FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUILITA U SPLITU
Zavod za strojarstvo i brodogradnju
Katedra za Elemente strojeva











Jelaska, Piri, Podrug

V R A T I L O

Uputstvo za proraun














Split, 2007.

1
ZADATAK



Za dvostepeni reduktor (Slika 1), koji prenosi
konstantnu snagu, potrebno je proraunati i
oblikovati vratilo 2, na kojem je pomou steznog
spoja spojen zupanik (Z2) s ravnim zubima, te
pomou pera zupanik (Z3) s kosim zubima (kut
nagiba zuba na diobenom krugu je 18). Proraun
izvriti za neogranienu trajnost vratila.





Slika 2. Vratilo 2
Vratilo 2 smjeteno je u kotrljajue (valjne) leajeve i to:

- Leajno mjesto na lijevoj strani oblikuje se kao slobodni leaj pomou radijalnog leaja s
valjcima (vanjski prsten u kuitu, i unutranji prsten na rukavcu imaju vrsti dosjed;
unutarnji prsten se u odnosu na vanjski moe aksijalno pomicati). Unutranji prsten
aksijalno se osigurava pomou uskonika (DIN 471).

- Leajno mjesto na desnoj strani oblikuje se kao vrsti leaj pomou radijalnog
kuglinog leaja (vanjski prsten u kuitu i unutranji na rukavcu imaju vrste dosjede).
Unutranji prsten, radi preuzimanja aksijalnih optereenja, osigurava se pomou matice
i osiguravajueg lima (SKF, FAG).
Izlaz snage
ulaz snage
vratilo 2

Slika 1. Reduktor
2
1. PRORAUN VRATILA
1.1 OPTEREENJE VRATILA
Okretni moment na vratilu:
30
P P
T
n
= =


Kontinuirano optereenje koje se glavinama prenosi na vratilo zamjenjuje se
koncentriranim silama na simetrali zupanika.

Slika 3. Aksonometrijska skica sila na vratilu 2
Skica se odnosi na smjer okretanja kod kojeg je najnepovoljniji sluaj optereenja vratila
i za koji treba vratilo proraunati.
Obodna sila na zupaniku Z2:

o2
2
2T
F
d
=
gdje je: d2 diobeni promjer zupanika Z2
Radijalna sila na zupaniku Z2:

r2 o2 w
tan F F =
3
gdje je: w zahvatni kut
Obodna sila na zupaniku Z3:

o3
3
2T
F
d
=
gdje je: d3 diobeni promjer zupanika Z3
Radijalna sila na zupaniku Z3:

w
r3 o3
t
sin
cos
F F

=

gdje je: t kut nagiba boka zuba standardne ravne ozubnice u eonom presjeku

n
t
tan
arctan
cos

gdje je: n kut nagiba boka zuba standardne ravne ozubnice (n = 20
o
)
kut nagiba zuba na diobenom krugu
Aksijalna sila na zupaniku Z3:

a3 o3
tan F F =
1.1.1 REAKCIJE U LEAJNIM MJESTIMA
Horizontalna
ravnina
Vertikalna
ravnina

Slika 4. Optereenje vratila u dvije meusobno okomite ravnine
Rezultantne reakcije na leajnim mjestima A i B:

2 2
A h v
R A A = + ,
2 2
B h v
R B B = +
4
1.2 PRETHODNE DIMENZIJE VRATILA
Teoretski se svi presjeci vratila mogu dimenzionirati tako da u svakom od njih vlada
jednako naprezanje uslijed savijanja ime se dobiva idealno vratilo (vratilo jednake
vrstoe). Teoretski oblik mu je kubni paraboloid, to proizlazi iz izraza za promjer vratila
dx na udaljenosti x od leaja (oslonca):

1 3 A
3
dop
32
x
R x
d C x

= =



kubna parabola

Slika 5. Idealno vratilo
Paraboloid se aproksimira nizom valjaka, pa vratilo poprima uobiajeni stepenasti izgled.
Srednji, ojaani dio vratila za naslon zupanika Z2 i Z3 nalazi se na simetrali razmaka
oslonaca leaja A i B.

Slika 6. Idealno vratilo aproksimirano nizom valjaka
Orijentacijske vrijednosti doputenog naprezanja na savijanje, ako se uzme u obzir
materijal, obrada i vrsta naprezanja:
1,s
s,dop
potr
R

gdje se R-1,s oitava iz tablice 10., a potrebni stupanj sigurnosti potr = 4 6.
5
Presjeci od 1 do 3: Naprezanje obzirom na savijanje
Izraunati promjer vratila iz izraza
A
3
s,dop
32
x
R x
d

=

za x = 1, 2 i 3
Presjek 3: Naprezanje obzirom na savijanje i uvijanje za x = 3

e3
3
3
,
32
s dop
M
d =

gdje je: Me3 ekvivalentni moment savijanja u presjeku 3.

2
2 0
e3 s3
2
M M T
| |
= +
|
\ .

gdje je: 0 odnos mjerodavnih karakteristika vrstoe pri savijanju i torziji. Za
simetrini ciklus savijanja i mirnu torziju je 0 4/3, to uvrteno u prethodni izraz daje
uobiajeni izraz za izraunavanje ekvivalentnog momenta:

2 2
e3 s3
0, 45 M M T = +
Moment savijanja u presjeku 3 iznosi:

s3 A 3
M R =
Presjek 4: Naprezanje obzirom na savijanje i uvijanje za x = 4

e4
3
4
s,dop
32M
d =

2 2
e4 s4
0, 45 M M T = +

2 2
s4 sh4 sv4
M M M = +
( )
sh4 h 4 r2 4 3
M A F = +
( ) ( )
sv4 v 4 o2 z2 4 3
M A F G = +
Presjek 5: Naprezanje na savijanje i uvijanje za x = 5

e5
3
5
s,dop
32M
d =

2 2
e5 s5
0, 45 M M T = +

2 2
s5 sh5 sv5
M M M = +
6
( )
sh5 h 5 r2 5 3
M A F = +
( ) ( )
sv5 v 5 o2 z2 5 3
M A F G = +
Presjek 6: Naprezanje na savijanje i uvijanje za y = -5
=

e6
3
6
s,dop
32M
d
= +
2 2
e6 s6
0, 45 M M T
= +
2 2
s6 sh6 sv6
M M M
( ) = +
eh6 h 6 3 3 a
M B F r
( ) =
ev6 v 6
M B

Presjeci od 8 do 6: Naprezanje na savijanje

Izraunati promjer vratila iz izraza

=

B
3
s,dop
32
y
R y
d za ( ) ( ) ( ) =
6 7 8
- , y i


1.2.1 STUPNJEVANJE VRATILA
Iz prethodno izraunatih promjera vratila treba usvojiti standardne vrijednosti, vodei
rauna da vratilo bude simetrino i stepenasto (slika 6.)

