AGRO - Biz Radna Skipta Za Sve Studente

AGROBIZNIS MENADMENT
2012
UVOD U uvjetima kontinuiranog makroekonomskog razvitka nastaju i izrastaju poljoprivredni gospodarski subjekti kojima je potrebno uspjeno organizirati proizvodnju i upravljati poslovanjem. Poljoprivredni gospodarski subjekti nositelji su reprodukcije u podruju poljoprivredne proizvodnje i usluga, te prerade poljoprivrednih proizvoda i prometa prehrambenih proizvoda. Sastoje se od razliitih organizacijskih oblika kojima je osnovna djelatnost: a) poljoprivredna proizvodnja sirovine primarna proizvodnja b) organizacijske oblike koji se bave preradom poljoprivrednih proizvoda sekundarne djelatnosti c) organizacijske jedinice koje se bave prometom prehrambenih proizvoda tercijarne djelatnosti Poljoprivredna gospodarstva su potpuno ekonomski samostalni gospodarski subjekti. Predstavljaju cjelinu prirodnih, tehnikih i organizacijskih podsustava, odnosno funkcioniraju kao poslovni sustavi koji obavljaju proizvodne i prometne djelatnosti u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji ime osiguravaju ostvarivanju ciljeva nacionalnog (makro), individualnog (mikro) i reprodukcijskog (mezo) karaktera. Upravljanje i rukovoenje poslovnim sustavima u poljoprivredi zahtijeva interdisciplinarna znanja koja podrazumijevaju agromenadment. Na poslovanje utjeu initelj eksternog okruenja koje je potrebno poznavati, pratiti njihovu aktivnosti i koristiti prilike koje doprinose uspjenosti poslovanja nacionalni i regionalni makro menadment. Mikro menadment podrazumijeva upravljanje proizvodnim resursima poljoprivrednog gospodarstva (organiziranje i restrukturiranje proizvodnje) i agrobiznis menadment koji podrazumijeva poslovno odluivanje, organizaciju proizvodnje, upravljanje poslovnim funkcijama i proizvodnim procesima. Primjena agrobiznis menadmenta osnova je u postizanju uspjenosti poslovanja i razvitka konkurentnosti na domaem i stranim tritima. Zbog toga je izuavanje ovog podruja i njegove primjene u stoarskoj proizvodnji temelj uspjenog poslovanja poljoprivrednih gospodarstava koja su se trino orijentirala na razvitak stoarske proizvodnje.
2012
AGROMENADMENT
MAKRO MENADMENT NACIONALNI REGIONALNI AGROBIZNIS MENADMENT FARM MENADMENT MIKRO MENADMENT
Prema poslovnim odlukama
Prema organizacijskoj hijerarhiji
Prema poslovnim funkcijama
Prema vrsti procesa
- Strateki - Taktiki - Operativni
- Top menadment - Organizacijski menadment
Proizvodni Plansko analitiki Financijski Raunovodstveni Komercijalni, marketing Istraivanja i razvoja Kadrovski Menadement kvalitete
- Menadment funkcioniranja Menadment razvoja
Stanje stoarstva obiljeavaju mali proizvodni kapaciteti poljoprivrednih gospodarstava koji prevladavaju sa niskom proizvodnou i esto slabom kakvoom proizvoda. Distribucijski kanali kojima se nabavljaju osnovne sirovine za kvalitetnu proizvodnju nemaju garanciju kvalitete niti dostave, a esto proizvoai nemaju niti ugovoreno trite prodaje ime nastaju problemi u plasmanu i naplati gotovih proizvoda. Takvo stanje utjee na mali udio stoarstva u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske - 40% dok je u europskim zemljama 60% i vie. Prema udjelu pojedinih grana stoarstva, najvie je zastupljeno svinjogojstvo 35%, govedarstvo 32% peradarstvo 26%, ovarstvo 2,5%. Posebno znaenje za razvoj stoarstva imaju proizvodni kapaciteti biljne proizvodnje koji su vaan preduvjet