Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Ak. god. 2012./2013.

SEMINARSKI RAD
Fresnelova zona u funkciji kriterija za optiku vidljivost u okviru projektiranja radiorelejne veze

Kolegij: Radiokomunikacijski sustavi Nastavnik:

Student: Broj indeksa:

Zagreb, kolovoz 2013.

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

SADRAJ

Stranica: 1. UVOD.....................................................................................................................................1 2. RADIORELEJNI (LINKOVSKI) SUSTAVI.........................................................................2 2.1. Propagacija radio valova.................................................................................................4 2.1. Propagacija radio valova.....................................................................................................4 3. FRESNELOVA ZONA..........................................................................................................6 1.1. Ogib i otrica noa u Fresnelovim zonama .....................................................................7 1.1. Ogib i otrica noa u Fresnelovim zonama .........................................................................7 4. RAZLIKA IZMEU LOS I NLOS SUSTAVA....................................................................1

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

1. UVOD

Svaka beina veza tako i radiorelejna (linkovska) veza se sastoji od veeg broja promjenjivih faktora koji imaju utjecaj na kvalitetu signala koji e se obraditi u ovom seminarskom radu. Prilikom povezivanja prijemne i predajne strane osim to je osnovni uvjet optika vidljivost, Fresnelova zona predstavlja prostor u kojemu signal nema prepreka ili one nemaju presudni utjecaj na njegovu kvalitetu. U drugom dijelu seminarskog rada ukratko su objanjeni radio relejni sustavi sa svojim komponentama ( predajnik, prijemnik, antene).

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

2. RADIORELEJNI (LINKOVSKI) SUSTAVI

Linkovska veza je najee usmjerena radio veza za distribuciju signala do odreene lokacije ili slui za dvosmjerni prijenos podataka na odreenom prostoru. Prijenos radio valova se vri izmeu predajne i prijemne strane. Glavni elementi projektiranja radio relejne veze su: izbor frekvencije, izbor trase, proraun kvalitete veze , guenje slobodnog prostora, guenje mikrovalnih komponenata, dobitak antena, guenje izmeu predajnika i prijemnika, izlazna snaga prijemnika. Predajnik Predajnik je ureaj koji elektrine signale pretvara u elektromagnetske tako da ih moe poslati beinom vezom. Kod opreme za beino umreavanje, sve karakteristike su standardizirane a najvanija karakteristika za proraun kvalitete veze je snaga predajnika izraena u decibelima (db). Kako predajnik predstavlja izvor signala on ima pozitivan utjecaj na njegovu jainu. Prijemnik Prijemnik je ureaj koji radio signale pretvara u elektrine. Njegova najvanija karakteristika je osjetljivost. to je prijemnik osjetljiviji ima sposobnost prijema i slabijih signala tj. moe primati signale sa veih udaljenosti. Osjetljivost prijemnika se izraava u decibelima i prijemnik praktino pozitivno utjee na jainu prijemnog signala, osjetljivost se izraava kao negativni iznos. Ta konstatacija proizlazi iz praktinih razloga jer on predstavlja potroa. to manji broj u decibelima, to je vea osjetljivost prijemnika. Prijemnik ima jo jednu vaniju karakteristiku, odnos signal/um (signal/noise radio, S/N). Ona predstavlja minimalni odnos izmeu korisnog signala i uma koji dolazi u prijemnik. Samo ako je signal od uma jai za navedenu vrijednost ili vie od toga, prijemnik e taj signal razlikovati od uma. U praksi se uzima da koristan signal treba da bude 20 dB jai od nivoa uma. Ako je nivo uma nepoznat (nije izmjeren), uzima se da je isti kao i osjetljivost prijemnika. To znai da ako prijemnik ima osjetljivost prijemnika -89 dBm, onda koristan signal koji ulazi u prijemnik mora biti najmanje -69 dBm. Antena Antena ima najvei utjecaj na kvalitetu veze i njenim se poboljanjem dobije najvie. Najvanija karakteristika antene je njena dobit, odnosno pojaanje. Antena ima funkciju i kod predaje i kod prijema signala tako da ona ima funkciju poboljavanja u oba smjera. Antena je pasivni element, te funkciju pojaanja vri koncentriranjem elektromagnetske energije jer je usmjerava u uzak prostor. Kada govorimo o pojaanju antene mi u stvari mislimo na efekt dobiven fokusiranjem signala, a ne da antena stvarno vri pojaanje. Upravo zbog ovakvog ponaanja antena ima najznaajniju ulogu - ne samo to pojaava signal u prijemu i predaji u zoni usmjerenja, nego istovremeno oslabljuje signal izvan ove zone, tako da u stvari smanjuje smetnje koje dolaze sa strane. Kod prijenosa signala u linkovskim vezama, koriste se usmjerene antene. One za razliku od omni antena koje imaju zraenje u svim smjerovima , imaju usmjereno zraenje. 2

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

Usmjerene antene: dijagram zraenja pokazuje jakost polja antene na konstantnoj udaljenosti u slobodnom prostoru pokazuje jainu zraenja odailjake antene, ali isto tako i jainu signala koji dobivamo u tom pravcu na prijamnoj anteni

Slika 1.: Dijagram zraenja usmjerene antene

Slika 2.:

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

Slika 3.: Prikaz linkovske antene

Prostor Najvie signala se izgubi na putu kroz slobodan prostor - zrak. Karakteristika slabljenja signala u zraku je promjenjiva i zavisi od doba dana, vlanosti, atmosferskih prilika, zagaenosti i slino. Radi prorauna uzima se neka standardna karakteristika zraka. Ipak u proraun uvijek treba uvrstiti i rezervu zbog navedene promjenljivosti karakteristika zraka.

