D. Vrkljan, M.

Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Cement

Cemet je mineralno vezivo, ija je pretena primjena u graevinarstvu kao vezivo prirodnih ili umjetnih agregata za prozvodnju betona i mortova. Cement je zajedniki naziv za sva veziva s izrazito hidraulikim svojstvima, to znai da veu i strvdnjavaju u dodiru s vodom, svejedno da li se nalaze na zraku ili pod vodom, jer reakcijom s vodom daju stabilne ili netopljive produkte (sve vrste cementa i hidraulino vapno). Za razliku od nehidraulinih veziva koja veu i stvrdnjavaju djelovanjem vode na zraku, a pod vodom ne mogu ovrsnuti, jer su im produkti reakcija s vodom topljivi spojevi i nestabilni u vodi (glina, vapno i gips). Rije cement dolazi od latinskih rijei caedare = lomiti i lapidem = kamen. To je najvanije mineralno vezivo, koje pomijeano s vodom i agregatom daje beton. Cementi se prema svojem mineralnom sastavu dijele u dvije skupine: silikatni cementi, aluminatni cementi.

Silikatni su oni cementi kod kojih su glavni minerali klinkera silikati, a prema sastavu se mogu podijeliti u podgrupe: isti Portland cement, Portland cement s dodacima, pucolanski cement, metalurki cement, mijeani cement, bijeli cement.

Aluminatni cementi kao glavne minerale klinkera sadre kalcijeve aluminate. Prema namjeni cementi se dijele na cemente ope namjene meu koje spada veina silikatnih cemenata i na cemente posebne namjene ili specijalne cemente gdje spadaju: - cementi niske topline hidratacije, - sulfatno otporni cementi, - bijeli cement, - aluminatni cement.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Proizvodni proces
Tipini proces proizvodnje cementa ukljuuje sljedee faze: Eksploatacija mineralnih sirovina Priprema (oplemenjivanje i homogenizacija) mineralnih sirovina za proizvodnju klinkera Mijeanje mineralnih sirovina i proizvodnja klinkera Mljevenje klinkera i dodavanje aditiva te pakiranje cementa

Eksploatacijom mineralne sirovine (najee vapnenac i lapor), buenjem i miniranjem ili strojnim iskopom, dobiva se materijal irokog granulometrijskog sastava i nejednolikog kemijskog sastava. Veliina zrna moe se kretati od nekoliko milimetara pa do 1,5 ili vie metara, a kemijski sastav varira kako se prostorno mijenja sastav leita. Potreban granulometrijski sastav sirovine razlikuje se kako se razlikuju postrojenja za proizvodnju cementa, a ovisi o koritenim drobilicama. Najee su kamenolomi povezani u proizvodni proces i drobilice se nalaze u sklopu postojenja za proizvodnju cementa, meutim postoje i sluajevi gdje je potrebno je prethodno prilagoditi granulometrijski sastav i tipini je zahtjev da zrna materijala budu u rasponu 30 150 mm. Ujednaeni kemijski sastav mineralne sirovine vrlo je vaan za kvalitetu i svojstva cementa, stoga se mineralna sirovina predhomogenizira. Ovo se postie uzimanjem uzoraka iz minskih buotina radi kemijske analize, tako se dobivaju podaci o raspodjeli kemijskog sastava stijenske mase. Kod povoljnog rasporeda mineralnih supstanci u leitu, odminirana sirovina se moe homogenizirati ve pri utovaru i transportu. Ili se pak predhomogenizacija odvija na deponijama tako to se sirovina deponira vertikalno u slojevima a eksploatira horizontalno presijecajui slojeve. Ovako homogenizirani i granulometrijski obraeni materijal ini ulazni materijal postrojenja u proizvodnji cementa. Daljnji proces se sastoji od mljevenja potrebnih sirovina na veliinu zrna tipino ispod 90 m, te doziranja i mijeanja istih sirovina, iji omjeri ovise o sastavu pojedine sirovine te vrste cementa koji se proizvodi. Iz ovako pripremljene mjeavine, na visokoj temperaturi (1400-1500 C) u rotacionoj pei nastaje klinker (slika 1). Rotaciona pe je u osnovi elini cilindar promjera nekoliko metara i duine 50 200 metara, iznutra obloen visokotemperaturnim ciglama. Blago je nagnut na jednu stranu i na donjem kraju opremljen plamenikom, dok gornji kraj ini ulaz za sirovinu. Rotacija oko uzdune osi uzrokuje postupno gibanje materijala s vieg, hladnijeg kraja prema niem, gdje se na koncu isputa i hladi.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 1 Rotacijska pe za proizvodnju klinkera

U rotacijskoj pei se odvija niz reakcija od kojih su neke vrlo kompleksne (evaporacija volatila, kalcinacija1, sinteriranje2, taljenje, raspadanje postojeih minerala i formiranje novih, hlaenje) a njihov produkt su granule klinkera, tamno smee boje i veliine 1-25 mm. Dobiveni klinker se tada melje na dimenzije cementa (slika 2) uz istovremeno dodavanje gipsa i eventualno drugih dodataka. Tipini suvremeni proces proizvodnje cementa prikazan je na slici 3. Radi se o suhom postupku proizvodnje cementa u rotacijskoj pei, s predgrijaem i predkalcinatorom. Sitne estice mljevene i mijeane sirovine u suhom stanju zagrijavaju se u tornju za predgrijavanje ili predgrijau. Predgrija je niz od 4 do 5 aerociklona gdje sirovinsko brano prolazi kroz protustruju vrueg zraka, stvorenu koristei toplinu pei i toplinu hlaenja klinkera. Na taj nain je omoguen vrlo efikasan prijenos topline na estice sirovine, koja se pri tome djelomino kalcinira i oslobaa od vlage prije ulaska u rotacijsku pe. Nakon izlaska iz pei klinker se hladi u ureaju za hlaenje a toplina dobivena hlaenjem se ponovno iskoritava u tornju za predgrijavanje. Najnovije dostignue u proizvodnji ovim postupkom je predkalcinator, ureaj koji funkcionira na istom principu kao i predgrija a nalazi se izmeu predgrijaa i pei. Ovdje se uz dodatak goriva postiu vee temperature te se prije ulaska u pe kalcinira 80-90 % sirovine.
Kalcinacija je proces termalne obrade mineralnih supstanci, na visokoj temperaturi ali ispod temperature taljenja, i provodi se u svrhu evaporacije volatila, redukcije i oksidacije, raspadanja (npr. kalcijev karbonat pri visokoj temperaturi otputa ugljikov dioksid i nastaje kalcijev oksid ili ivo vapno: CaCO3 + toplinaCaO + CO2) Sinteriranje je proces stvaranja adhezije meu esticama praha utjecajem visoke temperature ali ispod temperature taljenja (npr. sitno mljevene estice sirovina za proizvodnju cementa, na visokoj temperaturi u rotacijskoj pei, meusobno se povezuju i tako okrupnjuju tvorei klinker) RGN-fakultet Zagreb lipanj 2010.
2 1

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 2 Unutranjost mlina s kuglama za mljevenje klinkera

Postoje i drugi postupci proizvodnje cementa a razlikuju se upravo u gore opisanom segmentu (vrsta pei, predgrija i predkalcinator, vrsta hladnjaka te suho ili mokro stanje suspenzije). Prvi postupak proizvodnje cementa bio je mokri postupak, gdje suspenzija sirovine i vode ulazi neposredno u pe bez predgrijavanja, a prednost mu je bila tehnoloka jednostavnost mijeanja sirovina u obliku vodene suspenzije. Ovaj postupak se naputa zbog male energetske uinkovitosti, naime kod mokrog postupka se mnogo energije troi na evaporaciju vode iz suspenzije, a toplina iz pei i hlaenja klinkera se ne 'reciklira' u tornju za predgrijavanje. Iz specifine potronje energije za pojedine postupke proizvodnje, prikazane u tabeli 1, vidljivo je da suvremeni postupci imaju znaajno veu enegretsku uinkovitost.