za proizvodnju dovoljnih koliina animalnim bjelanevina: mesa, mlijeka jaja. Ove vrste ivotnih namirnica nisu samo vane zbog prehrane stanovnitva, nego i zbog razvoja konkurentskih prednosti ovih proizvoda na domaem tritu hrane, ali i visoko kvalitetnih konkurentskih proizvoda na zahtjevnom europskom tritu. Suvremeni trendovi doprinijeli su radikalnim promjene u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvima. One su u prvom redu povezane sa izmjenama vlasnike strukture primjenom Zakona o poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljitu, Zakona o ekolokoj proizvodnji i Zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi. 2
2012
Ova i ovakva zakonska legislativa nastala je s namjerom realizacije stratekog cilja razvitka gospodarstva Republike Hrvatske - odnosno izmijeniti vlasnike strukture kako bi se poveala veliina poljoprivrednih gospodarstava (obiteljskih), okrupnjavanje posjeda prodajom ili zakupom poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave. Ovi procesi zapoeli su 1992. godine ulaskom RH u WTO (Svjetsku trgovinsku organizaciju), a aktivnosti povezane sa buduim prikljuenjem RH u EU samo su jo vie ubrzali ove procese. RH ima znaajne i prirodne resurse pogodne za ekoloku poljoprivredu, koja podrazumijeva promjene u upravljanju poljoprivrednim. gospodarstvima i eksploataciji ivotinjskih i biljnih proizvoda na ekoloko prihvatljiv nain. U stoarskoj se proizvodnji ve desetak godina dogaaju posebno velike promjene. Poslovna politika gospodarstava usmjerena je na proizvodnju konkurentskih proizvoda kojima bi se zauzelo ravnopravno mjesto na domaem tritu hrane (sa inozemnim proizvodnima), ali i postizanje konkurentske prednosti sa istovrsnim proizvodima na stranim tritima. Suvremene odrednice EU postavljene su globalno i ne ograniavaju gospodarski razvoj zemlje na jednu gospodarsku granu kao to je to bilo do sada (npr. poljoprivreda, turizam) nego kroz umreavanje gospodarskih grana u cilju jaanja gospodarstva kao cjeline to znai ne samo razvoj ratarstva, stoarstva, poljoprivrede nego razvoj svega navedenog zajedno u ruralnom podruju (Clusteri povezivanja primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti). U tom cilju utvrene su mjere za djelovanje agrarne politike prema restrukturiranju poljoprivrednog sektora od preorijentacije sa farmi dravnog/drutvenog sektora na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva (obiteljska) kao sredinja mjesta proizvodnje, specijalizacija, savjetodavne slube, jaanje trinih struktura, financijskih institucija, te njihovo prilagoavanje procesu uvoenja trinog gospodarstva.
1.
EKONOMSKE I ORGANIZACIJSKE PRETPOSTAVKE RAZVOJA GOVEDARSTVA Govedarska proizvodnja predstavlja jednu od najznaajnijih stoarskih proizvodnji, jer u ukupnoj
stoarskoj proizvodnji sudjeluje s 40%. Po njoj se mjeri stupanj razvijenosti stoarstva. Najvaniji proizvodi su mlijeko, meso i stajnjak. Broj goveda na razini RH kree se u prologodinjem petogodinjem razdoblju oko 444.000 grla od ukupnog broja goveda junica je 37.000 - 40.000 grla, odnosno 10% to predstavlja vitalnu osnovu za razvoj govedarstva. Muznih krava je 206.000 grla. Prosjena veliina stada je od 9,3-15,7 grla sa niskom proizvodnjom mlijeka. Simentalska pasmina proizvede 5.000 litara mlijeka, smea pasmina 5.569 litara, a Holstein 6.786 litara sa 4,00% mlijena masti i 3,26% bjelanevina. Broj proizvoaa se u proteklom vremenskom razdoblju se izrazito smanjio tako da je sa 65.000 proizvoaa u 2003. pao na 19.939 u 2011. godini, odnosno 69,33% je proizvoaa prestalo proizvoditi mlijeko. Ovi proizvoai proizvode 620 miliona litara dok se oko 130 3
