E POJAM RELIGIJE

Etimoloki pojam religije se izvodi od latinske rijei religio potovanje bogova, tanije od latinskog glagola religare vezati, povezati. Sociolozi religiju odreuju i istrauju kao grupni fenomen. Oko religijskih ideja uvijek se formiraju grupe koje se od ostalih grupa razlikuju po istoj religijskoj pripadnosti njihovih lanova. Postoji mnogo definicija religije. Kod nekih je to vjerovanje u Nadnaravno, kod drugih uenje, kod tredih ritual, itd. Ipak vedina autora prihvata nekoliko bitnih sociolokih elemenata bitnih za odreenje religije: 1. Vjerovanje u nadnaravno: Neki autori smatraju kako je to minimum za definiciju religije. Mnogi razliito doivljavaju, i imaju svoj odnos prema vjerovanju u Nadnaravno. Vjeruje se da je Nadnaravno zainteresirano za ovjeka i kako ovjek (npr. pomodu molitvi) moe utjecati na Njega. Zato je za Nadnaravno uvijek povezan odreen sistem normi. To podrazumijeva i postojanje religijske spoznaje, koja moe biti u domenu: racionalnog ( religijske ideje o Bogu, raju, svecima itd. ), emocionalnog ( religijski osjedaji i raspoloenja), voljnog (religijski motivi i tenja).

2. Sveto: Sveto se razlikuje od obinog, profanog, svakidanjeg. Sveto je odvojeno od profanog, za njega je vezan niz obiaja, obreda, pa i zabrana. Kur'an je za muslimane sveta knjiga koju ena, kad ima mjesenicu, ne smije ni dodirnuti. Dok je na primjer za rimokatolika, pravoslavca, ateistu to knjiga koja ima odreenu kulturnu vrijednost. Kri ili krst je za rimokatolika ili pravoslavnog sveti simbol bez kojeg se ne moe odrati ni jedan obred u skupu. Za muslimana ili ateistu to je predmet koji je nastao ukrtanjem dva komada drveta, metala i sl. 3. Vjerovanja, obiaji i obredi Vjerovanja su najede iznesena u pisanim religijskim autoritetima ( Talmud, Biblija, Ku'ran). Pripadanje religiji, u pravilu podrazumijeva i participaciju u vjerskoj praksi obiajima i obredima. ovjek se najede osjeda religioznim kada sudjeluje u obiajima i obredima. Tad i jaa njegova religioznost. Bez obiaja i obreda religija bi bila mrtva. Religijski obiaji su ustaljen nain ponaanja vjernika u datim uslovima koji se smatraju obaveznim. Religijski obiaji se sporo mijenjaju i ne igraju tako bitnu ulogu u drutvima sklonim promjenama. Mogu biti: lokalnog ( kad u religijske obiaje unese elemente narodnog obiaja, kao Krsna slava kod Srba), univerzalnog karaktera ( za sve religijske sljedbenike bez obzira iz kojeg naroda potjeu).

Najvie religijskih obiaja vezano je uz bioloke promjene (raanje, vjenanje, smrt).

Religijski obredi su naini ponaanja slini religijskim obiajima. Obredi su sankcionirani pisanim religijskim autoritetima ili nekim drugim propisima religijskih zajednica. To su simboline radnje koje se vre po prihvadenim pravilima kojima se izraavaju religijske ideje, predstave, osjedaji i pomodu kojih se eli utjecati na Nadnaravno. Obred je molitva ljudskim tijelom. Oni se obavljaju prema tano utvrenim pravilima. Neki elementi koji dominiraju u obredima su klanjanje, molitva, sjedenje ili stajanje, pijenje ili jedenje, prinoenje rtve, pjevanje i sl. 4. Simboli - su sastavni dio svake religije. Oni podrazumijevaju i specifinu upotrebu rijei, radnji, obreda, glazbe itd. ak i tiina u obrednoj radnji moe imati simboliko znaenje. Religijska grupa treba prihvatiti neto kao svoj simbol. Davidov znak je simbol u idovskoj religiji, kri je simbol krdanstva, polumjesec i zvijezda islama. Vjernik svoj odnos prema Nadnaravnom ostvaruje uz pomod simbola. 5. Religijske zajednice - su institucionalizirane religijske grupe koje se bave zadovoljavanjem religijskih potreba i funkcija. Religijska zajednica razvija osjedaj pripadnosti istoj. 6. Religijske organizacije Pod postojanjem religijskih organizacija podrazumijeva se i postojanje religijskog vodstva koje sistematizira, unapreuje, i pridonosi irenju religijskog uenja. Zajednica vjernika prihvata i prizna vou, jer se uvjerila u njegovu udesnu mod i to je ujedno izvor njegove legitimnosti. 7. Religiju bi smo mogli odrediti kao vjerovanje u Nadnaravno i sveto izraeno religijskim obiajima , obredima i simbolima o kojima se skrbe religijske organizacije i religijsko vodstvo, i koje sljedbenike date religije opskrbljuju moralnim definicijama. Religija je samostalan i relativno nezavisan sistem vjerovanja, ideja, i obreda.

RELIGIJE U INDIJI: HINDUIZAM, DAINIZAM, BUDIZAM

HINDUIZAM 1. NASTANAK Hinduizam spada u najstarije ivude religije. Po broju sljedbenika ona je treda religija u svijetu, poslije krdanstva i islama. Nastao je u Indiji 1500. godine, poslije dolaska Arijaca u te krajeve. Tamo se uvrstio u periodu smjene robovlasnikog drutva i feudalizma. Hindu je perzijska rije i znai Indijac, indijski. Hinduizam je nacionalna forma indijske religioznosti. Nema ni osnivaa, ni proroka. To je religija spasenja, pod kojom se podrazumijeva itav niz vjerovanja. Sveti spis se naziva Vede, lanom se postaje roenjem. Ne predstavlja univerzalnu religiju, poput islama, krdanstva ili idovske religije. Vede su usmjerene ma molitve, sadre homne, molitve, religijske pjesme, nemaju dogmatsku jezgru, ne sadre u sebi ritualne dunosti. U svom nastanku preuzeo je mnoga stara vjerovanja i kultove (npr. Kult predaka).

2. RASPROSTRANJENOST Najvedi broj vjernika je u Indiji. Poetkom 20. st. pripadalo joj je 70% stanovnitva. Po broju sljedbenika je 3. religija na svijetu sa oko 13% pripadnika. U srednjem vijeku osnivaju se samostani kao vjerska sredita. Uz samostane razvili su se i hramovi. Prvi zidani hramovi pojavljuju se tek u 6. st. nae ere. Dok se obilazi rtvenik on mora biti sa desne strane vjerniku, kipovima se daruje cvijede, moe i novac. Kastinsko uenje onemogudilo je da hinduizam postane jednom od svjetskih religija. Proirio se izvan Indije u Pakistan, Sri Lanku, Nepal, Tajland, i druge zemlje jugoistone Azije, te istone Afrike. 3. UENJE Hinduizam nije osnovana niti objavljena religija. Nema proroka niti osnivaa. Nema odreene religijske dogme koje bi vrijedile za sve. Sljedbenici hinduizma vjeruju u reinkarnaciju, po kojoj se dobra i zla djela, poinjena u jednom ivotu, nagrauju ili kanjavaju u drugom. Vjeruju u karmu, (djelo ili djelovanje ) posljedicu djelovanja u jednom ivotu koja se prenosi na drugi ivot. Osnovu hinduizma treba traiti u Vedama. Kao pisani izvor nastao izmeu 1400 i 400 god. Bhagavad-gitu (Bozja pjesma) ili Gitu neki autori smatraju biblijom hinduizma. To je najpoznatiji hinduistiki poboni spis nastao u drugom stoljedu. Ona je dio Mahavharete. Vjeruju u 3 boga: Brahmu vrhovno boanstvo, stvoritelj svega postojedeg Vinu svemogudi i svevidedi bog koji uva i odrava sve svijet ivu bog ljubavi, mladosti, ali i bog oluje i ruitelj

Krina je opdeindijsko boanstvo, apsolutna istina, najpopularniji bog hinduistikih masa. Omiljen je kod indijskih ena koje ga slave kao ljubavnika. Mnoge zajednice prihvadaju Krishnu. Slavljen je od boga ljubavnika do zatitnika stoke. Nikad mu se ne nudi meso, riba ni jaja, nego list, cvijet, vode ili voda. Na elu im je duhovni uitelj kojeg nazivaju guruu. Kult guruua izbija u prvi plan. On nije posrednik izmeu bogova i ovjeka. Vjeruje se da je u duhovnom jedinstvu s bogom. Ima tarapeutsku i spasiteljsku ulogu. Ima boanski i bogoslini poloaj. Tako je molitva ivom spasitelju jedna od karakteristika hinduizma. Hinduizam sadri i uenje o kastama. Kaste se razlikuju od stalea time to predstavljaju politiku organizaciju. One odreuju mjesto pojedinca u drutvu njegovo ponaanje, vanjski izgled, odjelo, oznake na elu, nakit koji nosi zavisi o kastinskoj pripadnosti. Imaju etiri tipa kasti: Voa religije, brahmani

Njima se prinosi rtva, prouava Veda, askeza. Oni su odgojitelji mladih, uvari kulture i znanja. Brahmani su religijski strunjaci, poznavatelji rituala koji svakog dana moraju meditirati, moliti. Vojne voe, katrije

Tu spadaju kraljevi, vladari, plemidi. Njih odlikuje junatvo, snaga, odlunost, hrabrost, velikodunost i vodstvo. To je kasta vitezova.

Poslovni ljudi, vajije

To je neka vrsta slobodnjaka. Preteno su seljaci, kod njih je trgovina prava djelatnost. Zato se kae da je to kasta trgovaca, ija je dunost zemljoradnja, zatita krava i trgovina. Kaste koje slue prve 3, udre

Oni su ne-Arijevci. Dunost im je rad i sluenje drugih. udre su bili tkai, krojai, trgovci alkoholnim pidima, muljai ulja, kujundije, zidari. Neisti , nedodirljivi, parije su podkasta udre. Nisu mogli ulaziti u hramove, niti su ih brahmani opsluivali, morali su stanovati izvan sela. Njima nije dostupan ni jedan hram hindusa.

4. OBIAJI I OBREDI Svake godine postoji jedan Posni dan kad sve ene poste kako bi se oistile od grijeha npr. ( ako su morale kuhati ili istiti za vrijeme mjesenice, jer to nije imao ko dugi raditi ). Naelo ahimse odredilo je i karakter rituala u hinduizmu. Poto su vjerovali kako bogovi ive u planinama tamo su pravili svoje hramove u stilu planinskih kuda. Za bogosluenje u hramovima itaju Vede. Hindu molitva esto ima glazbeni oblik, sadri pjesmu, igru ples. Svaka obitelj u kudi ima svetite ( oltar ) gdje uvaju kipove ili slike Boga. Obredi kod kude su vani isto kao i oni koji se obavljaju u hramu. Pripadnici prve tri kaste kod kude obavljaju tri puta dnevno obrede. Tokom obreda vjernik treba biti go do pojasa i bosonog, sjediti na zemlji prekrienih nogu, gledati u vrh nosa i licem biti okrenut prema izlasku Sunca. Postoje obredi koji se obavljaju samo za vrijeme punog i mladog mjeseca. U nodi krajem veljae obiljeava se blagdan posveden ivi. Obredi posvedenja bili su povezani s dobom. To su obredi vezani za raanje, davanje imena djeteta, obredi vjenanja i pogrebni obredi. to se tie pogrebnih obreda treba znati da u Indiji nema groblja. Tamo postoje sveta mjesta u kojem spaljuju mrtve, poslije se pepeo u posudama potapa u rijeku. Dharma, obredna dunost, zakon jeste odluujudi. Hinduizam je prije svega ritualizam. Dharma zavisi od socijalnog statusa pojedinca i nije razvijena, ved zavisi od toga u kojoj je kasti ko roen. Jedan od najvanijih rituala u hinduizmu bilo je rtvovanje opojnog soka biljke koja se zvala soma. Prilikom rtvovanja samo svedenik pije somu i samo on jede rtvovano meso. Blagdani su posvedeni raznim bogovima. Najpoznatiji su oni posvedeni bogovima: Indri, Rami, Krini, ivi. Nova godina, Divali, blagdan svjetiljki, jesenja je sveanost kada se odlazi na hodoade. U hinduizmu ima elemenata fetiizma, oboavaju smokvino drvo, majmune, krave i zabranjeno je njihovo ubijanje. Znaajno je hodoade Kumbhamela. Glavni dio obreda je umivanje svetim vodama Gangesa. Za ritualno umivanje na tijelu ne smije biti ni dlaice. Posebno mjesto ima rijeka Ganges. Vjeruju kako ona isti od grijeha one koji se u njoj okupaju. Siromani cijelog ivota tede kako bi otili i jednom se okupali u njoj. Najveda elja hindusa je umrijeti na obalama te svete rijeke. to se tie rituala veoma je bitna i joga. Ona predstavlja duhovnu praksu, tehnike, oni koji se njima bave postiu kvalitete Apsoluta.