Tabela 1 Potronja energije za razliite postupke proizvodnje cementa

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 3 Moderni postupak proizvodnje cementa

Osim rotacijskih pei, za proizvodnju cementa koriste se i vertikalne (ahtne) pei gdje nije potrebno mljevenje sirovine, ve samo drobljenje jer klinker nastaje taljenjem (slika 4), dok je kod rotacionih pei za nastanak klinkera dominantno sinteriranje sitnih mljevenih estica. Vertikalne pei se koriste za proizvodnju nekih vrsta specijalnih cemenata, meu koje spada i aluminatni (naziva se jo taljenim ili boksitnim cementom).

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 4 Verikalna pe (lijevo) i klinker dobiven taljenjem (desno)

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Sirovine za proizvodnju cementa

Za proizvodnju cementa upotrebljava se vie vrsta mineralnih sirovina, od kojih su primarni vapnenac i lapor, zatim glina, pijesak, tufovi, boksit, rude eljeza, gips i dr. Tkoer se koristi industrijski otpad poput talionike troske i leteeg pepela. Bitno je da sirovine budu izvor minerala potrebnih za formiranje klinkera ili pak izvor potrebnih aditiva koji se dodaju pri meljavi klinkera, a koje sirovine e se upotrijebiti ovisi o dostupnosti ovih sirovina na nekom podruju te o vrsti i svojstvima cementa koji se proizvodi. Osnovni kemijski spojevi koje ine klinker su kalcijevi silikati, kalcijevi aluminati i kalcijevi aluminoferiti. Ovi spojevi tvore etiri najzastupljenija minerala u klinkeru, a to su alit, belit, aluminat i ferit (tabela 2). Iz kemijskog sastava ovih minerala vidljivo je i koji su oksidi najzastupljeniji u klinkeru, kalcijev oksid (CaO), silicijev dioksid (SiO2), aluminijev oksid (Al2O3) i eljezov oksid (Fe2O3). Vano je napomenuti da ovi oksidi u klinkeru ne postoje kao slobodni oksidi, ve meusobnim spajanjem tvore gore navedene minerale, iako u cementu moe postojati mali udio slobodnog kalcijevog oksida (ivo vapno - CaO). Notacija u obliku oksida koristi se jer kemijska analiza kao rezultat daje sadraj pojedinih oksida, pa je tako mogue udjelom oksida izraziti i sastav, odnosno vrstu cementa.

Tabela 2 etiri osnovna minerala koji tvore klinker

Naziv minerala Alit Belit Aluminat Ferit

Priblina kemijska formula

Ca3SiO5 trikalcijev silikat Ca2SiO4 dikalcijev silikat Ca3Al2O6 trikalcijev aluminat 2(Ca2AlFeO5) tetrakalcijev alumino-ferit

Zapis u obliku oksida3 3CaOSiO2 2CaOSiO2 3CaOAl2O3 4CaOAl2O3Fe2O3

Zapis u kemiji cementa4 C3 S C2 S C3 A C4AF

Udio u portland klinkeru [%] 45 - 75 7 - 32 0 - 13 0 - 18

Kemijske analize stijena i minerala se najee provode u vidu odreivanja sadraja oksida, tako da je pogodno sastav zapisivati u obliku kombinacije tih oksida. Budui se minerali sastoje od kombinacija oksida, da bi se skratila notacija u kemiji cementa su uvedeni simboli za svaki pojedini oksid (C-CaO, S-SiO2, A-Al2O3, F-Fe2O3, f-FeO, M-MgO, T-TiO, H-H2O, KK2O, N-Na2O). RGN-fakultet Zagreb lipanj 2010.
4

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Primarni mineral potreban za proizvodnju klinkera je kalcijev karbonat (CaCO3) koji je visoko zastupljen u vapnencima i nekim laporima. To je razlog zato su ove sirovine vane za proizvodnju cementa. Osnovna reakcija u proizvodnji klinkera je kalcinacija kalcijevog karbonata u kojoj se on, pri temperaturi iznad 900 C u pei, razlae na ugljini dioksid i kalcijev oksid ili ivo vapno (CaO) prema jednabi: CaCO3 + toplinaCaO + CO2, a kalcijev oksid dalje reagira s ostalim oksidima tvorei ranije spomenute minerale klinkera. Izvor ostalih glavnih oksida su ve spomenute sirovine. Lapori su sedimentne stijene koje sadre glinovite minerale (20-80%) i kalcit (80-20%), stoga su dobar izvor CaCO3, SiO2 i ostalih oksida. Postoje leita kvalitetnog lapora koji ve prirodno sadre optimalan omjer kalcita i ostalih minerala, te se iz takvih lapora klinker portland cementa (silikatni cement) proizvodi bez dodatnih sirovina. Gdje su primarne sirovine nedovoljne kvalitete ili se proizvode cementi posebnih svojstava (mijeani portland cement, aluminatni cement), potrebno je kombinirati sirovine da bi se postigao eljeni sastav. Gline i pijesci sadre visoki udio SiO2, boksit Al2O3, a rude eljeza Fe2O3. U tabeli 3 je primjer kemijskog sastava triju sirovina ijim se mijeanjem u odreenim omjerima dobiva tipini sastav sirovine za klinker portland cementa. Gips je takoer esta sirovina u proizvodnji cementa, meutim ne sudjeluje u reakcijama tvorbe klinkera u pei, ve se dodaje pri mljevenju klinkera a za svrhu ima reguliranje vremena vezivanja cementa, tj. usporenje (retardant). U tipinom portland cementu njegov udio je 2-4 %. Gips se dobiva rudarenjem iz prirodnih leita ili kao produkt ienja dimnih plinova termoelektrana (odsumporavanje). Uz gips, esti dodaci pri mljevenju klinkera su pucolani (industrijski - letei pepeo i silicijska praina, prirodni tufovi), zatim talionika troska i vapnenac koji pridonose svojstvima poput vodonepropusnosti i otpornosti na agresivne uvjete, sulfate i alkalije, zatim topline hidratacije i visoke rane vrstoe betona. Talionika troska5, letei pepeo6 i silicijska praina7 ine industrijski otpad kojim je mogue regulirati svojstva cementa, ali njihova primjena ima i jednu veliku prednost sa stajalita ouvanja okolia. Naime, svjetska proizvodnja cementa je u porastu, a u proizvodnji klinkera se koriste velike koliine energije i pri tome se CO2 dobiven kalcinacijom otputa u atmosferu. Ovi materijali, svojstvima slini klinkeru, slue kao zamjena za klinker te se njihovim dodatkom proizvode cementi i sa manje od 40 % klinkera u svome sastavu. Na taj nain se postie uteda energije i sirovina te manje emisije tetnih plinova.

