P

rvi su se sisavci na Zemlji pojavili prije oko 220 milijuna godina.Oni su se razvili iz malih gmazova te su i sami bili vrlo sitni,a hranili su se kukcima. Unato pojavi mnogih vrsta sisavaca,njihov je opi obrazac ostao nepromijenjen kroz milijune godina.Onda su,meutim,prije oko 65 milijuna godina izumrli dinosauri,pa se evolucija sisavaca ubrzala.S vremenom su se razvile tri glavne skupine.U prvoj su bili jednootvori ( Monotremati ).Oni su dojili mladunad,ali su i dalje nosili jaja,danas su predstavljeni samo udnovatim kljunaem,krznaem pajeg kljuna,te dvjema vrstama kljunatog jeka . Drugu su grupu predstavljali tobolari ( Marsupialia ).Oni kote jo nerazvijene mlade,koji potom otpuu u tobolac gdje rastu do zrelosti.Danas tu skupinu predstavljaju australski i junoameriki tobolari. Kao trea skupina pojavili su se placentalni sisavci,koji su kotili razmjerno razvijenu mladunad.Od njih se razvila veina dananjih sisavaca.

hranom.On je ,meutim,bio obdaren otrim vidom,apama sposobnim za hvatanje i razmjerno velikim mozgom.Bio je to prvi primitivni predstavnik majmuna ili njihovih bliskih srodnika kada su se jo malo razvili,podijelili su se u dvije skupine. Primitivniju od njih zovemo polumajmun ( Prosimii ) ,a u njoj nalazimo madagaskarske lemure rilankanske lorije. Druga je skupina zapravo podred pravih majmuna ( Antropoidea ). Prije otprilike 35 milijuna godina iz antropoda su se dalje razvile dvije jasno izraene skupine. irokonosci,ili majmuni Novog svijeta ( obje Amerike),a imali su 36 zubiju i dugi rep kojim su se vjeali za grane.Uskonosi su ,naprotiv, imali samo 32 zubiju,i makar su neki imali dugaki rep,on im ipak nije mogao posluiti za hvatanje.U tu skupinu spadaju majmuni Starog svijeta,ovjekoliki majmuni i ljudi.

ovjekoliki majmun i ovjek

Prije 24 milijuna godina iz uskonosaca su se takoer razvile mnogobrojne skupine. Najbrojniji su meu njima bili driopiteci.Jednu su njihovu vrstu -tzv. Prokonzula- neki znanstvenici dugo smatrali posljednjim zajednikim pretkom ovjekolikih majmuna i ovjeka. Ipak,dananja se znanost,temeljei svoje zakljuke na analizi nukleinskih

Prvi primati
Od placentalnih sisavaca toga razdoblja razvila se vrsta nazvana Purgatorius.Poput mnogih sisavaca iz toga doba,i on je bio malen kokcojed koji se verao kronjama u potrazi za

kiselina,bjelanevina i kromosoma,priklanja miljenju da izmeu ovjekolikih majmuna i ovjeka postoji i nova veza,koju u dananjem svijetu utjelovljuju gibon,orangutan,gorila i impanza.Osobito je veza izmeu ovjeka i impanze vrlo skorog datuma,jer se smatra da je njihov zajedniki predak ivio prije svega 6 do 7 milijuna godina. Danas znamo da su iz driopiteka postali razni ivotni oblici.Iza jednog od njih,krupnog azijskog tipa,nije ostalo nikakvo potomstvo. Dvije druge ,tijesno srodne skupine vjerojatno su postale pretkom azijskih velikih majmuna. Njih danas predstavlja jo samo orangutan. etvrta je skupina,ili kenijapiteci,vjerojatno dovela i do ovjekolikih majmuna i do modernog ovjeka. Na nesreu ,meutim, najvanije razdoblje - od prije 10 do prije 4 milijuna godina - prekriva magla neizvjesnosti,jer su fosilni zapisi iz tog razdoblja vrlo oskudni.

