ZAVARIVANJE

ZAVARIVANJE je spajanje ili prevlaenje osnovnog materijala primjenom topline ili pritiska (ili oboje), sa ili bez dodatnog materijala.

LEMLJENJE je postupak spajanja uz pomo rastaljenog dodatnog materijala (lema). LIJEPLJENJE je postupak spajanja materijala ljepilima na sobnoj ili povienoj temperaturi.

3 PLINSKO ZAVARIVANJE
Plinsko zavarivanje spada u postupke zavarivanja taljenjem. Izvor toplinske energije je kemijska energija vezana u gorivu, koja se oslobaa izgaranjem u plinskom plamenu. Svaki gorivi plin moe posluiti za dobivanje plinskog plamena, ako je prisutan kisik koji omoguava izgaranje. Najee primjenjivi gorivi plin je acetilen, ali se mogu primijeniti i propan, butan (vrlo esto mjeavina propan - butan), vodik ili zemni plin.

Acetilen je u boci otopljen u acetonu i zato se moe stlaiti na 15 bara, a da ne dode do eksplozije. Kisik se puni u boce od 40 litara oznaene plavom bojom. Stlaen je na 150 bara pa je u boci 6000 litara kisika. VRSTE PLINSKOG PLAMENA: normalni (neutralni) - omjer 1:1 reducirajui - viak acetilena u plamenu oksidirajui - viak kisika u plamenu

Najee se koristi normalni plamen. TEHNIKE RADA: desna - za deblje limove lijeva - za tanje limove

PROBLEMI PLINSKOG ZAVARIVANJA: velika zona utjecaja topline (ZUT) toplinska deformacija

61 PLINSKO REZANJE
Postupak rezanja gdje metal izgara u struji istog kisika, pri temperaturama niim od temperature taljenja (rezanje kisikom, autogeno rezanje). Da bi proces rezanja uope zapoeo treba materijal na mjestu reza zagrijati na temperaturu zapaljenja i tek tada dovesti kisik u kojem e metal izgarati. UVJETI REZLJIVOSTI: Tp < Tt Tp - temperatura zapaljenja materijala Tt - temperatura taljenja materijala Tto < Tt Tto - temperatura taljenja oksida

Ako materijal ima oksida, njihova temperatura taljenja mora biti manja od temperatute taljenja materijala. toplina nastala izgaranjem + toplina predgrijavanja moraju biti dovoljne za odravanje temperature zapaljenja

111 REL POSTUPAK ZAVARIVANJA

(RUNO ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE OBLOENIM ELEKTRODAMA)

Energiju za zavarivanje daje elektrini luk. Elektrini luk je intenzivno izbijanje naboja u jako ioniziranoj smjesi plinova i para razliitih materijalakoje potjeu od metala elektrode, obloge, razliitih plinova i prakova. 3000 - 5000C na elektrinom luku. Elektrini luk moemo odravati, bilo izmjeninom, bilo istosmjernom strujom, pa se prema tome izvori dijele na izvore izmjenine i istosmjerne struje. ISTOSMJERNI:

IZMJENINI:

generatori istosmjerne struje ispravljai

transformatori pretvarai frekvencije

ELEKTRODE ZA REL ZAVARIVANJE Obloene elektrode su metalna jezgra u obliku ice na koju je nanesena nemetalna obloga. FUNKCIJE OBLOGE: elektrina fizikalna

metalurka

Elektrina funkcija obloge sastoji se u tome da osigura dobro uspostavljanje luka i stabilan elektrini luk. U tu svrhu dodaju se tvari u oblogu elektrode koje kod taljenja stvaraju plinove s velikom sposobnou ionizacije. Ti stvoreni plinovi ine dobru provodljivost elektrinoj struji izmeu vrha elektrode i radnog komada. Fizikalna funkcija obloge sastoji se u: omoguavanju i olakavanju zavarivanja u prisilnom poloaju zatiti kapljice u prijelazu i taline zavara od tetnih plinova iz zraka i prenaglog hlaenja