Zgura visoke pei (troska) je nusprodukt ekstrakcije eljeza iz eljezne rude, sastoji se primarno od silikata i alumosilikata kalcija koji se formiraju u otopljenom stanju zajedno sa eljezom u visokoj pei
6 7

Letei pepeo je kruti ostatak pri izgaranju ugljena koji se filtrima izdvaja iz dimnih plinova Silicijska praina je nusprodukt u proizvodnji silicijskih i ferosilicijskih legura lipanj 2010.

RGN-fakultet Zagreb

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Tabela 3 Primjer kemijskog sastava sirovina za portlanski klinker

Udio u rovnoj sirovini [%] Komponenta SiO2 Al2O3 Fe2O3 CaO MgO TiO2 Vapnenac 0,77 0,26 0,3 54,09 0,91 Lapor 30,51 3,60 2,24 32,00 1,08 Boksit 14,61 50,81 20,04 0,35 2,10

Udio u mijeanoj sirovini [%] 13,58 3,87 1,83 42,45 (76,5 CaCO3) 1,27 0,18

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Vrste i svojstva silikatnog cementa

Upotreba cementa u neku svrhu postavlja odreene zahtjeve na svojstva cementa, o kojima ovisi njegova primjenjivost. Ta svojstva ovise o vie faktora meu kojima su najznaajniji sirovine koritene u proizvodnji klinkera i dodaci cementu. Osim toga na svojstva cementa utjee i proizvodni proces, npr. vrsta i sastav goriva, temperatura u pei, brzina hlaenja klinkera, itd., meutim kako je ovdje rije o mineralnim sirovinama teite e biti na njima i njihovom utjecaju na svojstva cementa. Ve je spomenuto da udio pojedninih sirovina u mjeavini odreuje formiranje minerala klinkera, a o sastavu klinkera i dodataka cementu ovise svojstva betona pri ugradnji, vezivanju te u ovrsom stanju tokom uporabe, i to na slijedei nain. Alit (3CaOSiO2) je najzastupljeniji mineral silikatnog klinkera, vee s vodom (hidratizira) uz oslobaanje znatne koliine gaenog vapna (Ca(OH)2) i topline. 3CaOSiO2 + aq 3CaOSiO2xH2O + Ca(OH)2 2(3CaOSiO2 )+ 6H2O 3CaO2SiO23H2O + Ca(OH)2 Potpunom hidratacijom oslobodi 500 J/g topline. Brzo razvija vrstou tokom prvih 7 dana i najvie doprinosi konanoj vrstoi cementa. Belit (2CaOSiO2) je drugi po redu najzastupljeniji mineral silikatnog klinkera. Hidratizira, kao i alit, uz oslobaanje gaenog vapna i topline ali u znatno manjoj mjeri. 2CaOSiO2 + aq 2CaOSiO2xH2O 2(2CaOSiO2 )+ 4H2O 3CaO2SiO23H2O + Ca(OH)2 Toplina hidratacije iznosi 260 J/g. Jednoliko pridonosi razvoju vrstoe cementa kroz prvih 28 dana, a nakon toga je glavni nosilac prirasta vrstoe. Pojavljuje se u 4 kristalne modifikacije, od ega samo modifikacija ima vezivna svojstva. Ova modifikacija nastaje naglim hlaenjem klinkera, i to je razlog zato je hlaenje klinkera bitna faza u proizvodnji cementa. Trikalcij aluminat (3CaOAl2O3) se pojavljuje u kristalnom i amorfnom obliku. U kontaktu s vodom vrlo brzo hidratizira, to dovodi do smanjanja obradivosti betona. Stoga se cementu dodaju sulfati, odnosno gips da bi se usporila reakcija hidratacije. Kristalni oblik hidratizira bez obzira na sulfate i zato je nepoeljan u cementu. Potrebni amorfni oblik se dobiva naglim hlaenjem klinkera. Nain na koji se usporava reakcija hidratacije je slijedei: vezanjem gipsa i aluminata u prisutsvu vode nastaje mineral etringit 3CaO Al2O3+ 3(CaSO4 2H2O)+aq 3CaO Al2O3 3CaSO4 31H2O,

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

10

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

koji obavija estice cementa i tako sprijeava daljnji kontakt estica cementa i vode, tj. hidrataciju. Nakon neto vie od jednog sata, ovojnica puca i mineral etringit dalje kristalizira u zrnca igliastog oblika, koja se meusobno isprepliu (Slika 5 ). Etringit je nestabilan te nakon cca 16 sati vee vapno nastalo hidratacijom alita i belita, te prelazi u stabilni kalcijaluminatni hidrat 3CaO Al2O3 3CaSO4 31H2O + Ca(OH)2 4CaO Al2O3 12H2O+3(CaSO4 2H2O)+ 14H2O Ova reakcija oslobaa gips i znatne koliine vode, koja isparava ostavljajui pore u betonu. Ovakvo djelovanje vode je jedan od razloga zato velika koliina trikalcij aluminata nije poeljna u cementu.

Slika 5 Kristalizacija etringita

Drugi razlog je sulfatna korozija betona. Pod utjecajem voda koje sadre sulfatne soli (podzemna voda u sadrenim terenima, otpadna voda, morska voda...), u porama betona nastaje mineral etringit. Za razliku od svijeeg betona, gdje etringit ima pozitivno djelovanje pri hidrataciji, u ovrslom betonu je njegova pojava tetna. Kristalizacijom etringita poveava se njegov volumen, to uzrokuje unutarnja naprezanja u betonu i pojavu pukotina. Aluminat pridonosi vrlo brzom razvoju vrstoe unutar prvih 24 sata i oslobaa vie topline pri hidrataciji nego ostali minerali, 870 J/g.

Celit ili feritna faza (4CaOAl2O3 Fe2O3) daje razliite hidrate, veinom sline hidratima trkalcij aluminata. Uz razliku to ovi ne stvaraju etringit pod utjecajem sulfatnih voda. Ujednaeno pridonosi razvoju vrstoe u svim periodima i nije bitan za konanu vrstou. Oslobaa umjerenu toplinu hidratacije, 420 J/g. Ako se eli umanjiti udio trikalcij

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

11

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

aluminata, zbog moguih tetnih efekata, dodaje se eljezna ruda u sirovinsko brano. Tako se formira vie feritne, a manje aluminatne faze klinkera.

Slika 6 Sulfatna korozija cementnog kamena

Vapno (Ca(OH)2), koje se oslobaa pri hidrataciji alita i belita, moe initi 15 20% mase cementnog kamena. Uz sulfatnu koroziju hidrata trikalcij aluminata, gotovo sve vrste korozije betona nastaju reakcijom agresivne tvari sa ovim vapnom. Spreavanje korozije moe se postii na vie naina: proizvodnjom klinkera sa manjim udjelom alita, budui od oslobaa najvie vapna dodatkom troske pri meljavi, budui je troska graena uglavnom od belita te tako zamjenjuje dio alita dodatkom pucolana8 (letei pepeo, silisijka praina, tufovi) pri meljavi, jer oni veu vapno pri hidratciji cementa i tako smanjuju njegov udio u cementnom kamenu

Pucolani su silikatni i aluminatni materijali koji u prisustvu vode reagiraju s vapnom (kalcijev hidroksid) tvorei hidrate RGN-fakultet Zagreb lipanj 2010.