Presjeci 1 i 8:
d1 = d8
Ovi polumjeri, zbog leajeva, moraju biti standardni.

Presjeci 2 i 7:
d2 = d7 > d1

Presjeci 3, 4, 5 i 6:
d3 = d4 = d5= d6 > d2

Promjer sredinjeg naslona: ds = 1,25 d3
7
1.3 PRORAUN LEAJA
Leajevi se odabiru iz kataloga proizvoaa na osnovi potrebne dinamike nosivosti leaja

L
e
n t
f
C F
f f
=
gdje je: fL faktor trajnosti i izraunava se iz izraza:

=
500
h
L
L
f ,
fn je faktor brzine vrtnje i izraunava se iz izraza:

=
33,3
n
f
n

U prethodnim izrazima: Lh - trajnost leaja u satima
n - srednja brzina vrtnje vratila u min
-1

- eksponent trajnosti
= 3 - ako su valjna tijela kuglice
= 3,33 - ako su valjna tijela valjci

Temperaturni faktor ft bira se prema Tablici 1.

Tablica 1. Temperaturni faktor
C 100 150 200 250 300
ft 1 0,90 0,75 0,60 0,40

Ekvivalentno optereenje leaja rauna se prema izrazu:
= +
r a e
F V x F y F
gdje je:
V = 1 - ako se unutarnji prsten okree
V =1,2 - ako unutarnji prsten miruje i za samopodesive leajeve
x,y - faktori radijalnog i aksijalnog optereenja, iz kataloga proizvoaa.
Fr - radijalno optereenje leaja
Fa - aksijalno optereenje leaja

Leajno mjesto (A) na lijevoj strani vratila je slobodno leajno mjesto (x = 1, y = 0) pa je
Fr = RA.
Leajno mjesto (B) na desnoj strani vratila je vrsto leajno mjesto pa je Fr = RB i Fa = Fa3
(aksijalna sila na zupaniku Z3)
8
1.4 ODREIVANJE KONSTRUKCIJSKE DUINE OSLONACA A I
B, TE UGRADBENE DUINE VRATILA
Rukavci na mjestu dosjeda leaja imaju tolerancijska polja najee od k5 do n6 (vidi
katalog SKF, FAG). Utor za uskonik ima tolerancijsko polje H 13.

1.4.1 DUINA RUKAVCA
Oslonac A

irina leaja
120 , 0
000 , 0

B .
irina uskonika za promjer d1 (HRN M.C2.401) je u
tolerancijskom polju h11.
irina ruba na kraju vratila (n1) je minimalno 2 mm.

Duina rukavca A:
A = B + n + n1



Oslonac B
Potrebno je: - odrediti nazivnu mjeru (NM) od naslona leaja do zavretka navoja
prema nazivnoj mjeri irine (B1) odabranog leaja;
- prema irini nosa (E) osiguravajueg lima (prstena), odrediti nazivnu
irinu i toleranciju b (P8 P9) utora.

irina leaja B1
irina odgovarajueg lima G
irina odgovarajue matice za promjer d8 je B2
Skoenje konstrukcijski odabrati Z = 1-2 mm

Duina rukavca B:

B = B1 + G + B2 + Z
Dimenzije osiguravajueg lima i matice dane su u Tablicama 2 i 3. Dimenzije uskonika
dane su u Tablici 4. Radijusi zaobljenja i visine naslona za leaje dani su u Tablici 5.

Slika 7. Oslonac A

Slika 8. Oslonac B
9

Slika 9. Osiguravajui lim
Tablica 3. Dimenzije osiguravajuih limova (SKF)
mjere u milimetrima
Br.
d d1 D D1 E S G
MB4 20 18,5 36 26 4 4 1
MB5 25 23 42 32 5 5 1,25
MB6 30 27,5 49 38 5 5 1,25
MB7 35 32,5 57 44 6 5 1,25
MB8 40 37,5 62 50 6 6 1,25
MB9 45 42,5 69 56 6 6 1,25
MB10 50 47,5 74 61 6 6 1,25
MB11 55 52,5 81 67 8 7 1,25
MB12 60 57,5 86 73 8 7 1,5

Slika 10. Osiguravajua matica
Tablica 4: Dimenzije matica za aksijalno osiguranje leaja (SKF)
mm
Matica
br.
Navoj M
d D D1 B s t
Osigura-
vajui lim
br.
KM 4 M20x1 20 32 26 6 4 2 MB4
KM 5 M25x1,5 25 38 32 7 5 2 MB5
KM 6 M30x1,5 30 45 38 7 5 2 MB6
KM 7 M35x1,5 35 52 44 8 5 2 MB7
KM 8 M40x1,5 40 58 50 9 6 2,5 MB8
KM 9 M45x1,5 45 65 56 10 6 2,5 MB9
KM 10 M50x1,5 50 70 61 11 6 2,5 MB10
KM11 M55x2 55 75 67 11 7 3 MB11
KM 12 M60x2 60 80 75 11 7 3 MB12
10

Slika 11. Prstenasti uskonik
Tablica 5: Prstenasti uskonici (Seeger), DIN 471 (izvadak)
Oznaka veli-
ine (promjer
vratila)
n
h11
a b
d1
h11
(h12)
d2
d4
H13
m
H13
(H11)
n1
min
20 1,2 3,9 2,7 19 18,5 2 1,3 1,5
25 1,2 4,3 3,1 23,9 23,2 2 1,3 1,5
30 1,5 4,8 3,5 28,6 27,9 2 1,6 1,5
35 1,5 5,4 4 33 32,2 2,5 1,6 1,5
40 1,75 5,8 4,5 37,5 36,5 2,5 1,85 2
45 1,75 6,3 4,8 42,5 41,5 2,5 1,85 2
50 2 6,7 5 47 45,8 2,5 2,15 2
55 2 7 5 52 50,8 2,5 2,15 2
60 2 7,2 5,5 57 55,8 2,5 2,15 2
65 2,5 7,4 6,4 60 60,8 2,5 2,65 2,5
70 2,5 7,8 6,4 67 65,5 2,5 2,65 2,5
75 2,5 7,9 7 72 70,5 2,5 2,65 2,5
80 2,5 8,2 7,4 76,5 74,5 2,5 2,65 2,5