5. ETIKO UENJE

Kad je rIje o hinduizmu to je zajednica onih kojima je dobro zakon a istina strast. Za Indijca nije toliko religija koliko kulturna tradicija, nain ivota. Za brahmansku etiku materijalizam je na dnu etnikih vrijednosti. To je uenje deronja. Hinduizam trai izvravanje dunosti. Svako je duan ispravno vriti svoje dunosti. Za asnog je ovjeka sramota gora od smrti. ovjek ima tri dunosti: a. prinositi rtvu, uenje i milosre, b. vrsto i ustrojno samouzdranje, c. ivot u domu svog uitelja i ovladavanje suzdrljivodu. Svi mogu postati hindusi ako prihvate hinduistiku kulturu i ivot. Ono to se uzima u obzir je ponaanje a ne vjerovanje. Drugi vaan izvor etnikog uenja hindusa ( uz Gitu ) je spjev Ramajana. U njemu se govori o kraljevidu Rami i njegovoj eni. Etniko uenje hinduizma odnosi se na ono to bismo mogli nazvati ispravnim ponaanjem. Asketski ivot hindusa zahtjeva njegovo uzdravanje od ubijanja, krae, spolne neistode, lai, upotrebe opojnih sredstava. Vjeruju da ovjek sam oblikuje vlastitu sudbinu. Bogatstvo i mod nisu bili ideali indijskog ovjeka.

6. SAVREMENO UENJE Jo uvijek se u Indiji zadrao tradicionalni hinduizam. Zbog Britanske kolonijalne vladavine u Bangalu je XVIII st je dolo do dominacije krdanstva nad hinduizmom. Susret s krdanstvom i zapadnom kulturom doveo je do reformnih pravaca u hinduizmu. Od XIX st razvijali su se razni pravci od kojih je najpoznatiji neohinduizam, indijski nacionalni pokret koji je pokuao prihvatiti zapadne vrijednosti, ali i promicati indijsku mudrost na Zapadu. Od XV do XVIII st vedi dio Indije bio je pod muslimanskom vladu, to je vodilo snanijem uticaju islama na hinduizam. Ideja opde jednakosti svih ljudi pred Allahom bila je primamljiva za pripadnike niih kasta da preu na islam. Na sjevernoindijski hinduizam snaan uticaj je ostavio islam. Odbaeno je predstavljanje boanstva u ljudskom liku. Naravno i hinduizam je uticao na islam. Meusobne netrpljivosti poele su od odvajanja Pakistana u posebnu dravu kada je dolo do velikog pomjeranja stanovnitva. U smjeru Indije kretali su se hindusi, a u smjeru Pakistana muslimani. Ali ipak hinduizam se zadrao kao vladajuda religija. U devetnaestom stoljedu dolazi do reformiranog hinduizma gdje se ponovo vrada na vedsko uenje. Meu nositeljima neohinduizma isticao se Mohandas Karantano Mahatma. Bit religije za njega je bila moral, slijedi ahimsu tj. nenasilje. Zabranio je proizvodnju i prodaju alkoholnih pida. Htio je stvoriti religiju ljubavi koja nede praviti razlike izmeu krdanstva, muslimana, hinduizma.

DAINIZAM 1. NASTANAK - religija i filozofija. S hinduizmom i budizmom predstavlja tredu religiju nastalu u indijskoj civilizaciji. To je asketska vjera ijim se prakticiranjem priprema za ponovno raanje u bududnost. Nastao je u estom stoljedu a naziv mu potie od titule dina osvaja. Dainizam je poput budizma nastao u istonim provincijama.

2. RASPROSTRANJENOST Uenje se proirilo na jug Indije. Poslije se ustalio u gradovima zapadne Indije u kojima je i danas rasprostranjen. To je religija trgovaca i gradskog stanovnitva. Ostao je religijski pokret karakteristian samo za podruje Indije. Imaju vie od tri miliona sljedbenika. Bili su vrlo aktivni u pokretu za nacionalno oslobaanje koji je predvodio Mahatma Ghandi. 3. UENJE Uenje je svedeno na tri dragulja: ispravan svjetonazor ispravno znanje ispravno ponaanje.

Vjeruju da se dua nastanjuje u svim ivim bidima ljudima, ivotinjama, insektima. ovjek sam utjee na svoju sudbinu. Prihvata uenje o karmi. Nenasilje je vrhovni zakon. Materijalni svijet je zao i ovjek treba teiti da ga se oslobodi. Zato zagovaraju strogi asketizam, to neki ine i do odbacivanja noenja odjede. Razlikuju se dva smjera: digambara , uvijek su nagi, vetembara, nose bijelu odjedu.

Svetovnjaci imaju pet zavjeta: ahimsa ne nanositi tetu ivim bidima vjeruju da de se ovjek roditi u obliku ivotinje koju je ubio astja ne krasti brahmaarja zabrana preljuba Aparigrakha ne biti pohlepan Satja biti iskren i poboan u govoru.

Redovnici su potpuno odvojeni od normalnog ivota svjetovnjaka. Znanje je najuzvienije sredstvo izbavljanja. Kao i vedina pripadnika drugih religija i daini praktikuju razvijene obrede ivotnog ciklusa tj. povodom roenja, vjenanja i smrti. Poste u dane punog mjeseca. Ustaju prije zore i obavljaju molitvu klanjajudi se sklopljenih ruku prema istoku, sjever, zapadu i jugu.

4. ETIKO UENJE Svojom teorijom o savladavanju strasti i osjedaja kako bi se postiglo savrenstvo. Dainizam spada u izrazito etiku religiju. Njegovo etiko uenje svodi se na nenasilje, potenje, korektnost, spolna umjerenost. Pripadnici ne smiju dirnuti u tui ivot. Zato su izbjegavali i bavljenje zemljoradnjom kako ne bi unitili neko ivo bide. Bavili su se trgovinom, kasnije industrijom i bankarstvom. Izbjegavali su bavljenje zanatima vezanih za metal ili drvo jer se tokom te obrade nanosi bol drvetu ili eljezu. Prakticiraju strogi vegetarizam. Razvili su strogu asketsku etiku odricanja od svijeta. Dok se

svetovnjaci pridravaju opdih naela, redovnika etika je izuzetno stroga. Dain se u svojoj etici pridrava potovanja ivota, govorenja istine, potenja, ednosti, i nezavisnosti uz svjetovne stvari.

BUDIZAM 1. NASTANAK - jedan od tri svjetske religije nastao u estom stoljedu u sjevernoj Indiji, kao prosvjed protiv tradicionalnog hinduizma. Ima osnivaa, povIjesnu osobu od ije smrti neke zemlje s budistikom tradicijom raunaju kalendar. Budizam nije objavljena, ali jest misionarska, religija. U tredem stoljedu u vrijeme Aoke , postao je indijskom dravnom religijom. Buda ( Probueni Prosvijedeni ) je onaj koji je prosvijetljen istinom, znanjem, onaj koji je postigao apsolutno savrenstvo i sposobnost drugima ukazati na put religijskog spasenja. To ime dobio je osniva budizma Sidarta Gautama. Po budistikom uenju Gautama je vidio izraz ljudske patnje u tri sluaja: sreo je nemodnog starca, tekog bolesnika, pogrebnu povorku uplakanih ljudi.

To ga je navelo na razmiljanja o smislu ljudskog postojanja. Duhovni nemir odveo ga je od udobnog obiteljskog ivota u palai, traio je put spasenja. Kada je imao 36 godina njegovi uenici zakljuie da je progledao i nazvae ga Budom.

2. RASPROSTRANJENOST U prvim stoljedima budizam se razvijao kao redovnika zajednica. ivot zajednice se odvijao po pravilima ustanovljenim jo za Budina ivota. Odstupanjem od propisa smatralo se teom povredom budistikog morala. Bio je najvie rasprostranjen po Indijskim gradovima kao ideologija trgovaca. I ako je nastao u Indiji, budizam je tamo potisnut. Pod pritiskom hinduizma i islama zadrao se samo u enklavama indijskog potkontinenta. Iz sjeverno-zapadne Indije budizam se proirio u sredinju Aziju ( drugo stoljede ) u tredem stoljedu proirio se na Junu Aziju, na Indoneanske otoke ali ga je tamo potisnuo islam. Zadrao se neto na Cejlonu dananjoj Sri Lanki, te neto na Nepalu. Od petog stoljeda poinje slabiti utjecaj budizma u Indiji. Postoje 2 pravca u budizmu: Mahajana (velika kola) Hinajana (mala kola).

3. UENJE Uenje budizma izneseno je u Pali kanonu, osnovnoj zbirci zapisa ili kanona napisanoj na pali jeziku poetkom nove ere. Zovu je Tripitaka. Sastoji se od tri djela:

prvi dio odnosi se na Budin ivot i pravila ivota drugi dio sadri Budin nauk tredi dio namijenjen je strunjacima a sadri skolastiku.

Dosta autora de redi kako je budizam religija bez Boga. Boga su, po budizmu, izmislili svedenici jer kad bi on postojao ne bi bilo toliko bijede u svijetu. Buda je neka uenja preuzeo iz hinduizma poput onog o inkarnaciji. Budistiko uenje usmjereno je na pitanje spasenja. Zato i kaemo da je to religija spasenja. Spasenje se postie kad se iz neznanja pree u znanje. A to znai prihvadanje budistikog uenja i zajednica. Budisti su osporavali egzistenciju due. U poetku odbacivali su magiju kao i likovne prikaze. Sainjavaju teorije o etiri plemenite istine : ivot je patnja uzrok patnje je neznanje patnje se moe osloboditi guenjem strasti za ivotom spasenje se nalazi u nirvani.

Smatra se da je sam Budda osnovao prvi redovniki samostan. Tamo redovnici provode veliki dio vremena u razmiljanjima. Razlikuju se po etiri stupnja svetosti. Imaju samo odoru (haljine), sandale, brojanice od 108 zrna, iglu, britvu za brijanje glave i brade, cjedilo za vodu, i zdjelicu za milostinju. Pridravaju se tri pravila: siromatvo nenasilje celibat.

4. OBIAJI I OBREDI Nema hijerarhijski organizovanu crkvenu strukturu. Mjesto za religijske rituale bila je pogoda svetilite. Pogode su zidali svjetovnjaci ,a svete relikvije za njih osiguravali su redovnici. U njima se u ast Bude i njegovog uenje prinosi cvijede, voda, hrana, zapaljene svijede i tamjan. U Tajlandu potovanje Bude iskazuje se paljenjem mirisnog tapida. Budin kip je postao predmet oboavanja pred njim redovnik 4 puta dotakne zemlju. Budisti u hramovima nemaju oltar. Budisti djecu ue oblikovanju karaktera, potovanju svega ivog, ljubavi, jednakosti, tolerancije. Budizam ne predstavlja Boga u vidu konkretne osobe niti je to organizirana religija. U budizmu ima malo praznika. U svibnju tokom punog mjeseca proslavljaju Budin dan. Ujutro i uveer vjernici obavljaju molitvu. Mjesene obrede obavljaju u dane mladog i punog mjeseca gdje se ispovijedaju o svojim grijesima. Ako je redovnik poinio jedan od 4 najtea grijeha: spolno opdio, krao, ubijao, hvalio se o postojanju magijske modi i sposobnosti

doivotno bi bio iskljuen iz zajednice.

5. ETIKO UENJE Bit budistike etike je kao i u hinduizmu vezana za karmu-moralni zakon uzroka i djelovanja koji odreuje status u ponovnom raanju. Moemo redi da nije razvio svijest o potovanju pojedinca. Odluka etike je jednakost svih ljudi. Buda je pripovIjedao svim ljudima ljubav prema svim ivim bidima i to je etika budizma. Budizam je etika individualizma. Svako je odgovoran za svoje ponovno raanje. Budizam trai umjerenost u jelu i da se jede onoliko koliko je potrebno za odranje zdravlja. Pretjerano uzimanje hrane vodi pospanosti. Budizam je osuivao svaku pretjeranost, odbacivao neravnopravnost ena. Sa stajalita sociologije znaenje budizma je u doprinoenju irenja obrazovanja koje je bilo dostupno pripadnicima svih kasta, spolova i uzrasta. Budizam je bio i ostao religija tolerancije.

6. SUVREMENO UENJE U 19. stoljedu budizam je u mnogim zemljama morao izdrati iskuenja s krdanskim misionarenjem, a prije toga u Indiji susret sa islamom. Potekode s kojima se susreo u modernom dobu dovele su nasilja i ruenja hramova i do ideolokih sukoba. budizam je darivao svojim sljedbenicima jak osjedaj nacionalnog identiteta. Zahvaljujudi tome u Burmu budizam je postao dravna religija. Krajem 20 i poetkom 21 st. Na zapadu ( Europa i Sjeverna Amerika )je neobudizam postao privlaan. U Kaliforniji je podignut najvedi budistiki hram.

RELIGIJE DALEKOG ISTOKA

KINESKE RELIGIJE Bio je osobito razvijen kult predaka kojima su prinoene rtve. Prilikom prinoenja rtve naznaen je i obred gatanja, kao vid uspostave veze s precima. Obredi su bili povezani i s uspjehom u poljoprivrednoj godini. Neki od tih elemenata zadrani su i u dananjim vjerovanjima. Konfucijanizam nastao u 6 st. Dio je od tri religije ( taoizam i lamaizam ) koje spadaju u kinesko religijsko naslijee. To je uenje za koje bi se moglo redi da je izmeu religije i filozofije. Jedna od odlika kineske religioznosti je da u njoj nije bilo svedenika, uleme, brahmana i konfucijanski sljedbenici pripadali su vie upravnom aparatu, tako da im je voenje obreda bilo drugorazredna djelatnost. Najvedi blagdan u kineskom vjerovanju je Nova godina.