12

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

proizvodnjom klinkera sa manjm udjelom ili bez aluminatne faze, budui su ovi hidrati podloni sulfatnoj koroziji

Osim otpornosti na agresivne uvjete, podeavanjem sastava klinkera reguliraju se i druga svojstva. Cement sa manjim udjelom alita i aluminatne faze ima niu toplinu hidratacije, budui ovi minerali oslobaaju najvie topline. Nasuprot tome, cement s vie alita postie veu ranu vrstou (Tabela 4 ).
Tabela 4 Sastavi klinkera silikatnog cementa

isti portland cement sastoji je od minerala klinkera i dodatka gipsa. Meusobni odnos glavnih minerala u klinkeru odreuje svojstva cementa. Stoga se sastav sirovine podeava tako da se dobije klinker s odreenim udjelom glavnih minerala (tabela 4) i na taj nain se reguliraju svojstva te proizvode cementi s izraenom ranom vrstoom, niskom toplinom hidratacije ili otpornou na sulfate i kiseline.

Portland cement s dodacima proizvodi se mljevenjem obinog portland klinkera uz dodatak gipsa i dodatak do 35% troske, pucolana (letei pepeo, silicijska praina, peeni kriljac) ili vapnenca. Ovaj cement je svojstvima slian portland cementu ali dodatak troske ili pucolana sniava toplinu hidratacije pri vezanju betona i poveava otpornost na sulfate, dok

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

13

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

dodatak vapnenca smanjuje propusnost betona. Ovakvi cementi se proizvode uz dodatak jedne komponente ili njihove mjeavine. Metalurki cement, pucolanski cement i mijeani cement se proizvode mljevenjem portlandskog klinkera uz dodatak vie od 35% troske, pucolana ili njihove mjeavine. Ovi cementi imaju nisku toplinu hidratacije i izrazitu otpornost na kemijske utjecaje. Bijeli cement je prema sastavu isti portland cement ali se klinker proizvodi iz vapnenaca visoke istoe i kaolina (gline) bijele boje. Tj. sirovina sa vrlo malim udjelom eljezovih spojeva (Fe2O3) koji inae daju boju obinom portland cementu. Mljevenje ovog klinkera se vri u mlinovima s porculanskim kuglama i oblogom, kako estice troenja mlina ne bi bojale cement. Uz vrstou, vano svojstvo je njegova bjelina koja poveava dekorativnost betonskih konstrukcija.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

14

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Tabela 5 Oznaavanje vrste i klase cementa

Oznaka npr: CEM II/A-M (S-V-L) 32,5 R CEM I CEM II Vrsta cementa CEM III CEM IV CEM V Mjeavina mineralnih dodataka Koliina mineralnih dodataka M A B S V VV T L LL P Q D 32,5 42,5 52,5 N R

Znaenje isti portland cement portland cement s dodacima metalurki cement pucolanski cement mijeani cement ako u oznaci postoji M, cement sadri mjeavinu dodataka a u suprotnom samo jedan dodatak 6 20 % 21 35 % zgura visoke pei letei pepeo pucolanskih svojstava letei pepeo pucolanskih i hidr. svojstava kriljevac peen na oko 800 C vapnenac s najvie 0,50 % ugljika organskog porijekla vapnenac s najvie 0,20 % ugljika organskog porijekla prirodni pozolan (tufovi) prirodni pucolan termiki obraen filtarski prah tlana vrstoa nakon 28 dana (MPa) normalni visoka rana vrstoa

Vrsta mineralnih dodataka

Klasa cementa Prirast vrstoe

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

15

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Uvjeti kvalitete sirovina za silikatni cement

Osim ve navedenih, glavnih oksida (CaO, SiO2, Al2O3 i Fe2O3), cementne sirovine sadre druge primjese u obliku minerala ili oksida. Sporedni sastojci su magnezijev oksid (MgO), sumporni trioksid (SO3) i alkalije (Na2O i K2O), u manjim koliinama mogu biti prisutni manganov oksid (MnO), fosforni pentoksid (P2O5), titanov dioksid (TiO2), barijev oksid (BaO) i klor (Cl). U cementnoj industriji esto se upotrebljavaju moduli koji izraavaju omjere glavnih oksida u klinkeru. Na taj nain se odreuje kvaliteta sirovina, sirovinskih mjeavina i klinkera. Hidraulini modul je omjer CaO naspram ostalih glavnih oksida:
HM = CaO , i kree se od 1,7 do 2,2. SiO2 + Al2O3 + Fe2 O3

Silikatni modul definira omjer SiO2 prema Al2O3 i Fe2O3:

SM =

SiO2 , i kree se od 1,7 3,5. Al 2 O3 + Fe2 O3

Aluminatni modul je omjer Al2O3 i Fe2O3:

AM =

Al 2 O3 , a vrijednost mu je izmeu 1,5 2,4. Fe2 O3

Najvaniji modul je stupanj zasienja, SZ koji se rauna prema formuli:

SZ = 100CaO , i mora biti izmeu 85 102%. 2,8SiO2 + 1, 2 Al2O3 + 0, 65 Fe2O3

Ovaj modul pokazuje udio CaO koji e se, u normalnom procesu peenja i hlaenja klinkera, vezati za ostale glavne okside tvorei minerale klinkera. Idealna vrijednost stupnja zasienja je 100%, meutim u procesu proizvodnje ona se postie samo priblino. Dok udio glavnih oksida u sirovinskoj mjeavini odreuje formiranje minerala klinkera i slobodnog vapna (CaO), sporedni sastojci mogu imati negativan utjecaj na svojstva cementa.

Magnezijev oksid javlja se u kristalnom ili amorfnom obliku. Amorfni MgO odmah hidratizira i nema posebnog tetnog djelovanja na svojstva ovrslog cementa. Nastaje pri naglom hlaenju klinkera i u cementu ga smije biti do 5%. Kristalni MgO teko je topiv u
RGN-fakultet Zagreb lipanj 2010.

16

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

vodi i sporo hidratizira. U koliini do 1% ugrauje se u kristalnu reetku glavnih cementnih minerala a ostatak hidratizira nakon ovravanja cementa: MgO + H2O Mg(OH)2. Nastali hidroksid ima poveani volumen, to izaziva unutarnja naprezanja i pukotine u ovrsloj masi. Ovaj efekt se manifestira kao nepostojanost volumena betona i stoga standardi ograniavaju ukupni sadraj MgO u cementu na najvie 5%.

Kalcijev oksid, iako je normalni sastojak cementa, moe imati tetno djelovanje. Sirovine za cement nije mogue idealno mijeati i homogenizirati. Zato preostaje dio CaO koji se pri peenju ne vee u cementne minerale i naziva se slobodno vapno. Ono nastaje na vioj temperaturi nego pri proizvodnji graevinskog vapna i stoga se naziva prepeenim. Hidratizira vrlo sporo i to u ovrslom cementnom kamenu:
CaO + H2O Mg(OH)2. Izaziva nepostojanost volumena betona, jednako kao i MgO. Opasnost od nepostojanosti volumena se izbjegava ako je udio slobodnog vapna u cementu manji od 2%.