Slika 12. Radijusi zaobljenja i visine naslona za leaje
Tablica 6: Zaobljenja i visina naslona unutarnjeg prstena valjnih leaja (SKF)
Zaobljenje s utorom Nazivna mjera
zaobljenja
leaja
r
Visina
naslona
hmin
Zaobljenje
vratila
r1 max
t t2 b
0,5 1,0 0,3
1,0 2,5 0,6
1,5 3,0 1,0 0,2 1,3 2
2,0 3,5 1,0 0,3 1,5 2,4
2,5 4,5 1,5 0,4 2,0 3,2
3,0 5,0 2,0 0,5 2,5 4,0
3,5 6,0 2,0 0,5 2,5 4,0
11
1.4.2 UGRADBENA DUINA VRATILA

2 2
1
B B
L
B A
+ + =
1.4.3 NAZIVNA MJERA I TOLERANCIJA OD NASLONA LEAJA DO VANJSKOG
RUBA UTORA ZA USKONIK RUKAVCA LEAJA A
Dozvoljena zranost izmeu uskonika i leaja je Zmin = 0, Zmax = 0,25 mm, kod tolerancije
irine uskonika n h11 (HRN M.C2.401). Tolerancija irine unutranjeg i vanjskog
prstena leaja dana je u katalogu proizvoaa.
Na primjer:
- irina leaja
12 , 0
00 , 0
23

= B
- irina uskonika
06 , 0
00 , 0
75 , 1

= n
Suma irine B + n = 23 + 1,75 = 24,75 mm
- nazivna mjera NM = 24,75 mm
- minimalna zranost Zmin = 0
- maksimalna zranost Zmax = 0,25 mm




- Donje granino odstupanje:
Ad = (23 + 0,00) + (1.75 + 0,00) + Zmin NM = 0
- Gornje granino odstupanje
= + + =
g max
(23 0,12) (1,75 0,06) 0,07 A Z NM mm
- Tolerancija od naslona leaja do vanjskog ruba utora za uskonik je:
07 , 0
00 , 0
75 , 24 .

Slika 13.
12
2. KONTROLNI PRORAUN VRSTOE
Stupanj sigurnosti prema lomu uslijed zamora materijala potrebno je provjeriti u svim
opasnim presjecima stepenastog vratila obzirom na koncentraciju naprezanja odabranih
konstrukcija zaobljenja, obradu (klase hrapavosti), koncentraciju naprezanja zbog utora
za pera i prethodne dimenzije. Zaobljenja na prijelazima pojedinih stupnjeva i visine
naslona odrediti prema odabranoj konstrukciji, odnosno prema nazivnim prijelaznim
polumjerima valjnih leajeva (vidi Tablicu 6).
irina utora za pero b je u tolerancijskom polju P8 P9, a dubina utora je u
tolerancijskom polju h11 (mjereno od dna utora do suprotne strane vratila). Standardnu
duinu pera odabrati prema duini glavine zupanika Z2 i Z3 (HRN M.C2.060).
Vratilo na mjestu dosjeda zupanika najee ima tolerancijska polja od k6 do m5.
Prije kontrole dinamike sigurnosti pojedinih presjeka potrebno je korigirati duljine l1 i l8
s obzirom na irinu odabranog leaja, pa je:
= =
1
1 8
;
2 2
B B

Duljina vratila ostaje nepromijenjena, jer se promjena irine leaja kompenzira
promjenom duljina segmenata izmeu leaja i zupanika.
Ova promjena udaljenosti od leajnih mjesta uzrokuje promjenu momenta savijanja u
presjecima 1 i 8.
Stupanj sigurnosti prema lomu uslijed zamora materijala izraunava se iz izraza:
potr
2 2



=
+

gdje je:

- stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u promatranom presjeku

- stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u promatranom presjeku
potr potrebni stupanj sigurnosti
( )
potr
1,8...2,5 =
2.1 STUPANJ SIGURNOSTI S OBZIROM NA SAVIJANJE
Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje izraunava se iz izraza
s
R

gdje je: R

mjerodavna karakteristika vrstoe za normalna naprezanja

s naprezanje uslijed savijanja u promatranom presjeku.
13
Mjerodavna karakteristika vrstoe R

je trajna dinamika vrstoa vratila s obzirom na

savijanje s koeficijentom asimetrije ciklusa r:

D ,s r
R b R

=
bD je zbirni faktor dinamikih utjecaja:

1 2 3
D
ks
b b b
b =

gdje je: b1 faktor dimenzija (Slika 14.)
b2 faktor hrapavosti (Tablica 7.)
b3 - Faktor povrinskog ovrenja (Tablica 8.)

ks
efektivni faktor koncentracije naprezanja uslijed savijanja
(poglavlje 2.1.1)
10 100
20 30 40 50 60 70 80 200
d, mm
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1.0
b
1
1 - legirani celici
2 - ugljicni konstrukcijski celici
1
2