1. KONFUCIJANSTVO Priblino u isto vrijeme kao i Buda u Indiji u 6 stoljedu u Kini je ivio Kungfuzij ( po misionarima nazvan konfucije). Konfucije poinje uticati na izgradnju politikog autoriteta, kada je uvidio da jaa rivalska borba za vlast. Nastaje njegovo uenje po kojem voa treba biti pravi roditelj svoje nacije i voljeti svoj narod. Vjerovao je da je vladanje stvar moralne odgovornosti, a ne manipulacije i modi. S vremenom se konfucijanstvo koncentriralo na 4 pisana izvora knjige:

razgovori-knjiga konfucijevih izreka izreke Menciusa-jednog od najvedih predstavnika konfucijanizma veliko uenje-knjiga o obredima uvanje sredinjice-knjiga o ljudskoj prirodi i odnosu prema moralnom ureenju svemira.

U konfucijanstvu nema suprotnosti izmeu svetog i profanog prava, kakvu nalazimo u krdanstvu, islamu, pa u nekim elementima i u indijskim religijskim uenjima. Obrede su vodili dravni inovnici ili glava obitelji. 2. TAOIZAM U Kini se razvio i religijski sustav pod nazivom tao. Rije je o pogledu na svijet i nainu ponaanja u kojem se ne spominje postojanje bilo kakvog boga. To je skup narodnih vjerovanja kod starih Kineza. Postojala je neto neodreeno prije samog stvaranja svemira. Ono se svuda krede bez umora ikakvog. To neto mora biti majka svemira. Nazvan je kao Tao. Tako tao ne znai samo put, ved i stil, nain ivota, ivjeti u harmoniji s yin-yang-on. Yin i yang predstavljaju tamni i svijetli aspekt tao-a. Yang je muka stvarnost, muka strana tao-a, sredite u svim stvarima. Yin je enska strana tao-a i enska stvarnost. Tao je zaetak svega , bit ivota. Osniva je Lao Ce. On je isticao da ovjek od roenja do kraja ivota prolazi kroz etiri perioda: djetinjstvo, mladost, starost i smrt. Taoizam ne poznaje modno svedenstvo. Krajnji njegov cilj je oslobaanje od strasti i postizanje fizike besmrtnosti. On pouava naelima i tehnikama izbjegavanja smrti. Taoistiko boanstvo Du Vu je svetinja pred ijim kipom se saginje glava i pada niice. U listopadu milioni Kineza i Tajlanana poinju vegeterijanske dijete, koje traju devet dana. 3. LAMAIZAM - predstavlja religiju lama redovnika u Tibetu. Lama- uzvieni ili sveti onaj koji vlada svijetom. Lamaizam je masovnije prihvaden tek u 16 st. Predstavlja mjeavinu amanizma i budizma. Preuzeo je mnoga vjerovanja i obrede iz budizma, kao i ideju o inkanraciji, nirvani, i ponovnom roenju. Mnogi pd njih povezani su s magijskim obredima. Postoje dvojica poglavara: - Dalaj lama - Panenlama. Dalaj lama je bio poglavar tibetanskog budizma i reda utih kapica, ali i politikih voa Tibeta. Lamaistika zajednica priznaje i Panerlamu poglavara jednog od tibetanskih redovnikih zajednica iz reda utih kapica. On je samo duhovni poglavar za kojeg vjeruju kako je jedna od inkarnacija Bude. U velikim samostanima bogosluenje se obavlja tri puta dnevno. Meu najpoznatije rituale spada mandala, koji se upotrebljava u molitvama i slui u hramu. Festivali i rituali su posvedeni Novoj godini, dva dana u mjesecu provode u postu i pokajanju . Ta dva dana odrava se bogosluenje u hramu. Isan-ka-pa je najvedi svetac lamaizma veliki crkveni reformator.

KINESKI BUDIZAM irenju budizma pomogla je i njegova sposobnost za prilagodbu, kao i obaveza redovnika na misionarski rad. Misionarenje ih je primoralo da putuju izvan granica vlastitog teritorija i ire svoje uenje. Mnogi tekstovi su prevoeni na kineski jezik. Budistiki manastir sadravao je takoer hram

10

sa slikama izvornog Bude i pet sekundarnih buda. Doktrina nenasilja bila je prihvatljiva i za kinesko dravno vodstvo, jer je to praktino znailo stabiliziranje mira u narodu. U Kineskom budizmu javljaju se ideje o ponovnom raanju u Raju u nekom mesijanskom dobu kad de Buda ponovno dodi. U Raj vodi Bijeli Put, ili most, preko kojih de predi oni koji vjeruju. Budin roendan slave pjevajudi pjesme u hramovima i pranjem Budinih slika. U Kini je vezan i dan- budizam kao kineska varijanta budizma. Bio je to intelektualni religijski pravac. Uenje mu se zasnovalo na stavu da ovjek moe posvedenje doivjeti i u ovom ivotu. To postie svjesnodu. Meditacijama se pokuava dodi do transa, a pomodu njega do prosvjetljenja. Nije se prihvatala tenja ka nirvani. Umjesto toga zagovaralo se vradanje ovozemaljskog ivota.

ETIKA UENJA KINESKIH RELIGIJA Kod njih nije dominantno traganje za spasenjem, ved socijalna etika i upravna praksa. Reklo bi se ivot radi ivota a ne radi boanstva i onostranstva. Vie boansko naelo je Nebo- ( tjan ) vrhovna univerzalnost koja je indiferentna prema ovjeku. Kult Neba razvio se i za vrijeme dinastije u. Vjerovalo se da Nebo nagrauje estite, a kanjava nedostojne. Ni budizam ni taoizam nisu tako snano uticali na drutvene odnose u Kini kao konfucijanstvo. Konfucijanski etiki sustav postao je osnova za sve moralne konvencije dalekog istoka. Osnovni sadraji konfucijskog uenja su upute o pravilnom ivotu. Ono je ponudili pet modela odnosa: Vladar slubenik, roditelj djeca, mua ene, starije i mlae brade, meu prijateljima.

Konfucijski etos nije bio aristokratski ved graanski. Status se sticao prema obrazovanju i ponaanju. Cilj je bio nadi srednji put ( Tao ) u drutvu i individualnim aktivnostima. Savrenstvo ljudskosti postie se korektnim obavljanjem svojih drutvenih i graanskih dunosti. ovjek kojem je ponueno konfucianstvo posjedovao je dvije vrline humanost i osjedaj dunosti. Sljedbenici konfucijanizma odbacivali su upotrebu alkoholnih pida osim za vrijeme prinoenja rtve. Najvedi cilj dravne uprave treba biti interes naroda. Obitelj je sr drutva. Sljedbenici taoizma vjeruju da tjielo ima pet najvanijih organa: pluda, srce, slezene bubrezi.

Da bi se postigla besmrtnost treba uzimati hranu i ljekovito bilje koji sadre energiju koja de odgovarati navedenim organima. Taoistiki kandidat za besmrtnika imao je ogranienja u jelu i pidu. Odricao se od mesa i vina, a kasnije od svake teke i aromatine hrane. On trai smirenost i jednakost stvari. Obredi im nisu bitni. Lamaizam je traio stroge etike norme ivljenje treba izbjegavati deset crnih grijehova a slijeditii deset bjelih vrlina. U grijehe spadaju grijesi: tijela ( ubojstvo, kraa, preljuba ),

11

rijei ( la, kleveta ), misli ( zavist, zloba ).

U vrline spadaju zatita tueg ivota, drueljubivost, ednost, mirotvorstvo, pokornost, saaljenje, itd. Pored toga treba se pridravati i est obaveza: milostinja, zavjet, strpljenje, urednost, meditacija, mudrost. I budizam je stalno naglaavao znaaj discipline i moralnosti. Zabranjeno je uzimati mito, na vrhu piramide mudrosti nije stajao bogata ved znanstvenik- nositelj duhovne mudrosti.

SAVREMENA UENJA KINESKIH RELIGIJA Konfucionizam u Kini na prvom mjestu je stavljao obrazovanje i konfucijsku politiku maksimu da na vlast treba stavljati razumne i sposobne. Ustav je jamio slobodu i vjeroispovijest Kinezima ali i religijska pripadnost nije bila drutveno poeljna. Ministarstvo vjere je pod svoju kontrolu stavilo religijske organizacije. Slino konfucijanstvu prole su i druge Kineske religije. Taoizam je danas razvijen na Tajvanu, lamaizam je ostavio veliki peat na ivot i kulturu u Tibetu. Budizam je ostavio snaan utjecaj na Kinesku knjievnost, umjetnost i arhitekturu. Vremenom su u Kinu poele prodirati zapadne vrijednosti poput krdanskih vrijednosti, anarhizma, marksizma itd. U seoskim sredinama zadrani su religijska tradicija, vjerovanja i obiaji. Od konfucijanstva je najede preuzeto etiko uenje o javnom i obiteljskom ivotu. Od taoizma su preuzeti rituali, a od budizma umjerenost i nada u ponovno roenje.

JAPANSKE RELIGIJE
INTOIZAM 1. NASTANAK intoizam je tradicionalna japanska mnogoboaka religija. To je mjeavina kulta prirode i nacionalne, kulturne batine. Sve do 6 st. nije imala svoje ime. Tada se radi razlikovanja od budizma nazvala into. Za intoizam se kae da je to japanska nacionalna religija iako se radi o nizu vjerovanja, obiaja, rituala objedinjenih pod tim imenom. Ime je dobila od kineskog shin-tao to znai put bogova. Kineski znak za nebesko bide bio je shin, a za put tao. Tako je japanska religija postala shin-to na zapadu nazvana intoizam. Mogli bismo redi da on spada u etniku tradiciju japanaca. Sljedbenika istog budizma i istog intoizma ostalo je malo. intoizam ima boanstvo, obiaje, obrede, svedenike ali nema svog osnivaa poput nekih drugih religija niti predstavu o Bogu tvorcu svijeta.

12

2. RASPROSTRANJENOST Kroz japansku historiju dugo dominira budistika tradicija ipak se izdvaja intoizam koji je danas dominantna religija u Japanu. Tamo se proirio i budizam, konfucijanstvo i rimokatolicizam. Stara japanska tradicija vremenom je poprimila dosta elemenata iz tih vjerovanja. intoizam se razvijao u dva smjera: lokalni, narodni politiki.

Kasnije de se i narodni lokalni into obogatiti nacionalnom tradicijom i tako dolazi do njegovog sjedinjenja u dravni into. Ipak dananji into sastoji se od rituala pozajmljenih od razliitih religija. Zato se za japanca kae da ivi kao konfucijanac, da je u braku into, a da umire kao budista. U svojim obiteljskim domovima mogu imati into ili budistiki oltar. Japanci pokazuju vedi stupanj religioznosti od kineza. Potuju i boicu Kamafuci zatitnicu ognjita. U njenu ast nikad nisu gasili vatru na ognjitu. 1930 g. Osnovana je slijedba Soka-gakaj u ijem uenju ima elemenata intoizma, budizma i konfucijanstva koje je u Japan stiglo preko Koreje.

3. UENJE intoizam je politeistika religija u kojoj je boica Ama-terasu zauzima centralno mjesto. Izdvaja se nekoliko bitnih stajalita intoizma jedno od njih je ono o nastanku svijeta. Kao to ljudski ivot nastaje seksualnim sjedinjenjem mukarca i ene, intoisti vjeruju da je tako i zemlja nastala sjedinjenjem mukih i enskih boanstava. Izanagi i Izanami su po mitologiji stvorili prvi japanski otok na kojem su se nastanili i otkrili seksualnost. Kami su sredinji pojam intoizma. Moglo bi se redi da je to duhovna priroda svih oblika postojanja. Kami mogu boraviti i u svetim planinama, pedinama, potocima, poljima, u drvedu i u kamenu. Njihova boravita su sveta mjesta. Izanagi je rodio najvaniju kami intoizama veliku boicu Amaterasu ( velika nebeska svijetlost ), boicu sunca i varalicu boga Susa no-o. Prodorom budizma dolo je zbliavanja izmeu njegovog uenja i intoizma. U poetku su kamiji bili samo budini zatitnica. Kasnije se u budistikim hramovima oboavana i intoistika boanstva.

4. OBIAJI I OBREDI Obredi se zasnivaju na obradanju kamiji i sadre samoodricanje, prinoenje rtve, molitvu i oidenje. Obredima iskazuju duboko potovanje prema kamiju. Najvedi broj obiaja i blagdana su sezonski. S obzirom na to da se u intoizmu naglaava znaaj ovozemaljskog ivota, veoma su razvili dobne obrede. Svetite Isi u kojem mnogi hodoaste i u njemu se uva boica sunca Amaterasu, simbol joj je dugorepi pijetao. Hramovi su graeni od drveta. Tradicija je da se iznova grede svakih 20 god. U njima svedenici nastoje odravati dobre odnose izmeu bogova i svijeta. Ispred ulaska u hram nalazi se kapija koja simboliki oznaava granicu izmeu svetog i sekularnog svijeta. Tu je i posuda za

13

obredno pranje prije ulaska u hram vjernici obavezno peru ruke i ispiru usta. Meu obrede spada i obred Harai ritual proidenja ibom i mladicama svetog drveta. Sredinji dio obreda je prinoenje kamiju rie i drugih ponuda sve to prati muzika, ples i molitva. into obredi grupni ili osobni nazivaju se Macuri. Od budistikih obreda treba izdvojiti 8 travanj kada japanci obiljeavaju Budino roenje to je ujedno sveanost cvijeda. Pogrebne obrede nisu obavljali intoistiki ved budistiki redovnici. intoistiki svedenici obavljali su samo obrede u hramovima.

