You are on page 1of 16

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Seminarski rad za kolegij:

Tema: Razliiti aspekti promatranja kvalitete

Mentor: Dr.sc. tefica Mrvelj

Student: Vid Balenovi

Sadraj
I. Uvod........................................................................................................................................1 1. Kvaliteta usluge - QoS .........................................................................................................2 2. Kvaliteta usluge za potrebe korisnika u UMTS sustavu........................................................3 1.1. Klase kvalitete usluge u UMTS sustavu..........................................................................4 1.1. Klase kvalitete usluge u UMTS sustavu..............................................................................4 3. Kvaliteta usluge (QoS) sa toke gledita davatelja usluga.....................................................6 4. Kvaliteta usluge mrenih operatora........................................................................................8 1.2. T-Com garancija kvalitete usluge (SLA)......................................................................8 1.2. T-Com garancija kvalitete usluge (SLA)..........................................................................8 5. Zakljuak..............................................................................................................................12 6. Literatura:.............................................................................................................................12

I.

Uvod

U ovom seminarskom radu biti e obraeni razliiti aspekti promatranja kvalitete, koji se objanjavaju s toke gledita: korisnika, davatelja usluga i mrenih operatera. Razni mreni operateri kao i davatelji usluga u zadnje vrijeme suoeni su sve veim brojem usluga koje zahtijevaju odreene razine kvalitete. Kvaliteta usluge oznaava one parametre koji se mogu identificirati i izmjeriti, te one koji nemaju mjerljivu karakteristiku nego neku vrstu dojma o usluzi.

U prvom dijelu e se objasniti parametar za kvalitetu QoS (Quality of Service) kao jedan od najvanijih parametara za utvrivanje kvalitete. Obratit e se panja na njegove parametre i znaajke kvalitete. Kvaliteta usluga iz korisnikog kuta se obrauje u drugom dijelu rada. Kao primjer se navodi kvaliteta usluge za potrebe korisnika u UMTS sustavu. Trei dio rada govori o kvaliteti sa toke gledita davatelja usluge sa svojim osnovnim znaajkama. U etvrtom dijelu se objanjava promatranje kvalitete od strane mrenih operatera. Objasnit e se SLA ugovor , koji se potpisuje izmeu korisnika i mrenih operatera. Za primjer se navodi SLA ugovor operatera T-Com.

1.

Kvaliteta usluge - QoS

Kvaliteta usluge (QoS- Quality of Service) i pojmovi koji je opisuju predstavljaju bitne elemente pruanja bilo kakve mrene usluge. Razumijevanje kvalitete i upravljanja kvalitetom je osnova za profesionalno upravljanje QoS-om u telekomunikacijama. Meunarodna unija za telekomunikacije (ITU) u preporuci ITU-T E.800 navodi definiciju za QoS - zdrueni efekt performansi usluge koja odreuje razinu zadovoljstva korisnika tom uslugom. Kvaliteta usluge se definira pojmovima: kanjenje, brzina prijenosa, vjerojatnost greke, vjerojatnost prekida veze. Cisco Systems multinacionalni proizvoa mrene opreme definira QoS sposobnost mree da osigura bolju uslugu za zadano optereenje. Osnovni elementi koncepta QoS-a Znaajke kvalitete usluge Parametri kvalitete Znaajke kvalitete se definiraju jednoznano s jasnim granicama, nazivaju se Parametri su korisni u izraavanju kvalitete dodjeljivanjem znamenaka koje

parametrima predstavljaju razinu performansi koje ti parametri pokazuju Sve znaajke kvalitete ne mogu biti definirane kao parametri koji se mjere objektivno.