2012
miliona litara uvozi razliite i esto upitne kvalitete (vikovi preraivake industrije zemalja iz okruenja). Proizvedeno mlijeka u Republici Hrvatskoj je u 92% EU kvalitete. Mlijenost Holstein pasmine prema EU standardima je 8.500 kg mlijeka sa 4% mlijene masti i 3,4% proteina, to znai 340 kg mlijene masti (8.500x4%); i 289 kn bjelanevina (8.500x 3,4). U Republici Hrvatskoj je proizvodnja nia za 1.714 kg po kravi godinje za Holstein, jer je 6.789 kg mlijeka sa 4% mlijene masti i 3,26% bjelanevina. To znai da je 271 kg mlijene masti, odnosno manje za 69 kg i 221 kg bjelanevina, odnosno je manje 68 kg bjelanevina. Od toga je krava i visoko steonih junica 17.904 to predstavlja vitalnu osnovu za razvoj govedarske proizvodnje, odnosno 1/3 ukupne govedarske proizvodnje. Pri tome proizvodnja je 40-66 miliona litara godinje, a od toga je 80% u vlasnitvu pravnih osoba. Potronja mlijeka po stanovniku kree se oko 150 l/godinje dok je u zemljama EU oko 200 l godinje. Na krupnim farmama uzgajaju se mlijene pasmine holstein goveda, dok je na obiteljskim gospodarstvima zastupljeno vie vrsta kombiniranih pasmina simentalca, sivo-smeeg goveda i bua. Najzastupljenija je kombinirana pasmina simental 70% jer svojim proizvodnim mogunostima i genetskim potencijalom pogodna kako za proizvodnju mlijeka tako i za proizvodnju mesa. Istraivanjima je utvreno da postoje velike oscilacije u proizvodnim pokazateljima malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava (obiteljskih) koja se bave proizvodnjom mlijeka 4.000 5.000 litara mlijeka po kravi godinje; holstain pasmina treba imati i 2x veu proizvodnju mlijeka nego simentalca (meso-mlijeko); istodobno Holstain pasmina povezana je sa veim komplikacijama tijekom proizvodnog procesa to je povezano s viim veterinarskim trokovima i brim izluivanjima iz proizvodnog procesa 3-4 godine dok je simentalska pasmina imala due eksploatacijsko razdoblje 7-8 godina i viu likvidacijsku vrijednost nakon izluivanja iz tih razloga 71% svih istraivanih gospodarstava imalo je u uzgoju simentalsku pasminu. Prema podaci Dravnog zavoda za statistiku ukupan broja goveda u RH se smanjuje, ali se broj teladi i junadi do jedne godine poveava. Probleme govedarstva i proizvodnje mlijeka nije mogue rijeiti samo sustavom velikih farmi, bez proizvodnje u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ona su trenutno zastupljena sa visokim brojem, ali ima jedva stotinjak pravih farmi u RH koje imaju visoku proizvodnju mlijeka i tovne junadi. U europskim zemljama okosnicu proizvodnje mlijeka ine farme koje imaju 20-80 mlijenih krava koje koriste 15 - 300 ha zemljita, ovisi o intenzitetu proizvodnje i klime. Takvih gospodarstava u RH je vrlo malo i potrebno je jaati sustav podrke kako bi se pokrenu i razvio proces proizvodnje mlijeka. Treba voditi rauna da je mlijeko najisplativije proizvoditi na onom zemljitu koje se ekstenzivno koristi zbog panog naina ishrane. Stoga je ekonomski prihvatljivo razvijati i poticati proizvodnju mlijeka i goveda na podrujima na kojima zemljite nije pogodno za intenzivnu proizvodnju itarica. U podrujima u kojima je dominantna proizvodnja kukuruza (kao to je Osjeko4
