platforma tehnikog kompleksa Kontrolni toranj Koji su najvaniji elementi kod vizualnog kontakta pilota sa PSS? horizont

264.

265.

266.

267.

268.

269.

36

270.

271.

272.

osa poletno-slijetne staze ivice poletno-slijetne staze prag i kraj poletno-slijetne staze prilazne saobradajnice mrea i povrine JGPP pristanina zgrada domadeg i meunarodnog saobradaja carinska zona ta je ciljna taka? Ciljna taka je zona na stazi na kojoj bi trebalo da se realizuje slijetanje. Oznaka ove zone sastoji se od para pravougaonika postavljenih simetrino u odnosna osu staze. To je oznaka ivice poletno-slijetne staze sastoji se od dvije paralelne neprekidne linije koje se proteu du ivice staze, od jedne do druge oznake praga Ciljna taka je mjesto za ekanje dozvole za polijetanje Mjesto gdje de avion biti parkiran radi izlaska putnika Koji su aspekti sigurnosti u zranom saobradaju? tehniki prostorni tehnoloki organizacijski strukturni ta predstavlja sigurnost zrane plovidbe? Sigurnost zrane plovidbe predstavlja termin koji obuhvata teoriju, istraivanje i kategorizaciju neuspjenih letova, kao i preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge Sigurnost zrane plovidbe predstavlja termin koji obuhvata istraivanje neuspjenih letova, kao i preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge Sigurnost zrane plovidbe predstavlja termin koji obuhvata preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge ta obuhvata obezbjeenje zranog saobradaja? kontrolu letenja informisanje zrakoplova u letu planiranje i organizovanje letenja predvianje opasnosti regulisanje protoka saobradaja meteoroloko obezbjeenje tehnoloko obezbjeenje tehniko obezbjeenje Koje su zone definisane na svakom meunarodnom aerodromu? zemaljska strana, manevarske povrine, zone ogranienog kretanja, restriktivne zone kretanja zemaljska strana, zrana strana, sigurnosne zone ogranienog pristupa, kritini dijelovi sigurnosnih zona ogranienog pristupa PSS, rulne staze, platforma, zone za parkiranje aerodromske opreme Kad je potreban pregled vozila u kompleksu aerodroma? uvijek kada vozila ulaze u sigurnosne zone ogranienog pristupa, vozila se podvrgavaju pregledu u cilju spreavanja unoenja zabranjenih predmeta u te zone kada to zahtjevaju sigurnosne slube kada postoji sumnja da se u vozilu nalaze zabranjeni predmeti ta je opasnost sa aspekta odvijanja zrakoplovnog saobradaja? opasnost - stanje objekta koje predstavlja potencijalnu opasnost od izazivanja povreda
37

273.

274.

275.

276.

277.

278.

279.

280.

osoblja, tete na opremi ili strukturama, gubitak materijala ili smanjenje mogudnosti obavljanja predoreene funkcije opasnost - stanje objekta koje predstavlja potencijalnu opasnost od izazivanja povreda osoblja opasnost- bilo koja situacija koja moe izazvati povreivanje putnika ili kvar na zrakoplovu Ko razmatra prikupljene informacije o zrakoplovnoj nesredi nakon to se desi zrakoplovna nesreda? Ininjeri iz oblasti strukture zrakoplova, Eksperti iz oblasti zrakoplovne navigacije Eksperti u oblasti zrakoplovne sigurnosti, Porodice rtava nesrede Meteorolozi, Instruktori letenja (vojni i civilni) U skladu sa kojim Annex-om ICAO se u istragu ukljuuju proizvoai motora zrakoplova? Annex 10 Annex 11 Annex 12 Annex 13 Definisati zrakoplovnu nesredu? Nesreda znai dogaaj povezan sa operacijama zrakoplova, koji se desio od momenta polijetanja zrakoplova, do momenta slijetanja i u kojem je osoba fatalno ili teko povrijeeno; ili u kojem je zrakoplov pretrpio otedenje ili lom strukture; ili je zrakoplov nestao ili potpuno nepristupaan Nesreda znai dogaaj povezan sa operacijama zrakoplova, koji se desio od momenta ukrcavanja putnika u zrakoplov sa namjerom prijevoza, do momenta iskrcavanja istih, i u kojem je osoba fatalno ili teko povrijeeno; ili u kojem je zrakoplov pretrpio otedenje ili lom strukture; ili je zrakoplov nestao ili potpuno nepristupaan Nesreda znai dogaaj povezan sa operacijama zrakoplova, koji se desio od momenta ukrcavanja putnika u zrakoplov sa namjerom prijevoza, do momenta iskrcavanja istih Kojim subjektima Direkcija za civilnu avijaciju mora proslijediti obavijest u sluaju kada se desi zrakoplovna nesreda? Meunarodnoj organizaciji za Civilno zrakoplovstvo Nadlenoj policijskoj upravi Graninoj policiji Dravi registra zrakoplova Nadlenoj vatrogasnoj slubi Dravi operatora Dravi dizajna Dravi proizvoaa Dravi polijetanja zrakoplova Koje su komponente dravnog programa sigurnosti(SSP-a) zrane plovidbe? dravna politika sigurnosti i ciljevi prihvatljivi nivo sigurnosti dravna promocija sigurnosti dravni sistem za upravljanje sigurnodu dravno upravljanje sigurnosnim rizicima dravni nadzor i osiguranje operativne sigurnosti Koji su kljuni elementi koji definiu prihvatljivi nivo sigurnosti (ALoS)? pokazatelji performansi sigurnosti program sigurnosti zahtjevi sigurnosti odgovornosti i nadlenosti za sigurnost

281.

282.

38

283.

ciljevi performansi sigurnosti revizija nacionalne politike u sprovedbi mjera sigurnosti Navesti ime pisane informacije o prijevozu opasne tvari koja se predaje kapetanu zrakoplova? NOTOC POTOC DGR INFO Postoje li posebne radnje koje se moraju sprovesti prilikom incidenta sa opasnim robama u putnikoj kabini za vrijeme leta i gdje se mogu nadi? Ne Da, mogu se pronadi u ICAO vodiu za djelovanje u sluaju opasnosti Da, nalaze se u IATA letakom priruniku Koja tri naina obavjetavanja postoje u sigurnosnom sistemu izvjetavanja u zranom saobradaju ? obavezni povjerljivi neobavezni dobrovoljni javni Na osnovu ega se utvruje spasilako-vatrogasne kategorije aerodroma? Na osnovu duine zrakoplova i irina trupa najvedeg zrakoplova koji koristi aerodrom Na osnovu duine poletno slijetne staze aerodroma Na osnovu broja zrakoplova koji koriste aerodrom u vrnom satu Na osnovu broja i strune osposobljenosti osoblja vatrogasno-spasilake slube Koja su osnovna sredstva za gaenje poara na aerodromu? pjena koja zadovoljava uinkovitost nivoa "A" (kada se koristi proteinsko pjenilo) pjena koja zadovoljava uinkovitost nivoa "B" (kada se koristi sintetiko pjenilo) kombinacija gore navedenih sredstava Suhi hemijski prah CO2 ta je obaveza voe zrakoplova u sluaju Incidenta u zranom saobradaju? Voa zrakoplova nema potrebu obavijestiti dotinu kontrolu letenja o incidentu i informisati ih o njegovoj namjeri da podnese izvjetajo bilo kojem incidentu. Voa zrakoplova treba informisati dotinu kontrolu leta o incidentu kad god to eli ali najkasnije u roku od godinu dana. Voa zrakoplova bez odlaganja treba obavijestiti dotinu kontrolu letenja o incidentu i informisati ih o njegovoj namjeri da podnese izvjetaj poslije zavretka leta, kad god je zrakoplov u letu bio ugroen opasnim pribliavanjem sa bilo kojim letedim ureajem, pogrenim procedurama kontrole letenja i nepravilnim radom ureaja za navigaciju. ta je glavni cilj istrage nesrede ili ozbiljnog incidenta? Cilj istrage je podnijetu tubu nadlenom tuilatvu Jedini cilj istrage nesrede ili ozbiljnog incidenta je da se utvrde injenice, uslovi i okolnosti koji se odnose na nesredu ili incident i vjerovatni uzrok(ci) istog Cilj istrage je uspostaviti istrani tim i imenovati glavnog istraitelja Na emu se temelji osnova novog proaktivnog koncepta prevencije zrakoplovne nesrede? temelji se na analizi uzronosti u aktivnim fazama pojava temelji se na uzroku nesrede u latentnim fazama
39

284.

285.

286.

287.

288.

289.

290.

291.

292.