Znaajke kvalitete usluge vrijede za one dijelove usluge koji se mogu identificirati i kvalificirati. Definiraju se neovisno o nainu na koji se iskazuju, pa se mogu opisati i kao varijable u modelu opisivanja telekomunikacijskog sustava. Osnovna svrha uvoenja znaajki QoS-a je modeliranje stvarnog ponaanja sustava. Neke od znaajki QoS-a su: pouzdanost, dostupnost, kanjenje, propusnost, vjerojatnost pogreke, raspoloivost

Znaajke dijelimo u tri skupine: Generike Posebne- vezane uz odreene usluge Izvedene

Funkcija upravljanja kvalitetom obuhvaa sve funkcije koje su usmjerene k zadovoljavanju zahtjeva za QoS-om koje je istakao neki entitet. Osnovne komponente od kojih su izgraene te funkcije nazivaju se mehanizmima QoS-a, a skup pravila koja odreuje preslikavanje izmeu znaajki QoS-a i funkcija upravljanja naziva se politikom QoS-a.[1]

2.

Kvaliteta usluge za potrebe korisnika u UMTS sustavu

Informatika i telekomunikacijska mrea egzistira da bi podrala aktivnosti korisnika, efikasno dizajnirana mrea ima funkciju udovoljavanja korisnikim oekivanjima. Korisnici nisu zainteresirani o nainu funkcioniranja mree, sve dok im je omoguena odgovarajua razina usluge. U skladu s trendom razvoja telekomunikacijskih sustava nove generacije, dolazi do izgradnje temeljne mree zasnovane na protokolu IP ( Internet Protocol)1 i jedinstvene paketne domene za mobilni i fiksni paketni promet. Takva viefunkcionalna IP mrea mora zadovoljiti stroge zahtjeve kvalitete usluge unutar mree i osigurati mehanizme koji upravljaju resursima i njihovim dodjeljivanjem. Pruanje podrke za kvalitetu usluge s kraja na kraj zahtjeva koordinaciju resursa i mehanizme upravljanja kvalitetom u svim dijelovima sustava. Cilj je osigurati traenu klasu usluge i prioritet usluge tijekom trajanja komunikacije. Klasa usluge se moe opisati pomou parametra kao to su: kanjenje, kolebanje kanjenja i gubici. Za takve usluge je potrebno promatrati zahtjeve kvalitete usluge na razliitim razinama kraja na kraj, te ih meusobno povezivati.

IP (Internet Protocol) je mreni protokol za prijenos podataka kojeg koriste izvorina I odredina raunala za uspostavu podatkovne komunikacije preko raunalne mree.

Kvaliteta se moe promatrati na tri razine: Razina aplikacije: korisnik je ovjek te se zahtjevi izraavaju pomou kvalitativnih Razina sustava: korisnik je aplikacija te se zahtjevi izraavaju pomou

parametara kvantitativnih i kvalitativnih parametara (vrijeme odziva, sustav posluivanja) Razina mree: korisnik je sustav te se zahtjevi izraavaju pomou mjerljivih

kvantitativnih i kvalitativnih para metara (kanjenje, kolebanje kanjenja, gubici)

1.1.Klase kvalitete usluge u UMTS sustavu

U mrei nove generacije UMTS2 (Universal Mobile Telecommunications System), podrka kvalitete usluge vezuje se uz multimedijski podsustav utemeljen na protokolu IMS (IP Multimedia Subsystem). IMS je definiran kao skup svih elemenata jezgrene mree koji zajedniki omoguuju multimedijske usluge u UMTS sustavu. IMS arhitektura mora omoguiti podrku za pregovaranje o kvaliteti usluge s kraja na kraj te dodjelu potrebnih mrenih resursa. Sa toke gledita krajnjeg korisnika znai mogunost prihvata, odbijanja ili modifikacije parametara sjednice, te zahtijevanje odreene razine kvalitete usluge. Usklaivanje usluge se provodi pomou SIP3 signalizacije, kada se provodi ujednaavanje izmeu profila korisnika koji opisuje korisnike mogunosti prema eljama, te zahtjeva same usluge. Uz heterogenu okolinu mree nove generacije, cilj je korisniku pruiti prilagoenu uslugu kako bi se postigla najvea kvaliteta usluge [2]. Kljuni faktori koji se uzimaju u obzir: Mogunosti korisnikog terminala i pristupne mree Raspoloivost i autorizacija mrenih resursa elje krajnjeg korisnika s obzirom na komponente aplikacije Preslikavanje zahtjeva korisnika/aplikacije na transportne parametre kvalitete usluge

2 3

UMTS je trea generacija mobilne telefonije. SIP Session Initation Protocol je aplikacijski signalni protokol koji se primjenjuje za upravljanje multimedijskim komunikacijama kao zvuk ili video preko mrea koje koriste IP.