5. ETIKO UENJE Kod njih dominira osjedaj asti i odanosti patronu. Imaju izuzetno razvijen osjedaj za lijepo od odjee do interijera, jednostavno i skromno. Razvili su osjedaj osjetljivosti na prirodu i ljubav prama njoj. Budizam je u Japan donio neka etika uenja i razvio pravo i drutvene odnose. Tolerisalo se da svaki ovjek moe imati svoje miljenje i uvjerenje i ako treba raditi skladno sa voljom vedine. ovjek je predodreen za dobro. Svoj ivot zahvaljuje kamiju, precima obitelji i naciji. Svoje obaveze prema drutvu ispunjava kao svete dunosti. Iskrenost je za intoistu izvor ljepote, dobrote i istine. Obiteljska etika podrazumijeva potovanje predaka, tei razvijanje ljubavi, dobrote i plemenitosti prema djeci, vjernosti prema prijateljima, odanosti vladaru, ljubavi prema susjedu. Putem obreda intoizam je vie orijentisan na zajednicu nego na pojedinca. To je religija koja njeguje kult zajednitva.

6. SAVREMENO UENJE U 18 i 19 st. Dolazi do zbliavanja intoizma i konfucijanstva. Nakon pobjede u Japansko ruskom ratu1904-05 god. U japanu je ojaao nacionalizam oslonjen na obnovljeni intoizam, koji je postao dravna ideologija, moralna norma i kodeks asti. Boica Amaterasu postala je simbolom japanskom nacionalizma ( na svakom obiteljskom oltaru nalazio se njen kip ). Poraz u Drugom svjetskom ratu bio je i kraj ideologije intoizma kao dravne ideologije. Kult boice Amaterasu ostao je privatna stvar njihovog cara. U ustavu 1947 god zajamena je odvojenost od drave i religije kao i jaanje vjerskih sloboda. Drava materijalno ne pomae hramove ni u dravnim obredima vie ima mjesta religijskim ritualima. Zabranjeno je svako mijeanje religije u odgoj.

SUVREMENE MONOTEISTIKE RELIGIJE

IDOVSKA RELIGIJA 1. NASTANAK Smatra se da je nastala 1312.godine p.n.e., izlaskom idova iz egipatskog ropstva. Osnivaem ove religije se smatra Mojsije, koji je izveo idove iz egipatskog ropstva i nastanio ih u zemlji Kanaan u 12 plemena. Stari zavjet svjedoi o tome. Totemi su im bili: bik zmija

14

lav izvor drvo kamen.

Sinonim za ime Boga u idovskoj religiji je Jahve. Smatra se prvom poznatijom monoteistikom religijom, koja je ponudila novi moral i vjerovanje.

2. RASPROSTRANJENOST Tipino za ovu religiju je da je ona nacionalna. Jahve je nacionalni bog koji nije predstavljen nikakvim ovjejim , ivotinjskim likom ili likom stvari, ved silom koja se ne vidi a djeluje svuda. Ovo je religija uskih etnikih i teritorijalnih granica. Postoje 4 etape u razvoju idovske religije: biblijska talmudska rabinska etapa reformirane idovske religije.

Uz SAD najvie idova ivi u Izraelu, pored ove dvije drave, idovska religija, rasprostranjena je jo i u Rusiji, Ukrajini, Britaniji, Francuskoj, Kanadi, Bliskom istoku, itd. Poslije 1493.godine doli su i u Sarajevo iz Soluna, poslije im je dodijeljena i posebna etvrt u kojoj su bili nastanjeni. idovske opdine, u BiH, postoje u: Sarajevu Tuzli Banjoj Luci Doboju Mostaru.

3. UENJE Mesija je nazoan u mnogim religijama. Vjerovanje u njega vezano je za razdoblje velikih socijalnih potresa. idovska zajednica je bila izolirana u odnosu na druge narode. Pojedini propisi iz Tore uvjetovali su izdvajanje idova od ostalih naroda. Poslije propasti idovske drave, idovi se raseljavaju po svijetu, ali pored svega toga nikada se nisu odricali svoga jezika prilikom obavljanja molitvi. I Toru su uvijek itali na hebrejskom. Za idova roenog u Palestini koristi se naziv Sabra. Kabala je neka vrsta mistine tradicije idova. Samo malo broj ljudi je pronikao u njene tajne. Vjeruju da je, uz pisani zakon, Mojsije od Boga primio i usmeni zakon prenoen s generacije na generaciju. To usmeno prenoenje zakona naziva se kaballah. Za prihvadanje kabale potrebno je prethodno dobro poznavanje Biblije. Prvo se pojavila u Junoj Francuskoj, pa u panjolskoj.

15

4. OBIAJI I OBREDI itanje, u hramovima, knjiga Tore, te Biblije na hebrejskom ostalo je do danas kao osnovni oblik prenoenja religije, obiaja i rituala. Kao i kod drugih religija i kod idova postoji alost za mrtvima. Iz kude umrlog i iz dvije susjedne kude izbaci se voda kako bi susjede upozorili na obaveze prema preminulom. Oalodenim osobama se smatraju: otac, majka, sestra, brat, kderka, sin, suprug/supruga preminule osobe. Os smrti do pokopa umrlog, oalodeni izraavaju bol cijepanjem odjede. Umrlom se odrava kadi. Ortodoksni idovi imaju samo pokop, dok reformirani mogu izabrati izmeu kremacije ili pokopa. Na dan mladog Mjeseca zabranjeno je drati posmrtni govor. Poslije ukopa se pale svijede u kudi umrlog koje gore 7 dana. Kao i ostale monoteistike religije i idovska pridaje znaenje molitvi. Od vjernika se oekuje molitva 3 puta u toku dana: u zoru u podne naveer.

Mukarci su radnim danima obavezni na 3 molitve, a ene na dvije. Potuju samo Jahvu i nemaju svetaca ili blaenih. Na jutarnjoj molitvi nose talit, bijeli al sa crnim prugama . Talit nose samo mukarci, poslije obreda bar micve. Svaki muki lan idovske zajednice mora biti obrezan. Stari idovi su smatrali da obrezivanje oslobaa muku djecu istonog grijeha. Osam dana poslije roenja vri se obred obrezivanja. Bar micva je obiteljski praznik kojim se oznaava punoljetstvo djeaka, u njegovoj 13.godini. U prvu subotu poslije 13.roendana djeak ima prvo itati svitak iz Tore. Djevojke postaju punoljetne u 12. godini i raj obred se zove bat micva. idovi iz cijelog svijeda dolaze do zida plaa (ostaci Slomonovog hrama) gdje se mole i plau. Glavna dnevna molitva, amida, odrava se stojedi, licem okrenutim Jeruzalemu. idovski kalendar je lunarni. Paa praznik kojim se obiljeava prelazak idova iz Egipta u obedanu zemlju. Hanuka je blagdan kojima idovi obiljeavaju pobjedu za samostalnost Judeje. Slave je 7 dana a svaku nod pale po svijedu na menori. Najvedi blagdan idova je Jom Kippur dan pokore, pratanja i pomirenja.

5. ETIKO UENJE Glavna pouka idovske religije je moral. Tora je nastala 1000.godine p.n.e. a sastoji se od prvih 5 knjiga Starog zavjeta. U biti ona je opis historije idovskog naroda. Uz Toru idovska religija poznaje Tenah, zbirku starozavjetnih propovjedi, mudrih spisa, a koje su ukljuene i u krdanski Stari zavjet. Dekalog je najstariji idovski moralni kodeks. Rije je o 10 zapovjedi koje je Mojsije primio od Boga, na gori Sinaju. idovska religija je prva ukazala na jednakost svih ljudi pred Bogom. idovska religija ima doputenu hranu kaer, ali isto tako i zabranjuje neka jela. Ta pravila vae iskljuivo za lanove zajednice. Opdi idovski pozdrav je alom.

16

6. SAVREMENO UENJE Od Francuske revolucije idovi su u europskim dravama dobivali slobodu vjerskog djelovanja i ouvanja svog identiteta. U Zapadnoj Evropi javljaju se manji reformistiki pokreti. Unutar idovske religije razvila su se tri pokreta: ortodoksni reformistiki konzervativni.

Ortodoksni smjer u idovskoj religiji oslanja se na Toru. Trai se da se strogo slijede 613 zapovijedi iz Tore. Obavezno obavljaju sve molitve, nose jarmulku dok su budni, svjetkuju subotu, u potpunosti se pridravaju pravila ishrane. Obredi se odravaju na hebrejskom jeziku. Od njih se trai da im itav ivot bude temeljen na Tori. Osobito je bio rairen u Poljskoj i Rusiji. Reformacijski pokreti unutar idovske religije bili su naklonjeni modernim idejama, reformisti su posebno ukazivali na etiko uenje ove religije. Zagovarali su promjene u obredima i bogosluenjima. Odbacili su talit i jarmulku. Doputen je mjeoviti brak. Dijete se smatra idovom ako je bilo koje od roditelja idov, a ne samo majka. Reformatici daju vedu vanost etici nego dogmi i pridravanju esto prevladanih normi. Prihvataju enu u ulozi rabina. Ovakvo idovstvo je reakcija na prosvjetiteljstvo. Konzervativci pojavili su se krajem 20.st. Smatrali su da je ortodoksni smjer previe otar, a reformacijski previe nov i liberalan. Dozvoljavali su da ene mogu biti rabini, ali se to u praksi u biti ne deava. Zadrali su hebrejski jezik u molitvama, strogo se pridravaju svetkovanju subote.

KRDANSTVO 1. NASTANAK Mnogi smatraju da je krdanstvo nastalo u vedinskoj idovskoj tradiciji. Neki autori su krdanstvo smatrali ogrankom idovske religije, a tek sv. Pavlu priznaju kako je krdanstvo odvojio od idovstva. Ono to je neosporivo jeste da grki i grkorimski elementi krdanstvu otvorili put do svjetske religije. Korijene ima u prethodnim religijama: idovskoj, starogrkim i starorimskim, u kultu Mitre, itd. Krdanstvo spada u monoteistike religije. Nakon pada i razaranja Jeruzalema raslo je znaenje krdanske zajednice u Rimu. Neki autori su razvitak antikog krdanstva podijelili u nekoliko faza: prvobitno krdanstvo rano krdanstvo kasno krdanstvo.

Od 16. stoljeda postoje 4 pravca u krdanstvu:

17

2.

rimokatoliki pravoslavni protestantski anglikanski. RASPROSTRANJENOST

Krdanstvo je moralo prevladati etnike ogranienosti prethodnih religijskih sustava. Samo je tako moglo biti prihvadeno od svih ljudi. Tako je krdanstvo postalo nadnacionalni, univerzalni, svjetski religijski sustav. Jedna religija koja je podijeljena na vie crkava, vjeroispovjedi i sljedbi. Ima ja na svim kontinentima, ali je najvie dominantna u: Evropi Americi Australiji.

Armenija i Gruzija su bile meu prvim zemljama koje su primile krdanstvo. Sa osvajanjem novih kontinenata i podruja, ruku pod ruku, ilo je i katoliko misionarenje. Krdanstvo se tako proirilo na od Afrike do Filipina, na indijski potkontinent, Kinu, Japan. U sj. Evropi dominira protestantizam, u istonoj pravoslavlje, u jugozapadnoj rimokatolianstvo. Luteranska crkva dominira u Norvekoj, Danskoj, Islandu. U Velikoj Britaniji najvie stanovnika pripada Anglikanskoj crkvi. Za Sjevernu Irsku znamo da je konfesionalno podijeljena izmeu rimokatolika i protestanata. Zapadnoevropske zemlje: Belgija, Luksemburg, Francuska, panjolska, Portugal, Italija, Malta, Austrija, su zemlje koje su preteno naseljene rimokatolicima. Ostale zemlje, poput Holandije, vicarske, Njemake naseljene su rimokatolicima i protestantima. Istona i jugoistona Evropa ( evropski dio Rusije, Rumunija, Bugarska, Srbija, Makedonija, Grka ) su pod pravoslavnom tradicijom. U Bosni i Hercegovini ive muslimani, pravoslavci i katolici. Pretpostavlja se da krdanima, poetkom tredeg milenija, pripada 5, 65% svjetskog stanovnitva.

3. UENJE Na dva sabora u Nikeji 325. i Carigradu 381. godine, utvreno je i osnovno uenje krdanske religije. Biblija je, zajedno sa tradicijom, glavni izvor i autoritet krdanske religije. Sinonim za Bibliju je Sveto pismo. Bibliju ine dva dijela: Stari zavjet Novi zavjet.

Prvi dio je preuzet iz idovske religije i pisan je na hebrejskom jeziku. Drugi dio specifian je za krdanstvo i pisan je na grkom jeziku, te se sastoji od 4 evanelja (Matejevo, Markovo, Lukino i Ivanovo). U Novi zavjet spada i knjiga Djela apostolska. Pisanje Biblije trajalo je vie od 1600 godina. Mnogi je smatraju najrasprostranjenijom i najprevoenijom knjigom u historiji. Najvie prijevoda je ostvareno u Africi. Drugi vaan izvor krdanske objave je tradicija ili sveto predanje.