Da li postoje posebne radnje koje se moraju sprovesti prilikom incidenta sa opasnim robama u putnikoj kabini za vrijeme leta i gdje se mogu nadi? Ne Da, mogu se pronadi u ICAO vodiu za djelovanje u sluaju opasnosti Da, nalaze se u IATA letakom priruniku Objasnite pojam proaktivne koncepcije prevencije zrakoplovnih nesreda i koja je glavna razlika u odnosu na konvencijalni/tradicionalni koncept prevencije? Proaktivni koncept analizira neregularnosti, greke u latentnim fazama pojava. Identifikuje rizik u latentnim fazama na svim nivoima i u svim segmentima sistema. Konvencijalni koncept analizira uzronosti u aktivnim fazama pojava, desi se nezgoda/nesreda i istrauje se uzrok pa se iz toga ui Objasnite pojam SMS-Safety Menagement System? SMS je osnova novog proaktivnog koncepta prevencije nezgoda/nesreda, identifikuje rizik u latentnim fazama pojava i bavi se prevencijom nesreda koristedi alate za analizu sistema na svim nivoima i u svim segmentima voenja zranog saobradaja. Objasnite utjecajne razloge prognoziranog znatnog rasta zranog saobradaja u jugoistonoj Evropi? U vedini tranzicijskih zemalja stopa rasta zranog saobradaja je veda od evropskog prosjeka. U srednjoj Evropi prisutna je stalna promjena projekcije saobradajnog rasta zbog re-rutiranja tokova prema junijim koridorima. Regija ima izrazito povoljan geostrateki poloaj za privlaenje saobradaja zrakoplova u preletu s obzirom na projekciju saobradajnog rasta izmeu sjeverozapadne Europe i Mediterana, te Bliskog istoka, operacionalizacija regionalnog ATM sistema pridonijeti de rerutiranju tokova na junije krade rute u bududoj mrei zranih puteva, koje operaterima osiguravaju utede i znatno smanjenje operativnih trokova. Koji su mogudi rizici u projekciji znatnog rasta zranog saobradaja u jugoistonoj Evropi? promjene u rutnoj mrei turistiki trendovi cijena nafte faktor punjenja aranmani otvorenog neba i ekoloke naknade terorizam, ratovi i elementarne nepogode promjene na lokalnom nivou ta podrazumijeva ILS? ILS - (engl.Instrument Landing System) je zemaljski navigacioni sistem koji obezbjeuje precizno voenje zrakoplova koji prilaze pisti i idu na slijetanje. Od kojih komponenti se sastoji ILS? Lokalajzera, ureaja koji u prostoru obiljeava sredinju ravan, koja sadri centralnu liniju piste Indikatora ravni poniranja, ureaja koji u prostoru obiljeava ravan poniranja zrakoplova pri slijetanju, Radio markera, ureaja koji oznaavaju odreenu udaljenost zrakoplova od praga piste Koji su opdi uvjeti za zavretak operacija Slube traganja i spaavanja? dobivena informacija da objekat traganja nije vie u opasnosti dobivena i potvrena informacija da je zrakoplov zbog kojeg je voena akcija traganja i spaavanja negdje sigurno sletio ostaci zrakoplova pronaeni, preivjelim pruena pomod svi putnici iz zrakoplova pronaeni Ko vri organizaciju operacija spaavanja u blizini aerodroma?

293.

294.

295.

296.

297.

298.

299. 40

U sluaju da se nesreda dogodi u okviru ili u neposrednoj blizini aerodroma, organiziranje operacija spaavanja se vre po planu spaavanja na aerodromu. RCC (Spasilako koordinacioni centar) je i dalje odgovoran za operacije potrage ukoliko su potrebne, kao i za opdu koordinaciju elemenata koji nisu sadrani u Programu sigurnosti aerodroma. Nabroj faze uzbunjivanja? faza neizvjesnosti - INCERFA faza uzbune - ALERFA faza opasnosti - DETRESFA ta mora sadravati Izvjetaja jedinice ATC o izvanrednoj zrakoplovnoj situaciji? oznaku faze uzbunjivanja (INCERFA, ALERFA ili DETRESFA) naziv organizacijske jedinice koja dostavlja podatke vrstu nude znaajne informacije iz plana leta (pozivni znak, tip zrakoplova, vrijeme polijetanja, predvieno vrijeme slijetanja, ruta, stvarna brzina, trajanje leta, alternativni aerodromi, broj osoba u zrakoplovu, oprema za spaavanje, radio oprema) naziv organizacijske jedinice koja je imala zadnji kontakt sa zrakoplovom, vrijeme i radiofrekvenciju zadnji izvjetaj o poziciji i nain na koji je pozicija utvrena boju i razlikovne osobine zrakoplova mjere koje je ved poduzela organizacijska jedinica koja dostavlja podatke ostale svrhovite podatke, posebno informacije o vrstama opreme za lociranje pozicije u sluaju nude i opreme za spaavanje u zrakoplovu ta je cilj utemeljenja Slube potrage i spaavanja u BiH? Sistem potrage i spaavanja u Bosni i Hercegovini organizira se u cilju efikasnog obavljanja funkcije primanja informacije o zrakoplovnim izvanrednim situacijama, potvrivanja i prenoenja obavijesti o opasnosti te koordinacije svih aktivnosti tokom akcije i voenja operacija potrage i spaavanja. Koja je uloga i zadaci RCC? u sluaju izvanrednih zrakoplovnih dogaaja prima i procjenjuje informacije, donosi odluku o pokretanju, vodi i koordinira operacije potrage i spaavanja. razvijanje detaljnih planova i procedura za izvoenje operacija potrage i spaavanja osiguravanje raspoloivih informacija od ACC (zapisi radio veza izmeu ACC-a i pilota, elementi plana leta, radarski zapisi, kao i ostale dostupne informacije koje mogu utjecati na tok izvoenja operacija SAR) kao i ostalih izvora uzbunjivanja u najkradem roku aurira podatke iz operativnog plana RCC o izvoenju operacija, aurira podatke o promjenama operativne prirode i one ije bi kanjenje u objavljivanju moglo onemoguditi efikasan rad, obavjetava organe, institucije i organizacije koje su ukljuene u slubu potrage i spaavanja u BiH o promjenama. ta je obaveza voe zrakoplova u sluaju Incidenta u zranom saobradaju? Voa zrakoplova bez odlaganja treba obavijestiti dotinu kontrolu letenja o incidentu i informisati ih o njegovoj namjeri da podnese izvjetaj poslije zavretka leta, kad god je zrakoplov u letu bio ugroen opasnim pribliavanjem sa bilo kojim letedim ureajem, pogrenim procedurama kontrole letenja i nepravilnim radom ureaja za navigaciju. ta je glavni cilj istrage nesrede ili ozbiljnog incidenta? Jedini cilj istrage nesrede ili ozbiljnog incidenta je da se utvrde injenice, uslovi i okolnosti koji se odnose na nesredu ili incident i vjerovatni uzrok(ci) istog. Koji su zadaci komisije Evropske zajednice u sektoru zranog saobradaja u segmentu zranih nesreda?
41

300.

301.

302.

303.

304.

305.

306.

obavezu o aktivnostima iji je osnovni zadatak evidentiranje nesreda obavezu o izvjetavanju o dogaajima u civilnom zrakoplovstvu i uspostavljanje nacionalnih sistema izvjetavanja o dogaajima kako bi se osiguralo da se informacije koje su vane za sigurnost zrakoplovstva izvjetavaju, prikupljaju, pohranjuju, zatiduju i prosljeuju s jedinim ciljem da se sprijee zrakoplovne nesrede i nezgode, iskljuujudi posljedino pripisivanje krivice ili odgovornosti obavezu zatita ljudi i imovine od unitenja ta je potrebno da uradi kontaktna taka, kada se zaprimi zahtjev za informacijom o dogaaju? Svaka kontaktna taka vodi evidenciju o zahtjevima i poduzetim mjerama. Navedene informacije se alju Komisiji kadgod se primi zahtjevi/ili poduzme mjera. Komisija svim kontaktnim takama stavlja na raspolaganje aurirani popis zahtjeva i mjera koje su primile i poduzele razliite kontaktne take, kao i sama komisija. Obuhvata aktivnosti prevencije i zatite svakog zahtjeva i o tome informie Komisiju Evropske zajednice Nije potrebno poduzima aktivnosti sve dok se ne dogodi nesreda ta podrazumijevamo pod SMS- Safety Managment System? Sistem upravljanja sigurnodu (SMS-Safety Managment System), je organizovan pristup upravljanja sigurnodu koji ukljuuje organizacijsku strukturu, odgovornosti, politiku i procedure Sistem upravljanja sigurnodu (SMS-Safety Managment System), je pristup upravljanja sigurnodu zradne plovidbe Sistem upravljanja sigurnodu (SMS-Safety Managment System), je upravljanje sigurnodu koje ukljuuje definisane procedure i odgovornosti svih struktura ta je obaveza voe zrakoplova u sluaju Incidenta u zranom saobradaju? Voa zrakoplova nema potrebu obavijestiti dotinu kontrolu letenja o incidentu i informisati ih o njegovoj namjeri da podnese izvjetajo bilo kojem incidentu. Voa zrakoplova treba informisati dotinu kontrolu leta o incidentu kad god to eli ali najkasnije u roku od godinu dana Voa zrakoplova bez odlaganja treba obavijestiti dotinu kontrolu letenja o incidentu i informisati ih o njegovoj namjeri da podnese izvjetaj poslije zavretka leta, kad god je zrakoplov u letu bio ugroen opasnim pribliavanjem sa bilo kojim letedim ureajem, pogrenim procedurama kontrole letenja i nepravilnim radom ureaja za navigaciju Gdje se utovaraju i istovaraju opasne materije u zranom saobradaju? Opasne materije utovaruju se i istovaruju iz zrakoplova u skladu sa propisima o prevozu opasnih materija Opasne ili za zdravlje tetne materije utovaruju se i istovaruju iz zrakoplova na za to odreenom prostoru, uz protivpoarne i druge propisane mjere obezbjeenja i pod nadzorom obuene i odgovorne osobe, u skladu sa propisima o prevozu opasnih materija Opasne ili za zdravlje tetne materije utovaruju se i istovaruju iz zrakoplova na posebno definisanom prostoru, uz mjere obezbjeenja i u skladu sa propisima o prevozu opasnih materija U ijoj nadlenosti je organiziranje, kontrola i upravljanje zranim saobradajem u Bosni i Hercegovini, te izdavanje saglasnosti za otvaranje aerodroma ? Organizacija za zrakoplovstvo BIH Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine Udruenje avio-prijevoznika BiH Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine Direkcija za zrani prijevoz