2012
baranjska upanija) ekonomski je prihvatljivo koncentrirati se na uzgoj tovne junadi zbog nie nabavne cijene inputa u stonoj hrani (i to 80% u strukturi obroka moe biti zastupljenost kukuruza). Prerada mlijeka relativno je slabo razvijena. Konzumno se mlijeko industrijski prerauje u 35 mljekara i manjih pogona. Od ukupne potronje 60% je konzumno mlijeko a ostalo su preraevine (40%) (redoslijedom: fermentirani napici, raznovrsni sirevi, proizvodi od prirodnih sastojaka mlijeka). Zakljuno, proizvodnju je potrebno poveati, ali je jo vanije primarne proizvode preraivati i iriti asortiman gotovih proizvoda. 1.1. Ekonomika i upravljanje proizvodnjom mlijeka Brojno stanje muznih krava neprestano se smanjuje ime se i ukupna proizvodnja mlijeka na podruju Republike Hrvatske bitno smanjila. Trendovi u razvitku proizvodnje mlijeka daju naglasak na kvalitetu mlijeka, jer samo 30% ukupne proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj udovoljava meunarodnim standardima. Potronja mlijeka takoer je u tendenciji opadanja zbog smanjenja kupovne moi, domae proizvodnje koja ne podmiruje potrebe domaeg trita. Nedostaje oko 30% mlijeka koje se proizvodi. Usprkos tome to Republika Hrvatska ima povoljne uvjete za uzgoj mlijenih goveda i za kvalitetnu proizvodnju mlijeka, dugogodinja je nestaica mlijeka, kao posljedica zapostavljanja razvitka malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, te je zbog toga izostala koncentracija u proizvodnji. 1.2. Program trno - cjenovne politike u proizvodnji mlijeka
Kako bi se zaustavili negativni trendovi u proizvodnji mlijeka potrebno je usmjeriti se na politiku cijena koja ima veliki utjecaj na poticanje proizvodnje mlijeka i stoga treba slijediti poznata europska iskustva. U zemljama EU gdje se dobro planira proizvodnja itarica i mlijeka odnosi izmeu ovih vertikalnih pariteta je 1:1,7. Takav odnos je u uvjetima suvremenog stoarstva dovoljan za odravanje visoke razine proizvodnje. Cijene itarica za proizvoae bile su 1,1 kn/kg. Uvaavajui navedeni odnos, cijena mlijeka trebala bi biti 1,76 kn/l. Meutim, dosadanja proizvodnja mlijeka ne podmiruje potrebe i stoga je potrebno dodatnim mjerama, odnosno poveanjem cijena stimulirati veu proizvodnju.
2012
Grafikon 1. Cijene i pariteti u proizvodnji mlijeka

3,0 2,5 2,00 2,0 1,5 5 1,0 0,5 0,0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 2,10 2,30 1,70 2,40 1,75 1,50 1,15 1,10 1,75
1,7
Uz te cijene mlijeka, svi proizvodi proizvedeni od mlijeka moraju imati cijene finalnog proizvoda bazirane na istovrsnom paritetu kao i u EU. Meutim, u cijeni finalnih proizvoda treba uzeti u obzir trokove proizvoaa koji su vei nego u zemljama EU. Otkupne cijene mlijeka u RH vie su od cijena u EU, ali nisu rezultat proizvodnosti i kakvoe mlijeka, ve su uvjetovane socijalnim stanjem proizvoaa i nedostatkom u ponudi mlijeka. Nerealnom politikom cijena remete se trni odnosi i slabi konkurentna sposobnost u ponudi mlijeka. Zato treba ustanoviti uravnoteene cjenovne odnose izmeu proizvodnje mlijeka, prerade i maloprodaje mlijeka i mlijenih proizvoda. Dugorono je potrebno osigurati dovoljan broj rasplodnih grla visoke kakvoe i poboljati proizvodnju mlijeka kako koliinski tako i kakvoom posebice malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava. Upravitelji gospodarstava poslovnu politiku moraju koncentrirati na trokovno - niu proizvodnju, te poveanje iskoritenja travnjaka i panjaka interni initelji gospodarstva. Trebaju se koncentrirati na promjene eksternog okruenja i to ono nudi mjere koje nudi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja potpore proizvodnji krmnog bilja, ulaganja u nain ishrane pomou pregonskih panjaka, potpore za raznovrsne programe poticaja prerade, marketinke pripreme i prodaje mlijeka i proizvoda na domaem i stranim tritima. 1.3. Upravljanje proizvodnjom mlijeka