18

U sreditu krdanstva nalazi se Isus Krist. Po krdanskom uenju Krist je siao na Zemlju da umre muenikom smrdu i na taj nain iskupi prvobitni grijeh svih ljudi. Bog je jedan iako se oituje u svetom trojstvu: Bog otac Bog sin Bog duh sveti.

Krdani vjeruju u besmrtnost due i postojanje zagrobnog ivota. Prema tom vjerovanju, pravednici poslije smrti odlaze u raj, a grenici u pakao. Kri je simbol krdanske religije. Pokretom ruke kri se pravi na sebi i na drugima. U pravoslavlju se to ini sa tri skupljena prsta kojima se dotie elo, desno i lijevo rame. Katolici to isto ine, ali sa svih 5 ispruenih prstiju, dotiudi elo, lijevo pa desno rame. Ni jedan krdanski obred se praktino ne obavlja bez kria. U unutranjosti katolike crkve nalazi se 14 postaja iznad kojih su ukraeni krievi i slike koji simboliziraju prizore iz Kristove osude i raspeda, a nazivaju se krini put.

4. RIMOKATOLIANSTVO, PRAVOSLAVLJE, PROTESTANTIZAM RIMOKATOLIANSTVO je jedna od najrasprostranjenijih konfesija u svijetu.

Najvie rimokatolika ivi u Brazilu. Rimokatolika crkva sve vie postaje crkva tredeg svijeta. Po brojnosti sljedbenika, po organizacijskoj strukturi, hijerarhiji, razvijenoj teologiji, to je jedan od najorganiziranijih i najrazvijenijih oblika religijskog organiziranja. Za razliku od protestantizma, rimokatolianstvo za izvor svog uenja ne uzima samo Bibliju nego i crkvenu tradiciju. U nju spadaju i odluke koncila. Rimokatoliko svedenstvo ima zavjet celibata, odnosno suzdrljivost od enidbe. Papa predstavlja ivi autoritet u ovoj crkvi. I rimokatolianstvo i protestantizam priznaju Trojstvo. Rimokatolianstvo prihvata ideju o istilitu, zabranjuje razvod braka i umjetno ogranienje zaeda. Razvijen je kult Madone (Djevice Marije). 15.augusta se slavi Velika Gospa, kao spomen Marijina uznesenja na nebo. Njoj je posvedena i prastara krdanska molitva Ave Marija. Beatifikacija je obred sveanog proglaenja nekoga za blaenog. U rimokatolikim crkvama nema ikonostasa. Mjesto u crkvi na kojem svedenik obavlja mise je oltar/rtvenik. Crkva u kojoj biskup obavlja obred, a koja se nalazi u gradu gdje je njegovo sjedite je katedrala. Misa je sredinji, najsveaniji in, javnog bogotovanja. aa/pehar posebnog oblika, koja se upotrebljava prilikom raznih obreda, naziva se kale. Svedenik za misu oblai posebno ruho. Pripreme za Boid advent zapoinju u nedelju koja je najblia 30.11. Za Poklade, kada se prelazi iz mrsa u post, organizira se karneval. istom srijedom, Pepelnicom, poinje vrijeme priprema za Uskrs i traje narednih 6 sedmica. Organizacija Rimokatolike crkve je strogo centralizovana, sa sreditem u Vatikanu. Na njenom elu se nalazi papa. Papa je naziv za nasljednika sv. Petra. Zbor kardinala i sam postupak kojim se bira novi papa naziva se konklava. Rimljani se okupljaju na trgu ispred kapele kako bi mogli vidjeti dim i saznati da li je izabran novi papa. Crni dim iz kapele znai da papa nije izabran, a bijeli dim znai da je izabran

19

novi papa. Poslije pape u hijerarhiji Rimokatolike crkve nalaze se biskupi kardinali. Biskupi upravljaju pojedinim dijelovima Crkve kao papini pomodnici. Nii rang od biskupa su svedenici. Starokatolici priznaju 7 sakramenata, potuju Mariju, odbacuju dogme o njenom bezgrenom zaedu i uskrsnudu. Odbacuju primat rimskog pape i njegovu nezabludivost, odbacuju potovanje ikona i modi, celibat i ne prihvadaju nerazrjeivost braka, tajnu ispovijedi, uvode narodni jezik u liturgiju, osnivaju crkve na nacionalnom naelu. Bogosluje odravaju ako su prisutne najmanje 3 osobe. Pokret se 20-ih godina ovog stoljeda poeo iriti po BiH. PRAVOSLAVLJE predstavlja jedan od etiri osnovna smjera krdanske religije.

Predstavlja religiju sa najvedim brojem sljedbenika na podruju istone i jugoistone Evrope. Istone crkve su se tako razvijale da je to dovelo do sjedinjenja sa pojedinim narodima. U svim pravoslavnim religijskim zajednicama dosta je prisutan tradicionalizam, ouvanje naslijea. Srpska pravoslavna crkva bila je tijesno povezana sa dravnom vladu. Postoje neke specifinosti ovog u odnosu na druge krdanske smjerove. Neke pravoslavne crkve ne priznaju pojedine knjige Starog zavjeta. Bog Duh sveti proizlazi samo iz Boga Oca. U odnosu na rimokatolike razlikuju se i u pitanju bezgrenog zaeda Djevice Marije, koje ne priznaju. Pravoslavna grka liturgija odvija se sa vie ceremonije nego latinska. U njoj dominiraju simboline radnje, a kod latinske pouna rije. Kod katolika samo biskupi imaju pravo podjeljivanja sakramenta potvrde. Vie je razlika disciplinarne i obiajne naravi nego doktrinarne. Crkvene strukture su decentralizirane. Odnosi unutar Crkve regulirani su kanonskim pravom. Pravoslavni svedenik nikada ne slui liturgiju bez prisustva vjernika. Molitva se obavlja stojedi, sputenih ruku prema dole. Na poetku i na kraju molitve se obavezno prekrste. Pregrada u crkvi koja odvaja svetite od prostora za vjernike naziva se ikonostas. Svako bogosluenje u pravoslavnim crkvama poinje molitvom Svetoj Trojici. U crkvi obino nema stolica ili klupa. I kod pravoslavnih vjernika razvijen je obiaj posta. Crkva je ustanovila 4 posta, pred: Boid Vaskrs Petrovdan Gospojinu.

U pravoslavlju se Vaskrs doekuje, nakon sedam nedelja posta, kao najvedi blagdan. Vaskrs svetkuju nakon idovske Pae. Jaja za Vaskrs boje se na Veliki petak, i taj dan se nita drugo ne radi. Vidovdan je praznik kojim se obiljeava muenitvo za vjeru. Pravoslavlje nema ni zajednikog vrhovnog poglavara, niti zajedniko sredite. Na elu crkve je patrijarh. Eparhije u BiH: Dabrobosanska Zahumsko hercegovaka Zvorniko tuzlanska Banjaluka Bihadko petrovaka.

20

PROTESTANTIZAM Uz rimokatolianstvo i pravoslavlje, protestantizam predstavlja jedan od 3 glavna pravca krdanstva. U protestantizmu crkva i konfesija imaju sekundarno znaenje u odnosu na Bibliju. Pod pojam protestantizam podvodimo sve evangelistike i reformirane religijske zajednice. Pripadnike tih religija nazivamo protestantima. Za izvor svoga uenja priznaju samo Bibliju. Posebno pridaju vanost Novom zavjetu i pojedinim evaneljima. Osnova vjerovanja jeste kako je spas mogud jedino osobnom vjerom. Nemaju svedenika kao posrednika izmeu Boga i ljudi. Od svih sakramenata, uglavnom, priznaju krtenje i priest. Ne vjeruju u postojanje istilita, razvod braka je doputen. Ne oboavaju Isusovu majku Mariju, poput katolika. Prvobitni protestantizam vezan je za uenja Martina Lutera. Krste novoroenad, ali tek u odrasloj dobi ih primaju u punopravno lanstvo Crkve. Iz prvobitnih, navedenih oblika, nastali su novi smjerovi metodisti, reformatori, prezbiteri, baptisti, adventisti, itd.

5. OBIAJI I OBREDI Vjerski obredi su simbolike radnje kojima se izraavaju religijske ideje, predodbe i osjedaji. Obredi se odravaju prema tano propisanim i utvrenim pravilima. Obrede obino vode svedenici, ali u njima najede sudjeluju i ostali vjernici. Krdani pridaju veliko znaenje hramovima u kojima se obavljaju vjerski obredi u skupu. Sveukupnost religijskih radnji i obrednih djelovanja u kojima se religijski voa, kao prevoditelj vjernika, obrada Bogu naziva se misa. Misa u protestantizmu ima razliite oblike. U krdanskoj religiji vano mjesto zauzimaju sakramenti ili svete tajne. To su obredi za koje se vjeruje da predstavljaju put ka spasenju. Ima ih 7, i neki se mogu primiti samo jednom u ivotu, dok se drugi primaju vie puta. Sakramenti: krtenje postaje se lanom Crkve, simbolizira oidenje i obnovu potvrda/krizma priest simbolizira sjedinjenje sa Bogom ispovijed obred priznavanja grijeha pred svedenikom bolesniko pomazanje obavlja se pred smrt sveti red brak sklopljen uz crkveni obred.

Najrasprostranjenija krdanska molitva je Oe na. Boid je veliki krdanski blagdan posveden Kristovu roenju. Najvedi krdanski blagdan je Uskrs. Dan prije Boida naziva se Badnji dan svetkovina Adama i Eve. Uskrsnude Kristovo simbolizira Uskrs. Iz starih religija ula je u krdanstvo i tradicija bojenja jaja za Uskrs.

6. ETIKO UENJE

21

Mnogi smatraju da je krdanska etika proizala iz idovske tradicije Deset zapovjedi. Krdanska etika se razlikuje od idovske jer su Mojsije i Isus imali razliite stavove prema ubistvu, zakletvi, preljubu, razvodu braka, i sl. Etika krdanstva ima dosta slinosti sa etikom budizma. Isus nije stvorio neku univerzalnu vrijednost koju treba slijediti. Isusovo etiko uenje iskazano je u govoru na Gori, o emu moemo itati u Matejevu i Lukinu evanelju. Novozavjetna etika je etika pratanja, ljubavi, mirenja. U novozavjetnoj etici se poziva na milosre, ne opiranje zlotvoru. Duh krdanstva izraava smisao Isusove muke, koja se svodi na odricanje, portvovanje, ljubav prema bolesnom, onima u nevolji, usamljenima, pa i prema neprijatelju. Novi zavjet apelira na potovanje i tolerantnost, snoljivost.

7. SAVREMENO UENJE Svoju kulminaciju krdanstvo je doivjelo u devetnaestom stoljedu. Dolazi do jaanja procesa odvajanja Crkve od drave. Protestantizam je nasuprot katolikom, a posebno pravoslavnom, kolektivizmu, razvio individualistiki duh. Neki kau da je ono multikulturalno, postoji: europsko afriko latinoameriko krdanstvo.

ISLAM 1. NASTANAK Islam je, po vremenu nastanka, treda svjetska religija. To je posljednja i strogo monoteistika religija. Nastala je na Srednjem istoku, na tlu Arabije. Neki autori smatraju da je pojam islama nemogude izraziti u evropskoj terminologiji. Etimoloki rije islam dolazi od arapskog glagola selemejuslimu to znai podinjavanje, predavanje, prihvatanje. Pojam islam ima univerzalno, nekonfesionalno znaenje. Nastanak svoje religije vjernici vezuju uz Muhammeda a.s. kojem se javio melek Dibril i priopdio mu da ga je Bog izabrao za poslanika. Sa 40 godina, Muhammed a.s., poeo je pripovijedati novu religiju, koju je prva prihvatila njegova ena Hatida. Bilo je to oko 610.godine. Islamska tradicija zabranjuje slikovno prikazivanje Poslanika Muhammeda a.s. Muhammed a.s. se 622.godine preselio iz Mekke u Medinu, te je tamo ustanovio novu islamsku zajednicu ummu. ivot zajednice se odvijao po dokumentu koji je on sastavio, poznat jo kao i Ustav Medine. 2. RASPROSTRANJENOST Nastao na poetku 7. stoljeda na tlu Saudijske Arabije, islam se proirio irom svijeta. Rasprostranjen je poev od Atlantika do Indije, od Aralskog jezera do Sahare. Islam je univerzalna religija iji se voe, u njegovom irenju, slue metodom propovijedanja i uvjeravanja. Sila u preobradanju na islam nije dozvoljena.