307.

308.

309.

310.

311.

42

Udruenje vojnog zrakoplovstva BiH Koji je najvaniji pravni akt kojim se ureuju odnosi u zrakoplovstvu BiH? Zakon o osnovama sigurnosti zranog saobradaja Zakon o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine Zakon o zranim putevima i uslovima odvijanja zranog saobradaja Pravilnik o zranom saobradaju BiH ta znai skradenica TCAS? Ureaj za izbjegavanje prometa Sistem za izbjegavanje prometa u zraku i sudara u zraku Sistem za izbjegavanje sudara Ureaj za izbjegavanje prometa na zemlji i sudara na zemlji Koje vrste upozorenja izdaje ACAS? Upozorenje o zranom putu Upozorenje o saobradaju Upozorenje o letu Upozorenje o odluci Kroz koje segmente se odvija zatita u zranom saobradaju? odravanje PSS pregled PSS uvjebavanje voznog osoblja kontrola manevarskih povrina PSS kontrola saobradaja pregled i kontrola aviona ta predstavlja sigurnost zrane plovidbe? Sigurnost zrane plovidbe predstavlja termin koji obuhvata teoriju, istraivanje i kategorizaciju neuspjenih letova, kao i preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge Sigurnost zrane plovidbe predstavlja termin koji obuhvata istraivanje neuspjenih letova, kao i preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge Sigurnost zrane plovidbe predstavlja termin koji obuhvata preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge Kako se definie opasnost u zranom saobradaju? stanje ili objekat koji ne moe izazvati povrede ili smrtno stradanje osoba, gubitak i ostedenje imovine, gubitak materijala i reduciranje u performasama odreenih unaprijed zadatih funkcija nenamjerna greka osoblja koja moe izazvati povrede ili smrtno stradanje osoba, gubitak i ostedenje imovine, gubitak materijala i reduciranje u performasama odredenih unaprijed zadatih funkcija stanje ili objekat koji potencijalno moe izazvati povrede ili smrtno stradanje osoba, gubitak i ostedenje imovine, gubitak materijala i reduciranje u performasama odreenih unaprijed zadatih funkcija Kako se definiu posljedice u zranom saobradaju? "stanje koje je nastalo prije djelovanja opasnosti" tj. moemo redi da je posljedica input sistema na koji je opasnost djelovala kao output "stanje koje je nastalo nakon djelovanja opasnosti" tj. moemo redi da je posljedica output sistema na koji je opasnost djelovala kao input "stanje koje je nastalo prije djelovanja opasnosti" tj. moemo redi da je posljedica output
43

312.

313.

314.

315.

316.

317.

318.

sistema na koji je opasnost djelovala kao input ta predstavlja rizik u zrakoplovstvu? vjerovatnodu posljedica odreene opasnosti uzimajudi u obzir najgori mogudi scenario procjenu vjerovatnode i ozbiljnosti posljedica odreene opasnosti uzimajudi u obzir najgori mogudi scenario procjenu posljedica odreene opasnosti uzimajudi u obzir najgori mogudi scenario procjenu vjerovatnode i ozbiljnosti posljedica odreene opasnosti uzimajudi u obzir najbolji mogudi scenario Koje su vrste ozbiljnosti posljedica dogaaja u zranom saobradaju? teak katastrofalan manji zanemarljiv opasan prosjean hazardan vedi ta obuhvata obezbjeenje zranog saobradaja? kontrolu brzine kontrolu letenja informisanje zrakoplova u letu regulisanje protoka saobradaja regulisanje snage motora meteoroloko obezbjeenje regulisanje temperature uoavanje opasnosti tehniko obezbjeenje Sa kojih aspekata se moe analizirati sigurnost u zranom saobradaju? Ekonomski Tehniki Organizacijski Drutveni Tehnoloki Koji su osnovni sigurnosni postupci u zranom saobradaju? Kontrola tereta i putnika spremnih za transport Predvianje opasnosti Uoavanje opasnosti Predvianje vremenskih uslova Spreavanje nezgode/nesrede Otklanjanje ili ublaavanje posljedica nezgode/nesrede Koja su dva osnovna aspekta sigurnosti u zrakoplovstvu? Security aspekt Tehniki aspekt Sefety aspekt Ekoloki aspekt Socijalni aspekt

319.

320.

321.

322.

323.

324.

44

325.

Koje su osnovne vrste podloga za prekrivanje PSS-a? Armirana podloga Betonska podloga Asfaltna podloga Zemljana podloga Koji se faktori koriste za identifikaciju nosivosti kolovozne konstrukcije? klasifikacijski broj kolovoza PCN, metod za ocjenu kolovozne konstrukcije geomehanike karakteristike tla (debljina slojeva, vlanost, nosivost, stiljivost), klimatoloki uslovi na lokaciji kategorija nosivosti tla, odnosno posteljice, veliina maksimalno dozvoljenog pritiska u pneumaticima i hidroloki uslovi na lokaciji tip kolovozne konstrukcije za specifini iznos ACN-PCN-a, vrsta i krakter podzemnih voda Koje su najvanije kategorije prilikom odreivanja PCN-a? tip kolovozne konstrukcije kategorija nosivosti tla granulometriski sastav tla klimatski uslovi na aerodromu sastav tla kategorija maksimalno dozvoljenog pritiska u pneumaticima podzemne vode teina mjerodavnog zrakoplova metoda ocijene kolovozne konstrukcije ta je PCN? Predstavlja klasifikacijski broj kolovozne konstrukcije, definisan je kao broj koji izraava nosivost kolovozne konstrukcije za neograniene operacije Predstavlja klasifikacijski broj zrakoplova definisan je kao broj koji pokazuje relativni efekt (opteredenje) zrakoplova u odnosu na kolovoznu konstrukciju specificirane standardne kategorije nosivosti tla ta je ACN? Predstavlja klasifikacijski broj kolovozne konstrukcije definisan je kao broj koji izraava nosivost kolovozne konstrukcije za neograniene operacije Predstavlja klasifikacijski broj zrakoplova definisan je kao broj koji pokazuje relativni efekt (opteredenje) zrakoplova u odnosu na kolovoznu konstrukciju specificirane standardne kategorije nosivosti tla Na koji nain se vri dimenzionisanje kolovoznih konstrukcija? Dimenzionsanje za dato osovinsko opteredenje po izolovanom toku, prednost pritisak u gumama i datu CBR vrijednost podloge Dimenzionisanje debljine za mjerodavni zrakoplov Dimenzionisanje debljine za prosjeni zrakolov Dimenzionisanje debljine za najtei zrakoplov Koje su najopsanije vrste kontaminacije polijetno-slijetne staze? vlana mokra pokrivena mrazom
45

326.

327.

328.

329.

330.