Ekonomska uspjenost poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi proizvodnjom mlijeka postie se ostvarivanjem maksimalni poslovnih rezultata (dobit) sa minimalnim ulaganjima potrebnih initelja proizvodnje. initelji proizvodnje su sredstva za proizvodnju i ljudski rad. Menaderi usklauju opseg 6
2012
i strukturu proizvodnje sa najniim trokovima, koji nastaju troenjem initelja proizvodnje, pri emu nastoje ostvariti maksimalne proizvodne uinke (l/kravi/god.) i ekonomske rezultate dobit. Sredstva za proizvodnju se tijekom proizvodnog procesa troe, a vrijednost utroenih sredstava za proizvodnju prenosi se novi proizvod. Sredstva za proizvodnju mogu biti sredstva za rad i predmeti rada. Sredstva za rad mogu biti osnovna sredstva i obrtna sredstva. U proizvodnji mlijeka muzne krave predstavljaju osnovno sredstva za rad, osnovno stado koristi se u proizvodnji sa eksploatacijskim razdobljem koje je due od godine dana u kojem postupno prenose svoju vrijednost na nove proizvode. Obrtna sredstva su predmeti rada iji je vijek koritenja krai od godine dana, te je u govedarstvu tovna telad obrtna stoka. U ekonomici proizvodnje obrt obrtnih sredstva je mjerilo uinkovitog koritenja obrtnih sredstava i izraava se koeficijentom obrta (novac-roba-novac) koji se moe izraavati: naturalnoK0= godinje razdoblje (360 dana) / vrijeme trajanja obrta vrijednosnoK0= vrijednost ukupnih godinjih ulaganja/vrijednost prosjeno koritenih obrtnih sredstava Troenjem initelja proizvodnje nastaju trokovi koji se sumarno, periodiki, vremenski utvruju. Njihovim praenjem i evidentiranjem utvruje se cijena kotanja po jedinici proizvoda. Tablica 1. Struktura udjela trokova u proizvodnji mlijeka (%)
Stona Materijalni Ugov. Stelja Lijekovi Usluge Amortiz Kredit hrana trokovi obveze Zakon. obvez e Plae F.T./VT
10 4 22 38:62 8 2 45 2 1 11 2 6 8 4 21 38:62 3 44 2 1 10 2 8 12 3 18 36:64 3 43 2 1 7 2 6 17 4 18 30:70 5 40 2 1 9 2 6 24 1 15 29:71 6 30 2 9 1 7 37 2 1 11 27:76 7 27 2 1 9 2 4 38 1 17 26:74 8 28 1 1 11 2 4 6 1 26 20 31:69 9 23 2 6 4 8 1 36 20 23:77 10 14 1 5 1 27 33 5 14 25:75 - do 40-50% su trokovi stone hrane. Krediti mogu poremetiti strukturu trokova tako da na temelju poslovnih evidencija nije mogue donositi odluke i planirati slijedeu poslovnu godinu. Plae trebaju sudjelovati do 1/4 u ukupnim trokovima, 15-25% Analiza trokova ima cilj prepoznati pojedine skupine trokova koji mogu biti direktni i indirektni. Ono to je vano za stoarsku proizvodnju je podjela na fiksne nepromjenjive/stalne trokove, one 7
42
2012