ITU-T preporuka Y.1541 grupira vrijednosti parametara izvedbe s kraja na kraj za paketni prijenos u IP mreama u est zasebnih klasa kvalitete usluge. U skladu s tim preporukama, 3GPP (3 Generation Partnership Project) klasificira UMTS usluge u etiri klase, ovisno o osjetljivosti na kanjenje aplikacijskog prometa: 1. Konverzacijska klasa

Konverzacijska klasa predstavlja konverzacijske aplikacije sa strujanjem podataka koje su iznimno osjetljive na kanjenje. U tu skupinu pripadaju: telefonski razgovor, prijenos govora preko IP-a i videokonferencija. Ogranienja prihvatljivog kanjenja su vrlo stroga, kao i zahtjevi ouvanja vremenskih odnosa meu razliitim elementima strujanja. 2. Klasa strujanja (streaming)

Klasa strujanja (streaming) predstavlja aplikacije u realnom vremenu koje sadre strujanje podataka koje je jednosmjerno. Ovakva shema se primjenjuje kada korisnici gledaju ili sluaju u realnom vremenu video ili zvuk. Klasu strujanja karakterizira ogranieno kolebanje kanjenja, bez zahtjeva za malim kanjenjem. 3. Interaktivna klasa karakterizirane upit odgovor uzorkom. Primjer ovakvih aplikacija su

Interaktivna klasa predstavlja klasine podatkovne komunikacijske sheme ponaanja krajnjeg korisnika pregledavanje Interneta i upiti prema bazi podataka. Kljuan zahtjev kvalitete usluge je niska uestalost pogreaka pri prijenosu paketa. 4. Pozadinska (background) klasa

Osnovna znaajka je da odredite ne oekuje podatke u nekom odreenom vremenu. Podaci se mogu slati i primati u pozadini, s niskom uestalou pogreaka i bez posebnih zahtjeva vezanim za kanjenje. Definirane klase su specificirane na aplikacijskoj razini uz davanje okvirnih vrijednosti za krajnje korisnike zahtjeve nad kvalitetom usluge oglednih aplikacija u smislu parametara izvedbe i ciljnih vrijednosti .Indicirane su gornje i donje granice parametara unutar kojih korisnik aplikaciju ocjenjuje kao prihvatljivu[3]

3.

Kvaliteta usluge (QoS) sa toke gledita davatelja usluga

Qos koju nudi davatelj usluga je razine kvalitete koje se oekuje da e biti ponueno korisniku od davatelja usluga. Razina kvalitete se u tom sluaju izraava propisanim vrijednostima za parametre QoS-a. Davatelji usluga mogu izraavati ponueni QoS u ne-tehnikom smislu, kada je to potrebno, za dobro korisnika, i u tehnikom smislu za svoju upotrebu. Osnovne znaajke ponuene kvalitete mogu se izraziti: Terminologija koja se koristi za izraavanje performansi i znaajke usluge je