Alkalije, Na2O i K2O u kontaktu sa vodom gotovo trenutno prelaze u hidrokside, NaOH i KOH. U duem kontaktu sa zrakom, koji uvijek ima neto vlage i CO2, najprije veu vlagu, a zatim i CO2 te prelaze u karbonate. Natrijev i kalijev karbonat (Na2CO3 i K2CO3) ubrzavaju vezanje cementa te mogu izazvati lano vezanje, to je tetna pojava. U gotovom betonu, u kontaktu s agregatom, alkalije mogu izazvati alkalno-silikatnu reakciju. Osim toga, alkalije iz cementa spadaju u jake luine, vodena otopina koja je komponenta cementne paste, oteuje sve organske tvari pa tako moe i nagristi kou. Alkalno-silikatna reakcija je najvie izraena vrsta alkalno-agregatne reakcije, koja se javlja izmeu agregata betona i alkalija koje sadri cement. Ako agregat sadri SiO2 u amorfnom obliku, u ovrslom betonu moe doi do ovakve reakcije, pri emu novonastali spojevi imaju vei volumen nego spojevi koji su uli u kemijsku reakciju. Na taj nain nastaju unutarnja naprezanja, to dovodi do pukotina u betonu. Alkalno-silikatna reakcija nastaje ako cement sadri vie od 0,5% alkalija i ako je beton izloen vlazi.
Ova reakcija moe se sprijeiti: - upotrebom niskoalkalinog cementa (sirovine sa niskim udjelom alkalija) - dodavanjem pucolana koji sadri amorfni SiO2. Fino mljeveni pucolani odreagiraju s alkalijama dok je beton svje, to nije tetno. Druga vrsta alkalno-agregatne reakcije je alkalno-dolomitna. Manje je izraena a javlja se ako agregat sadri reaktivni dolomitni vapnenac i na temperaturama iznad 30 C. Posljedice su jednake kao kod alkalno-silikatne reakcije.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

17

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 7 Alkalno-agregatna reakcija

Ostali oksidi poput P2O5, TiO2 i BaO mogu biti prisutni u manjim koliinama. Iako se smatraju tetnim primjesama, nije zabiljeeno tetno djelovanje ovih oksida na svojstva cementa.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

18

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Vrste i svojstva aluminatnog cementa

Aluminatni cement spada u specijalne cemente a proizvodi se meljavom klinkera, dobivenog taljenjem ili sinteriranjem. Kemijski i mineraloki se bitno razlikuje od silikatnog cementa (tabela 6). Glavni mineral je monokalcijev aluminat (CA) kojeg sadri preko 45 %.

Tabela 6 Kemijski sastav silikatnog i aluminatnig klinkera

Vrsta i svojstva cementa ovise o primjenjenom postupku (sinteriranje, teljenje) i uporabljenim sirovinama. Veina aluminatnog cementa proizvodi se taljenjem vapnenca i boksita. U manjim koliinama proizvodi se cement sa vrlo visokim udjelom aluminata, postupkom sinteriranja, gdje umjesto boksita korisi aluminijev oksid (glinica). Aluminatni cement se klasificira i oznaava prema udjelu aluminata, gdje je osnovna oznaka KAC (kalcij aluminatni cement) a zatim slijedi brojka udjela aluminata. Tri su osnovne skupine aluminatnog cementa: - Cement sa niskm udjelom aluminata (npr. KAC 40), - Cement sa srednjim udjelom aluminata (npr. KAC 50), - Cement sa visokim udjelom aluminata (npr. KAC70).

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

19

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Tabela 7 Klasifikacija aluminatnog cementa

Al2O3 % Vrsta (KAC) visok sadraj nizak udio eljezoaluminata oksida (standard) niskisadraj eljezooksida 36 42 srednji udio aluminata 48 60 visoki udio aluminata 65 >80

Fe2O3 %

SiO2 %

CaO %

Proizvodni proces

Boja

12 20

38

36 - 42

taljenje

tamno siva

13

38

36 - 42

taljenje/ sinteriranje

svjetlo siva

bez eljezooksida

0 0,5

0 0,5

17 27

sinteriranje

bijela

Cement sa niskim i srednjim udjelom aluminata proizvodi se iz vapnenca visoke istoe i boksita koji moe sadravati razliit udio eljezova oksida, pa se esto klasificira i kao cement s niskim sadrajem eljeza ili cement s visokim sadrajem eljeza. Cement sa visokim udjelom aluminata proizvodi se iz vapnenca visoke istoe i aluminijeva oksida, tj. glinice. Upotreba glinice umjesto boksita osigurava visoki udio aluminijeva oksida i nizak udio neistoa, eljeza i silicija. Ovaj cement se ne klasificira prema udjelu eljeza, budui je njegov udio zanemariv. Tabela 8 prikazuje prikazuje skupine aluminatnog cementa prema kemijskom sastavu (udio oksida), postupku proizvodnje i rezultirajuoj boji cementa. Taljenje se primjenjuje za cemente do cca. 50 % sadraja aluminata, to ukljuuje cemente niskog, i neke srednjeg sadraja aluminata, dok se cementi visokog sadraja aluminata proizvode iskljuivo sinteriranjem. Zahtjevi kvalitete sirovina za aluminatni cement se odnose na kemijski sastav, tj. omjere oksida u sirovinskoj mjeavini. Kod postupka taljenja, osim kemijskog sastava postoje i zahtjevi na granulometrijski sastav, vlanost i mineraloki sastav. Ovi zahtjevi proizlaze iz principa rada vertikalnih pei, gdje se sirovina prethodno ne melje ve se korite granule 50-

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

20

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

100 mm. Tipine vrijednosti ovih parametara za cement s niskim do srednjim sadrajem aluminata prikazane su u tabeli 8.

Tabela 8 Zahtjevi kvalitete sirovina

Svojstva aluminatnog cementa: - Brzo stvrdnjavanje, 2-4 h - Brzo postizanje vrstoe, unutar 24 h - Dobra vatrostalna svojstva - Velika otpornost na sulfate - Otpornost na kiseline - Velika otpornost na abraziju - Niske temperature primjene do 10 oC Primjena aluminatnog cementa: - U graevinarstvu gdje postoje zahtjevi za brzim postizanjem vrstoe - Proizvodnja vatrostalnih betona i blokova, vezivo na visokim temperaturama kalupi (1200-1500C) - Samonivelirajui podovi - Aditivi u PC i drugim graevnim materijalima - Obloge otporne na sulfate, kiseline, koroziju i abraziju

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

21

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Eksploatacija sirovina za proizvodnju cementa u Hrvatskoj

U Hrvatskoj danas postoje etriri proizvoaa cementa, od kojih Holcim, Dalmacijacent i Naicecement proizvode silikatne cemente (isti i mijeani portland cement), dok Istracement proizvodi specijalne, aluminatne cemente. Proizvodna postrojenja redovito su smjetena u blizini eksploatacijskih polja radi manjih transportnih udaljenosti, tj. vezana su uz leita sirovina za proizvodnju cementa. Tako od dvadesetak lokacija na kojima su istraivane ili eksploatirane cementne sirovine, danas se eksploatira i proizvodi cement iz svega nekoliko leita:

Glinoviti lapori, lapori i vapnenci na Papuku (eksploatacijsko polje Bukova glava, nositelj koncesije Naicecement d.d., Naice) Lapori i glinoviti vapnenci na Papuku (eksploatacijsko polje Vranovi, nositelj koncesije Naicecement d.d., Naice) Vapnenaki lapori na Kozjaku kod Splita (eksploatacijska polja Sv.Juraj-sv.Kajo i 10.kolovoz, nositelj koncesije Dalmacijacement d.d., Katel suurac) Tuf na Svilaji kod Sinja (eksploatacijsko polje Zelovo, nositelj koncesije Dalmacijacement d.d., Katel suurac) Lapori i glinoviti vapnenci na Labinskom poluotoku (eksploatacijsko polje Koromacno, nositelj koncesije Holcim hrvatska d.o.o., Koromacno) Eksploatacijsko polje Max, nositelj koncesije Istracement international d.d., Pula
Ukupna proizvodnja cementa u Hrvatskoj iznosi 2,8 -3,5 milijuna tona godinje (za period 2005-2010g., prema USGS-u) . Za usporedbu sa svijetskom proizvodnjom, tabela 7 prikazuje proizvodnju i proizvodne kapacitet za nekoliko najveih proizvoaa cementa.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

22

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Tabela 9 Svijetska proizvodnja i proizvodni kapaciteti cementa

Slika 8 Eksploatcijska polja cementnih sirovina u Republici Hrvatskoj RGN-fakultet Zagreb lipanj 2010.

23

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Leite Koromano
Geoloke znaajke ireg podruja
ire podruje eksploatacijskog polja Koromano (Slika 9) izgrauju karbonatne stijene gornjokredne starosti te sedimenti paleocena i eocena (liburnijske naslage, foraminiferski vapnenci i fli). Mineralnu sirovinu za proizvodnju cementa ine foraminiferski vapnenci donjo do srednje eocenske starosti (E1,2) te klastine naslage fli srednje do gornje eocenske starosti (E2,3), meu koje spadaju glinoviti vapnenci, razni varijeteti lapora te numulitne i vapnenake bree. Foraminiferski vapnenci donjeg do srednjeg eocena (E1,2) izgrauju veliki dio paleogenske sinklinale, koja se nalazi i unutar eksploatacijskog polja Koromano. Sjeverno i sjeveroistono su u kontaktu s liburnijskim naslagama. Na istoku su u anormalnom kontaktu s mlaim krednim vapnencima, a na jugu i jugozapadu ulaze u more. Prijelaz iz liburnijskih naslaga u foraminerske vapnence je postupan. Takoer je kontinuiran prijelaz unutar foraminerskih vapnenaca (izmeu miliolidnih, alveolinskih te numulitnih vapnenaca). Foraminiferske vapnence uglavnom izgrauju smee-sivi i smei kalkareniti u kojima mjestimino prevladavaju kalciruditski elementi. Sadre obino izmeu 96 97% CaCO3. Vapnene estice su veliine od 0,09 0,14 mm, nepravilnog okruglastog oblika, vezane kalcitnim vezivom. Lapori su istaloeni konkordantno u odnosu na foraminiferske vapnence. Granica izmeu lapora i vapnenaca nije otra, ve nalazimo prelazne slojeve, tzv. gomoljaste lapore plaviasto-zelenkaste boje, koja potjee od glaukonita. Oksidacijom na zraku, boja im prelazi u ravo-sivu.. Slojevi gomoljastih lapora debeli su cca 2 m, a prema gore postaju sve laporovitiji, dok ne preu u plaviaste lapore. Vapnenaka komponenta u plaviastim laporima varira po pruanju i po debljini slojeva. Razliiti tipovi lapora eocenske starosti, koji ine kvalitetnu mineralnu sirovinu za proizvodnju cementa eksploatacijskog polja Koromano, izgrauju jezgru paleogenske sinklinale. S istone strane lapori i biokalareniti u rasjednom su kontaktu s foraminiferskim vapnencima. Sa zapadne strane pod flike naslage normalno tonu foraminiferski vapnenci sa smjerom pada prema istoku. U krovini lapora dolazi sitnozrni vapneni pjeenjak, koji titi lapore od jaeg utjecaja erozije. [8] Oscilacije unutar eocenskog bazena uvjetovale su intenzivnu izmjenu lapora i biokalkarenita, to se osobito dobro vidi prema rezultatima analiza uzoraka jezgre istranih buotina.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

24

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 9 Geoloka karta ireg podruja leita 'Koromano'

Graa leita
Leite mineralne sirovine za proizvodnju cementa Koromano sedimentnog je tipa. Mineralnu sirovinu izgrauju foraminiferski vapnenci, glinoviti vapnenci, razliiti varijeteti lapora te numulitne i vapnenake bree. Unutar eksploatacijskog polja Koromano razlikujemo autohtone i alohtone sedimente (Slika 10 Situacija leita 'Koromano' s rasporedom litolokoh lanova).

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

25

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Autohtoni sedimenti su glinoviti vapnenci i razliiti tipovi lapora. Oni zapunjavaju depresiju (paleogensku sinklinalu). Odlikuju se postojanou i rasprostranjeni su unutar cijele sinklinale. Kontakti izmeu razliitih tipova lapora su kontinuirani i esto nejasni. Podinske naslage leita ine foraminiferski vapnenci eocenske starosti (E1,2) (oznake CB), koji izgrauju dno sinklinale. Na njih su konkordantno taloeni glinoviti vapnenci (oznake G - grao), debljine 50 70m u sredinjem dijelu sinklinale. Glinoviti vapnenci postupno prelaze u lapore sivo-plave boje (oznake M2,3 - magro). Prosjena debljina ovih lapora iznosi izmeu 60 i 90 metara. Slijede siliciklastini lapori (silificirani lapor, MS). Odlikuju se poveanim udjelom siliciklastine komponente. Prosjene debljine su oko 10 metara. U slijedu autohtonih sedimenata, iznad siliciklastinih lapora nalaze se sivo-plavi lapori (oznake M1-M). Prosjena debljina naslaga ovih lapora iznosi 10 do 25 m. Gornji sloj autohtonih sitnozrnih sedimentata predstavljaju lapori oznake M0. Rasprostranjeni su samo u centralnom, vrnom dijelu eksploatacijskog polja. Debljine su do 20 metara. Alohtone sedimente leita Koromano ine vapnenake i numilitne bree (C3, C2 i C1) te kalkareniti unutar lapora (M1-K). Unutar lapora oznake M2,3 nalazi se debritno tijelo vapnenake bree (oznake C3). Brea je izgraena od fragmenata uglavnom foraminiferskih vapnenaca, veliine do nekoliko centimetara. Ova brea isklinjava u centralnom dijelu eksploatacijskog polja u smjeru istoka, sjevera i juga, a kartirana je na istonoj otkopnoj fronti iznad etvrte i pete etae, na nadmorskoj visini izmeu 65 i 80 metara. Prosjena debljina ove vapnenake bree iznosi izmeu 5 i 10 metara. Vapnenaki debrit izgraen od fragmenata uglavnom foraminiferskih vapnenaca krupnoe oko 10 cm (C2) prekriva cijeli centalni dio eksploatacijskog polja. Prosjene debljine je preko 25 metara i najmonija je vapnenaka brea eksploatacijskog polja. Najmlae debritno tijelo predstavljaju naslage izgraene od kalkarenita (M1-K), rasprostranjene u centralnom, vrnom dijelu sinklinale. Debljina kalkarenita iznosi do 15 m. Gornji dio vapnenakih naslaga izgrauje sitnozrna vapnenaka i numulitna brea (C1), rasprostranjena po cijelom centalnom dijelu eksploatacijskog polja, izgraena uglavnom od numulita i fragmenata foraminiferskog vapnenca veliine do nekoliko centimetara. Prosjena debljina naslaga tipa C1 iznosi do 20 metara. Naslage kalkarenita i numulitne bree zahvaene su eksploatacijom na samom vrhu eksploatacijskog polja te ih nalazimo pri vrhu otkopnih fronti iznad pete etae i u otkpnoj fronti este etae.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