22

U Indoneziji ivi vie muslimana nego u svim arapskim dravama zajedno. Islam se meusobno dosta razlikuje u Americi, Evropi, Aziji i Africi. Danas blizu 2/3 pripadnika islama ivi u Aziji. Islam se i dan danas demografski eksplozivno iri. Islamska zajednica u BiH ima svoju organizacijsku strukturu. Zajednicu predvodi rejsu l ulema. Odbor islamske zajednice obuhvada vie demata. 3. UENJE Kur'an je osnovni pisani autoritet i izvor islama, koji, po vjerovanju muslimana sadri posljednju Boju objavu u pisanom obliku, prenesenu preko posljednjeg poslanika. Islam idove, krdane, kao sljedbenike Knjige, smatra duhovnom bradom. Osnova islamskog uenja dana je u Kur'anu, Svetoj knjizi. Nastao je za 23 godine Muhammedovog a.s. poslanstva. Sure se sastoje od ajeta. U Mekki je objavljeno 93 sure, a u Medini 21. Kur'an je nekoliko stoljeda postojao samo na arapskom jeziku, nije prevoen na druge jezike. Osnovu erijata ine Kur'an i hadisi. Vjera u Allaha d.. osnova je islamskog uenja. On je sam i nema sina niti kderku. Rijeju iman oznaava se vrsto vjerovanje u jednog Boga, Allaha d.. Islam priznaje sve proroke, od Abrahama do Isusa, istiudi da je Muhammed a.s. posljednji i najmodniji Boiji poslanik. Kako Kristu poriu boanstvo, tako i Muhammeda a.s. smatraju samo poslanikom, ali ne i Bogom. Pripadnici islama vjeruju u : kijamet ahiret uskrsnude mrtvih strani sud dehennem dennet meleke ejtane.

Kur'an sadri i dosta zabrana. Najznaajnija je irk, mnogobotvo. U islamu postoje dva velika pravca: sunitski itski.

Do podjele na ite i sunite dolo je ved u 7.stoljedu. 4. OBIAJI I OBREDI Redovno obavljanje pet dnevnih molitvi, obavezu posta, hodoada. Taj model ivota trai poslunost i disciplinu. Islamska godina je lunarna, te se blagdani kredu kroz godinja doba. Godine su se poele raunati od 622.godine. Akika je obred u ast novoroeneta, koji podrazumijeva kurban, uenje ezana, nadijevanje imena novoroenetu i brijanje njegove kose. Obred se obavlja sedmog dana od djetetovog roenja. Nad djecom se obavlja i obred obrezivanja, to smatraju simbolom pripadnosti islamu. Svaki pripadnik islama mora potovati pet osnovnih naela:

23

ehadet namaz post zekat hadd.

Glavno bogosluje u damiji obavlja se petkom. Ui se Kur'an i dri propovijed hutba. Skupna molitva kao sjedanje na umrlog naziva se tevhid. Tevhid se daje na dan pogreba, sedminu, etrdesetinu, pola godine i godinu dana nakon smrti. Na nian se arapskim pismom napie ime i prezime umrlog, ime oca, dan, mjesec, godina smrti. 5. ETIKO UENJE Islam je nastao na Arabijskom poluotoku, u sredini sa izrazitim smislom za bratstvo i uvaavanjem vrlina poput hrabrosti, velikodunosti, etinosti. U etikom nauavanju islama razlikujemo: ono to je obavezno ono to je preporueno ono to je bez osobitog znaaja ono to se ne savjetuje ono to je kanjivo, zabranjeno.

Islam nije pravio diskriminacijsku razliku meu ljudima na osnovu njihove kastinske, klasne ili rasne pripadnosti. Moralni sustav islama nosi ideju jednakosti svih ljudi pred Bogom. erijat se dijeli na 3 dijela: ibadet muamalat ukubat.

erijat regulira sveukupnost drutvenih odnosa: odnose u obitelji i drutvu. Tijekom ramazana pripremaju se raznovrsna jela koja se iznose na trpezu kada nastupi iftar, zavretak dnevnog posta. U islamu nailazimo i na zabrane koje se odnose na pida i jelo. Kur'an zabranjuje i prostituciju, narkomaniju, kockarske igre, gatanje, vraanje, i sl. 6. SAVREMENO UENJE Iako je kolijevka islama Arabijski poluotok, on je ostavio traga i na evropsku kulturu, posebno panjolsku i na Balkanu. U velikom broju islamskih zemalja osnaili su pokreti koji su teili prozapadnoj modernizaciji ivota. Suprotno tradicionalnom islamskom uenju, prihvata se zapadni model ivota. Treda struja unutar suvremenog islama eli uspostaviti jednakopravan status vlastite, islamske, kulture s onom zapadnom. Stjecanjem niza historijskih okolnosti, islam je u suvremenom svijetu postao osnova za organiziranje i djelovanje nacionalnih islamskih drava. Turska je postala sekularna drava. Talibani su u Afganistanu gradili svoj model islamske dravne zajednice. Jednostavno reeno: situacije su raznolike.

24

SIKIZAM
1. NASTANAK Rije sikh izvedena je od sikkha ili sisya, to znai sljedbenik, pristaa, uenik. Na pali jeziku ona oznaava pristau guruu Nanak. Rije je o religiji guruua. Osniva je Baba Nanak. Predstavlja spoj 2 religija, islama i hinduizma. Zapaeniji je utjecaj hinduizma. Islam je na njega uticao davi mu ideju monoteizma, odbacivanje mnogobotva i sustava kasti. Simbol sikizma su dva ukrtena maa. Ova religija, po svojoj rasprostranjenosti, spada u etnike religije. Sikhi nemaju misionarsku djelatnost kako bi svoju religiju prenosili na druge. 2. RASPROSTRANJENOST Sikizam nije misionarska religija, koja bi htjela pridobiti pristae izvan zajednice Sikha. Rije je o etnikoj religiji koja ima ulogu ouvanja identiteta zajednice. U 20. stoljedu religija se brzo irila i izvan granica Pendaba. Sluedi Englezima, Sikhi su se naseljavali u njihovim kolonijama poput Hong Konga, Singapura. U dijaspori mnogi od njih su prestali nositi dugu bradu i kosu, ali su zadrali svoj etniki i religijski identitet. U Indiji ih ima oko 17 miliona.

3. UENJE Sikizam je nastao spojem hinduizma i islamskog sufizma. Nanak nije traio ni od muslimana ni od hindusa da napuste svoju vjeru i preobrate se u drugu. Od hinduizma je preuzeto uenje o karmi i spasenju. Oni polaze od vjere u Boga, a on nije ni musliman ni hindus. Islam je podario vjerovanje u jednog Boga, tako da su Sikhi monoteisti. Vrhovno bide je Ik. Nemogude ga je opisati. Za takvo neto ovjek je nesposoban. ivot i rad Sikha treba se zasnivati na naelima sikizma. To podrazumijeva: prihvadanje monoteizma i odbacivanje idolopoklonstva vjerovanje u 10 guruua odbacivanje magije, nasilja, horoskopa, obreda vezanih za pun Mjesec, obavljanja molitvni na grobovima muslimanskih ili hinduistikih svetaca.

Ne prave nikakve razlike izmeu ljudi. Odbacili su potovanje rijeke Ganges, odavanje potovanja bogovima poput Rame, Krine, Brahme. Za jednu od vrlina svoje moralnosti smatraju samilost i nesebinost. Osnove njihovog djelovanja su: usrdna vjera moralno djelovanje bratstvo.

Potuju svetu knjigu Adi Granth, koju je sastavio guruu Arijan. Adi Granth nije oboavana jer se, po nauavanju sikizma, samo Bog moe oboavati. Sikhi se pred njom klanjaju zbog rijei i poruka koje

25

sadri. Za neke specijalne obrede, neprestano je recitiraju 48h. Djeci daju ime tako to otvore Adi Granth i prvo slovo na otvorenoj stranici odreuje ime djetetu. Sikhi ne vjeruju da se Bog moe roditi, ali smatraju da su Buda, Mojsije, Krist, Muhammed, primili poruku od Boga. Ne vjeruju u boju inkarnaciju u ovosvjetovne forme. Smatraju da je i sam Bog guruu, ija je stvaralaka rije dola preko 10 proroka. Sikhi su u svojoj religiji razvili 2 aspekta: mistiki vojni.

Bez vodstva guruua nemogude je postidi oslobaanje. Njega treba sluati, potovati i voljeti, ali ne i oboavati. 4. OBIAJI I OBREDI Sikhi ne dre mnogo do rituala i spoljanjih formi religioznosti. Oni vjeru ive. Obiaj kod Sikha je da nose dugu bradu i turbane. Sastavni dio njihova obreda je noenje maa. Ma je postao sastavni element vjere. Kada ulaze u hram, Sikhi moraju skinuti cipele i pokriti glavu. Glavni su im grupni obredi koje vode petorica vjernika. Obred podrazumijeva da je tu obavezno Adi Granth. Rituali poinju itanjem njenih ulomaka. Sikhi se pred njom klanjaju kao pred boanstvom. Osim rituala vezanih za itanje Adi Granth, ostali obredi koje nalazimo u drugim religijama su zabranjeni. Razvili su dobne obrede vezane za roenje djeteta, davanje imena, inicijaciju, vjenanje i smrt. Moralnost podrazumijeva da ne iaju kosu, da izbjegavaju blud, duhan, drogu, alkohol, meso ivotinja zaklanih na islamski nain. Vjernik je duan ustati prije zore, oprati se i obaviti molitvu. Prvi dio jutarnje molitve predstavlja odnos prema jednom Bogu. U toku dana moraju izmoliti jo 4 molitve. Glavno vjersko i nacionalno sredite im je Hari mandir ili Zlatni hram, u gradu Amritsatu. Iz islama su preuzeli obred obrezivanja. Tri najznaajnija praznika su: Baisakhi oznaava poetak Nove godine Divali oprataju se od ljeta i predstavlja blagdan svjetla Hola Mohalla u poetku je imao cilj odvojiti Sikhe od Hindusa, a poslije je prerastao u praznik takmiarskog karaktera.

Pogrebnom obredu ne pridaju osobito znaenje. Tijelo umrlog obino, pod utjecajem hinduizma, spaljuju. 5. ETIKO UENJE Etika sikizma izuzetno cijeni i uvaava jaanje kolektivnog identiteta. Veoma je vaan odnos prema drugim ljudima. Duhovna istoda se postie izgovaranjem Bojeg imena. Jedno od bitnih naela njihove etike je dragovoljno i nesebino sluiti drugima, bez obzira na njihovu rasnu, politiku, religijsku ili neku drugu pripadnost. Imaju razvijen obiaj ugovaranja braka. Obitelji mladida i djevojke odluuju o njima i njihovom branom drugu. Odbacuju praksu po kojoj su ene dune pokrivati lice.

26

Roditelji su duni djecu poduavati vjeru. Sikhi odbacuju alkohol i obavezuju se na moralan ivot. Oni koji sijeku kosu i briju bradu smatrali su otpadnicima. Odbacuju egoizam. Odbacuju celibat. Zabranjeno im je baviti se crnom magijom, postiti u vrijeme Mjeseeve mijene, nositi amajlije, vrijeati druge religije, vriti abortus. 6. SAVREMENO UENJE Sikhi i dana ine utjecajnu zajednicu. Imaju svoje kole, fakultete, bolnice, sirotita. Nastoje djecu kolovati, ali i odgajati u duhu religije i nacionalne tradicije. Osnovno im je okupiti sve Sikhe u zajednicu. Danas mnogi Sikhi sijeku kosu i briju bradu te se tako utapaju u ivot hindusa. Pokuaji za oivljavanjem tradicije ostali su bezuspjeni.

RELIGIJE U AFRICI
1. STARE RELIGIJE U AFRICI U Africi nalazimo bogatstvo religija koje ne spadaju u velike religije, ved u afrika vjerovanja, plemske religije. Zajednike odlike: postojanje molitve prinoenje rtve razvijeni rituali.

One obiluju tabuima, fetiima. Voe u njima esto nose ukraeno koplje kao znak duhovne modi. U njima ne dominira ideja Boga, pa ni ideja o linom spasenju. Kod njih je rasprostranjeno vjerovanje u vjetice i gatanje. Kult predaka je razvijen. Obredi koji prate roenje djeteta nisu razvijeni kao kod ostalih naroda. Dijete dobiva tajno ime koje de ga uvati od zlih duhova. Pogrebni obredi su jako razvijeni i na njima sudjeluju svi lanovi zajednice i susjedi. 2. RELIGIJE ZAPADNE AFRIKE Zapadnu Afriku naseljava oko 600 etnikih grupa. Vrhovno boanstvo nije isto kod svih njih. Rasprostranjena su vjerovanja u duhove zatitnike. Kult mrtvih posveden je samo onima koji umru u dubokoj starosti i prirodnom smrdu. Ceremoniju prinoenja rtve u klanu obavlja najstariji mukarac ili osoba koja je specijalno odabrana iz grupe. U religije zapadne Afrike ubrajaju se religije: Joruba Akana opda shvatanja Bambara i Dogona.