Slika 14. Faktor dimenzija
Tablica 7. Faktor hrapavosti
Hrapavost
povrine
b2
Vlana vrstoa materijala osovine ili vratila Rm u [N/mm
2
] Rz
[m]
Ra
[m] 300 400 500 600 800 1000 1200 1500
0,8 0,2 1 1 1 1 1 1 1 1
1,6 0,4 0,99 0,98 0,97 0,97 0,96 0,96 0,96 0,96
3,2 0,8 0,98 0,97 0,96 0,95 0,94 0,94 0,94 0,94
6,3 1,6 0,97 0,96 0,95 0,93 0,91 0,89 0,88 0,88
10 2,5 0,95 0,93 0,90 0,88 0,84 0,81 0,79 0,78
40 10 0,94 0,90 0,85 0,82 0,75 0,70 0,67 0,65
160 40 0,91 0,86 0,80 0,76 0,69 0,63 0,57 0,50
Ra srednje aritmetiko odstupanje profila
Rz srednja visina neravnina
14
Tablica 8. Faktor povrinskog ovrenja b3 za razliite vrste obrade
Obrada povrine
Dijelovi bez
koncentracije
naprezanja
1
Dijelovi s
koncentracijom
naprezanja
elici
Kemijsko-toplinska obrada
Nitriranje
Debljina sloja 0,1...0,4 mm; Tvrdoa
700...1000 HV 10
1,10 1,15
(1,15 1,25)
1,30 2,0
(1,90 3,0)
Cementiranje
Debljina sloja 0,2...0,8 mm; Tvrdoa
670...750 HV 10
1,10 1,50
(1,20 2,0)
1,20 2,0
(1,50 2,50)
Karbo-nitriranje
Debljina sloja 0,2...0,8 mm; Tvrdoa
670...750 HV 10
(1,80)
Mehanika obrada
Hladno valjanje
1,10 1,25
(1,20 1,40)
1,30 1,80
(1,50 2,20)
Kuglienje
1,10 1,20
(1,10 1,30)
1,20 2,0
(1,40 2,50)
Toplinska obrada
Induktivno kaljenje
Kaljenje plamenom
Debljina sloja 0,9...1,5 mm; Tvrdoa 51...64
HRC
1,20 1,50
(1,30 1,60)
1,50 2,50
(1,60 2,80)
Lijevano eljezo
Nitriranje 1,10 (1,15) 1,3 (1,9)
Cementiranje 1,1 (1,2) 1,2 (1,5)
Hladno valjanje 1,1 (1,2) 1,3 (1,5)
Kuglienje 1,1 (1,1) 1,1 (1,4)
Induktivno kaljenje
Kaljenje plamenom
1,2 (1,3) 1,5 (1,6)
1
Ili s malom koncentracijom naprezanja
Navedene vrijednosti vrijede za promjere od 30 do 40 mm; vrijednosti u zagradama su za promjere od 8
do 15 mm.
Za promjenjivu amplitudu naprezanja vrijednosti su neto manje od navedenih.

Rr,s je trajna dinamika vrstoa materijala s obzirom na savijanje ciklusom koeficijenta
asimetrije r:

( )
,s -1,s
2
2 1
r
R R
k r

=
+

gdje je: k

faktor otpornosti dinamike vrstoe na utjecaj srednjeg

naprezanja, (tablica 9.).
R-1,s - Trajna dinamika vrstoa materijala s obzirom na savijanje
ciklusom koeficijenta asimetrije r = -1 (tablica 10.).



15
Tablica 9. Faktor otpornosti dinamike vrstoe na utjecaj srednjeg naprezanja
za elike
Rm [N/mm
2
] k
< 500 1
500 do 750 0,95
750 do 1000 0,90
1000 do 1200 0,80
1200 do 1400 0,75

Tablica 10. Karakteristike vrstoe za ugljine konstrukcijske elike
Karakteristika vrstoe u N/mm
2

Statika
vrstoa
Granica teenja Trajna dinamika vrstoa Oznaka
Rm Rm,t Re Re,s Re,t R-1 R0 R-1,s R0,s R-1,t R0,t
0360 360 220 235 260 140 170 220 180 260 150 100
0460 410 250 275 305 180 200 240 185 300 170 130
0545 490 300 295 370 200 220 310 240 370 190 140
0645 590 360 335 430 250 280 360 280 430 220 160
0745 690 420 360 490 280 330 400 330 500 260 200

2.1.1 EFEKTIVNI FAKTOR KONCENTRACIJE NAPREZANJA
a) Odreivanje efektivnog faktora koncentracije naprezanja uz pomo faktora
osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja k

Efektivni faktor koncentracije naprezanja za savijanje se procjenjuje iz izraza:
( )
ks k ks
1 1 = +
gdje je: k - faktor osjetljivost materijala na koncentraciju naprezanja
ks - teorijski faktor koncentracije naprezanja za savijanje: tablica 11.,
slike 15. i 16.
Osjetljivost materijala na koncentraciju naprezanja moe se procijeniti iz izraza:
k 3
e
m
1
8
1 1
R
R
=
| |
+
|

\ .

gdje je: - polumjer koncentratora (tablica 11., slike 15. i 16.)
Re - granica teenja materijala vratila (tablica 10.)
Rm - statika vrstoa materijala vratila (tablica 10.)




16
Tablica 11 Teoretski faktori koncentracije naprezanja ks i zaobljenja za neke najee
izvedbe osovina i vratila
Izvedba vratila ks , mm Izvedba vratila ks , mm
A)
glavina
osovina
vratilo
d


3,3 0,25
s

t

0,1s
d
n

d

uskonik
1
,
1
4
+
1
,
0
8

(
1
0
t
/
s
)
1
/
2



glavina
osovina
vratilo
d

1
,
2
d



1,7
lijebljeno vratilo

4,2 0,25
lijeb za klin ili pero

d
Tip A

4,0 0,25
Zupasto vratilo
prema DIN 5481


3,5 0,25
lijeb za klin ili pero

d
Tip B

3,8 0,25
Zupasto vratilo
prema DIN 5480


2,9 0,25

k
s

d/D
Ms
Ms

Slika 15. Teorijski faktori koncentracije naprezanja na savijanje ks za okrugli lijeb
17

k
s

d/D
/t

D

d

t


D

d

t


D

d

t


D

d

t


0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0
6,0
5,5
5,0
4,5
4,0
3,5
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,05
0,07
0,1
0,15
0,2
0,3
0,5
1,0
2,0
A)
B)
D)
C)

Slika 16. Teorijski faktor koncentracije naprezanja na savijanje ks na prijelazima s
manjeg na vei i veeg na manji promjer

b) Odreivanje efektivnog faktora koncentracije naprezanja uz pomo relativnog
gradijenta naprezanja na mjestu koncentracije

Efektivni faktor koncentracije naprezanja na savijanje se ovdje procjenjuje kao omjer
teoretskog faktora koncentracije naprezanja ks (tablica 11., slike 15. i 16.) i faktora
potpore n

ks
ks
n

=
Faktor potpore n

se odreuje iz dijagrama na slici 18 za poznati materijal, a na temelju

relativnog gradijenta naprezanja na mjestu koncentracije. Relativni gradijent
naprezanja za prijelaz sa slike 17 se za naprezanje s obzirom
na savijanje odreuje iz izraza:
4 2
D d
= +
+


D

d

t



Slika 17.
18
0,1 1,0 10,0
0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,70,8 2,0 3,0 4,0 5,0 6,0 7,08,0

1.0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
n

R
e
= 150 MPa
R
e
= 300 MPa
R
e
= 400 MPa

Slika 18. Faktor potpore za ugljine konstrukcijske elike
2.2 STUPANJ SIGURNOSTI S OBZIROM NA UVIJANJE
Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje izraunava se iz izraza
t
R

gdje je: R

mjerodavna karakteristika vrstoe za tangencijalna naprezanja

t naprezanje uslijed uvijanja u promatranom presjeku.
Za mjerodavnu karakteristiku vrstoe kod statikog optereenja (mirni moment torzije)
za rastezljive materijale (kao to su koriteni ugljini konstrukcijski elici) uzima se
granica teenja
R