26

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 10 Situacija leita 'Koromano' s rasporedom litolokoh lanova

Odreivanje kakvoe mineralne sirovine za proizvodnju cementa

Kvaliteta mineralne sirovine za proizvodnju cementa odreena je kemijskim odnosom izmeu CaO, SiO2, Al2O3 i Fe2O3. Rezerve mineralne sirovine u eksploatacijskom polju Koromano sastoje se od etiri vrste sirovine, tj. litoloki lanovi su podijeljeni prema kemijskom sastavu i koncentracijama oksida u etiri skupine:

visoka sirovina (grao) - predstavljena je laporovitim vapnencem do vapnenim laporom (G) sa vrlo visokim sadrajem CaCO3 niska sirovina (magro) predstavljena je laporima (M3,2, M1, M, M0), kombinira se s ostalim sirovinama te odreuje vijek trajanja eksploatacije silificirani lapor lapor s visokim sadrajem SiO2 (MS), upotrebljiv uz dodatak boksita kao korektiva u kombinaciji s ostalim sirovinama vapnenci predstavljeni eocenskim forminiferskim vapnencima (CB) u podini laporovith naslaga i vapnenim breama (C1, C2, C3) u krovini laporovitih naslaga

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

27

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Kakvoa mineralne sirovine za proizvodnju cementa eksploatacijskog polja Koromano utvrena je brojnim ispitivanjima kemijskog sastava uzoraka dobivenih istranim buenjem na ispuh i s jezgrovanjem.

PROSJENI KEM. SASTAV (%) SiO2 Al2O3 Fe2O3 CaO MgO SO3 K2O Na2O TiO2 P2O5 TG SM AM STUP. ZAS. PROSTORNA MASA (t/m3)

NISKA SIROVINA (MAGRO) MO 23,44 6,50 3,10 33,92 1,19 0,07 1,19 0,40 0,33 0,15 27,92 2,36 2,20 45,04 AM 51,36 12,33 3,10 14,22 1,65 0,20 1,44 1,73 0,39 0,26 12,96 3,25 4,10 8,87 M1 21,26 5,76 2,68 36,12 1,37 0,29 1,22 0,29 0,29 0,12 29,85 2,43 2,26 53,07 2,66 M2 18,79 4,94 2,33 38,27 1,42 0,56 1,07 0,26 0,26 0,14 31,59 2,49 2,23 63,82 M23 17,03 4,67 2,15 39,80 1,40 0,33 0,94 0,24 0,25 0,15 32,76 2,41 2,29 72,91

SIL. VISOKA LAPOR (GRAO) C1 C2 C3 MS G 7,31 2,86 4,58 30,84 10,59 2,19 0,78 1,30 3,91 2,97 1,10 0,48 0,67 1,90 1,41 48,47 52,43 50,78 32,98 45,22 0,85 0,82 0,88 1,01 1,26 0,07 0,08 0,08 0,44 0,25 0,42 0,13 0,26 0,68 0,55 0,10 0,08 0,11 0,20 0,15 0,11 0,04 0,07 0,19 0,15 0,07 0,07 0,08 0,13 0,13 38,97 42,04 40,81 26,98 36,86 2,15 2,20 2,25 5,14 2,34 2,09 1,72 2,06 2,15 2,21 203,91 567,36 343,14 35,77 132,72 VAPNENAC 2,71 2,65 2,69

Sirovinsko brano za proizvodnju cementa dobije se mjeavinom navedenih vrsta sirovine. Sastav mjeavine odreuje se temeljem hidraulinog, silikatnog i aluminatnog modula te stupnja zasienja koje moraju biti u okviru odreenih vrijednosti.

Hidraulini modul izmeu 2,10 i 2,30. Silikatni modul izmeu 2,0 i 3,0. Aluminatni modul izmeu 1,5 i 2,5.
Idealna vrijednost stupnja zasienja bila bi 100% a u tehnolokom procesu kree se izmeu 95 i 98%.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

28

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Osnovni financijsko-ekonomski pokazatelji eksploatacije cementnih sirovina

U ovom poglavlju daje se primjer izrauna osnovnih financijsko-ekonomskih pokazatelja za jedan kamenolom lapora i vapnenca, koritenih primarno za proizvodnju cementa a sekundarno kao tehniko-graevni kamen, koji proizlazi iz suvika vapnenca za cement. Predmet analize je postojei otvoreni povrinski kop sirovine za proizvodnju cementa i tehniko-graevnog kamena. Sirovina za proizvodnju cementa koristi se za proizvodnju cementa i ne plasira se direktno na trite. Troak proizvodnje cementa predstavlja ulaznu komponentu u strukturi trokova pri proizvodnji cementa. Tehniko-graevni kamen (vapnenac) dijelom se koristi kao sirovina za proizvodnju cementa a tek se suviak plasira na trite. Povrinski kop u sirovini za cement potpuno je otvoren i pripremljen za eksploataciju. Tijekom eksploatacije nisu potrebna dodatna ulaganja u rudarske prostorije za pripremu otkopavanja. Tijekom otkopavanja tehniko-graevnog kamena potrebno je uloiti sredstva u radove otvaranja etaa i izradu transportnih puteva do etanih ravnina. Prema projektu, eksploatacijske rezerve polja Koromano iznose 21 861 459 m3 sirovine. Od toga 16 522 690 m3 ine cementne sirovine a 5 338 769 m3 tehniko-graevni kamen. Projektirana je ravnomjerna godinja proizvodnja od 357 520 m3 u sraslom stanju. Od toga 300 000 m3 cementne sirovine, i to 270 000 m3 lapora te 30 000 m3 vapnenca. Preostalih 57 520 m3 ini vapnenac, ija je eksploatacija vezana za cementnu sirovinu ali predstavlja viak, i stoga se plasira kao tehniko-graevni kamen. Prema ovakvoj godinjoj proizvodnji, eksploatacijske rezerve dovoljne su za vie od 60 godina proizvodnje.

