Seminarski rad: Redovna naplata zadunice

Predmet: PLATNI PROMET Predava: mr.sc.Jasenka Bubi

Prezentator: Jasna Vlai

NAPLATA S RAUNA
1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Rauni s kojih se vri naplata Dostava zadunice banci Naplata na teret jamca Statusne promjene izdavatelja ili vjerovnika Naplata obroka Evidentiranje u oevidniku Vraanje zadunice

1) Rauni s kojih se vri naplata

Zakonom o platnom prometu u zemlji (ZPPZ) zadunica nigdje nije spomenuta izravno, no spada pod instrumenat osiguranja plaanja i predstavlja jednu od osnova plaanja.
ZPPZ odreeno je da u sluaju da poslovni subjekt ima otvoreno vie rauna za redovno plaanje, duan je odrediti na kojem e se izvravati plaanje i nazvati ga glavnim raunom. ZPPZ odreeno je da sve osnove za plaanje moraju glasiti na glavni raun platitelja. Prema navedenom i zadunica bi trebala glasiti na teret glavnog rauna izdavatelja. U ovome je ZPPZ nesukladan odredbama l.183 i l. 183a Ovrnog zakona koji odreuje da zadunica moe sadravati samo izjavu dunika o plijenidbi svih njegovih rauna koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa.

1) Rauni s kojih se vri naplata

Ipak, ukoliko dunik dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu po dospijeu, vjerovnik koji posjeduje zadunicu na kojoj je i kvalificiran kao vjerovnik i koja zadovoljava formalne uvjete, ovlaten je istu dostaviti na naplatu pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa.
Zadunica se na naplatu podnosi poslovnim bankama, tj. FINA-i koja obavlja platni promet za banke. Konkretnije, vjerovnik ili osoba na koju je zadunica prenesena, dostavlja zadunicu na naplatu banci koja vodi glavni raun banke. Banka e naplatu zadunice izvriti sa svih rauna koje ona vodi, s glavnog rauna ali i sa svih drugih kunskih i deviznih rauna koji se vode u toj banci.

1) Rauni s kojih se vri naplata

Naplatu s drugih rauna banka e izvriti sama, prenjevi sredstva s tih drugih rauna na glavni raun s kojeg e izvriti naplatu zadunice u korist vjerovnika. Redoslijed prijenosa sredstava s drugih rauna odreuje dunik, ali moe i banka ukoliko ovaj to ne uini. U situaciji kad na svim raunima kod banke koja vodi glavni raun nema dovoljno sredstava, banka e zadunicu naplatiti do visine raspoloivih sredstava, blokirati sve dunikove raune u toj banci i budue priljeve prenijeti na glavni raun za podmirenja zadunice. Takoer e, u najkraem roku uputiti zahtjev ostalim bankama u kojima dunik ima otvorene raune za blokadu istih i obavijestiti dunika o blokadi njegovih rauna. Prema ZPPZ i l. 7 Odluke o izvrenju naloga, dunik je jedini koji moe dati nalog za prijenos sredstvava s drugih blokiranih rauna na glavni raun. Ukoliko dunik ne da taj nalog, prijenos sredstava se ne vri i zadunica se ne naplauje na teret tih rauna.

1) Rauni s kojih se vri naplata Zbog navedenog primjera moemo ponovno rei da i ovdje postoji problem nesukladnosti propisa u ZPPZ i s Ovrnim zakonom koji odreuje da se plijene svi rauni dunika. Uz navedenu mogunost naplate, ZPPZ kao iznimku, predvia i drugu mogunost naplate, a to je postupanje banke koja nije banka glavnog rauna a na nju glasi plaanje. Ta banka bi naplatu zadunice izvrila iz svih kunskih i deviznih rauna koje ona vodi do visine pokria, zatim bi zadunicu dostavila banci koja vodi glavni raun i koja bi vrila naplatu sa rauna koje ona vodi. U sluaju nedostatnih sredstava izvrila bi i blokadu svih drugih rauna kod svih drugih banaka. Ova situacija naplate bila bi izvrena s rauna dviju banaka to bi za vjerovnika bilo povoljnije i sigurnije.

Bjanko zadunicu ne moemo podnijeti na naplatu ukoliko nisu upisani svi potrebni podaci, stoga vjerovnik treba prije podnoenja u nju upisati konkretan iznos trabine, dan od kada teku zatezne kamate te svoje podatke. Ako zadunica nije u potpunosti ili tono ispisana, banka e istu morati vratiti jer je nepodobna za naplatu.

2) Dostava zadunice banci

Zadunica se treba dostaviti na naplatu onoj banci dunika koja vodi glavni raun dunika.