= Re,t
19
2.3 KONTROLA POJEDINIH PRESJEKA
Presjek 1: naprezanje uslijed savijanja;
Prijelaz A) sa slike 16; polumjer zaobljenja odabrati prema slici 12 i tablici 6.
1 2 3 1,
1 1 potr
ks s1
s
b b b R

= =

;
s1
s1
1 x
M
W
= ;
3
1
1
32
x
d
W

=
Presjek 2: naprezanje uslijed savijanja
Prijelaz A) sa slike 16; polumjer zaobljenja t = .
1 2 3 1,
2 2 potr
ks s2
s
b b b R

= =

;
s2
s2
2 x
M
W
= ;
3
2
2
32
x
d
W

=
Presjek 3: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja
Stezni spoj vratila i glavine izvedba A) iz tablice 11
3 3
3 potr
2 2
3 3



=
+
;
1 2 3 1,
3
ks s3
s
b b b R

=

;
s3
s3
3 x
M
W
= ;
3
3
3
32
x
d
W

= ;
e,t
3
t3
R

;
t3
03
T
W
= ;
3
3
03
16
d
W

=
Presjek 4: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja
Prijelaz D) sa slike 16; polumjer zaobljenja 2 t = .
4 4
4 potr
2 2
4 4



=
+
;
1 2 3 1,
4
ks s4
s
b b b R

=

;
s4
s4
4 x
M
W
= ;
3
4
4
32
x
d
W

= ;
e,t
4
t4
R

;
t4
04
T
W
= ;
3
4
04
16
d
W

=
Presjek 5: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja
Prijelaz D) sa slike 16; polumjer zaobljenja 2 t = .
5 5
5 potr
2 2
5 5



=
+
;
1 2 3 1,
5
ks s5
s
b b b R

=

;
s5
s5
5 x
M
W
= ;
3
5
5
32
x
d
W

= ;
e,t
5
t5
R

;
t5
05
T
W
= ;
3
5
05
16
d
W

=


20
Presjek 6: naprezanje uslijed savijanja, uvijanja i aksijalne sile
Spoj vratila i glavine perom tip A) iz tablice 11
6 6
6 potr
2 2
6 6



=
+
;
1 2 3 ,
6
ks 6,max
r s
b b b R

=

;
6,max v6 s6
= +
gdje je v6 vlano naprezanje zbog djelovanja aksijalne sile
a3
v6
6
F
A
= ;
2
6
6
4
d
A bt

= ; b i t prema slici 19.

s6
s6
6 x
M
W
= ; ( )
3
6
0, 012 2
x
W d t =
( )
6
,s -1,s
6
2
2 1
r
R R
k r

=
+
;
gdje je r6 koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja u presjeku 6
6,min v6 s6
6
6,max v6 s6
r


= =
+

e,t
6
t6
R

;
t6
06
T
W
= ; ( )
3
06
0, 2 W d t =
Presjek 7: naprezanje uslijed savijanja i aksijalne sile
Prijelaz A) sa slike 16; polumjer zaobljenja t = .
1 2 3 ,
7 7
ks 7,max
r s
b b b R

= =

;
7,max v7 s7
= +
a3 a3
v7 2
7 7
4 F F
A d
= =

;
s7
s7
7 x
M
W
= ;
3
7
7
32
x
d
W

=
( )
7
,s -1,s
7
2
2 1
r
R R
k r

=
+
;
7,min v7 s7
7
7,max v7 s7
r

= =
+

Presjek 8: naprezanje uslijed savijanja i aksijalne sile
Prijelaz A) sa slike 16; polumjer zaobljenja odabrati prema slici 12 i tablici 6.
1 2 3 ,
8 8
ks 8,max
r s
b b b R

= =

;
8,max v8 s8
= +
a3 a3
v8 2
8 8
4 F F
A d
= =

;
s8
s8
8 x
M
W
= ;
3
8
8
32
x
d
W

=
( )
8
,s -1,s
8
2
2 1
r
R R
k r

=
+
;
8,min v8 s8
8
8,max v8 s8
r


= =
+




Slika 19.
21
3. KONTROLA DEFORMACIJA
3.1 KUTNA DEFORMACIJA
Kut uvijanja vratila izmeu dva paralelna presjeka (obino izmeu dovoda i odvoda
okretnog momenta) rauna se kao zbroj kutova uvijanja na pojedinim odsjecima s
konstantnim poprenim presjekom.

dop
0
i
i i
T
G I
=

gdje je: G ,
2
N
mm
modul smicanja (za elik G = 81000
2
N
mm
)
li , mm duljina odsjeka vratila s konstantnim presjekom

=
4
4
0,
, mm
32
i
i
d
I polarni moment otpora odsjeka vratila s konstantnim
presjekom,
dop doputeni kut torzije vratila
dop = (7 9)10

6
L [rad/mm]
U promatranom sluaju prethodni izraz postaje:
( ) ( )
6 4 3 5 4 6 5
dop 6 3 4 4 4
3 5
32
7...9 10
s
T
G d d d

| |
= + + =
|

\ .


3.2 PROGIB I NAGIB ELASTINE LINIJE VRATILA
Progib i nagib elastine linije vratila odreeni su analitiki, pomou raunala metodom
transfer matica (vidi Prilog), za horizontalnu i vertikalnu ravninu.
Ukupni progib vratila odreuje se geometrijskim sumiranjem progiba u horizontalnoj i
vertikalnoj ravnini.

2 2
h v dop
f f f f = +
gdje je: fdop doputeni progib vratila
fdop = 0,0003 pri brzini vrtnje n 1500 min

1
fdop = 0,0005 pri brzini vrtnje n < 1500 min

1



22
Nagib elastine linije u osloncima odreuje se iz izraza:

( )
2 2
A Ah Av L,dop
arctan tan tan = +

( )
2 2
B Bh Bv L,dop
arctan tan tan = +
gdje je: L dop, rad doputeni kut rukavaca na pozicijama leajeva
L dop= 0,001 rad za klizne leajeve
L dop= 0,002 rad za valjne leajeve
Dijagram progiba u vertikalnoj ravnini

Dijagram progiba u horizontalnoj ravnini

Dijagram ukupnog progiba vratila

Slika 20. Dijagrami progiba vratila
23
4. KRITINA BRZINA VRTNJE
4.1 TORZIJSKA KRITINA BRZINA VRTNJE
Torzijska kritina brzina vrtnje vratila izraunava se iz izraza:
=

-1 t
t,krit
me
30
, min
c
n
J

gdje je: ct ,
Nmm
rad
torzijska krutost vratila
Jme , kgmm
2
ekvivalentni moment inercije masa

Torzijska krutost izraunavsz izraza:
| |
=
|
|
\ .

t 0,
1 1 Nmm
,
rad
i
i i
c G I

U promatranom sluaju prethodni izraz postaje:
| |
= + +
|

\ .