Religiji Joruba pripada oko 40mil. sljedbenika. Vedinom ive u zapadnim i jugozapadnim dijelovima Nigerije. Podijeljeni su u dvadeset podgrupa koje se razlikuju po govoru, religijskim i politikim pogledima. Religija Joruba sadri vie razliitih vjerovanja, odlazaka na hodoade, prinoenja rtava. Razvijen je kult Velike Majke boice Ile. Tehnika gatanja je razvijena. Pojedine osobe su tehniku

27

gatanja razvile do te mjere da im je gatanje postalo ivotni poziv. Roenje blizanaca tumae kao prekid u harmoniji univerzuma ili kao izvanredni dogaaj, i u tom sluaju su blizanci bili oboavani. Jorube su danas, uz tradicionalna vjerovanja, prihvatile sunitski islam. U Nigeriji je osnovana sinkretistika religijska zajednica Bratstvo kria i zvijezde. Prihvataju pripadnike svih religija, posebno islama. Sveti dan im je etvrtak. Zabranjeni su im alkohol i duhan. Vegeterijanci su. Simbol im je kri i zvijezda. U Nigeriji postoji Nebeska Kristova Crkva. Pri obredima upotrebljavaju tamjan, svijede, kri. Akani ive na podruju Gane i Obale Slonovae. To je najveda etnika grupa u Gani. Govore jezikom Twi. Od njihova boanstva izdvaja se Najama. Razvili su kult predaka. Sredinji religijski festival je Apo. Religija Bambara i Dogona Dogoni vjeruju u dualizam boga stvoritelja Ama i Nomoa. Savreni par Nomoa je par blizanaca suprotnog spola. U vrijeme pogrebnih sveanosti i svjetovnih slavlja, odravaju ples pod maskama. Najvanije vjerovanje im je kult predaka posveden kontinuitetu ivota. Uz stara vjerovanja prihvatili su i sunitski islam. Kod Bambara rije je ta koja je veza izmeu ljudi i Boga. Izgovaranje rijei ima znaenje poput raanja djeteta. Izgovaranje rijei naruava tiinu koja ima obrednu vrijednost. Uz tradicionalna vjerovanja pripadaju i sunitskom islamu. U gradovima zapadne Afrike mrtvima prinose rtve, ispred svetita ostavljaju hranu, piju alkohol od nedavno prispjelog ita, doputene su tad i seksulane slobode i nepotivanje drutvenih normi. 3. ISTONOAFRIKE RELIGIJE Gatanje je razvijeno kod svih naroda istone Afrike. Gataju kako bi prorekli bududnost ili nali odgovor na neko pitanje. Razvijen je obred mladalake inicijacije. Tom prilikom nad mladidima se vri obred obrezivanja, a nad djevojkama klitoridektomija. Mladidi se smatraju djecom dok god nisu obrezani, bez obzira na njihovu starost. Treba spomenuti i Etiopsku crkvu, osnovanu 347. godine, dobivi prvog biskupa. Vie je, od drugih krdanskih crkvi, vezana uz Stari zavjet. Kada ulaze u crkvu skidaju obudu. Etiopija je jedina afrika zemlja koja ima izvorni afriki jezik, ge'ezu, i pismo staro koliko i upotreba grkog jezika. Rastafarijanci pokret nastao izvan Afrike. Predstavlja mjeavinu krdanstva, idovstva i mitova. Vjeruju u Boga Jahu, te ga smatraju bogom Afrike. Ne vjeruju u zagrobni ivot, pakao, raj. Poznati su po ne brijanju brade, specifinoj frizuri- duge pletenice koje lie konjskoj grivi. Na glavi nose kapu crvene, crne, zlatne ili zelene boje. Razvili su kult crnog Mesije. Smatraju da to nije samo vjera crnaca nego svih ljudi, jer svi potjeemo iz Afrike. ene imaju sporednu ulogu. Car Selasije je za njih bio ivi Bog, Etiopija raj, a vjerovali su da de crni ovjek vladati svijetom. Razvili su puritansku etiku, zalau se za mir, slobodu i jednakost svih ljudi. Nemaju organiziranu zajednicu niti sveto mjesto. Etiopski Fali vjeruju da vode porijeklo od Solomona. Slijedili su gotovo netaknutu tradiciju idova. Molitvu i itanje Tore obavljali su na mjesnom jeziku. Slave vedinu idovskih praznika. Unato odvojenosti uspjeli su sauvati svoj identitet. 4. RELIGIJE SREDINJE AFRIKE Bantu zajednica razvili su kult duhova i magijske radnje. Religiju odlikuje briga za duhove predaka koji su uvari mira. Razvili su obrede usmjerene na izazivanje kie, plodnosti ljetine i ena, uspjeh u

28

lovu. Najveda afrika crkva je Crkva Isusa Krista, predstavlja mjeavinu krdanstva i afrikih vjerovanja. Obavezali su se na molitvu i itanje Biblije. 5. EKVATORIJALNA I JUNA AFRIKA - nastanjuju je preteno krdani i sljedbenici tradicionalnih afrikih religija. Na podruju june Afrike razvijen je mit o funkciji svetog kraljevstva u uspostavi ravnotee izmeu vreline i vlanosti. Pripadnici plemena Zulu razvili su i dobne obrede, te kult predaka. Obrede rtvovanja vodio bi najstariji mukarac 6. ZEMLJE SJEVERNE AFRIKE - preteno su naseljene pripadnicima islama. Koptska crkva nastala u Egiptu, jo za vrijeme ranog krdanstva. Predstavlja jednu od najstarijih crkvi uz Jeruzalemsku i Rimsku. Osniva je sv. Marko. Stradao je kao muenik. Pridravaju je 7 sakramenata. Ispovijed je obavezujuda prije priesti. Oboavanje svetaca je zabranjeno. Od 365 dana u godini Kopti poste 210. S vremenom su poprimili i neke elemente islama. Predstavlja najmnogobrojniju vjersku manjinu u Egiptu. Afriki islam je rasprostranjen meu crncima, razvijao se na interakciji sa starosjedilakim religijama. 7. SUVREMENA RELIGIJSKA SITUACIJA Misionarske djelatnosti su ostavile trag na suvremenu religijsku tradiciju u Africi. Danas je na sjeveru Afrike rasprostranjen islam, u zapadnoj Africi autohtoni kultovi, krdanstvo i islam. Inae, islamu u Africi pripada oko 42% stanovnika. U Africi djeluje Afrika evangelistika zajednica. Afrika ima i oko 8 hiljada novih religijskih pokreta.

RELIGIJE U AMERICI
1. RELIGIJE AMERIKIH INDIJANACA Sjeverna Amerika je puna plemenskih religija. Meu njima su bili razvijeni kalendarski obredi. Postojali su i obredi ivotnog ciklusa. Sjevernoamerike starosjedioce, nazvane Indijancima, nemilosrdno su unitavali europski osvajai. Imali su vrlo razvijene rituale. Kult amana razvio se u mnogim amerikim plemenima. Na jugoistoku je bio razvijen blagdan Nove godine, obiljeavan u vrijeme zrenja kukuruza. Bio je razvijen kult Ples duhova. Indijanci sjeverozapadne obale bavili su se ulovom ribe. vedi drutveni status u plemenu znaio je i vede obaveze davanja. Crkva amerikih domorodaca osnovana je 1918. godine, nazvana Pejote crkva, ime je dobila po Pejote kaktusu. Pejote je mali kaktus koji raste u dolini rijeke Rio Grande. Njegov gornji dio koji viri iznad zemlje konzumira se kao jedna vrsta halucinacijske droge. Rije je o spoju starih vjerovanja, krdanstva i New Age-a. Postoji vrsta veza izmeu religije i prirode.

29

2. SREDINJA AMERIKA panjolska osvajanja ovog podruja dovela su do zatiranja autohtone kulture. Stare religije srednje Amerike bile su politeistike. Ovdje su se izdvajale 2 civilizacije: Maje Asteci.

Maje tvrde da njihovo ime dolazi od rijei maiz kukuruz. Kukuruz je oznaavao ivot amerikim narodima. Potomci Maja i danas ive na tlu sredinje Amerike. Danas su vedinom katolici, ali su zadrali dio niz rituala iz stare tradicije. Kod starih Maja sredinji dio obreda je bilo rtvovanje usta kipa boga su trljali krvlju. To nije bila krv rtvovanih ivotinja, nego ljudi, pa i djece. Vrhovno boanstvo bilo je Icamnu, bog pakla, vatre, medicine. Maje su imale dane posta i pokore. U kamenu su gradili religijske centre i svetita u obliku visokih stepenastih piramida na ijem se vrhu nalazio hram. Asteci su bili stanovnici dananjeg Meksika prije panjolskih osvajanja. Ona je politeistika religija. Imali su veoma razvijenu kulturu i religiju. Razvili su panteon od vie bogova i boica. Bila je razvijena i svedenika sluba. Prinosili su ljude kao rtve, i to vaenjem srca, a potom i odsijecanjem glave svojih rtava. Tijelo rtve je mnogima sluilo kao hanibalistiki obrok. Kod njih nalazimo i mit o kraju svijeta. Sredinja Amerika je danas rimokatolika zemlja. Ima i raznih novih religijskih pokreta. 3. CRNAKE RELIGIJE U SAD-u Vedina crnakog stanovnitva pripada protestantima. Pojedine crnake religije u SAD, a i ire, zadrale su i elemente afrikih religija. Tako je razvijen Vudu. Zasniva se na rimokatolikim ritualima i zapadnoafrikim vjerovanjima. Vjeruju u jednog boga. Oltar je ukraen slikama krdanskih svetaca, svijedama i simbolikim predmetima vezanim uz loe. Za njih je krv sveta esencija. Ne postoji kao jedna organizirana religija, nema pisani izvor niti obavezujude doktrine. Potuju pretke i duhove predaka. Bijelcima nije dozvoljeno da prisustvuju vudu obredu. Najvie se okupljaju na dan mrtvih. Vjerovali su u besmrtnost due. Meu amerikim Crncima posebno se razvila duhovna muzika. Posebno su zahtijevali oslobaanje od bijelaca, politiku i ekonomsku neovisnost, vlastito ureenje domovine. Odbijaju uenje o drugom svijetu, naglasak je na afro amerikim tradicijama, obavezu pet molitvi dnevno, istodu tijela i duha, ogranienja u prehrani, zabranu alkohola, duhana, prostituciju, vode rauna o kulturi stanovanja. Ne doputaju bijelcima da ulaze u njihove hramove. Nose crveni fes da bi se razlikovali od crnaca krdana. Svake godine islam prihvati 20 25 hiljada Amerikanaca. 4. BUDIZAM U AMERICI Budisti u Americi ili su roenjem postali dijelom te zajednice ili su preli iz neke druge religijske organizacije. Prvi samostan osnovan je u zapadnoj Virdiniji. lanovi tih budistikih zajednica novae se iz reda pripadnika idovske i krdanske zajednice. Amerikanci pripadaju vodedoj grupi stanovnitva koja se pridrava religijske participacije.

30

5. JUNOAMERIKE RELIGIJE Od starih vjerovanja izdvaja se kultura Inka u oblasti Anda. Carstvo Inka proirilo se u 15. st. od Ekvadora do ilea. Imali su razvijen kult svetih mjesta, predmeta i hodoada. Na vrhu religijske zajednice nalazi se car. Hramovi Inka nisu bili otvoreni za vjernike. Grupni obredi odravani su na gradskim trgovima gdje su prinoene rtve. Obino su to bile ivotinje, ali i birani desetogodinji djeaci koji su imali ast da budu prinoeni za rtvu boanstvu. Na podruju Brazila nastao je pokret kandomble. Predstavlja kombinaciju Jorubo vjerovanja i rituala, afrikih vjerovanja u duhove, te katolikog uenja i obreda. Umbanda religija nastala u Brazilu. Rituale najede izvode nodu, na otvorenom i u blizini vode. Rije je o animistikoj religiji. Prostor na kojem se odravaju rituali okrenuti su prema istoku. Na zidovima svetita su slike i statue drevnih afrikih boanstava i rimokatolikih svetaca. I ene mogu obavljati svedeniku dunost. U obe Amerike rimokatolici ine 63,1% stanovnitva. to se tie pravoslavaca, njih u Sjevernoj Americi ima oko 5mil., a u Centralnoj i Junoj Americi oko 4.mil.

RELIGIJE U AUSTRALIJI I OKENAIJI

Prvotne religije navedenog podruja bile su rezultat djelatnosti kojima su se bavili stanovnici ovog dijela svijeta: lov zemljoradnja ribolov.

Narod u Australiji imao je plemenske religije sa razvijenim raznovrsnim mitovima. Totemska vjerovanja su bila rairena. Izraz totem oznaava vjerovanje da pojedinac ili grupa vodi porijeklo od biljke ili ivotinje. On je simbol i boga i socijalne zajednice. Svaki klan zvao se po svom totemu. Sljedbenici istog totema ne smiju stupati u meusobne seksualne odnose. Totemi su najede bili ivotinje koje ive na zemlji i ptice. Stara vjerovanja nisu ista na cijelom australskom podruju. Ona su se mijenjala od regiona do regiona. U australskim vjerovanjima nema milostivog kulta, molitve, klasinog prinoenja rtve, svetita, hramova, svedenika. Tamo se jo zadrala mala grupa domicilnog stanovnitva Aboridana. Njihovo oruje je bumerang, priznaju 7 godinjih doba, imaju vlastiti mit o nastanku svijeta, te vjeruju da se ovjekova dua, poslije smrti, moe ponovo roditi u nekom novoroenetu. Iz nekih obreda iskljuivali su ene. Sastavni dio obreda je muzika. Djeaci i djevojice prolaze kroz obred inicijacije koji traje due od godinu dana. Zalau se za suivot sa prirodom i njeno ouvanje. Uz tradicionalna vjerovanja prihvatili su krdanstvo. Melaneani su vjerovali u demone. U nekim dijelovima su razvili Balum kult, obred inicijacije za djeake. Za totem uzimaju, uglavnom, ivotinje. Razvili su magiju. Meu poznatim kultovima je i

31

cargo kult. Ima vie tipova tog kulta. Svima im je zajedniko vjerovanje u povratak mrtvih, natovarenih darovima i odbacivanje krdanstva. Sutina je vjerovanje da su bogatstvo i tehniki napreci nastali uz pomod predaka. Vjeruju u skori propast svijeta i dolazak Mesije, kada de se preci vratiti ponovo. Zemljotresi i tmina prethodit de dolasku mrtvih. Potom de se zavriti dominacija bijelaca. Rije je o politiko religijskom pokretu nastalom krajem 19. st. Polineani su prihvatili maga. Imali su i 2 velika boanstva: muko, konstruktivno i kreativno boanstvo ensko, destruktivno boanstvo.