331.

suhi snijeg bljuzgavica mokri snijeg led nabijeni snijeg smrznute brazde Koji su glavni zadaci prilazne kontrole letenja? Sprjeavanje sudara izmeu zrakoplova u zraku Sprjeavanje sudara zrakoplova sa preprekama na zranim putevima Izvjetavanje o eventualnim opasnostima i nepovoljnim meteorolokim uslovima prisutnim u toj zoni Izvjetavanje posada o meteorolokim uslovima i drugim opasnostima tokom leta Aktiviranje slube traganja i spaavanja Sudjelovanje u pokretanju traganja i spaavanja Koje su osnovne vrste horizontalnog razdvajanja zrakoplova? Geografsko razdvajanje Kompozitno razdvajanje Lateralno razdvajanje Vertikalno razdvajanje Longitudinalno razdvajanje Vremensko razdvajanje Koje vrste kontrola sainjavaju sistem kontrole letenja? Prilazna kontrola BHDCA kontrola Aerodromska kontrola Regionalna kontrola Oblasna kontrola Obalna kontrola Lokalna kontrola Sigurnosna kontrola Koja je osnovna namjena i zadatak kontrole letenja? Provoenje nadzora i upravljanje kretanjem svih civilnih i vojnih zrakoplova u zranom prostoru i na manevarskim povrinama kontrolisanih aerodroma, u svrhu sigurnog, redovnog i neometanog odvijanja zranog prometa Upravljanje svim civilnim i vojnim zrakoplovima u zranom prostoru i na manevarskim povrinama kontrolisanih aerodroma, u svrhu sigurnog, redovnog i neometanog odvijanja zranog prometa Provoenje nadzora i upravljanje kretanjem zrakoplova generalne avijacije na manevarskim povrinama kontrolisanih aerodroma, u svrhu sigurnog, redovnog i neometanog odvijanja zranog prometa i prevoza opasnih materija i drugih tereta Ko u Bosni i Hercegovini moe donijeti privremenu zabranu obavljanja IFR letova? centar prilazne kontrole letenja kontrolor na aerodromskom kontrolnom tornju centar oblasne kontrole letenja kontrolor prilazne kontrole BHDCA Koje su tri vrste kontrole iz kontrolnog tornja u okviru aerodromske kontrole letenja?

332.

333.

334.

335.

336.

337. 46

kontrola koja izdaje odobrenje za slijetanje kontrola vozila i zrakoplova na zemlji kontrola prilikom leta kontrola zrakoplova u zranom prostoru iznad i oko aerodroma kontrola koja izdaje odobrenje za polijetanje Koja je oznaka za fazu neizvjesnosti u telekomunikacijskoj vezi u izvenrednoj zrakoplovnoj situaciji? ALERFA INCERFA DETRESFA Koji su opdi uvjeti za zavretak operacija Slube traganja i spaavanja u okviru Oblasne kontrole letenja? dobivena informacija da objekat traganja nije vie u opasnosti dobivena informacija da je objekat traganja u opasnosti dobivena i potvrena informacija da je zrakoplov zbog kojeg je voena akcija traganja i spaavanja negdje sigurno sletio ostaci zrakoplova pronaeni, preivjelim pruena pomod, odnosno svi putnici iz zrakoplova pronaeni ostaci zrakoplova nisu pronaeni, svi putnici iz zrakoplova nisu pronaeni Na to se odnose NDT metode kod ispitivanja sigurnosti zrakoplova? ispitivanja sa razaranjem ispitivanja bez razaranja Koja su najzastupljenija ispitivanja kod NDT metoda ispitivanja sigurnosti zrakoplova? Vizuelna optika ispitivanja vizuelna kontrola Mehanika ispitivanja Ispitivanje vrtlonim strujama Ispitivanje magnetnim esticama Ispitivanje penetrantima Infracrvena ispitivanja Radiografsko ispitivanje Ultrazvuno ispitivanje Od ega se sastoje postupci vizuelne kontrole ispitivanja sigurnosti zrakoplova? Endoskopija Kontrole kvalitete Ogledala Ureaji za posmatranje unutranjosti cjevi i rezervoara Provjera nivoa ulja i ostalih tenosti Kontrole ispravnosti Ostale kontrole Koja su dva osnovna tipa penetranata koji se koriste kod NDT metoda metoda bez razaranja? flourescentni nevidljivi vidljivi Kako se dijele Endoskopi prema konstrukciji? Boroskopi Video endoskope (videoskope)
47

338.

339.

340.

341.

342.

343.

344.

Stratoskope Fiberskopi Stereoskope Koje su prednosti radiografije? Otkrivanje vanjskih greaka Otkrivanje unutranjih greaka Otkrivanje razlika u sastavu Trajno snimanje ispitanih podataka Povremeno snimanje ispitanih greaka Koja su tri osnovna elementa kod radiografskog ispitivanja? izvor zraenja (radijacije) estice objekat koji se ispituje sredsto za pretvaranje radijacije materijal koji registruje sliku Definisati ultrazvuno ispitivanje? Metod ispitivanja sa razaranjem kod kojeg se zrake zvuka visoke frekvencije emituju u materijal s ciljem otkrivanja povrinskih i dubinskih greaka Metod ispitivanja bez razaranja kod kojeg se zrake zvuka visoke frekvencije emituju u materijal s ciljem otkrivanja povrinskih i dubinskih greaka Kroz koje je faze djelovanja prolazio Safety Management System? rekreativne fazapocetnog djelovanja faze vrednovanja proaktivne Na emu se zasniva rekreativna faza razvoja Safey Management System? zasniva se na unaprijed utvrenom standardu koji je trebalo slijediti, to znai da bi se djelovalo tek kada bi dolo do odstupanja od standarda (koje je esto zavravalo nesredom), te sankcijama nakon ega bi uslijedilo donoenje novih propisa zasniva se na djelovanju prije nego to doe do bilo kakvog odstupanja ta se ubraja u sigurnosne pokazatelje SMS-a (Safety Management System)? Fatalne nesrede zrakoplova Procedure koje definiraju smjernice za rad i koritenje sustava Izvanredni dogaaji na PSS-u/ sudari na zemlji Razvoj/odsutnost primarnog zrakoplovnog zakonodavstva Razvoj/odsutnost rada propisa Razine usklaenosti s propisima Koji su sigurnosni ciljevi Safety Management System (SMS)? Smanjenje fatalnih avionskih nesreda/ozbiljnih incidenata Smanjenje izvanrednih dogaanja na PSS- u/sudara na zemlji Provjera uspjenosti implementacije SMS-a Broj izvrenih tromjesenih inspekcija Osiguranje operatvine sigurnosti Od kojeg datuma se prema ICAO Anex-u 6, zahtjeva od zranih operatera uspostava SMS (Safety Management System)?

345.

346.

347.

348.

349.

350.

351.

352.

48

od 01. Januara 2010. godine od 01. Januara 2009. godine od 01. Januara 1999. godine Koje su to faze implementacije SMS (Safety Management System) koji preporuuje ICAO? Planiranje implementacije SMS Provjera uspjenosti implementacije SMS-a Reaktivni procesi upravljanja sigurnodu Proaktivni i prediktivni procesi sigurnosti Osiguranje operatvine sigurnosti Definisati Safety management System (SMS)? Sistem upravljanja sigurnodu (SMS) je organizirani pristup upravljanja sigurnodu, koji ukljuuje neophodnu organizacijsku strukturu, nadlenosti, politiku i procedure Sistem upravljanja sigurnodu (SMS) je organizirani pristup upravljanja sigurnodu, koji ukljuuje neophodnu organizacijsku strukturu. Koja je razlika izmeu SMS-a (Safety management System) i sistema upravljanja kvalitetom? SMS se razlikuje od upravljanja kvalitetom zbog toga to se SMS fokusira na sigurnost, ljudski i organizacijski aspekti organizacije, to jest sigurnosno zadovoljstvo, dok je sustav upravljanja kvalitetom usmjeren na proizvode i usluge organizacije - zadovoljstvo kupca. SMS se razlikuje od upravljanja kvalitetom zbog toga to se SMS fokusira na proizvode i usluge organizacije - zadovoljstvo kupca, dok se sustav upravljanja kvalitetom fokusira na sigurnost, ljudski i organizacijski aspekti organizacije, to jest sigurnosno zadovoljstvo. Koji su osnovni sistemi kojima se tei za integracijom u civilnom zrakoplovstvu? Sistem upravljana zranim prostorom Sistem upravljanja kvalitetom (QMS) Zatita zdravlja i sigurnost sistema upravljanja (OHSMS) Sistem upravljanja sigurnodu (SMS) Sistem hitne pomodi Sistem upravljanja okoliem (EMS) Koji su osnovni sistemi kojima se tei za integracijom u civilnom zrakoplovstvu? Sistem upravljana zranim prostorom Sistem upravljanja kvalitetom (QMS) Zatita zdravlja i sigurnost sistema upravljanja (OHSMS) Sistem upravljanja sigurnodu (SMS) Sistem hitne pomodi Sistem upravljanja okoliem (EMS) ta se podrazumijeva pod pojmom sigurnosna kontrola (Security control)? primjena sredstava koja omogudavaju sprijeavanje ulaska neovlatenih lica i/ili vozila primjena sredstava koja omogudavaju sprijeavanje unoenja zabranjenih predmeta primjena tehnikih i drugih sredstava za identifikaciju i/ili detekciju zabranjenih predmeta

353.

354.

355.

356.

357.

358.

49

359.