koji ne zavise o promjenama opsega proizvodnje: kamate, zakonske i ugovorne obveze, amortizacija, doprinosi, lanarine i sl. Druga skupina su varijabilni - oni koji su promjenjivi u odnosu na opseg proizvodnje stona hrana, stelja, lijekovi, kamate na obrtna sredstva. U nekim skupinama trokova postoje fiksne i varijabilne komponente koje se odreuju metodom koeficijenta reagibilnosti ili jednostavnije stupnja osjetljivosti na promjene opsega proizvodnje. Tako su materijalni trokovi, usluge i plae 80% fiksni, 20% varijabilni trokovi. U proizvodnji mlijeka udjel fiksnih trokova je 30-40% to je relativno visoko uee i zbog toga je vano upravljati proizvodnjom u cilju postizanja uinka degresivnog karaktera fiksnih trokova. Poveanje proizvodnje mlijeka po jedinici osnovnog stada sniava cijenu kotanja po jedinici gotovog proizvoda - jednoj litri mlijeka. Zbog toga je vano pratiti ostvarenu proizvodnju mlijeka po kravi godinje. jer s poveanjem proizvodnosti po grlu smanjuje se udjel fiksnih/nepromjenjivih trokova i na taj nain upravitelj direktno utjee na sniavanje cijene kotanja po litri mlijeka. Najvei udio u cijeni kotanja proizvodnje mlijeka su trokovi materijala i rada. Tu pripada stona hrana kao osnovni materijal u pomoni materijal za proizvodnju: lijekovi, sitni inventar, ostali potroni materijali. Pri izraunu cijene kotanja vrijednost osnovnog stada obraunava se kao amortizacija. Ukupne trokove u proizvodnji mlijeka mogue je podijeliti na fiksne i varijabilne. Osobina fiksnih trokova je da se njihova vrijednost ne mijenja ovisno o opsegu proizvodnje: amortizacija, neizravni trokovi, vrijednost uzdrne hrane, vrijednost bruto plaa zaposlenika, dio materijalnih trokova. Varijabilni trokovi su promjenjivi i rastu sa opsegom proizvodnje: vrijednost produktivne hrane, dopunski rad, dio materijalnih trokova. U proizvodnji mlijeka dominanta vrsta trokova je stona hrana koja je zastupljena sa udjelom 40-50% i odnosu na ukupne trokove. Na ovu skupinu trokova najvie utjee visina proizvodnje i cijena hrane. Utroak stone hrane izraava se hranidbenim jedinicama (HJ) ija se koliina poveava sa porastom proizvodnje. Trokovi hrane ne bi smjeli imati vii udjel od 50% u strukturi trokova, a utroak HJ po kilogramu mlijeka trebao bi biti manji od 1. Vrijednost jedne hranidbene jedinice treba biti manja od 50% prodajne cijene mlijeka. Zbog ovako visokih udjela u cijeni kotanja po jedinici proizvoda (l mlijeka) stona hrana ima znaajan utjecaj na ukupne trokove, a prema tome i na financijski rezultat proizvodnje. Trokovi rada u ukupnim trokovima zastupljeni su sa 15-25%, a pomou njihove vrijednosti mogue je izraunati produktivnost rada kao mjerilo uspjenosti proizvodnje. Ovisi o broju krava u osnovnom stadu, nainu uzgoja i munje, tehnikoj opremljenosti, tehnologiji i organizaciji radnih procesa. Produktivnost se izraunava odnosom utroka ivog rada po jedinici proizvodnje, utrokom rada po grlu godinje, brojem krava po zaposleniku, ili proizvodnjom mlijeka po radnom satu. 8
2012
Najee se utroak rada prati u najznaajnijim radnim operacijama, tako je utroak rada za munju zastupljen sa 50%, ienje stajskog objekta 30%, hranidba 10% i ostalo 5-10%. Amortizacija osnovnog stada, muznih krava u ukupnoj strukturi trokova zastupljena je sa 5-10%. Vrijednost amortizacije izraunava se na nain da se od nabavne vrijednosti (ulazna) odbije likvidacijska vrijednost (izlazna) i podijeli sa brojem godina eksploatacijskog razdoblja to ovisi o pasmini goveda. U troak amortizacije ubrajaju se i vrijednosti objekata, staja sa amortizacijskom stopom od 3% godinje, te oprema i skladini prostori sa 10-20% godinje za razdoblje od 10 godina. Ostali trokovi su veterinarske usluge i lijekovi 1-2%, druge usluge, osiguranja, rad strojeva 3-5%, potroni materijal 1,5% i dr. Opi