4 3 5 4 6 5
4 4 4
t 3 5
1 32
s
c G d d d

Ekvivalentni moment inercije masa izraunava se iz izraza:
=

me m,
1 1
i i
J J

gdje je: Jm,i moment inercije i-te mase
U promatranom sluaju prethodni izraz postaje:
= +
2
me Z2 Z3
1 1 1
, kgmm
J J J

gdje su JZ2 i JZ3 momenti inercije mase zupanika Z2 i Z3

= = = =
2 2
2 2 4 2 2
Z2 Z2 Z2 2 2 2 2 2
1 1 1
2 4 8 8 4 32
d d
J m V d b d b d

=
4
Z3 3 3
32
J b d
gdje je: gustoa, za elik iznosi
9 3
7850 10 kg mm
Brzina vrtnje vratila n mora biti dovoljno razliita od izraunate kritine brzine vrtnje
nt,krit.

t,krit t,krit
1,3 0,7 n n n .
Formatted: Font: Not Italic
Deleted: a
Deleted: e i
24
4.2 FLEKSIJSKA KRITINA BRZINA VRTNJE
Fleksijska kritina brzina vrtnje vratila na kojem se nalazi samo jedan strojni element
mase m izraunava se iz izraza:
= =

-1
s,krit
G
30 30
, min
c g
n K K
m f

gdje je:
K koeficijent uleitenja osovine ili vratila
K = 1,0 za obostrano uleiteno vratilo
c N/m krutost vratila u teitu mase strojnog elementa; c = mg/fG
m kg masa strojnog elementa na osovini
g m/s
2
gravitacijsko ubrzanje; g = 9,81 m/s
2

fG m progib osovine u teitu mase strojnog elementa zbog sile tee
G = mg.

Kada se kao u promatranom sluaju na vratilu nalaze dvije mase fleksijska kritina
brzina vrtnje se izraunava iz izraza:
= +
2 2 2
s,krit s,krit,Z2 s,krit,Z3
1 1 1
n n n

Odnosno:
=
+
-1
s,krit
G,Z2 G,Z3
30
, min
g
n
f f



Slika 21. Dijagram progiba vratila uslijed teine zupanika 2 i 3

Brzina vrtnje vratila n mora biti dovoljno razliita od izraunate kritine brzine vrtnje
ns,krit.

s,krit s,krit
1,3 0,7 n n n .
25
PRILOG
PRORAUN PROGIBA I NAGIBA ELASTINE LINIJE
VRATILA METODOM TRANSFER MATRICA
TEORIJSKE OSNOVE PRORAUNA
Proraun progiba i nagiba elastine linije vratila (koje se u statikom smislu razmatra
kao greda na dva oslonca), mogue je izvriti metodom analogne grede ili metodom
integriranja diferencijalne jednadbe elastine linije, to se razmatra u Nauci o vrstoi.
Meutim, vratilo koje se proraunava u okviru vjebi iz kolegija Elementi strojeva 1,
predstavlja gredu promjenjivog presjeka, optereenu sa vie sila u dvije meusobno
okomite ravnine. Obje navedene metode bi u konkretnom sluaju vodile ka dugotrajnom
proraunu, iji obim nadilazi okvir vjebi. Problem progiba i nagiba elastine linije vratila
moe se rijeiti i metodom konanih elemenata, ali poto ova metoda nije u nastavnom
planu, za proraun se koristi metoda transfer matrica, koja se obrauje u okviru kolegija
NAUKA O VRSTOI II.
Ne ulazei u detaljna teorijska razmatranja, osnovne karakteristike metode transfer
matrica biti e prikazana na nekoliko primjera.
PRIMJER 1:


Slika P1.
Uoimo na gornjoj slici dva presjeka grede meusobno udaljena za X. Vektori stanja
| |
T
w QM
1
i | |
T
w QM
2
definiraju stanje u presjecima (1) i (2), gdje je :
Q - poprena sila
M - moment savijanja
- nagib elastine linije
26
w - progib
Oznaka transpozicije (T) pokazuje da je rije o vektor stupcu, koji je u tekstu, zbog
kompaktnosti, napisan kao transponirani vektor-redak.
Osnovni princip metode transfer matrica ilustrira slijedea jednadba:
1
2 9
2
2
1
2 6
0 1
2
0 0 1
0 0 0 1
(
(
(
(

(
(
(
(
(
(

=
(
(
(
(

w
M
Q
x
EI
x
EI
x
EI
x
EI
x
x
w
M
Q


Matrica
(
(
(
(
=
(
(
(

(

2
9 2
1 0 0 0
1 0 0
T
1 0
2
1
6 2
x
x x
EI EI
x x
x
EI EI

predstavlja transfer matricu izmeu presjeka (1) i (2), gdje je :
X - udaljenost izmeu dva presjeka
E - modul elastinosti
I - aksijalni moment inercije presjeka

Mogue je, dakle, izraunati vrijednost vektora stanja u nekom presjeku, ako se poznaju
vrijednosti vektora stanja u prethodnom presjeku, te modul elastinosti, meusobna
udaljenost presjeka i aksijalni moment inercije.