Koje se zone definiu na svakom aerodromu? zemaljska strana zrana strana sigurnosne zone neogranienog pristupa kritini dijelovi sigurnosnih zona ogranienog pristupa sigurnosne zone ogranienog pristupa aerodromska strana zona poletno-slijetne staze Koji su osnovni faktori otedenja zrakoplova na zemlji? vua, kretanja po platformi, zemaljska oprema, hangar zemaljska oprema i kretanja po platform ljudski nemar, strani objekti Koja pravila treba potovati prilikom pozicioniranja zemaljske opreme na aerodromu (GSE)? GSE treba pozicionirati oko slobodne zone, iza njenih linija ogranienja da bi bila spremna pristupiti nakon zaustavljanja zrakoplova prije pozicioniranja GSE u blizini zrakoplova provjeriti da li su svi amortizeri ispravni i da li su sve zatitne ograde pomjerene GSE pozicionirati u slobodnu zonu, unutar njenih linija ogranienja da bi bila spremna pristupiti nakon zaustavljanja zrakoplova nakon pozicioniranja GSE blizu zrakoplova, provjeriti sve stabilizatore, da li je sve ispravno montirano i da li su sve zatitne ograde pravilno postavljene dizajuda platforma za ukrcavanje tereta treba biti sputena tokom primicanja zrakoplovu, treba osigurati dovoljno veliku povrinu da bi se mogla otvoriti vrata cargo prostora pozicioniranje GSE je zavreno nakon to sva oprema bude imala odgovarajudi pristup ka zrakoplovu Kada putnici u transferu i njihov kabinski prtljag mogu biti izuzeti od pregleda na aerodromu? kada dolaze iz Drave lanice EU, osim ako Komisija ili ta Drava lanica imaju informaciju da se ne moe smatrati da su putnici o kojima je rije i njihova kabinska prtljaga pregledani po optim osnovnim standardima kada ne naputaju zrakoplov ako se ne mijeaju sa putnicima u odlasku, osim onih koji ulaze u isti zrakoplov i ved su bili predmet pregleda kada dolaze iz trede zemlje u kojoj se primjenjuju sigurnosni standardi priznati kao ekvivalentni optim osnovnim standardima u skladu sa regulatornom procedurom Koje su doputene metode za sigurnosni pregled lica na aerodromu? runo pretraivanje vizuelni pregled probanje ili testiranje na koi metal detektorska vrata (WTMD) runi metal detektor (HHMD) konvencionalni rentgentski aparat psi za otkrivanje eksploziva ureaji za otkrivanje tragova eksploziva (ETD) Koji uslovi trebaju biti ispunjeni da bi se moglo pristupiti dolazedem zrakoplovu? pod prednje tokove su postavljeni podupirai, klinovi sigurnosni unjevi ili ukoliko je mogude, fizike barijere bi trebale oznaiti put koji spaja zrakoplov

360.

361.

362.

363.

364.

50

svjetlo na anti-kolizionom faru ugaeno maral izdao signal sigurno za prilazak smanjiti udaljenost vozila sa dizalicom zrakoplov zaustavljen ta omogudavaju sigurnosni krugovi na aerodromu i koje su njihove vrijednosti? omogudavaju preventivnu zatitu od otedenja koja mogu biti uzrokovana od strane GSE (zemaljske opreme). Vanjski krug sigurnosti je na uadaljenosti 5 m (16 feet-a) od zrakoplova. Unutranji krug sigurnosti je na uadaljenosti 2 m (7 feet-a) od zrakoplova. omogudavaju oznaavanje zatitne zone oko zrakoplova, da bi se omogudila zatita zrakoplova, posebno dijelova kao to su motori i vrhovi krila zrakoplova, od mogudeg otedenja na zemlji. Vanjski krug sigurnosti dug je 5 m (16 feet-a) od zrakoplova. Unutranji krug sigurnosti dug je 2 m (7 feet-a) od zrakoplova. ta je FOD (Foreign object debris)? skup pravila i propisa u pogledu opreme i infrastrukture aerodroma nepoeljne krhotine koje mogu otetiti zrakoplov i izazvati povrijeivanje primjena tehnikih i drugih sredstava za identifikaciju i/ili detekciju zabranjenih predmeta Koje su smjernice koje treba pratiti da bi se omogudila sigurnost zrakoplovnih putnika? Putnici trebaju biti pod stalnim nadzorom i ne treba im dozvoliti da lutaju Trebaju pratiti utvrene putanje ka terminalu i od terminala Zapaljivi materijali su odgovarajude pohranjeni i osigurani Putnici trebaju biti drzani dalje od izduvnika zrakoplovnog motora i propelera Sigurnosni unjevi ili ukoliko je to mogude, fizike barijere bi trebale oznaiti put koji spaja zrakoplov i terminal, odnosno put koji je namijenjen za kretanje putnika Podruja u kojima je puenje zabranjeno su jasno definisana ta je glavni cilj istrage nesrede ili ozbiljnog incidenta? Cilj istrage je podnijetu tubu nadlenom tuilatvu Jedini cilj istrage nesrede ili ozbiljnog incidenta je da se utvrde injenice, uslovi i okolnosti koji se odnose na nesredu ili incident i vjerovatni uzrok(ci) istog Cilj istrage je uspostaviti istrani tim i imenovati glavnog istraitelja ta predstavlja Runway end safety area RESA (Sigurnosna povrina kraja poletno-sletne staze? Prostor ispred poletno-sletne staze, ija je primarna namjene da smanji rizik otedenja zrakoplova koji su "kratki" u slijetanju ili "dugi" u uzlijetanju. Ova povrina ukljuuje poletnosletnu stazu, ramena i odgovarajudi teren uz i ispred poletno-sletne staze Prostor simetrian na produenu sredinjicu poletno-sletne staze, u nastavku osnovne staze, ija je primarna namjene da smanji rizik otedenja zrakoplova koji su "kratki" u slijetanju ili "dugi" u uzlijetanju. Ova povrina ukljuuje poletno-sletnu stazu, ramena i odgovarajudi teren uz i ispred poletno-sletne staze ta predstavlja Runway guard lights (Zatitna svjetla poletno-sletne staze)? Svjetlosni sistem koji je namijenjen da upozori pilote ili vozae vozila da se nalaze oko ulaza na aktivnu poletno-sletnu stazu Svjetlosni sistem koji namijenjen da upozori vozae vozila da su na poletno-sletnoj stazi PITANJA IZ SIGURNOSTI I ZATITE U VODNOM SAOBRADAJU
371.

365.

366.

367.

368.

369.

370.

Definisati vodni saobradaj? predstavlja organizovano i ureeno kretanje ljudi i dobara uz koritenje ureenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobradajne infrastrukture
51

se naziva saobradaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevoza predstavlja organizovanje kretanje zranom prostorom, kao i smjetaj letjelica i pristajanje u zranim pristanitima sa ostalom infrastrukturom zranog saobradaja Kako se definie unutranja plovidbu? Unutranja plovidba je plovidba koja se odvija na unutranjim vodama na kojima su utvreni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe i koje su proglaene za plovne puteve, odreenog reima plovidbe i klase Unutranja plovidba je plovidba koja se odvija na morima i rijekama na kojima su utvreni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe Unutranja plovidba je plovidba koja se odvija sa amcima po rijekama na kojima su utvreni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe ta oznaava saobradajni znak na desnoj strani? zabranu plovidbe u oba smjera obavezno skretanje prema desnoj strani plovnog puta zabrana plovidbe prema desnoj strani plovnog puta ta oznaava saobradajni znak na desnoj strani? zabranu okretanja za brodove zabranu plovidbe za brodove na vlastiti pogon dozvoljena plovidba za brodove na vlastiti pogon Kakvi mogu biti pregledi brodova? redovni kontrolni stvarni vanredni propisani Koliki treba da iznosi nivo zvunog pritiska za brodove na vlastiti pogon? od 50 do 140 dB od 120 do 140 dB od 150 do 200 dB Kako se tokom dana obiljeavaju brodovi koji prevoze zapaljive materije? koritenjem plavog konusa sa vrhom prema dolje koritenjem crvene zastave postavljene na bok broda koritenjem svjetala Kako se tokom nodi obiljeavaju brodovi koji prevoze eksplozivne materije? koritenjem bijele trake na zadnjem dijelu broda koritenjem obinog bijelog svjetla na palubi broda koritenjem obinog crvenog svjetla u krmenom dijelu broda Kako se definie plovidba prema Zakonu o unutranjoj i pomorskoj plovidbi FBiH? Plovidba koja se odvija na unutranjim vodama (uzduna i poprena), na kojima su utvreni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe i koje su proglaene za plovne puteve, odreenog reima plovidbe i klase Vjetina voenja brodova, plovila koja se odvija na unutranjim vodama, unutranjim plovnim putevima i pomorskom plovnom putu Plovidba koja se odvija na moru na kojem su utvreni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe i koji je proglaen za plovni put odreenog reima plovidbe i klase. Koje su vrste podvodnog snimanja korita?

372.

373.

374.

375.

376.

377.

378.

379.