Trokovi ulaganja
Trokovi ulaganja tijekom trajanja eksploatacije na povrinskom kopu Koromano specificiraju se na slijedee stavke: zamjena rudarske mehanizacije, rekonstrukcija drobilinog postrojenja, istraivanje, dopuna i obnova eksploatacijskih rezervi otkup zemljita unutra prostora izvoenja rudarskih radova izrada tehnike dokumentacije i auriranje geodetske podloge

Razrada i iznos trokova prikazani su u Tabela 10. Ukupna ulaganja tijekom eksploatacije iznose U=248 310 000,00 kuna, od ega se 54,2 % odnosi na nabavu rudarske mehanizacije, 27,4 % na drobilino postrojenje, 1,0 % na istrane radove, 0,5 % na izradu tehnike dokumentaciji i 16,9 % na rjeavanje imovinskopravnih odnosa. Nositelj rudarske koncesije osigurati e financijska sredstva za ulaganja iz vlastitih prihoda.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

29

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Tabela 10 Struktura trokova ulaganja

Vrsta ulaganja Rudarska mehanizacija buldozer, 1 kom buaa garnitura, 1kom utovara, 1 kom bager gusjeniar, 1 kom damperi, 3 komada dostavna i pomona vozila, 3 kom Drobilino postrojenje rekonstrukcija drobilinog postrojenja odravanje: investicijsko zamjena rotora drobilice zamjena obloga i ploa zamjena ekia godinji remont

Iznos, Kn 3 300 000,00 2 550 000,00 2 770 000,00 3 650 000,00 9 480 000,00 700 000,00 6 6 6 6 6 6

Obzirom na projektiranu godinju proizvodnju, predvia se svakih 10 godina obnoviti rudarsku mehanizaciju.

134 700 000,00

3 650 000, 00 3
Obzirom na projektiranu godinju proizvodnju, procjenjuje se da je svakih 20 godina potrebno izvesti rekonstrukciju drobilinog postrojenja. Osim toga potrebno je uloiti sredstva u investicijska ulaganja (zamjena rotora drobilice svake 2 god.,obloga i ploa svake 3 god., zamjena ekia jednom godinje) i godinji remont.

730 000,00 32 730 000,00 21 150 000,00 61 9 200 000,00 67 990 000,00 Istraivanje, dopuna i obnova eksploatacijskih rezervi obnova rezervi 520 000, 00 istrana buenja na jezgru i analize 1 000,00 1300m' geotehnika i hidrogeoloka 450 000,00 istraivanja izrada dokumentacije 150 000, 00

2 420 000,00
Otkup zemljita 75,00 560000m2

Postojee rezerve dovoljne su za preko 60 godina eksploatacije. Zakonski, u nove istrane radove, potrebno je ulagati tek nakon 40 godina. Svakih pet godina potrebno je provesti postupak obnove rezervi. U cilju prevoenja izvanbilannih rezervi u bilanne (ispod kote 0 m) potrebno je provesti dodatne istrane radove.

Eksploatacija se odvija na povrini otprilike 56 ha, za koje je potrebno rijeiti imovinsko-pravne odnose

42 000 000,00 Izrada tehnike dokumentacije i auriranje geodetske podloge izrada tehnike dokumentacije 250 000,00 auriranje geodetske podloge i 800 000,00 izrada aurne situacije izvedbeni projekt rekultivacije 150 000,00 1 200 000,00 Ukupno: 248 310 000,00

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

30

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Jedinini trokovi ulaganja (po toni sirovine) iznose 4,27 kn/t:

Tu = U 248 504 000 = = 4, 27 kn / t (Gc + Gth ) (16 522 690 + 5 338 769) 2, 66

gdje je:

Gc - eksploatacijske rezerve cementnih sirovina Gth - eksploatacijske rezerve tehniko-graevnog kamena U - ukupni trokovi ulaganja - gustoa u sraslom stanju

Trokovi eksploatacije
Priprema za otkopavanje, otvaranje novih etaa i izrada transportnih putova te radovi rekultivacije direktno terete trokove eksploatacije mineralne sirovine. Takoer su ukljueni materijalni trokovi i dio plaa za reiju. Oekivani trokovi eksploatacije, svake godine predvienog ivotnog vijeka projekta, prikazani su u Tabela 11.

Tabela 11 Trokovi eksploatacije

Specifikacija eksploatacijskih trokova, kn/t buenje i miniranje utovar prijevoz drobljenje trokovi rekultivacije trokovi reije (zaposleni) trokovi odravanja puteva trokovi odravanja separacije trokovi odravanja strojeva naknada za eksploataciju

4,00 2,20 4,90 3,20 0,80 1,50 0,30 0,60 0,50 0,15 18,15

Ukupni godinji eksploatacijski trokovi iznose 17 260 704,45 kn:

Te , god = Q Te = 357 520 2, 66 18,15 = 17 260 704, 45 kn gdje je: Q projektirani godinji kapacitet, u sraslom stanju Te jedinini eksploatacijski trokovi

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

31

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Godinji ukupni prihod

Godinji ukupni prihod (GUP) potjee veim dijelom od prihoda proizvodnje cementa i manjim dijelom od prihoda tehniko-graevnog kamena. Udjel trokova mineralne sirovine za proizvodnju cementa (18,15 kn/toni) u ukupnim trokovima proizvodnje cementa iznosi 8,04% (prema podacima Holcima d.o.o. Hrvatska). Ukupni trokovi proizvodnje cementa iznose 225,5 kuna/toni (raunajui i amortizaciju). Prosjena prodajna cijena tone cementa iznosi 520 kuna/toni.

GUP = Pc + Pth = 33 448 000 + 3 857 589 = 37 305 589, 00 kn Pc = Gc c ps = 800 000 41,81 = 33 448 000, 00 kn c ps = CPc UTms = 520 0, 0804 = 41,81 kn / t Pth = Gth CPth = 151 278 25, 5 = 3 857 589, 00 kn gdje je: Pc Gc cps UTms Pth Gth CPth - dio ukupnog prihoda ostvaren prodajom cementa koji pripada sirovini - projektirana godinja proizvodnja sirovine za proizvodnju cementa - udio mineralne sirovine u prodajnoj cijeni cementa - udio trokova mineralne sirovine u proizvodnji cementa (8,04%) - dio ukupnog prihoda ostvaren prodajom tehniko-graevnog kamena - projektirana godinja proizvodnja tehniko-garevnog kamena - prodajna cijena tehniko-graevnog kamena (25,5 kn)

Bruto dobit i porez na dobit

Jed. trok. ulag. Tu, kn/t Jed. trok. ekspl., Te, kn/t ukupni jed.tro. T=Tu+Te , kn/toni ukupni prihod, GUP, kuna ukupni trokovi, T*G, kuna Brutto dobit, (4-5) kuna porez, 20%, kuna netto dobit, (6-7) kuna

1
4,27

2
18,15

3
22,42

4
37 305 589

5
17 260 704

6
20 044 885

7
4 008 977

8
16 035 908

Ocjena isplativosti ulaganja

Godinja netto dobit iznosi 16 035 908 kuna. Ukupna netto dobit tijekom 61 godine trajanja projekta iznosi 978 190 388 kuna. Ukupna ulaganja tijekom trajanja projekta iznose 248 310 000. kuna. U poetku izvoenja projekta nema veih ulaganja, obzirom na injenicu da je otkup zemljita proveden, izvedena su istraivanja i utvrene rezerve mineralnih sirovina a kop je potpuno otvoren i spreman za ostvarivanje projektirane proizvodnje. Vee ulaganje u rudarsku mehanizaciju nastupa tek za 10 godina (22 450 000. kuna). Budui se zamjena strojeva moe rasporediti unutar nekoliko godina (ili se strojevi nabave na otplatu), vidljivo je da se ulaganja mogu pokriti iz vlastitog prihoda.

RGN-fakultet Zagreb

lipanj 2010.

32