PRIMJER 2:

Slika P2.
Na slici je prikazana greda iji se presjek u toki (2) mijenja, pa se mijenjaju i aksijalni
momenti inercije (sa I1 na I2). Vektor stanja u toki (3) raunamo iz vektora stanja u toki
(2) i matrice [T23], a vektor stanja u toki (2) raunamo preko vektora stanja (1) i transfer
matrice [T12]. Konana jednadba koja povezuje poetni i krajnji presjek tada glasi:

27
| | | || |
1
12 23
2
23
3
(
(
(
(

=
(
(
(
(

=
(
(
(
(

w
M
Q
T T
w
M
Q
T
w
M
Q


PRIMJER 3:

Slika P3.
Ovaj primjer ilustrira primjenu transfer matrica pri djelovanju optereenja. U toki (2)
djeluje koncentrirana sila F, pa jednadba koja povezuje presjeke (1) i (2) glasi:
| |
(
(
(
(

+
(
(
(
(

=
(
(
(
(

0
0
0
1
12
2
F
w
M
Q
T
w
M
Q


Vektor stanja u presjeku (3) rauna se na identian nain:
| | | || | | |
( ( ( (
( ( ( (
( ( ( (
= = +
( ( ( (
( ( ( (

3 2 1
23 23 12 23
0
0
0
Q Q Q F
M M M
T T T T
w w w

Uz supstituciju [T23][T12]=[A] i [T23] = [B], slijedi:
| | | |
(
(
(
(

+
(
(
(
(

=
(
(
(
(

0
0
0
1 3
F
B
w
M
Q
A
w
M
Q


Zbog svoenja na standardni zapis linearnog sustava uvodi se supstitucija:
Q3 = X1 M3 = X2 3 = X3 w3 = X4
Q1 = X5 M1 = X6 1 = X7 w1 = X8
Vidljivo je da gornji sustav predstavlja linearni sustav od etiri jednadbe s osam
nepoznanica. Meutim, uvodei rubne uvjete:
M3 = M1 = w3 = w1 = 0, tj. X2 = X4 = X6 = X8 = 0,
ovaj se sustav svodi na linearni sustav od etiri jednadbe s etiri nepoznanice, koji se
rjeava Gaussovom eliminacijom, ime se odreuju sve komponente vektora stanja u
28
poetnim i krajnjim tokama grede. Nakon to je odreen vektor stanja u poetnom
presjeku, sukcesivnim mnoenjem vektora stanja s pripadajuim transfer matricama,
odreuju se i vektori stanja u svim ostalim presjecima. Na ovaj nain odreene su
poprene sile, momenti savijanja, nagibi elastine linije i progibi vratila u svim
karakteristinim presjecima.
UPIS ULAZNIH PODATAKA
Pri upisu ulaznih podataka potrebno je voditi rauna o sljedeem:
program se izvodi interaktivno, pa se svi podaci unose kada se na ekranu pojavi poruka
o potrebi njihova uvoenja
sve sile je potrebno unijeti u N, a duine u mm, potujui navedeni redoslijed

Iz programskih razloga, presjeci vratila i duljine pojedinih segmenata oznaeni su
drugaije nego to je to injeno do sada u Uputstvu za proraun vratila. U program je
potrebno unijeti podatke koji odgovaraju oznakama na slijedeoj slici:

Slika P4.
Potrebni podaci su:
o aktivne sile: Fo2, Gz2, Fo3, Gz3, Fr2, Fr3, Fa3
o Promjeri: d1, d2, d3, d4, d5, d6, d7, d8, d9
o Duine segmenata:1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9
o Diobeni polumjer zupanika Z3: d3/2.



29
ANALIZA REZULTATA
Da bi se osigurala tonost rezultata, potrebno je, osim pravilnog unosa podataka, voditi
rauna da ukupna suma duina svih segmenata vratila bude jednaka razmaku sredita
leaja, koji je zadan tekstom zadatka. Naime, problem promjene duine segmenata javlja
se poto se njihove duine prethodno priblino odrede, a nakon toga se vri proraun
leaja, koji mogu biti i iri od predvienih mjera.

Ispis rezultata dan je posebno za vertikalnu ravninu, horizontalnu ravninu, te za
vertikalnu ravninu pri optereenju samo teinama zupanika. Elementi za provjeru
tonosti prorauna su sljedei:

o poprene sile u presjecima (1) i (10) moraju biti jednake reakcijama veza iz
prethodnog statikog prorauna vratila
o vrijednosti momenata savijanja i progiba vratila u presjecima (1) i (10) moraju biti
jednake nuli.

Zbog greaka zaokruivanja mogu se pojaviti neke manje razlike, ali pri pravilnom unosu
ulaznih podataka, program osigurava tonost na barem tri decimalna mjesta.
Pri proraunu kritinog broja okretaja, koriste se izraunati progibi vratila u presjecima
(4) i (7) i to za sluaj optereenja samo teinama zupanika, u vertikalnoj ravnini.

Napomena: Dobiveni ispis rezultata potrebno je priloiti kao posljednju stranicu
prorauna vratila.



30
5. DIMENZIONIRANJE NERASTAVLJIVOG STEZNOG
SPOJA
Stezni spoj vratila i glavine zupanika Z2 prikazan je na slici 22.
p
b
2
p
T
d
d

=

3

Slika 22. Stezni spoj

5.1 MINIMALNI PRITISAK U STEZNOM SPOJU

Kako je zupanik Z2 s ravnim zubima pa u ozubljenju nema aksijalne sile proizlazi da se
stupanj sigurnosti protiv proklizavanja moe napisati na sljedei nain
tr
k
t
F
F
=
Ftr sila trenja
Ft - obodna sila na promjeru vratila

Vratilo i glavina tvore vrsti dosjed. Pri minimalnom prijeklopu dosjeda mora na
nalenim plohama vladati pritisak koji omoguava preuzimanje optereenja Ft, a pri
maksimalnom prijeklopu dosjeda naprezanja u steznim dijelovima ne smiju prijei
doputene granice.
Minimalni potrebni pritisak na nalenoj povrini moe se odrediti iz izraza:
tr t k n
min
2
F F F
p
A A d b

= = =


gdje je: A = db2 povrina nalijeganja
= 0,1 faktor trenja (za elik/elik)
k = 1,3 ... 1,8 stupanj sigurnosti spoja

31
5.2 POTREBNI MINIMALNI PRIJEKLOP

Minimalni prijeklop potreban da se ostvari eljeni minimalni pritisak moe se izraunati
iz izraza:
( )
min min v u
P p K K d P = + +
gdje su Ku i Kv mjere istezanja i sakupljanja dijelova u steznom spoju:
2
v
v v 2
v v
1 1
1
K
E
| | +
= +
|

\ .

2
u
u u 2
u u
1 1
1
K
E
| | +
=
|

\ .