380. 52

redovno podvodno snimanje korita detaljno podvodno snimanje korita povremeno podvodno snimanje korita dnevno podvodno snimanje snimanje pojasa korita vodotoka godinje podvodno snimanje. Kojoj vrsti plovidbenih znakova pripada znak sa slike i ta oznaava? Znak obavjetenja i oznaava mjesto za okretanje Znak obavjetenja i oznaava mjesto za stajanje brodova bez posade Znak ogranienja i oznaava mjesto gdje postoje ogranienja u plovidbi Znak preporuke i oznaava preporuen otvor Znak obaveze i oznaava obavezu davanja zvunog signala. Koja su od navedenih upozorenja navigacijska upozorenja koja prua Svjetski sistem izvjetavanja brodova u plovidbi (WWWNWS-a)? smjer i brzina vjetra poloaji novootkrivenih podvodnih grebena vjetar, vidljivost, valovi, led i dr nezgode ili neispravnosti pomorskih svjetala prisutnost velikih tegljaa koji teko i sporo manevriraju polaganje kablova ili cjevovoda, tegljenje podvodnih objekata u istraivake svrhe. Koja su osnovna obiljeja navigacijskih sistema koji se koriste za nadzor i regulisanje plovidbe? Podruje prijema, efektivnost, raspoloivost i vrijeme prijema Raspoloivost, pokrivenost i tanost Pouzdanost, efektivnost i raspoloivost PITANJA IZ PRIJEVOZA OPASNIH TERETA I VANREDNOG I VANGABARITNOG PRIJEVOZA ta se podrazumijeva pod opasnim tvarima? Opasnim tvarima smatraju se sve one tvari koje tokom proizvodnje, koritenja i prijevoza, skladitenja ili upotrebe mogu prouzroiti oneidenje okolia, odnosno nanijeti velike materijalne tete imovini, Opasnim tvarima smatraju se sve one tvari koje tokom proizvodnje, koritenja i prijevoza, skladitenja ili upotrebe mogu ugroziti zdravlje ljudi, odnosno nanijeti velike materijalne tete imovini, Opasnim tvarima smatraju se sve one tvari koje tokom proizvodnje, koritenja i prijevoza, skladitenja ili upotrebe mogu ugroziti zdravlje ljudi i prouzroiti oneidenje okolia, odnosno nanijeti velike materijalne tete imovini, Opasnim tvarima smatraju se sve one tvari koje tokom proizvodnje, koritenja i prijevoza , skladitenja ili upotrebe mogu ugroziti zdravlje ljudi i prouzroiti oneidenje okolia Koji su to meunarodni sporazumi koji reguliu prijevoz opasnih tvari u cestovnom i eljeznikom saobradaju? RAR i IMDG, ADR i RID, ADN i ADNR, ADNR i ADR IMDG i RID Koje materije prema meunarodnom sporazumu ADR-u se ubrajaju u sedmi razred/klasu? Eksplozivne materije Radioaktivne materije
53

381.

382.

383.

384.

385.

386.

387.

Predmeti punjeni eksplozivnim materijama Korozivne (nagrizajude) materije Zapaljive tenosti ime se vri oznaavanje vozila koja prevoze opasne tvari? Listicama opasnosti. Identifikacijskim brojevima opasnosti, Registarskim oznakama, Ploama opasnosti, Elektronskim kodom Koliko mora biti odstojanje, ako se na putu kredu dva ili vie vozila koja prevoze opasne materije? Ako se na putu kredu dva ili vie vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje izmeu tih vozila ne smije biti manje od 100 metara, Ako se na putu kredu dva ili vie vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje izmeu tih vozila ne smije biti manje od 150 metara, Ako se na putu kredu dva ili vie vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje izmeu tih vozila ne smije biti manje od 200 metara Kojom brzinom smije da se krede vozilo koje prevozi opasne materije? Brzina kretanja motornog vozila kojim se prijevoze opasne materije ne smije da prelazi 80 % od najvede dozvoljene brzine odreene prema vrsti puta, odnosno odreene saobradajnim znakovima postavljenim na putu, a u ni u kom sluaju ne smije da bude veda od 80 (km/h), a za otrove od 60 (km/h) Brzina kretanja motornog vozila kojim se prijevoze opasne materije ne smije da prelazi 80 % od najvede dozvoljene brzine odreene prema vrsti puta, odnosno odreene saobradajnim znakovima postavljenim na putu, a u ni u kom sluaju ne smije da bude veda od 70 (km/h), a za otrove od 60 (km/h) Brzina kretanja motornog vozila kojim se prijevoze opasne materije ne smije da prelazi 80 % od najvede dozvoljene brzine odreene prema vrsti puta, odnosno odreene saobradajnim znakovima postavljenim na putu, a u ni u kom sluaju ne smije da bude veda od 60 (km/h), a za otrove od 50 (km/h) Kada se pojavljuju razlike u vonji opasnih tvari? Vonje po usponu, Vonje po mokrom kolovozu Poetne vonje Vonje pri niskim temperatura Vonje u krivinama Pri zaustavljanju vozila Koje posebne ureaje i opremu moraju posjedovati motorna vozila koja prevoze opasne tvari? Ureaj za odvod statikog elektriciteta ugraen na motorno vozilo Vuni ureaj za spajanje prikljunog sa vunim vozilom Ureaj za signalizaciju nedoputenog pritiska u pneumaticima prikljunog vozila. Taj ureaj mora biti ugraen na kontrolnoj ploi vozaa ako na bilo kojoj osovini prikljunog vozila tokovi nisu odvojeni, Vozaki alat i dizalicu za vozilo Najmanje dva aparata za gaenje poara od kojih je jedan namijenjen gaenju poara na motoru a drugi gaenju poaru na tovaru, Dvije rune baterijske elektrine svjetiljke s treptavom ili stalnom svjetlodu narandaste boje koja se vidi s udaljenosti od najmanje 150 m, Dva znaka kojima se oznaava motorno vozilo zaustavljeno na kolovozu, Mobilni telefon za vanredne dogaaje Dvije zastavice za oznaavanje vozila kojima se prevoze opasne materije

388.

389.

390.

391.

54

392.

393.

394.

395.

396.

397.

398.

399.

Prenosnu svjetiljku koja se moe ukljuiti na akumulator vozila Dvije lopate i jedan kramp Koje su osnovne sigurnosno-zatitne mjere u sluaju saobradajne nezgode ili akcidenta sa vozilima koja prevoze opasne materije? Iskljuivanje rada motora Iznoenje dokumenata o prijevozu iz vozila Ako je mogude uklanjanje i onemogudivanje pristupa svim izvorima paljenja Odgovarajude osiguranje mjesta nesrede, po potrebi regulisanje ili prekid saobradaja, Dozvoljavanje pristupa neovlatenim i prisutnim lici Ako ima unesredenih obavijestiti hitnu pomod Po mogudnosti postaviti se uz vjetar radi opasnosti od irenja materije pomodu vjetra, Ne pruati prvu pomod povrijeenim nego ekati dolazak slube za hitnu pomod Radi sigurnosti primijeniti ostale mjere iz Uputa o posebnim mjerama sigurnosti Upotreba odgovarajudeg aparata za gaenje poara Koja je oznaka za Evropski sporazum o prevozu opasnih materija cestom? IATA ADR RID Koji je Zakon o prevozu opasnih materija aktuelan u BiH? Zakon o prevozu opasnih materija u BiH, je onaj iz 1981 godine objavljen u Slubenom listu SFRJ br.17/81 Zakon o prevozu opasnih materija u BiH, je onaj iz 1984 godine objavljen u Slubenom listu SFRJ br.21/84 Zakon o prevozu opasnih materija u BiH, je onaj iz 1990 godine objavljen u Slubenom listu SFRJ br.27/90 Koja su garancije eXess proizvoda? 75-90 % smanjenje isparavanja eksplozivnih materija tokom prevoza tokom transporta smanjenje toplote u cisternama 100 % onemogudavanje eksplozije Koje institucije posjeduju ovlatenje o ispitivanje vozila za prevoz opasnih materija u BiH? Institut za zatitu i obrazovanje-Tuzla Mainski fakultet u Mostaru Mainski fakultet u Sarajevu Institut za ispitivanje vozila za prevoz opasnih materija Sarajevo Metaloruki institut Kemal Kapetanovid Zenica Mainski fakultet u Banja Luci Koje su to obaveze sigurnosnog savjetnika? Da vri nadzor nad potovanjem propisa koji vae za transport opasne robe Identifikacija opasne robe, odnosno njene klasifikacije Sprovoenje odgovarajudih hitnih mjera u sluaju nezgode ili vanrednog dogaaja Uvoenje mjera za povedanje informisanosti o opasnostima, Da savjetuje svoje preduzede tokom prijevoza opasne robe Da pripremi godinji izvetaj za rukovodioce preduzeda ili nadleni lokalni organ koji je zaduen za transport opasne robe. Primjena kontrolnih postupaka sa ciljem da se obezbjedi potrebna dokumentacija i oprema u transportnim sredstvima Koji propisi se koriste pri prijevozu opasnih tvari? Europski sporazum o cestovnom prijevozu roba u meunarodnom saobradaju(ADR) Meunarodni propisi za prijevoz unutarnjim plovnim putevima (IACO) Meunarodni propisi o prijevozu opasnih roba eljeznicom (RID) Meunarodni propisi za prijevoz preko oceana ( SOLAS) Mjere prilikom utovara opasnih tvari? Uiniti sve to se moe da se zatite spremnici opasnih materija
55