trokovi mogu u znaajnoj mjeri utjecati na visinu ukupnih trokova iako nemaju utjecaj na koliinu proizvodnje. Prihodi u proizvodnji mlijeka nastaju realizacijom proizvoda na tritu i ovise o prodajnim (otkupnim) cijenama na koje proizvoai ne mogu utjecati te predstavljaju objektivan ogranienja u postizanju ekonomske uspjenosti. Istodobno, proizvoa moe poboljati prihode od prodaje na nain da kontinuirano prati i unapreuje kakvou mlijeka sadraj mlijene masti, proteina i higijensku ispravnost. Prosjena otkupna cijena mlijeka realne kvalitete je ponderirani prosjek otkupne cijene mlijeka. Ponderirani prosjek otkupne cijene mlijeka dobije se tako da se vrijednosti otkupljenog mlijeka po mljekarama zbroje i potom podijele s koliinom otkupljenog mlijeka u referentnom mjesecu. Prosjena otkupna cijena mlijeka iskazuje se u kn/kg, na pet decimala, s tvornikim premijama, bez PDV-a, bez transportnih i ostalih trokova. Prosjena cijena za standard 4,20 % m.m. i 3,40 % m.b. preraunata je iz prosjene otkupne cijene mlijeka realne kvalitete u referentnom mjesecu prema formuli: CST = (((POCMRK*0,45) / m.m%)*4,2) + (((POCMRK*0,55) / m.b.%)*3,4) CST=Prosjena cijena za standard 4,20 % m.m. i 3,40 % m.b. u referentnom mjesecu POCMRK=Prosjena otkupna cijena mlijeka realne kvalitete u referentnom mjesecu m.m.% = prosjeni sadraj mlijene masti izraen u % u referentnom mjesecu m.b. % = prosjeni sadraj mlijenih bjelanevina izraen u % u referentnom mjesecu 0,45 = udio vrijednosti masti u POCMRK-u 0,55 = udio vrijednosti bjelanevina u POCMRK-u Na taj nain nastaje prodajna, otkupna cijena mlijeka koja treba biti via u odnosu na cijenu kotanja. Prodajom nastaju prihodi koji predstavlja zbir prihoda od proizvodnje mlijeka sa 85-90%, prihoda od reprodukcije i prirasta teladi 10-15%. Kada se od ukupnih prihoda oduzmu ukupni trokovi nastaje financijski rezultat koji moe biti negativan=gubitak i pozitivan=dohodak prije oporezivanja=bruto dohodak. Plaanjem poreza na dohodak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 9
2012
koji su u sustavu PDV-a (15, 25 ili 35% ovisno o visini dohotka) nastaje neto dohodak. Pravni subjekti i njihovi dijelovi plaaju porez na bruto dobit u iznosu od 20%. Proizvodnja mlijeka ekonomski je vrlo interesantna. jer svakodnevna proizvodnja omoguuje isto takvu realizaciju na tritu to: potraivanja) i proizvodnje). Temeljem praenja prihoda i rashoda po mjesecima/godinje lake je planirati poslovanje i razmiljati o investicijama u poboljanje proizvodnog procesa. Kako bi se moglo upravljati i planirati proizvodnju mlijeka i teladi vano je poznavati s jedne strane tehniko - tehnoloke, a s druge strane ekonomske pokazatelje. Na tehniko-tehnoloke pokazatelje utjeu osobine osnovnog sredstva za proizvodnju, odnosno osnovnog stada, pasmina, proizvodne i genetske karakteristike svakog grla stoke. Ekonomski pokazatelji ovise o nabavnoj vrijednosti junice, vijeku eksploatacije (holstein 3-4 godine, a simentalac 5-7) i likvidacijska vrijednost izluene krave (nia je kod holsteina). Posebnu panju treba obratiti na cijenu teleta jedne pasmine u odnosu na drugu i koliko teladi treba proizvesti po grlu osnovnog stada. Kada sve to uzmemo u obzir dobijemo vrijednost koja upuuje koliku proizvodnju treba ostvariti sa simentalcem, a koliku sa holstein pasminom kako bi poslovanje ostvarivalo dobit. Sve navedeno ini osnovu za izraunavanje amortizacije. Tablica 