2.1. Propagacija radio valova

Elektromagnetski valovi nastaju elektromagnetskim zraenjem, tj. energijom u obliku elektrinih i magnetskih polja koja se meusobno stimuliraju i omoguuju irenje u obliku valova. Elektromagnetske valove ini cijeli spektar: gama zrake, rendgenske zrake, ultraljubiaste zrake, vidljiva svjetlost, infracrveno zraenje i radio valovi. Svaki elektromagnetski (radio) val ima svoje karakteristike: frekvenciju i valnu duljinu. Valna duljina je udaljenost izmeu dvije iste toke vala, koji ima sinusoidni oblik. Izraava se u milimetrima, centrimetrima i metrima. Frekvencija je broj valova u jednoj sekundi, i mjeri se u hertzima (Hz). Slika 4.: Prikaz valne duljine

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

Fizikalni utjecaji kod propagacije radio valova: Refleksija Na granici dva medija s elektrodinamikim svojstvima dio vala se reflektira, a drugi dio prolazi u drugo sredstvo (refrakcija) Kut refleksije je pri tome jednak upadnom kutu, a upadni i reflektirani val lee u istoj ravnini s okomicom na granici izmeu dva medija Radio valovi se reflektiraju od slojeva ionosfere i toposfere, povrine Zemlje, objekata (zgrada, automobila)

Difrakcija Na preprekama dolazi do difrakcije ili ogiba vala, to omoguava prijem i iza prepreke Val je pri tome priguen, a veliina guenja ovisi o veliini i obliku prepreke te valnoj duljini vala

Refrakcija Promjena smjera EMV-a zbog promjene elektrodinamikih svojstava medija

Disperzija Nastaje kod istovremene pojave refrakcije, difrakcije i refleksije (obino na nepravilnim objektima, na hrapavim povrinama i sl.)

Apsorpcija Gubici energije EMV-a zbog pretvaranja u drugi oblik (npr. toplina) pri prolasku kroz tvari 5

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

Interferencija Nastaje kada dva ili vie valova iste frekvencije i polarizacije ire istovremeno kroz neki medij Na prijemnoj anteni, polja tih valova se superponiraju Ako interferiraju dva vala iste frekvencije, ali iz razliitih izvora, smetajui signal moe ugroziti komunikaciju korisnom signalu.

3. FRESNELOVA ZONA

Fresnelova zona predstavlja prostor izmeu dvije usmjerene antene koji mora biti slobodan (bez prepreka). Na podruju ove zone ne bi trebalo biti nikakvih prepreka (graevinski objektu, drvee). Slika 5.:

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

D udaljenost izmeu predajnika i prijemnika r radijus u prvoj Fresnel zoni d1, d2 udaljenosti prepreka ud predajnika i prijemnika Ako je signal neometan, radiovalovi e se emitirati u ravnoj liniji od predajnika do prijemnika. Ukoliko postoje prepreke u blizini staze, radio valovi se odbijaju od objekta te mogu stii izvan faze od signala koji putuju izravno i smanjiti snagu primljenog signala. S druge strane, odraz moe poboljati snagu primljenog signala ako odraz i izravni signal dolaze u istoj fazi. Ukoliko u podruju 60 % prve Fresnelove zone nema prepreka moemo pretpostaviti da e guenje signala biti jednako kao i u sluaju kada nema prepreka uope. Prva Fresnelova zona obuhvaa onaj prostor unutar kojeg se putanje dijelova radio vala ne razlikuju za vie od /2 u odnosu na direktnu zraku.

1.1.

Ogib i otrica noa u Fresnelovim zonama

Ogib dolazi kada elektromagnetski val dolazi do prepreke. Val se svija oko prepreke i nastavlja iriti. Bez prepreke, elektromagnetski val se iri po ravnoj crti od odailjaa do prijemnika. Ako postoji prepreka u blizini te crte, ona e utjecati na val smanjenjem snage na prijemu ili faznim izoblienjima. Fresnelove zone su elipsoide u kojima prepreke mogu stvarati signale koji su izvan faze. Prva Fresnelova zona stvara signale koji su od 00 do 900 izvan faze, druga zona stvara signale koji su od 900 do 2700 izvan faze, a trea zona stvara signale koji su od 2700 do 4500 izvan faze Parne zone su konstruktivne jer pojaavaju signal dok su neparne destruktivne jer unitavaju signal. Prepreke u prvoj zoni su potencijalno najopasnije. Slika 6.: Prikaz Fresnelovih zona

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

Slika 7.:

Slika 8.:

Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2013.

4. RAZLIKA IZMEU LOS I NLOS SUSTAVA