terminologija davatelja usluge ili mrenih operatera. Ti termini su evoluirali tijekom vremena, i premda postoji zajednika terminologija, izmeu mnogih davatelja usluga jo uvijek ne postoji ugovoreni skup definicija za izraavanje QoS-a i performansi usluge Ponuena kvaliteta se izraava za svaku uslugu posebno, iz razloga to korisnici kupuju jednu ili nekoliko usluga a ne sve ponuene usluge od odreenog davatelja usluga. Drugi razlog za diferencijaciju je to odreene usluge imaju jedinstvene parametre performansi. Razliiti parametri kvalitete mogu imati razliit utjecaj na kvalitetu usluge. Postoji diferencijacija razina performansi za svaku uslugu. Postoje razliiti zahtjevi za razinom performansi koju trae razliite skupine korisnika. Od davatelja usluga se oekuje da ponudi razliite razine usluge za istu uslugu razliitim korisnicima. Varijacije u isporuenim performansama mogu imati utjecaj na mrene performanse Ponuena kvaliteta mora imati vezu s korisnikim zahtjevima, odnosno mora biti konfigurirana iz njih. Parametri kojima je ponuena kvaliteta opisana trebaju imati slinost s parametrima koje je postavio korisnik. QoS koji je davatelj usluga postigao- je stanje razine koju je davatelj osigurao korisniku, a izraava se pomou vrijednosti dodijeljene odreenom parametru. Ta vrijednost bi trebala biti ista kao vrijednost specificirane ponuenim QoS-om. Vrijednosti performansi obino se izraavaju za odreeno vremensko razdoblje. Parametar greke u prijenosu ima glavni utjecaj na prijenos podataka, dok na uslugu dok na uslugu prijenosa govora nema, tj. prijenos govora s istim intenzitetom greaka u prijenosu 6

moe imati visoku razinu kvalitete budui da te greke nisu imale velik utjecaj na sluatelja. Parametar kanjenje ima suprotan efekt na ove dvije usluge. Osnovne znaajke isporuene kvalitete mogu se izraziti u sljedeem: Isporuene performanse obino se postiu mjerenjima koje podrava mrea i zbog toga su objektivne. Odreeni parametri mrenih performansi mogu se nadzirati na nain da se uzimaju uzorci vrijednosti tijekom odreenog vremena, dok se drugi parametri moraju nadzirati kontinuirano. Parametri koji se odabiru za mjerenje moraju imati izravne veze s parametrima koji opisuju ponuenu kvalitetu s ciljem mogunosti usporedbe Izmjerene performanse mogu se prezentirati na dva naina Performanse koje se izraavaju za svaki element mree posebno. One imaju korist za mrenog operatera i davatelja usluga koji nadziru isporuene performanse nasuprot planiranim i specificiraju performanse elemenata mree Performanse koje su izraene na osnovi od kraja do kraja. One imaju znaenje za korisnika regulatora koji nemaju uvid performanse elemenata mree[1]. Kvaliteta usluge ovisi o zahtjevima, koji se opisuje znaajkama, a dalje se preslikavaju i predstavljaju parametre QoS-a, ije se vrijednosti mogu mjeriti.

4.

Kvaliteta usluge mrenih operatora

Izmeu korisnika i mrenog operatere se potpisuje SLA (Service Level Agreement) ugovor. Tim ugovorom se definiraju precizna znaenja parametara. Ugovor bi trebao biti jednako razumljiv i korisniku i mrenom operateru.

Osnovni parametri Qos-a u paketno orijentiranim mreama:

propusnost parametar izraava efektivnu brzinu prijenosa podataka izraenu brojem

prenesenih bita u sekundi. Nedovoljna propusnost ima utjecaj na poveanje kanjenja u prijenosu. gubitak paketa dogaa se kada su spremnici paketa u ruterima primili veu koliinu podataka od svojih dimenzija, zbog posljedice ekanja paketa u redovima za usmjeravanje. kanjenje - oznaava vrijeme potrebno da se paket prenese od izvorita do odredita. kanjenje zbog kodiranja i dekodiranja kanjenje zbog komprimiranja i dekomprimiranja kanjenje zbog paketizacije kanjenje zbog usmjeravanja vorova

Mogui uzroci kanjenja:

varijacija kanjenja (jitter) se definira kao razlika u kanjenju izmeu susjednih

paketa iste sesije.