Metalurka funkcija obloge sastoji se u njezinu metalurkom djelovanju na zavareni spoj u toku procesa zavarivanja. Razlikuju se 3 naina toga djelovanja: legiranje dezoksidacija rafinacija

PODJELA OBLOENIH ELEKTRODA: bazina + rutilna - AC celulozna - + - duljina el. luka d/2 - duljina el. luka d - cjevovodi

Izbor elektroda vri se prema vie kriterija. Najvaniji su: izbor elektrode prema osnovnom materijalu (mehanika svojstva i kemijski sastav) zahtijevi za zavareni spoj

Najlake je zavarivanje izvoditi u poloenom poloaju. Takav se poloaj maksimalno nastoji iskoristiti primjenom razliitih pomagala za okretanje i pozicioniranje radnog komada. Kod REL zavarivanja na izvoru struje mogue je namjestitit samo jedan parametar struju zavarivanja. Struja zavarivanja odabire se prema promjeru elektrode.

131 MIG/ 135 MAG POSTUPAK

Kod ovog postupka zavarivanja elektrini luk se odrava izmeu taljive, kontinuirane elektrode u obliku ice i radnog komada. Proces se odvija u zatitnoj atmosferi koju osiguravaju inertni plinovi (Ar ili He) ili aktivni plinovi (CO 2 i mjeavine). Pogonski sistem dodaje icu konstantnom brzinom kroz cijevni paket i pitolj u elektrini luk. ica je istovremeno i elektroda i dodatni materijal, to jest njenim taljenjem se popunjava pripremljeni lijeb. Postupak moe biti poluautomatski (dodavanje ice mehanizirano, a voenje pitolja runo) ili automatski potpuno mehaniziran.

Zatitni plinovi koji se koriste kod ovog postupka tite rastaljeni metal od utjecaja okolne atmosfere ionizacijom osiguravaju vodljivi prostor za odravanje elektrinog luka

a dovode se na mjesto zavarivanja kroz posebnu sapnicu na pitolju, koja se nalazi oko kontaktne cjevice. U sluaju primjene inertnog plina (Ar, He ili njihove mjeavine) nema reakcije rastaljenog metala s plinom pa se takvi plinovi koriste kod zavarivanja osjetljivih materijala na utjecaj plinova iz atmosfere (Al, Cu i njihove legure, CrNi elici, Ti i slino). Kod zavarivanja u zatiti aktivnih plinova dolazi do reakcije izmeu CO 2 i rastaljenog metala. CO2 je inertan pri niim temperaturama, ali se iznad 1600C disocira u ugljini monoksid CO i slobodni kisik koji tada reagira s rastaljenim metalom. Kod MIG/MAG zavarivanja najee se koriste pune ice promjera od 0,6 do 2,4 mm. ice od elinih materijala su pobakrene ili poniklane radi bolje elektrinog kontakta i zatite od korozije. Osim punih ica koriste se i prakom punjene ice. Mogu se koristiti sa ili bez plinske zatite. PRIJENOS METALA:

kratki luk trcajui luk mjeoviti luk

UTJECAJ ZATITNIH PLINOVA odraava se na: elektrino - fizikalna svojstva elektrinog luka (prijenos metala) metalurke procese u talini zavara tehnoloke parametre

PARAMETRI KOD MIG/MAG ZAVARIVANJA: jakost struje zavarivanja napon luka veliina dodatnog induktiviteta (uspon struje) brzina zavarivanja protona koliina zatitnog plina duina slobodnog kraja ice

Sile u elektrinom luku utjeu na prijenos metala. Prijenos metala odvija se u 3 faze: taljenje vrha ice i odvajanja kapljice let kapljice kroz elektrini luk sjedinjenje kapljice i taline

Kod MIG/MAG zavarivanja mogua automatska regulacija visine elektrinog luka. IMPULSNO ZAVARIVANJE

Impulsnim zavarivanjem mogue je podeavanje vie parametara zavarivanja, te time postizanje vee kontrole samog procesa zavarivanja. GREKE KOD MIG/MAG ZAVARIVANJA poroznost (N2, H2, CO) nepotpuna penetracija greke vezivanja ukljuci troske zajedi pukotine trcanje kapi