Veliki bog stvoritelj je Tangaroi. Pored njih postojalo je i vie niih boanstava. Vjerovali su u postojanje magine, bezimene sile u ivotinji, predmetu ili ovjeku. Vjerovalo se da vrhovni poglavica raspolae sa najvie mane. Krv mjesenice je bila tabu, zagaena. Zato ena dok je imala mjesenicu nije smjela kuhati hranu za druge, kako ih ne bi zarazila. Iako su se posmrtni obredi razlikovali od regiona do regiona, svi su imali istu pouku, osloboditi duh od njegovog fizikog prethodnika. OD maga se trailo da manipulira voljom bogova kako bi oni inili dobro ili zlo. Dananje stanovnitvo u Oceaniji najvie pripada krdanstvu. Tamo ivi i vie od 3 mil. sljedbenika tradicionalnih vjerovanja, neto pripadnika idovske religije, itd.

NOVI RELIGIJSKI POKRETI

1. NASTANAK I RAZVITAK injenica je da su se novi religijski pokreti pojavili na Zapadu, pa su se poetkom tredeg stoljeda proirili i na druge kontinente. Dolaze i sa Istoka i sa Zapada, najvie iz sj. Amerike i Indije. Prikljuuju im se mladi, obrazovani, nezaposleni, osobe iz manjinskih grupa zainteresirane za duhovna pitanja. To su pokreti nastali kao reakcija na materijalizam, kapitalizam, sekularizaciju modernog svijeta, svj. religije i kulture. Djelomice je to i reakcija na slom nove ljevice. Neki ih, smatraju tipino amerikim religijama. Vremenom se institucionaliziraju i poprimaju karakteristike ostalih religijskih zajednica. Ima autora koji ukazuju da novi religijski pokreti nede imati neko vede znaenje, jer ne proizvode novu kulturu, kao to su to, primjerice, uradili idovska religija, krdanstvo ili islam. Razlikujemo azijski usmjerene pokrete, bilo indijskog, kineskog ili japanskog porijekla. U svom uenju ostali su vezani za azijske ideje, prije svega indijske religioznosti. Pacifisti su ih prihvatili zbog uenja o nenasilju. ireni su putem pokreta zen-meditacije. U njima ima elemenata puke religioznosti intoizma, amanizma i dr. japanskih vjerovanja. Slj. Grupu azijskih usmjerenih novih religijskih pokreta ine oni indijskog porijekla. Tu su, prije svega, razni Krinini i guruu pokreti. Mnogi novi religijski pokreti su krdanskog porijekla. Neki su nastali iz sekularnih vrijednosti. Uzroke nastanka novih religijskih pokreta trebali bi smo traiti u usporavanju drutva i osporavanju tradicionalnih religijskih zajednica. Sociolozi uglavnom izdvajaju slj. razloge: Bijeg od prenaglaenog individualizma Zapada prema skupom identitetu Traganje za odgovorima koje suvremeni svijet postavlja pred ovjeka Traganje za cjelovitodu

32

Traganje za kulturnim identitetom Potreba za priznavanjem i osobitodu Potreba za sudjelovanjem, angamanom.

Sljedbenici im se novae iz srednjih slojeva i obrazovanog stanovnitva. Po dobnoj strukturi, lanovi su im osobe najede od 20 40 godina ivota. Treba imati na umu da je rije o malim drutvenim grupama u koje su ukljuene i poznate osobe, omiljene, meu mladima, grupama u kojima se ostvaruje intenzivna interakcija toliko potrebna urbanoj mladei. Tu je i bunt protiv dravnih institucija. Uglavnom je rije o vrstom lanstvu, mada postoje grupe sa promjenljivim lanstvom. Istraivanja su pokazala da se osoba zadri u lanstvu nekog novog religijskog pokreta od 1 2 godine. U poetku imaju malo lanova, a interakcija se odvija licem u lice. To nisu domaaji i podruja zanimljiva za sociologa. Ne bi trebali biti zanimljivi niti za novinara. 2. NAUAVANJE Najede su im izvori nauavanja razliiti. Mnogi religijski pokreti rasprostranjeni u Americi, Aziji i Africi nastali su u interakciji mjesnih kultura i religija sa krdanskim, hinduistikim ili budistikim religijskim uenjima. Za pokrete nastale iz krdanstva esto je izvor nauavanja Biblija i njene nove interpretacije. Pokreti koji izvor trae u istonjakim religijama oslanjaju se na Vede i Bagvad gita. Kod vedine nema razvijene teologije ili nekog filozofskog uenja. Sve je usmjereno na nain ivljenja i kult. New age nastao osamdesetih godina prolog stoljeda. Ne moemo ga svrstati u religijsku zajednicu tipa Crkve, jo manje sljedbe, ali ni denominacije ili kulta. Rije je o mjeavini razliitih pokreta i religija. Nema svoje institucije. Zasnovan je na istonjakim tradicijama, hinduizmu i budizmu. Domovina New age su SAD. Nastao je u Kaliforniji i ved ima milione sljedbenika. Treba istaknuti da New age nastoji svoje nauavanje temeljiti na znanstvenim osnovama. Istonjake religije pruaju priliku ostvarivanju ideje zajednitva. U tredi izvor nauavanja mogla bi se uvrstiti i suvremena psihologija. Po nauavanju New age-a svijet je proao kroz period uticaja Bika, Ovna. Doba krdanstva zapoelo je prije 2 000 godina pod znakom Ribe. Dolazi novo doba, nova era, pod znakom Vodenjaka. Zajednike vrijednosti koje prihvataju lanovi su vjerovanje u ponovno roenje, dolazak religije novog doba, postojanje nadnaravne snage koju nazivaju Bogom, vjerovanje uitelja. Obiljeja New age-a: Cjelovitost Radikalna preobrazba svijesti kako bi se postiglo spasenje Rasprostranjenost poput mree koja obuhvata sve religijske pokrete.

Vjeruju kako je moguda komunikacija sa mrtvima. Po nauavanju novih religijskih pokreta, Bog je neosoban i nije transcedentalan. Spasenje je doivljaj boanskog prosvjetljenja razliitim obredima i tehnikama. Primjeduje se njihova velika ovisnost o voi. Neki azijski usmjereni religijski pokreti razvijaju kult voe. Sljedbenici se prema voi odnose kao prema karizmatskoj osobi koja posjeduje posebnu kvalitetu. Zbog toga esto nastaju problemi poslije smrti voe. Religijske grupe okupljene oko takvog voze su drutveno nestabilne i poslije nestanka voe i one se raspadaju. Novi religijski pokreti meusobno se razlikuju po raznovrsnosti obredne prakse. Moe to biti klasina liturgija, meditacija, molitva, joga, post, plesovi, trans.. Neki pokreti imaju negativan odnos prema svijetu, a u ime poziva na prigovor savjesti, odbacuju odreene dravne propise. U dravama u kojima postoji neka vrsta religijskog monopola tee se prihvataju i registriraju novi religijski pokreti.

33

3. ETIKA NAUAVANJA Mnoga nauavanja ovih grupa, koje zajedniki nazivamo novim religijskim pokretima, jesu kritika na moralni ivot, prije svega zapadnog svijeta. Ne moe se redi da imaju jedinstvena etika nauavanja. Mnogi razvijaju osjedaj pripadnosti zajednici, obitelji i dunost prema radu. Veliki broj grupa odbacuje upotrebu alkohola, droge, duhana, i sl. Ali ima i onih koji ne slijede takvu praksu. lanovi pokreta Boija djeca u reklami se slue i crteima erotske naravi. Ljubav je nuna za spasenje. enski lanovi sljedbe se prisiljavaju na prostituciju kako bi se dobili novi lanovi. Po njihovom osnivai Bog eli iskoristiti drai enskog spola da bi za sebe pridobio ljude, ali za prostituciju djevojke trebaju primati novac od mukaraca. Doputeni su svi vidovi voenja ljubavi. Nazivaju se i Obitelj ljubavi. Sljedbenici Hare krina zagovaraju naelo seksualnog uzdravanja, osim u braku radi reprodukcije. Za sebe kau da nisu ni religija ni vjera, ved kulturni pokret. lanovi pjevaju ime boga Krine. Glavni blagdan je dan Krinina roenja. Mukarci briju glave. Pisani izvor im je Bagavad gita. Drutvo je u Sarajevu osnovano 1990.godine. teke optube na raun nekih religijskih pokreta ponovile su se i vie puta nakon toga, ukljuujudi i one izraene na raun kineskog pokreta Falun gong. Medijske optube na raun NRP1 kredu se od ispiranja mozga, kidnapovanja, odvajanja od obitelji, do upotrebe narkotika. To negativno vrednovanje NRP vrada rasprave na pitanja slobode njihova djelovanja. Sociologija morala nas ui da se u moralnim krizama lako pojedinca ili grupu proglaava po drutvene vrijednosti. Takvu sudbinu doivljavaju i neke od grupe iz NRP. Oni koji se zasnivaju na tradicijama religija indijskog porijekla slijede nenasilje, apstinenciju od politike i bavljenja dravnim poslovima. Ugl., nude novu kulturu naina ivota. Moe se spomenuti i duhovna zajednica Komaja koja djeluje u Hrvatskoj, vicarskoj, Njemakoj, Australiji, SAD, V. Britaniji i Makedoniji. Nauavanje im predstavlja kombinaciju krdanstva, hinduizma, tantre, joge. Osniva je Franjo Milievid roen u Mostaru. Okuplja uglavnom intelektualce i studente. Bliski su feministikom pokretu u bore se za potpuna prava ena. Na osnovu dosadanjeg iskustva, moglo bi se pretpostaviti da de i u bududnosti sudbina NRP biti slina onoj u drugoj polovini 20. st. : Pripadnost nekima od njih de opadati Drugi de imati stabilnije sljedbenike.

Fluktuacija lanstva de se nastaviti.

TA OD NOVINARA TRAI PROFESIONALNI MORAL?!

U pripremanju priloga o religiji, konfesiji, religijskom ivotu graana, novinar treba slijediti vrijednosti svoga prof. morala. Prof. moral je skup normi, obaveza, vrijednosti, ciljeva koje pripadnici profesije preuzimaju radi obrane asti, prof. dostojanstva, te bi se njima trebali rukovoditi u primjeni svoga poziva. On moe biti: 1

Formalan

Novi religijski pokreti

34

Neformalan.

Formalni se sastoji u pisanom etikom kodu, a neformalni od nepisanog koda. Prof. moral trai da svi slijede prof. standarde. Ukoliko se pojedinac ogrijei o naela prof. morala, moe biti iskljuen iz obnaanja odreenog zanimanja. Na taj nain profesija jaa svoja moralna naela. Kao i svaka druga profesija, tako i novinarska, ima svoj prof. moral. Objavljivanje slika i teksta koji po svom obliku i sadraju mogu da povrijede moralna i religiozna osjedanja grupe ljudi nespojivo sa odgovornodu tampe niko ne smije biti diskriminiran zbog svog posla, rase, etnike, religiozne, socijalne ili nacionalne pripadnosti. Neprihvatljivi postupci: Diskriminacija na osnovi spola Pripadnosti etnikoj, vjerskoj, socijalnoj i nacionalnoj grupi Vrijeanje vjerskih osjedanja i obiaja Ratno hukatvo Raspirivanje meunacionalnih trzavica.

Radio i tv nede emitirati materijal koji svojim sadrajem i tonom prenosi jasan i neposredan rizik od poticanja etnike ili vjerske mrnje izmeu zajednica u BiH. Vjera i vjerske aktivnosti pripadnika razliitih vjeroispovjedi se ne smiju pogreno prestavljati, te se moraju poduzeti svi napori da se osigura tanost i korektnost vjerskih programa koji ne smiju omalovaavati vjerska uvjerenja drugih. Novinar de se zalagati da drava, svojom politikom, omogudi svim religijama i religijskim zajednicama jednak pristup medijima. U pripremanju priloga, novinar se treba pridravati istih naela, bez obzira na to pripada li religija o kojoj pravi prilog tradiciji samo jednog naroda ili ima univerzalnu vrijednost za razliite narode. Novinar stalno treba voditi rauna da svojim prilogom ne dira u religijsku osjetljivost potencijalnog itatelja/ gledatelja/ sluatelja. Novinar de podrati one koji su progonjeni i potlaeni zbog svog svjetozara i religijske pripadnosti. Polazedi od novinarske etike, novinar de uvijek osuditi nasilje, poinjeno od bilo koga, nad svetim mjestima bilo koje vjerske zajednice, kao i zloupotrebu hramova za podrku vojnim akcijama. Novinari nikada nede podrati: Diskriminaciju na osnovu spola, etnikoj pripadnosti, vjerskoj, socijalnoj, nacionalnoj grupi, te vrijeanje vjerskih obiaja, ratno hukanje Nikada se nede upustiti u pitanje istinitosti nekog religijskog nauavanja Nede biti protiv davanja dobrovoljnih principa u korist religijskih ustanova.

35