MUALLIMOV

FORUM

Saetak I tradicionalna i astronomska metoda utvrivanja poetka ramazana su po miljenju autora teksta prihvatljive i za praktino pravne propise dovoljno pouzdane. Obje metode su rezultat ljudske procjene i idtihada i samim tim nisu apsolutno pouzdane. Svi racionalni razlozi: preciznost, izvjesnost i predvidivost su na strani astronomskog raunanja. Autor teksta takoer tvrdi da ogromna veina muslimanskih zemalja prihvata odstupanje od vlastitog kalendara i usaglaavanje istog sa eventualnim naknadnim odlukama o usaglaavanju sa izmjenjenim datumom Arefata. Takav postupak nije okrnjio legitimitet i autoritet Islamske zajednice iako je uzrokovao stanovitu nelagodu, zbrku i zapitanost. Kao mogue dugorono kvalitetno rjenje ovog problema autor predlae formiranje tijela eksperata koje bi izradilo jedinstven kalendar za cijeli islamski svijet. Kljune rijei: Mlaak, kalendar, takvim, idtihad, ulema, astronomska procjena, autoritet, legitimitet, eksperti

JEDINSTVEN KALENDAR ZA CIJELI MUSLIMANSKI SVIJET INTERES UMMETA

Prof. dr. Enes LJEVAKOVI

11
Novi Muallim zima 2012. god. XIII br. 52

MUALLIMOV
Redakcija asopisa "Novi Muallim" uputila mi je kratak dopis u kojemu pojanjava svoju namjeru i plan da sljedei broj ovog asopisa posveti temi: Ka pouzdanijem odreivanju lunarnog kalendara. Zamoljen sam da napiem kratki osvrt na dvije-tri kartice o ovoj temi budui da uvodni tekst priprema prof. Mustafa Sui, koji obavlja posao muvekkita kod nas. U svom osvrtu trebao bih dati kratak odgovor na pitanja koja su mi postavljena, a koja su, prema ocjeni Redakcije, prisutna u ovdanjoj javnosti. 1. Da li se poetak hidretskog mjeseca odreuje astronomskim izraunima ili posmatranjem mlaaka golim okom? 2. Koji je od ova dva naina raunanja vremena pouzdaniji i da li je mogue istovremeno primjenjivati oba principa? 3. Zato se ve nekoliko puta, pomjerajui datum Arefata, u praksi ovdanjih muslimana odstupilo od zvaninog takvima i vaktijje? 4. Kakve su implikacije zbog nepridravanja zvanine vaktijje Islamske zajednice u praktinom vjerskom ivotu muslimana? Naprimjer, na koji nain nai imami i drugi vjerski autoriteti mogu sauvati vjerodostojnost kod dematlija, ako se usljed pomjeranja datuma Arefata kod njih javi opravdana sumnja o proputenim danima posta ili nedoumica o tanom datumu ostalih islamskih blagdana? Naruava li se time autoritet i kredibilitet Islamske zajednice i njenih institucija? Prije odgovora na postavljena pitanja, iznijet u dvije primjedbe u vezi samog naslova teme. Prva je da je spomenuti naslov (Ka pouzdanijem odreivanju lunarnog kalendara) dvosmislen. Moe se itati i kao sugestija da je naa sadanja (viedecenijska) praksa, tj. nain odreivanja datuma lunarnih mjeseci nedovoljno pouzdana te da treba tragati za pouzdanijim metodama. Mogue ga je, s druge strane, itati i kao procjenu pouzdanije od dvije metode utvrivanja poetaka lunarnih mjeseci koje se danas primjenjuju u muslimanskim zemljama i zajednicama. Druga primjedba naslovu je da ovako formuliran na izvjestan nain sugerira da se kod nas vode ili trebaju voditi ozbiljne rasprave o tome kako i na koji nain odreivati datume lunarnih mjeseci openito te da se na tu temu u naoj (muslimanskoj) javnosti postavljaju relevantna pitanja. Meutim, kod