Ne koristiti nikakve alate koji bi mogli otetiti spremnike ili druga pakovanja Ne koristiti kuke ta se smatra pod vanrednim prijevozom? Prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s teretom premauju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska opteredenja, smatra se vanrednim prijevozom. Prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s teretom premauju samo irinu i visinu od one koja je propisana zakonom smatra se vanrednim prijevozom Koji uslovi moraju biti ispunjeni za prijevoz opasnih tvari? Opasna tvar ne smije se prevoziti kao prtljaga. Potrebno je imati dozvolu direkcije za puteve Mora se imati odobrenje od nadlenog ministarstva. Potrebno je imati isprave o prijevozu i upute o toj opasnoj tvari Ko izdaje dozvolu za obavljanje vangabaritnog prijevoza? Direkcija za puteve Nadleno ministarstvo Ministarstvo unutranjih poslova Kada je obavezna policijska pratnja kod obavljanja vanrednog prijevoza u BiH? Ona je obavezana u sluajevima kada je ukupna duina vozila i tereta preko 25 metara, ukupna irina veda od 3 metra ili ukupna visina vozila i tereta veda od 4,5 metara Ona je obavezna u sluajevima kada je ukupna duina vozila i tereta preko 25 metara, ukupna irina veda od 3,5 metra ili ukupna visina vozila i tereta veda od 4,5 metra. Ona je obavezna u sluajevima kada je ukupna duina vozila i tereta preko 25 metara, ukupna irina veda od 3,5 metra ili ukupna visina vozila i tereta veda od 4 metra Zabrana obavljanja vanrednog prijevoza? Dozvoljeno je svim danima osim vikenda Petkom od 12 asova do subote 05 asova Nedeljom od 12 asova do ponedjeljka 05 asova Kada je potrebno struno miljene kod vanrednog prijevoza? Na regionalnim putevima Na magistralnim putevima Na lokalnim putevima Ko utvuje sastav policijske pratnje kod varednog prijevoza? Sastavak pratnje pripadnika policije utvruje nadleno Ministarstvo unutarnjih poslova u suglasnosti za vrenje izvanrednog prijevoza. Sastavak pratnje pripadnika policije utvruje direkcija za puteve Sastavak pratnje pripadnika policije utvruje Ministarstvo za saobradaj Koje od konferencija imaju najvedi znaaj za regulatorni okvir razvoja meunarodnog dumskog prevoza robe? Evropska konferencija (ILGE)u Parizu Komitet za kopneni saobradaj Evropske ekonomske komisije Ujedinjenih nacija (ITC/ECE/UN ) Evropska konferencija ministara transporta (CEMT ) Evropska meunarodna asocijacija transporta (EATS) Kada je prevoznik odgovoran za djela na robi pod uslovom da je zakljuen ugovor o meunarodnom prevozu robe? kada zaposleni izbjegava da se suoi sa pravnim posljedicama kada zaposleni (voza) pokuao da popravi neto na robi, kada zaposleni (voza,radnik) naini pogrena ili nemarna djela na robi kada su ona poinjena u djelokrugu rada zaposlenih Koji se to prevozi izuzimaju iz uobiajenog prevoza robe prema odredbama CMR konvencije?

400.

401.

402.

403.

404.

405.

406.

407.

408.

409.

56

410.

411.

kabotaa meugradski prevoz kabastih tereta meunarodni (inostrani) prevoz tenih goriva i maziva meunarodni prevoz za sopstvene potrebe prevoz pogrebnih poiljki koje se prevoze u inostranstvo prevoz namjetaja prevoz pod meunarodnom potanskom konvencijom U najmanje koliko originalnih primjeraka se sastavlja CMR tovarni list? dva etiri tri ta omogudava EURO licenca? prevoz za trede zemlje iz drave lanice EU prema dravama koje nisu lanice EU bilateralni prevoz izmeu drave osnivanja i drugih drava lanica EU kabotau u svim dravama lanicama EU i vajcarskoj prevoz za i iz tredih zemalja u okviru EU, prevoz za i iz trede zemlje iz drave lanice EU ka Norvekoj i vajcarskoj bilateralni prevoz izmeu drave osnivanja i vajcarske ili Norveke ta mora posjedovati prevoznik da bi dobio EURO licencu? najmanje 20 zaposlenih radnika u stalni radni odnos dobru reputaciju organizovan lanac skladita u zemljama gdje vri transport robe zadovoljavajude financijsko stanje profesionalnu kompetentnost Koji se podaci upisuju u CEMT dozvolu? naziv i adresa ustanove koja izdaje dozvolu datum osnivanja firme pod ijim imenom prevoznik vrsti transport robe naziv i adresa prevoznika koji dozvolu koristi potpis ovlatenog lica i peat organa koji je dozvolu dodijelio datum poetka i prestanka vaenja dozvole datum dodjele Kada nadleno ministarstvo moe prevozniku da oduzme CEMT dozvolu? kada prevoznik nije obavio dovoljan broj prevoza ukoliko nadleni organ strane zemlje privremeno oduzme CEMT dozvolu prevozniku zbog prekraja u koritenju. kada prevoznik ne posjeduje dovoljan broj vozila za transport rasutih tereta kada prevoznik ne posjeduje dovoljan broj vozila Koje su osnovne prednosti meunarodne polise osiguranja (zeleni karton)? olakava rjeavanje problema koji se javljaju u meunarodnom drumskom prevozu prevazilazi razlike u pravnoj regulativi koja se bavi rjeavanjem pitanja osiguranja razliitih drava pojednostavlja rjeavanje albi u sluaju nezgoda u dravi u koju se roba dovozi prevoznik je stavljen u bolju pravnu poziciju od domadih prevoznika ta se podrazumijevamo pod vanrednim prevozom? prevoz koji prekorauje masu, dimenzije ili osovinsko opteredenje oznaene saobradajnim znakom na cesti na kojoj su zbog stanja ceste ili objekata na cesti ogranieni ukupna masa, dimenzije ili osovinsko opteredenje prevoz koji prekorauje masu, dimenzije ili osovinsko opteredenje prevoz koji prekorauje masu, dimenzije ili osovinsko opteredenje oznaene saobradajnim znakom na cesti Koji su podaci potrebni za izradu plana rasporeivanja tereta? maksimalna ukupna teina
57

412.

413.

414.

415.

416.

417.

418.

419.

420.

421.

maksimalna korisna nosivost vrsta motora osovinsko opteredenje prednje osovine natovarenog vozila osovinsko opteredenje zadnje osovine natovarenog vozila maksimalno dozvoljeno osovinsko opteredenje prednje osovine maksimalno dozvoljeno osovinsko opteredenje zadnje osovine visina teita prikolice i vunog vozila karakteristike puta minimalno osovinsko opteredenje prednje osovine minimalno osovinsko opteredenje zadnje osovine (% ukupne teine) razmak tokova udaljenost prednje osovine od eone take prednje strane poluprikolice/kamiona duina tovarne povrine ta se sve oznaava u procesu vanrednog prevoza? Vuno vozilo Prikolica i teret Prikolica ili teret Slubena pratnja Policijska pratnja Koje su vrste prikolica u vanrednom prevozu najzastupljenije? Modularne prikolice Samokretni modularni transporteri Gredni Transporter Prikolice sa hidraulinim sedlom U koliko se kategorija dijeli vanredni prevoz u BiH? dvije etiri tri Koja su osnovna prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koje posjeduje voza u meunarodnom transportu robe? pravo na zdravstvenu zatitu pravo na naknadu i obetedenje nastalo za vrijeme dugorone sprijeenosti za rad osiguranika pravo na naknadu trokova prevoza u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite pravo na naknadu zarade za vrijeme privremene sprijeenosti za rad osiguranika U koje su razrede podijeljene opasne materije koje se prevoze eljeznicom prema RID-u? eksplozivne materije plinovi zapaljive tekudine zapaljive vrste materije oksidirajude materije otrovne, gadne i zarazne materije radioaktivne materije korozivne ili nagrizajude materije ostale opasne materije. Kojim propisima je ureen prevoz opasnih materija na prugama eljeznice FBiH ? Pravilnik RID Uputstvom o prijevozu robe Pravilnikom o zatiti okolia Saobradajnim pravilnikom Pravilnikom o upotrebi vagona, kontejnera Z akonom o prevozu opasnih materija

422.

423.

58

424.

425.

426.

427.

428.

429.

430.

431.