Iz vremena malo poslije toga, prije otprilike 3,6 do 3 milijuna godina,imamo najbolji rani fosilni nalaz iz linije koja vodi do ovjeka. Rije je o "Lucy": kostur mlade enke, pronaenom 1974. u Etiopiji. Lucy je bila sasvim niska,tek neto via od metra,a mozak i zubi bili su joj jo prilino majmunski.Osim toga su joj zglobovi i miii bili podjednako dobro prilagoeni ivotu na drveu i na tlu. Ipak je ona ve hodala uspravno. Budui da su ostavljeni u identinom fosilnom sloju,mogue da i otisci koje je pronala Mary Leakey pripadaju Lucyinoj vrsti. Tu vrstu danas zovemo Australopithecus afarensis ( Juni majmun)

Prvi hominidi
Kad se magla ponovo razie,evo nas ve na tragu ovjeka,i to vrlo doslovno,budui da je rije o niz otisaka stopa za koje se utvrdilo da su stari 3,7 milijuna godina.Njih je 1978. g. u Laetoliju u Tanzaniji otkrila Mary Leakey,lanica slavne antropoloke obitelji. Tragovi nogu sauvani su u vulkanskom pepelu i izgleda da su ostali iza 3 jedinke dvije odrasle i jednog djeteta.Pritom je izvjesno da nije rije o majmunima,nego o hominidima: pripadnicima porodice niolokih vrsta od kojih je opstao samo ovjek. To potvruje vie oitih razloga ,a jedan od njih glasi da su ta bia hodala uspravno. Postoje ,meutim,i suptilnije indukacije. Bia su na nogama imala kratke prste,palac je bio primaknut ostalim prstima,a nije virio sa strane. Stopala su im ,osim toga, imala dobro razvijen luk,a tjelesna se teina rasporeivala kao u ovjeka.ini se da ta stvorenja nisu bila samo sposobna hodati uspravno nego da su to i inila na tipino ljudski nain,tj. slobodnim korakom.

Australopitek
Do tada su ve bile otkrivene i druge vrste australopiteka- kasniji Lucyini potomci.Godine 1924. profesor Raymond Dart pronaao je djeju lubanju pripadnika vrste koje je nazvao Australopithecus africanus,a do danas su identificirane jo 3-4 vrste australopiteka, potomaka afarensisa.Smatra se da je sam afarensis izumro prije otprilike 2,7 milijuna godina.Africanus koji je vjerojatno ivio od prije 3 do prije 2 milijuna godina,bio je najvitkiji i imao je najvei mozak,obujma

600 cm3. On je, osim toga,bio svejed. Dvije druge vrste,robustus i boisei, razvile su se kasnije i odrale se do prije otprilike 1,5 milijuna godina. Bile su vee i masivnije, njihovi su pripadnici bili vegetarijanci,a osobito se robostus odlikovao ne-ljudskim detaljima, primjerice krijestom na lubanji i odsustvom ela,a imao je i kotani hrbat na potiljku,u koji su bili usidreni snani ivani miii.Jo nije sasvim jasno gdje je u tom evolucijskom grananju nastao odvjetak koji e dovesti do roda,Homo,kojemu pripada dananji ovjek. Taj se ogranak nije razvio iz robustusa i boiseija,koji su skoro sigurno mrtvi ogranci. Mogao se ,meutim, razviti iz africanusaili,jo ranije,iz afarensisa.Sigurno je,meutim,samo ono to je otkrio Louis Leakey 1959. u Tanzaniji,na slavnom nalazitu Olduavia George: da je postojalo stvorenje s obujmom mozga od itavih 750 cm3,upola veim nego u Australopitheceusa africanusa.To se bie odlikovalo uspravnim hodom,nije imalo izboene eljusne ni eone kosti,bilo je svejed,to je najvanije rukom je hvatalo ve tako precizno da je moglo izraivati vrlo primitivno kameno orue. Tu novu vrstu , za koju danas vjerujemo da se razvila prije malo vie od 2 milijuna godina, Leakey je okrstio imenom Homo habilis ili "spretni ovjek".Ovdje zavrava pria o najranijim poecima ovjeka i poinje povijest zavrenog razvoja samog Homo sapiensa.