FORUM

nas je ovo pitanje na zadovoljavajui nain rijeeno prije pola stoljea i prema mom sudu nema relevantnih zahtjeva da se ta praksa iznova osporava ili propituje. Prema tome, naslov teme je, prema mome miljenju, iri od povoda (usaglaavanje datuma Arefata, a sljedstveno tome i datuma Kurban-bajrama sa faktikim stanjem u mjestu u kojem se obavljaju hadski propisi) koji je inicirao da se ona stavi u fokus razmatranja u asopisu "Novi Muallim". A sada u dati krae odgovore na postavljena pitanja. 1. Danas se u muslimanskom svijetu, a takva praksa traje ve dui vremenski period, poetak lunarnog (hidretskog) mjeseca odreuje na dva naina: astronomskim raunanjem i posmatranjem mlaaka golim okom. Oba metoda su erijatski validna zato to imaju utemeljenje u izvorima islama i to rezultiraju dovoljno pouzdanim saznanjem za izvravanje praktinih propisa islama. Naime, za izvravanje ove vrste propisa ne zahtijeva se apsolutno pouzdano i tano znanje, ve saznanje iz kategorije vjerovatno tanog i ispravnog (preteno miljenje zann). Eventualna greka u odreivanju datuma poetka ili kraja nekog lunarnog mjeseca, koja je teoretski mogua u oba sluaja, oprata se i ne proizvodi erijatskopravne posljedice, jer ju je nemogue u potpunosti eliminisati. Treba napomenuti da je "vienje mlaaka" ili "astronomsko raunanje" samo sredstvo saznanja poetka ili kraja lunarnog mjeseca, a da je pravi "sebeb" osnov propisa (koji se veu za lunarno raunanje vremena) poetak ili kraj mjeseca (odreenog vremena). Osnovna grjeka koju ine oni koji uporno insistiraju na vienju mlaaka golim okom, osporavajui pri tom validnost druge metode, jeste u tome to smatraju da je "vienje" sebeb osnov za koji se vee erijatski propis, na temelju hadisa: "Suumuu lirujetihi..." ("Postite kada ga (mlaak) vidite!...". Prijedlog "li" u arapskom jeziku oznaava razlonost (illijjet), a propis se vee za svoj illet razlog, uzrok, povod. Otuda to uporno insistiranje na "vienju" kao osnovi propisa. Meutim, razumski je posve jasno da je "vienje" samo puko sredstvo za saznanje nastupa ili kraja mjeseca, a da je pravi illet propisa, prema mom miljenju, sami nastup odreenog mjeseca (vremena). Grijee i oni na drugoj strani koji pokuavaju terminu "ruje", koji je upotrijebljen u citiranom hadisu, dati neko drugo znaenje, poput "vizije", "prorauna" i

12

Novi Muallim zima 2012. god. XIII br. 52

MUALLIMOV
sl., mimo onog jedinog mogueg znaenja koje je Boiji Poslanik a.s. namjeravao u hadisu, a to je vienje mlaaka golim okom, jedinim tada dostupnim, relativno (dovoljno) pouzdanim, sredstvom saznanja poetka nekog lunarnog mjeseca. Ovu konstataciju potvruje drugi dio hadisa u kome se kae: "A ako bude oblano, raunajte aktuelni mjesec trideset dana." Prema tome, naelno se nijednoj od spomenute dvije metode ne moe osporiti prihvatljivost i za praktino-pravne propise dovoljna pouzdanost. 2. Nijedna od spomenute dvije metode nije apsolutno pouzdana, greka je mogua u oba sluaja, a praksa je to i potvrdila. Obje su rezultat ljudske procjene i idtihada. Otuda udi postupak nekih ovdanjih autora koji su u nastojanju da dokau apsolutnu ispravnost astronomskog raunanja posegnuli za kuranskim terminima koji se odnose na sasvim drugu problematiku i drugu dimenziju ljudskog ivota, kao to su termini: ajnu-jekin, hakkul-jekin i ilmul-jekin. Uvid u kuransku upotrebu ovih termina jasno pokazuje da se oni koriste samo u kontekstu ahiretske perspektive ovjeka, a nikada u kontekstu ljudske spoznaje, procjene i vienja na ovome svijetu. Meutim, ako poredimo ove dvije metode, naelno, danas je neuporedivo pouzdanija metoda astronomskog raunanja zato to se temelji na primjeni naunih metoda i sredstava koja su danas veoma usavrena i precizna, tako da je mogunost greke svedena na zanemarljiv nivo. Na drugoj strani, mogunost greke kod gledanja golim okom je znatno vea, posebno ako se radi o malom broju svjedoka - posmatraa. Nije dobro primjenjivati obje metode istovremeno, jer to neminovno dovodi, prije ili kasnije, do zbrke i zabune te sporenja oko toga koji rezultat primijeniti. Jedno od pravnih naela u islamskom pravu glasi: "Presuda sudije (odluka vladara) u spornom sluaju otklanja sporenje". U sluaju postojanja dvije opcije, dva miljenja, dvije metode, islamska vlast ima pravo da se opredijeli za jednu od dvije ili vie raspoloivih opcija sukladno interesu i dobrobiti zajednice. Mogue sporenje treba prevenirati i otklanjati, a to se u ovom sluaju postie primjenom metode astronomskog raunanja. Svi racionalni razlozi (preciznost, izvjesnost i predvidljivost, potreba za planiranjem vremena i aktivnosti, pravna sigurnost, ekonomski razlozi, otklanjanje tekoe...) su na strani astronomskog raunanja. Svi spomenuti razlozi