1.2.T-Com garancija kvalitete usluge (SLA)

Metro usluga brzina od 512 kbit/s do 10 Gbit/s jednostavnost migracije postojeih korisnika namijenjena poslovnim korisnicima s vlastitom mrenom opremom i IT podrkom 8

Metro usluga Premium premium usluga je dodatna usluga na osnovnu Metro uslugu sve prikljune toke koje se nalaze unutar iste Metro mree moraju imati istu klasu usluge potrebno je odvojiti prikljuke za razliite vrste prometa

Raspoloive klase usluga: Premium Glas Premium Video Premium Business

Premium Glas karakteristike:

mali gubitak paketa malo kanjenje mala varijacija kanjenja vrlo visoki prioritet

Premium Video karakteristike: mali gubitak paketa malo kanjenje vrlo visoki prioritet

Premium Poslovne Aplikacije karakteristike: mali gubitak paketa visoki prioritet

Privatna mrea (VPN): brzine od 64 kbit/s do 100 Mbit/s povezivanje korisnikovih aplikacija o korporativnu VPN 9

sigurnost i kvaliteta usluge IP platforma skalabilnost i fleksibilnost mree IP sec- kriptiranje podataka centralna zatita VPN i Internet pristupa QoS Premium Mobilni pristup IP backup- omoguava neprekidan rad u sluaju ispada primarne veze

SLA sporazum o razini kvalitete usluge Ciljevi SLA sporazuma: efikasno povezati 5 najveih lokacija od korisnika u jedinstvenu mreu navedene lokacije spojiti meunarodnim linkovima u globalnu korisniku mreu kako

bi se omoguila koja bi povezala partnerove lokacije u 34 zemlje Zahtjevi korisnika: konstantnost u poslovanju potpuna redundancija [4].

10

Slika 1. Primjer primjene SLA Usluge na koje se prua SLA: Privatna mrea- stalni pristup Privatna mrea stalni EXTRA pristup Net PRO Metro Ethernet (>6 Mbit/s) Maksimalna nedostupnost usluge- 4 sata mjeseno Backup 100% brzina primarnog voda

SLA Silver model

SLA Gold model maksimalna nedostupnost usluge 2 sata mjeseno Backup -100% brzina primarnog voda maksimalna nedostupnost usluge 1 sat mjeseno Backup- 100% brzina primarnog voda 11

SLA Platinum model

Potpuna redundancija u svim segmentima

5.

Zakljuak

Telekomunikacije kao globalni sustav od kojeg korisnici oekuju raspoloivost i kvalitetu bez obzira na prostorne i vremenske karakteristike, moraju uspostaviti koordinaciju za kvalitetu usluge iz svih kutova gledita ova tri segmenta. Telekomunikacijski sustavi moraju omoguiti zahtjevne korisnike razine kvalitete, zbog samih korisnika ali i zbog sve vee konkurencije na tritu. Uvoenje irokopojasnih usluga, konvergencija fiksno-paketne-mobilne mree omoguuje telekomunikacijskim operaterima kreiranje ponude raznih usluga, sa sve veim sigurnosno kvalitetnim zahtjevima. Korisnici oekuju raspoloivost i kvalitetu usluge 24 sata na dan. S poveanjem broja usluga nastaju odreeni problemi kod odravanja zahtjevne telekomunikacijske mree, dok s poveanjem broja korisnika dolazi do problema pruanja podrke korisnicima usluga. U budunosti se oekuju jo vei zahtjevi za kompleksnije usluge koje oekuju krajnji korisnici.

6.

Literatura:

[1] Dr.sc. tefica Mrvelj Predavanje Tehnologija Telekomunikacijskog Prometa, materijali 5. Fakultet prometnih znanosti

[2] G. Camarillo, M. A. Garcia-Martin. The 3G IP Multimedia Subsystem (IMS): Merging the Internet and the Cellular Worlds, John Willey & Sons, June 2004.

12

[3] L. Skorin-Kapov, M. Matijaevi, D. Vilendei, M. Momondor: Podrka kvalitete usluge za umreenu virtualnu stvarnost u sustavu UMTS. Revija Ericsson br. 1 2005. [4] Nena Grguri, Tatjana Skoko :T-Com Garancija kvalitete na podatkovne usluge SLA. 12 HrOUG konferencija 2007.

13

You might also like