Zadunicu banci dostavlja vjerovnik koji je naveden u zadunici ili osoba na koju je vjerovnik prenio zadunicu.
Ako je u zadunici navedeno dospijee, treba je dostaviti na naplatu prije dospijea, a ukoliko dospijee nije navedeno, tada je dospijee datum kada je vjerovnik zadunicu dostavio banci. Ovrnim zakonom odreena je dostava zadunice:
1. Neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa, 2. Preporueno potanskom poiljkom s povratnicom, ili 3. Preko javnog biljenika

2) Dostava zadunice banci

Da bi banka kojoj se dostavlja zadunica na naplatu, mogla postupati to jednostavnije i bre, zadunicu bi trebalo dostaviti uz popratni dopis u formi zahtjeva za naplatu, u kojem bi bilo potrebno istaknuti bitna obiljeja zadunice kao to su: ugovorna kamata, iznos trabine, raun vjerovnika na koji treba izvriti isplatu, precizirati nain naplate, dospijee ako nije navedeno u zadunici, mogunost i nain plaanja u obrocima. Uz zadunicu nije potrebno dostaviti nalog za prijenosw sredstava (virman), jer se sredstva prenose izravno na temelju zadunice. Banka kojoj je dostavljena zadunica na naplatu ima odreenu nadzornu funkciju, i u tom smislu ta banka: prvenstveno provjerava je li zadunica formalno ispravna, to znai ima li pravilno popunjene sve satojke koji su zakonom odreeni ali ne ispituje je li osoba koja je za dunika potpisala bjanko zadunicu bila u vrijeme njezina izdavanja ovlatena potpisati istu iz razloga to je to obveza javnog biljenika prilikom ovjere potpisa

2) Dostava zadunice banci

Primjer zahtjeva banci za naplatu zadunice kojim vjerovnik prema ovlatenju iz zadunice odreuje trokove naplate zadunice te trai naplatu zadunice u manjem iznosu:

Uz zahtjev treba priloiti zadunicu, izjavu jamca i izjavu o prijenosu ako je prenesena na drugu osobu. Nalog za naplatu izdaje banka koja i provodi naplatu.

3) Naplata na teret jamca

Ako se na naplatu dostavlja zadunica uz koju postoji izjava jamca, zahtjevom za naplatu treba odrediti od koga se zahtijeva naplata:
dunika, jamca ili obojice istovremeno.

Ako je rije o duniku, zadunica se dostavlja banci dunika, a ako se radi o jamcu dostavlja se banci jamca. Problem se javlja ukoliko vjerovnik eli naplatu ostvariti od obojice istovremeno, a oni imaju glavne raune u razliitim bankama. Zadunica se izdaje u jednom izvornom primjeru, pa je vjerovnik ne moe dostaviti na dva mjesta istovremeno. Tada bi zadunicu trebalo dostaviti banci izdavatelja jer je on ipak glavni dunik, uz zahtjev za naplatu od obojice, i taj zahtjev dostaviti banci jamca radi obavijesti o naplati. Stvar je puno jednostavnija ako oba imaju raun u istoj banci, tada je samo dovoljno navesti da se trai naplata od oboje. Bez obzira o kojem sluaju je rije, postupanjem banke treba osigurati da vjerovnik ostvari svoje pravo koje mu daje Ovrni zakon da se zadunica naplati od oba dunika i to dovisine trabine koja je odreena u zadunici.

4) Statusne promjene izdavatelja ili vjerovnika

Ako postoji sluaj da su se od vremena izdavanja zadunice pa do trenutka podnoenja zadunice na naplatu, dogodile neke statusne promjene ili na strani dunika ili na strani vjerovnika, podaci na zadunici nee odgovarati stvarnom stanju.
Ukoliko je do promjena dolo kod vjerovnika, kod podnoenja zadunice na naplatu vjerovnik je duan banci priloiti dokaz o izvrenim statusnim promjenama.

Ako je do statusnih promjena dolo kod dunika, banka moe dokaz o promjenama zatraiti od podnositelja zadunice ili izvriti provjeru u Jedinstvenom registru rauna.

5) Naplata obroka

Ukoliko je u zahtjevu za naplatu koji se prilae uz zadunicu istaknuta mogunost naplate u obrocima, banka e naplatu zadunice vriti kako je to i odreeno.
Takva zadunica se uvodi u poseban oevidnik osnova za naplatu. Redoslijed naplate buduih obroka odreuje se prema vremenu primitka zadunice.

6) Evidentiranje u oevidniku
Postoji mogunost da za naplatu zadunice u cijelosti nema pokria na glavnom raunu ni dunika ni jamca, i nakon prijenosa sredstava sa drugih rauna. U tom sluaju banka zadunicu uvodi u oevidnik, a naplatu e izvriti redoslijedom prema vremenu primitka kako sredstva pristignu na raun. Banka je takoer duna i obavijestiti vjerovnika o nemogunosti naplate zadunice.

7) Vraanje zadunice
Vjerovnik moe od banke zahtijevati da mu vrati zadunicu sve dok ona nije u cijelosti naplaena. U tom sluaju, banka e na zadunici naznaiti u kojem je dijelu naplata izvrena (koliko se odnosi na glavnicu, kamate, trokove) i sa kojih rauna. Zadunica koja je vraena vjerovniku, a nije naplaena u cijelosti, moe se ponovno podnijeti na naplatu.
Kada je zadunica naplaena u cijelosti, banka je o tome duna obavijestiti dunika ili jamca, i vratiti je na njihov zahtjev onome sa ijeg rauna je naplata izvrena. Ako je zadunica naplaena i na teret izdavatelja i na teret jamca, pravo zahtijevanja povrata zadunice pripada izdavatelju kao glavnome duniku. U sluaju da banka ne postupi po zadunici, ovrhovoditelj moe protiv banke pokrenuti ovrhu radi nenaplaivanja na njen teret onog to je propustila naplatiti temeljem zadunice.

LITERATURA:
Mjenica i zadunica TEB Internet