P gubitak prijeklopa zbog uglaavanja
Ev , Eu modul elastinosti vanjskog i unutranjeg dijela

v u v
u u v
D D
d d
=
=

omjer promjera
v , u Poissonov koeficijent vanjskog i unutranjeg dijela
- faktor utjecaja vanjskog dijela na stezanje unutarnjeg dijela

Za sluaj kao u ovom primjeru kada su jednaki materijali unutarnjeg i vanjskog dijela
(elik/elik), unutarnji dio je pun (u = 0), te b2 > d ( = 1) pojednostavljuje se izraz za
odreivanje potrebnog minimalnog prijeklopa s kojim treba izraditi dosjed izmeu vratila
i glavine zupanika, a da ne doe do zakretanja vratila u glavini uz eljeni stupanj
sigurnosti protiv proklizavanja:
min min 2
v
2
1
d
P p P
E
= +


Gubitak prijeklopa P zavisi o hrapavosti povrina u kontaktu
( )
zv zu
1,2 P R R = +
gdje je Rzv , Rzu srednja visina elemenata profila vanjskog i unutarnjeg dijela (tablica 12).

Tablica 12. Razredi povrinske hrapavosti
Srednje odstupanje
profila Ra m
0,025 0,05 0,1 0,2 0,4 0,8 1,6 3,2 6,3 12,5 25 50
Srednja visina
elemenata profila
Rz m
0,1 0,2 0,4 0,8 1,6 3,2 6,3 12,5 25 50 100 200
Najvea visina
profila Rmax m
0,16 0,32 0,63 1,25 2,5 5 10 20 40 80 160 320

Iz tablice 13 odabire se dosjed s minimalnim prijeklopom veim ili jednakim izraunatom
potrebnom minimalnom prijeklopu.
32


Tablica 13. Tolerancije vrstih dosjeda m u sustavu jedinstvenog provrta


H7 Nazivna
mjera u
mm
r6 s6 t6 u6 x6 z6 za6
10)-14
-34
- 5
-39
-10
-44
-15
-51
-22
-61
-32
-75
-46
14)-18
-34
- 5
-39
-10
-44
-15
-56
-27
-71
-42
-88
-59
18)-24
-41
- 7
-48
-14
-54
-20
-67
-33
-86
-52

24)-30
-41
- 7
-48
-14
-54
-20
-61
-27
-77
-43
-101
- 67

30)-40
-50
- 9
-59
-18
-64
-23
-76
-35
-96
-55
-128
- 87

40)-50
-50
- 9
-59
-18
-70
-29
-86
-45
-113
- 72

50)-65
-60
-11
-72
-23
-85
-36
-106
- 57
-141
- 92

65)-80
-62
-13
-78
-29
-94
-45
-121
- 72

80)-100
-73
-16
-93
-36
-113
- 56
-146
- 89

100)-120
-76
-19
-101
- 44
-126
-69
-166
-109

120)-140
-88
-23
-117
- 52
-147
- 82
-195
-130

140)-160
-90
-25
-125
- 60
-159
- 94

160)-180
-93
-28
-133
- 68
-171
-106

180)-200
-106
- 31
-151
- 76
-195
-120

200)-225
-109
- 34
-159
- 84

225)-250
-113
- 38
-169
- 94

250)-280
-126
- 42
-190
-106


33


Nastavak tablice 13.

H8 Nazivna
mjera u
mm
s8 t8 u8 x8 z8 za8 zb8 zc8
10)-14
-55
- 1
-67
-13
-77
-23
-91
-37
-117
- 63
-157
-103
14)-18
-55
- 1
-72
-18
-87
-33
-104
- 50
-135
- 81
-177
-123
18)-24
-68
- 2
-87
-21
-106
- 40
-131
- 65
-169
-100
-221
-155
24)-30
-68
- 2
-81
-15
-97
-31
-121
- 55
-151
- 85
-193
-127
-251
-185
30)-40
-82
- 4
-99
-21
-119
- 41
-151
- 73
-187
-109
-239
-161

40)-50
-82
- 4
-109
- 31
-136
- 58
-175
- 97
-219
-141
-281
-203

50)-65
-99
- 7
-133
- 41
-168
- 76
-218
-126
-272
-180
-346
-254

65)-80
-105
- 13
-148
- 56
-192
-100
-256
-164
-320
-228

80)-100
-125
- 17
-178
- 70
-232
-124
-312
-204
-389
-281

100)-120
-133
- 25
-158
- 50
-198
- 90
-264
-156
-364
-256

120)-140
-155
- 29
-185
- 59
-233
-107
-311
-185
-428
-302

140)-160
-163
- 37
-197
- 71
-253
-127
-343
-217
-478
-352

160)-180
-171
- 45
-209
- 83
-273
-147
-373
-247

180)-200
-194
- 50
-238
- 94
-308
-164
-422
-278

200)-225
-202
- 58
-252
-108
-330
-186
-457
-313

225)-250
-212
- 68
-268
-124
-356
-212
-497
-353

250)-280
-239
- 77
-299
-137
-396
-234
-556
-394



34
5.3 MAKSIMALNI PRITISAK U STEZNOM SPOJU
Maksimalni prijeklop Pmax mjerodavan je za odreivanje maksimalnog pritiska koji se
moe pojaviti na nalenim povrinama.
( )
2
v
max max
1
2
E
p P P
d

=
5.4 NAPREZANJA U STEZNIM DIJELOVIMA

U vratilu naprezanje iznosi:
u,max max e,u
2 0, 9 p R =
gdje je: Re,u granica teenja materijala vratila, tablica 10.

Najvee naprezanje u glavini iz
max
v, max e,v 2
v
2
0, 9
1
p
R =


gdje je: Re,v granica teenja materijala glavine, tablica 10.
6. ODABIR I KONTROLA VRSTOE PERA
Treba odabrati pero kojim je glavina zupanika z3 spojena s vratilom. Pero se na osnovu
promjera vratila d6 odabire prema standardu HRN M.C2.060.
b J9,N9/h9
T
h
t
2
t
p
v
p
g

b
k

Slika 23. Pero
Korisna duljina pera se odabire iz izraza:
k
1,5d = l .
Ukupna duljina pera je:
k
b = + l l .
35
Na osnovu izraunate ukupne duljine odabire se standardna duljina pera:

Kontrola bonog pritiska izmeu vratila i pera :
t
v dop,v
k
F
p p
t
=
l
.
Kontrola bonog pritiska izmeu glavine i pera:
( )
t
g dop,g
k
F
p p
h t
=
l
.
gdje je Ft obodna sila na promjeru vratila, a pdop,v i pdop,g doputeni povrinski pritisci
vratila i glavine i mogu se za rastezljive materijale odrediti iz izraza:
e
dop
T
R
p =

gdje je T stupanj sigurnosti protiv plastine deformacije i za sluaj izmjeninog
optereenja uz lagane udarce iznosi 2,5.