FORUM

spadaju u vrijednosti koje se uvaavaju i principe koji se primjenjuju u erijatu. 3. Pretpostavljam da se rukovodstvo Islamske zajednice, u sluaju odstupanja od zvaninog takvima IZ radi usaglaavanja datuma Arefata sa faktikim stanjem na terenu (realni datum boravka na Arefatu) rukovodilo praktinim razlozima, a to je istovremenost dana Arefata u cijelom svijetu, ime se postie najvei mogui stepen jedinstva muslimana u pogledu dana Arefata i sljedstveno tome, dana Kurban-bajrama u konstelaciji postojeeg stanja i odnosa u muslimanskom svijetu. Opredjelujui razlog nije bio princip pouzdanije metode i preciznijeg rauna, ve razlog usaglaavanja sa faktikim stanjem na terenu, bez obzira na to koji je datum taniji, odnosno ija je metoda bolja i preciznija. Naime, ogromna veina muslimanskih zemalja i zajednica u svijetu u ovom vremenu i okolnostima prihvaa ovo usaglaavanje, tj. da je datum Arefata u danu u kojem hadije faktiki borave na Arefatu, a sutradan prvi dan Kurban-bajrama. Jedino su Turska i neke muslimanske zajednice koje su na neki nain vezane za nju ove godine odbile ovo usaglaavanje ostajui pri datumu utvrenom astronomskim raunanjem. Iako sam na poluslubenom sastanku na kojemu se razmatralo ovo pitanje osobno bio za primjenu naeg takvima, pretegnulo je miljenje o potrebi i korisnosti usaglaavanja sa faktikim stanjem, odnosno datumom faktikog boravka hadija na Arefatu. Prihvatio sam miljenje i razloge veine smatrajui da se i u ovom sluaju moe primijeniti gore citirano pravno pravilo o sporenju. U svakom sluaju, razliito miljenje o ovom pitanju ne treba dramatizovati i preuveliavati, jer je rije o problematici u kojoj se uvaava preteno miljenje. Naravno, ovaj problem ne bi ni postojao da nema savremenih sredstava komunikacije i satelitskog prijenosa obreda hada, jer muslimani u raznim krajevima svijeta jednostavno ne bi ni znali za faktiko stanje na terenu, odnosno dan kada hadije borave na Arefatu. Sada kada se to zna sedam-osam dana prije dana Arefata, svaka razlika u odreivanju termina oigledna je i predstavljae problem (makar za neke muslimane) kako god da se postupi (odstupili od takvima ili ne). 4. Bez obzira na opredjeljenje da se u konkretnom sluaju pristupi usaglaavanju sa datumom realnog boravka hadija na Arefatu, miljenja sam da naa Zajednica nije izgubila,

13
Novi Muallim zima 2012. god. XIII br. 52

MUALLIMOV
bar ne mnogo, od svog autoriteta i kredibiliteta niti su na takvim i njegova ispravnost doli u pitanje. Naprotiv, injenica da se njena odluka ispotovala potvrdila je njen neosporni autoritet kod naih vjernika. Ve sam rekao da razlog usaglaavanja nije rezultat procjene o tome koji je nain odreivanja datuma ispravniji i na temelju toga donesene odluke o slijeenju preciznijeg metoda, ve se radi o razlogu praktine naravi. Naravno, spomenuta odluka je uzrokovala stanovitu zbrku, zapitanost, dilemu, pa i nelagodu, ali bi vjerovatno tako bilo i u obrnutom sluaju, makar kod nekih i u nekoj mjeri. Treba istai da nema mjesta sumnji, posebno ne opravdanoj, o proputenim danima posta ili nedoumici o tanom datumu ostalih islamskih blagdana, u sluaju odluke o usaglaavanju,

FORUM

budui da se ona odnosi samo na dan Arefata i sljedstveno tome datum Kurban-bajrama, a da se svi drugi datumi i vremena raunaju prema naem takvimu i vaktijji i nikako drugaije. Rjeenje ovog, ini mi se nepotrebnog, rjeivog problema, vidim u tome da se u okviru Organizacije za islamsku saradnju (pod okriljem Akademije za islamsko pravo pri ovoj organizaciji) oformi tijelo eksperata koje e izraditi jedinstven kalendar za cijeli muslimanski svijet. Time bi se prevenirali nepotrebni sporovi i otklonile tekoa i nelagode (ref ul-hared) s kojima se svake godine, povodom odreivanja datuma posta i bajrama, suoavaju muslimani diljem svijeta. Da li e prevladati interes Ummeta, ili neiji uski vjersko-politiki razlozi, ostaje da se vidi.

Summary HAVING ONE UNANIMOUS CALENDAR FOR THE WHOLE OF THE MUSLIM WORLD IS IN INTEREST OF THE UMMA Enes LJEVAKOVI, PhD According to the author of the article both the traditional as well as astronomical methods of establishing the time of the beginning of the month of Ramadan are equally acceptable and reliable. Since both the methods are the outcome of human eorts and estimations we cannot hold either to be absolutely reliable and correct. All of the rational explanation like precision, certitude and predictability are on the side of the astronomic method of the calculation. The author of this article also holds that a great majority of the Muslim countries accept such deviations and is ready to adjust their own calculations in accordance to any subsequent alterations concerning the day of the Arefat. Such alterations do not diminish or impair the legitimacy or the authority of the Islamic Community even though in this case it has caused a degree of disturbance and confusion. As a possible long term solution to this problem the author suggests that the teem of experts should be formed with the task to construct one unitary calendar for the whole of the Islamic world. Key words: Crescent, calendar, takweem, ijtihad,ulama, astronomic calculations, authority, legitimacy, experts.

. . . : . . . . . : .

14

Novi Muallim zima 2012. god. XIII br. 52