Tarifom za prijevoz robe u unutranjem prijevozu Koje oblasti obuhvata pravilnik o meunarodnom prevozu opasnih materija eljeznicom? Ambalaa i sredstva za prijevoz opasnih materija Dozvoljena koliina opasnih materija za prevoz Dunosti i obaveze eljeznikih radnika koji uestvuju u prijevozu opasnih materija Dozvoljene tehnike mogudnosti lokomotiva Dunosti i obveze poiljaoca-primaoca opasnih materija Dunosti i obaveze policije Listice opasnosti Dunosti i obaveze ekolokih drutava Oznaavanje rezervoara cisterne Koja odobrenja su potrebna za prevoz opasnih materija eljeznicom FBiH,(eksplozivne materije)? Odobrenje EUFOR-a, Odobrenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Odobrenje MUP-a Federacije BiH/MUP republike Srpske za prevoz, Odobrenje Ekologa BiH Odobrenje Kantonalnog MUP-a za utovar,istovar,pretovar, Odobrenje uputne zemlje i svih tranzitnih zemalja preko kojih se prijevoz vri. Uz tovarni list poiljalac prilae uputstvo za sluaj vanrednog dogaaja. Potvrdu o isplativosti prevoza eljeznicom Koliko mora da iznosi radijus svjetlosnog signala u osnovi trouglaste ploe sa stranicom 900 mm ? 200 mm 300 mm 250 mm Koje materije spadaju u drugi razred prema ADR? Eksplozivne materije Korozivne materije Gasovite materije Otrovne materije U koliko skupina opasnih tvari je izvrena njihova podjela prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari, odnosno normama ADR? 6 9 8 Kolike su dimenzije ploica za obiljeavanje vozila koja prevoze opasne materija? 50x50 40x30 30x30 ta su opasne materije (tvari)? Opasnim tvarima se smatraju koje se koriste u hemijskoj Opasnim tvarima smatraju se takve tvari koje zbog svojih svojstava (otrovnost, zapaljivost, eksplozivnost, korozivnost i sl.) mogu ugroziti zdravlje ili ivot ljudi, prouzroiti materijalnu tetu ili ugroziti i otetiti okolinu (tlo, vodu, zrak) Opasnim tvarima smatraju se takve tvari koje zbog svojih svojstava (otrovnost, zapaljivost, eksplozivnost, korozivnost i sl.) mogu ugroziti i otetiti okolinu (tlo, vodu, zrak) Koji su osnovni razredi (klase) opasnih materija? eksplozivne materije plinovi boje i lakovi zapaljive tekuine ulja
59

432.

zapaljive vrste materije maziva autodijelovi oksidirajude materije otovne, gadne i zarazne materije pirotehnika sredstva radioaktivne materije korozivne materije ostale opanse materije Koje ambalae se koriste za prevoz opasnih materija, ovisno o njihovoj vrsti odnosno o razredu iz Pravilnika RID? bave od metala, kartona i PVC-a papirnate vrede ili od PVC-folije PVC i staklene flae drvene bave sanduci od plastike s porculanskim dnom metalne kante ili od PVC-a glinena burad sanduci od metala, drveta ili perploe Ko odobrava mjesto za utovar, istovar i pretovar opasnih i eksplozivnih materija na podruju Federacije BIH? Federalni odnosno Kantonalni ministar sigurnosti Federalni odnosno Kantonalni MUP Federalni odnosno Kantonalni ministar civilnih poslova Federalno odnosno Kantonalno ministarstvo odbrane Federalni odnosno Kantonalni saobradajni inspektor Na koji nain moraju biti oznaeni vagoni cisterne i kontejneri cisterne u kojima se prevoze opasne materije? oznaeni odgovarajudom bojom RID- ploama listicama opasnosti ADR- ploama ozaeni slovnim oznakama Kojim propisima se regulie prevoz opasnih materija na prugama BIH? Pravilnikom RID Upustvom o prevozu robe Propisima o prevozu opasnih materija FBIH Ugovorom o prevozu opasnih materija Saobradajnim pravilnikom Pravilnikom o upotrebi vagona i kontejnera Signalnim pravilnikom Tarifom za prevoz robe u unutranjem prevozu Kakav je izgled RID ploe? RID- ploe su narandaste boje veliine najmanje 30x30 cm uokvirene su crnim rubom irokim najmanje 15 mm RID- ploe su crvene boje povrina ploe podijeljena je vodoravnom linijom debelom 15 mm na dva jednaka dijela uokvirene su crvenim rubom irokim najmanje 15 mm veliine najmanje 30x40 cm povrina ploe podijeljena je vertikalnom linijom debelom 15 mm na dva jednaka dijela ta oznaava znak ''X'' u gornjem redu identifikacione table za prevoz opasnih materija?

433.

434.

435.

436.

437. 60

opasna materija burno reaguje ako doe u dodir sa vodom opasna materija burno reaguje ako doe u dodir sa otvorenim plamenom Na slici 1 su dati elementi trougla preglednosti. Taka B nalazi se u osi kolovoza ceste od koje poinje preglednost cestovnog prijelaza, u ravni sa saobradajnim znakom "Andrejin krst". Take A i C nalaze se u osi kolosjeka eljeznike pruge. Iz take B se mora uoiti eljezniko vozilo unutar trougla preglednosti kojeg ine take A i C na eljeznikoj trasi zajedno sa takom B na cestovnoj trasi (u nivou znaka Andrejin krsta). Taka S nalazi se u sjecitu osa kolovoza ceste i eljeznike pruge. Linija 1. je okomica na os ceste koju mora prodi cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodnog profila pruge. Najmanja udaljenost linije 1. od take S ovisi od ugla ukrtanja pruge i ceste i iznosi: za ugao 80-90 stepeni 3,50 (m), za ugao 70-79 stepeni 4,50 (m), za ugao 60-69 stepeni 5,50 (m). Ugao ukrtanja ceste i pruge sa slike 1 iznosi oko = 75 stepeni. Najveda doputena brzina na analiziranoj pruzi iznosi Vvdop. 70( km / h ) . Projektovana brzina cestovnog vozila na prijelazu iznosi V 5( km / h ) . Projektovano ubrzanje cestovnog vozila (od trenutka zaustavnog poloaja, odnosno pokretanja iz take B do trenutka postizanja brzine od V 5( km / h ) , iznosi oko a 1( m / s 2 ) . Udaljenost saobradajnog znaka "Andrejin krst" od osi kolosjeka mjereno po osi ceste iznosi (udaljenost od S do B) m 10( m ) . Najveda doputena duina cestovnog vozila prema Pravilniku iznosi d 18 ,75( m ) . Udaljenost linije 1. od osi kolosjeka mjerena po osi ceste na skici je oznaena sa n.
c
c

438.

Slika 1: Trougao preglednosti kod eljezniko cestovnog prijelaza Na osnovu raspoloivih podataka i na osnovu slike 1, potrebno je izraunati sljedede: Potrebno vrijeme tu da cestovno vozilo nakon pokretanja postigne brzinu V 5( km / h ) uz pretpostavljeno jednoliko ubrzano kretanje? Put s koji pree cestovno vozilo nakon pokretanja iz take B dok ne postigne brzinu Vc 5( km / h ) ? Vrijeme vonje tc cestovnog vozila nakon postizanja brzine od Vc 5( km / h ) dok zadnjim dijelom ne pree liniju 1.? Ukupno potrebno vrijeme t da cestovno vozilo najvede doputene duine pree udaljenost od take B do liniju 1. (podrazumijeva prelazak zadnjeg dijela cestovnog vozila izvan linije 1)? Definisati sve elemente trougla preglednosti?
c

61

Rjeenje 1. Potrebno vrijeme da cestovno vozilo nakon pokretanja postigne brzinu Vc 5( km / h ) uz pretpostavljeno jednoliko ubrzano kretanje: t u Vc V / a( s ) , (brzina Vo=0, pokrede se iz mjesta zaustavljanja)? 2. Put koji pree cestovno vozilo nakon pokretanja iz take B dok ne postigne brzinu Vc 5( km / h ) a rauna se kao:
s V0 t a t2 (m ) 2

5 Vc 3 ,6 1 ,4 tu 1 ,4( s ) a 1 1

s V0 t

a tu 2
2

V0=0 (km/h), ,

( V0=0 (m/s))?

te je
tc

a tu 1 1 ,4 2 0 ,98( m ) 2 2

3.

Vrijeme vonje cestovnog vozila nakon postizanja brzine od V 5( km / h ) dok zadnjim dijelom ne pree liniju 1, a rauna se kao: t ( m s ) n d ?
c

m n d s 10 4 ,5 18 ,75 0 ,98 Vc 1 ,4

23 ,05( s )

Vc

4.

Ukupno potrebno vrijeme da cestovno vozilo najvede doputene duine pree udaljenost od take B do liniju 1. (podrazumijeva prelazak zadnjeg dijela cestovnog vozila izvan linije 1) t t u t c ? Definisati sve elemente trougla preglednosti?

t t u t c 1 ,4 23 ,05 24 ,45( s )

5.

AS SC Vvdop t

70 24 ,45 475 ,4( m ) 3 ,6

AS Vvdop. t 475 ,4 ( m )
SC Vvdop. t 475 ,4 ( m )

BS=m= 10 (m),

= 75 stepeni

62