141 TIG ZAVARIVANJE

(TUNGSTEN INERT GAS)

Elektrini postupak zavarivanja gdje se toplinom osloboenom u elektrinom luku koji se uspostavlja izmeu netaljive elektrode i radnog komada tali osnovni, a po potrebi i dodatni materijal. Mjesto zavarivanja (rastaljeni osnovni materijal, dodatni materijal, zagrijani vrh elektrode) titi se od tetnog djelovanja okolne atmosfere inertnim plinovima. Netaljiva elektroda izraena je od wolframa legiranog s malim dodacima (1 do 2%) torijevog ili zirkonijevog oksida. Ti dodaci olakavaju uspostavu luka, stabiliziraju luk (osobito pri malim strujama), amanjuju eroziju vrha elektrode, te poveavaju dozvoljeno strujno optereenje. Vrh elektrode oznaen je bojom koja oznaava sastav elektrode. Elektrode se proizvode u promjerima od 0,8 do 9,5 mm. VRSTA STRUJE istosmjerna elektroda (-) pol izmjenina ili impulsna istosmjerna elektroda (+) pol ZAVARIVI MATERIJALI svi materijali osim Al i Mg i njihovih legura Al i Mg i njihove legure posebni sluajevi NAPOMENA mogunost najveeg optereenja elektrode mogue uklanjanje oksida s povrine osnovnog materijala vrlo malo dozvoljeno optereenje elektrode

Najee se koriste Ar i He. Kod zatite korjena H 2 + N2 (10 do 15% H2), Ar + H2 (za VL), Ar + N2 (2 do 3% - VL (duplex elik))...

Dobivaju se vrlo kvalitetni (perfektni) zavari.

TIG IMPULSNO ZAVARIVANJE Prednosti iste kao i kod MIG/MAG postupka zavarivanja. ZAKLJUCI: vrlo kvalitetni zavari za zavarivanje svih vrsta materijala posebno pogodan za zavarivanje korjena spor postupak

121 EPP ZAVARIVANJE

Elektrini luk se odrava izmeu kontinuirane taljive elektrode (najee u obliku ice) i radnog komada pod zatitom praka. Praak titi rastaljeni metal od djelovanja okolne atmosfere, sprjeava naglo hlaenje zavara i oblikuje zavar. Praak utjee i na kemijski sastav zavara. Postoje razliite vrste zatitnih praaka, a izbor ovisi o vrsti i debljini osnovnog materijala, debljini povrine lima i parametrima zavarivanja. Prakovi se razlikuju prema kemijskom sastavu, nainu proizvodnje, obliku i veliini zrna.

OSNOVNI MARAMETRI ZAVARIVANJA:

struja zavarivanja napon brzina zavarivanja

esta je uporaba podloga za zavarivanje radi sprjeavanja procurenja taline na korjenskoj strani zavara (velika koliina taline zbog velikih struja zavarivanja + drugi razlozi). Nema runog EPP zavarivanja. PREDNOSTI: velika uinkovitost lako se automatizira nepotrebna zatita za oi ujednaene kvalitete zavara (automati)

NEDOSTACI: poveanje zrna (velika talina i sporo hlaenje) mogunost sistemske pogreke (ne vidi se luk) nije pogodno za sve poloaje zavarivanja nije prikladno za krae zavare i tanje limove

511 ZAVARIVANJE I 84 REZANJE LASEROM

LASER - LIGHT AMPLIFICATION BY STIMULATED EMMISSION OF RADIATION (POJAAVANJE SVJETLOSTI STIMULIRANE EMISIJOM ZRAENJA)

a) spontana emisija - emisija obine svjetlosti b) apsorpcija svjetlosti c) stimulirana emisija - emisija laserske svjetlosti

SVOJSTVA LASERSKE SVJETLOSTI:

monokromatinost usmjerenost koherentnost

CO2 i Nd-YAG laseri su najee upotrebljavani laseri u metalopreraivakoj industriji. VALNA DULJINA SNAGA KVALITETA ZRAKE PUMPANJE ISKORISTIVOST GUSTOA SNAGE ABSORPCIJA VOENJE ZRAKE REIM RADA HLAENJE ZAVARIVANJE: velike brzine zavarivanja visoka fleksibilnost procesa automatski proces velika penetracija uz vrlo uske zavare vrlo nizak unos topline, ZUT vrlo mali CO2 10,6 m 40 kW bitno bolja elektrino 5 - 10% 103 - 108 W/cm2 metali loa ogledalima cw i impulsni potrebno metali dobra optikim vlaknom cw i impulsni potrebno Nd-YAG 1,06 m 6 kW loija optiko 2 - 3%

REZANJE: velike brzine rezanja odlina kvaliteta reza mali unos energije i male deformacije

NEDOSTACI: visoki investicijski trokovi visoki operativni trokovi niska iskoristivost energije

problematino zavarivanje i rezanje materijala veih debljina

Posebno za zavarivanje zahtijevaju se otre tolerancije radnih komada i pripreme spoja. Vrlo je teko rijeiti dodavanje dodatnog materijala. Princip zavarivanja stvaranjem kljuanice (uski krater ispunjen metalnom parom). OSNOVNI TEHNOLOKI IMBENICI: unesena toplinska energija fokusna optika vrsta spoja pozicioniranje radnih komada zatita mjesta zavarivanja

ROBOTI U ZAVARIVANJU
Glavni motiv: PROFIT! 4D poslovi: difficulty dangerous dirty dummy OSNOVNE ODREDNICE POJMA ROBOTA: programabilnost automatinost viefunkcionalnost

GENERACIJE ROBOTA: 1. GENERACIJA - ne snalaze se u situacijama neizvjesnosti - visokoorganizirana okolina 2. GENERACIJA - snalaenje u nekim situacijama neizvjesnosti (slaganje radnog komada na slobodno mjesto) - jednostavne odluke (da ili ne)

3. GENERACIJA - sposobni su razdvojiti proces prikupljanja informacija i donoenja odluka od kasnijeg kretanja kojim se te odluke sprovode (skupljanje razliitih dijelova odreenim redoslijedom) OSNOVNI KINEMATIKI POJMOVI:

Slobodno se tijelo moe gibati na 6 naina: 3 translacije (pomaka) du koordinatnih osi x, y, z ime se postie pozicioniranje tijela u prostoru 3 rotacije (zakreta) oko koordinatnih osi S x, Sy, Sz ime se omoguuje orijentacija tijela

Za slobodno tijelo ije se gibanje u prostoru odreuje pomou 6 parametara, kaemo da ima 6 stupnjeva slobode f = 6. Broj stupnjeva slobode je broj slobodnih odnosno moguih nezavisnih kretanja. O broju stupnjeva slobode direktno ovisi kompliciranost zadatka (gibanja i pozicioniranja) koji robot moe obaviti. BRoj zglobova odreuje broj stupnjeva slobode. POGONI ROBOTA: pneumatski hidrauliki elektriki

ROBOTIZIRATI IMA SMISLA: elektrootporno (tokasto) - autoindustrija

MIG/MAG lasersko plazma (rijetko) TIG (posebni sluajevi)

PROGRAMIRANJE ROBOTA: on-line off-line hibridno (mjeano)

ON-LINE PROGRAMIRANJE Programiranje se vri na radnoj poziciji robota. Za vrijeme programiranja robot ne obavlja proizvodnu funkciju. Najee spominjana metoda je tzv. "teach in" metoda programiranja (uenje robota). PREDNOSTI: nije potrebna nikakva dodatna nabavka softwarea i hardwarea lako se ui nije potreban visokoobrazovni kadar

NEDOSTACI: robot za vrije programiranja ne proizvodi kod vie robota to je dugotrajna metoda nije mogue unaprijed programirati robota za zavarivanje radnih komada prema nacrtu

OFF-LINE PROGRAMIRANJE Programiranje se vri na mjestu neovisnom o robotu. Vri se pomou specijaliziranog softwarea na raunalu odgovarajuih karakteristika (ROBCAD software i radna

stanica Silicon Graphics). 3D simulacija robotkse stanice, radnog komada, robota i njihovog gibanja (virtual reality).