2. Usporedni tehniko-tehnoloki pokazatelji u proizvodnji mlijeka i teladi Pasmina Regija Proizvodni vijek eksploatacije Ukupno teladi po kravi Zimski obrok Ljetni obrok Sadraj mlijeka Broj izluenih grla/kravi Broj za realizaciju na tritu Simentalska kontinentalna 6 0,9 210 155 4% m.m.3,2% proteina 0,17 0,73 Holstein-Friesian kontinentalna 4 0,9 210 155 4% m.m.3,2% proteina 0,25 0,65 stvara osjeaj sigurnosti u poslovanju (manji rizik u odnosu na ostale stoarske ubrzava obrt kapitala na gospodarstvu, pospjeuje likvidnost (sposobnost gospodarskog subjekta da podmiruje nastale obveze i
Vijek eksploatacije mlijene krave: koeficijent je s pomou kojeg se krave izluene u tijeku godine dana svode na jednu mlijenu kravu. Primjer: na gospodarstvu je izlueno 4 krave godinje 1/4=0,25 10
2012
Broj teladi je po jednoj mlijenoj kravi 0,9 (uginua). Pretpostavka je da muke i enske teladi ima jednako, odnosno 0,45 muke i 0,45 enske. Dio enske teladi se ostavlja za remont osnovnog stada,a dio se uz svu muku telad prodaje. Primjer: koeficijent prodane teladi po jednoj mlijenoj kravi 0,45 (enska telad) - 0,25(telad za remont stada)+0,45 (muka telad)=0,65.Prodajna prosjena tjelesna masa 150 kg ive mjere. Ekonominije je i lake upravljati poljoprivrednim gospodarstvom koje ima vlastitu proizvodnju voluminozne stone hrane. Cilj je stvoriti optimalni odnos izmeu govedarske proizvodnje i poljoprivrednih povrina. Za podruje Slavonije i Baranje 2 uvjetna grla stoke po ha obradive povrine je preoptereeno i trebalo bi biti 0,5/ha iz dva razloga: prvi je zbog potrebe plodoreda kako bi se postigla pravilna smjena kultura po jedinici povrine (monokultura utjee na iscrpljivanje zemljita) i zbog specifinosti podruja koje ima velike potrebe preraivakih kapacitete. Nedovoljno je primarnih ratarskih proizvoda kako bi se racionalno iskoristili preraivaki kapaciteti.
1.4.
Analiza poloaja poslovanja prema tritu
Osim povezanosti primarnih ratarskih sa primarnim stoarskim proizvodnjama potrebno je povesti rauna i o povezanosti kroz finalizaciju u prehrambeno-preraivakim kompleksima. Kako bi se moglo analizirati poslovanje vano je pratiti razliku cijene kotanja i cijene realizacije gotovog proizvoda mlijeka. Tablica 3. Vjeba razlikovanja cijene kotanja od cijene realizacije Godina Cijena Cijena Razlika/financijski kotanja realizacije rezultat (+/-)* 1 2,68 2,52 2 3,83 2,29 3 3,63 2,74 4 3,64 2,56 5 2,91 2,70 6 3,67 2,91 7 3,60 2,60 8 2,70 2,60 9 3,70 3,70 10 2,80 3,65
*potrebno je u stupac razlika/financijski rezultat umetnuti znak +,- ili 0
Stajski prosjek 15,51 15,32 15,06 15,61 15,26 16,29 16,85 16,88 16,71 16,83
Prosjena proizvodnja 16,03 x 305 dana laktacije je 4.889 litara po kravi godinje da je samo 16,5 litara dnevno x 305 je 5.033 to je dovoljno za pokrie prosjene granice za rentabilnost proizvodnje. 11
2012
Eksperti u upravljanju stoarskom proizvodnjom poznaju normativne vrijednosti s najmanje dvije decimale, jer zbog koncentracije proizvodnje i najmanje razlike mogu biti odluujue za dobit ili gubitak cijelog poslovanja. Ekonomska analiza je temelj za donoenje poslovnih odluku, a osnova ekonomske analize je kalkulacija, kao nain obrauna trokova, koja prikazuje strukturu trokova i prihoda u proizvodnji mlijeka. Radi usporedbe raunskim postupkom utvruje se proizvodnja koja bi se morala ostvariti kako bi poslovanje bilo rentabilno, odnosno kako bi se ukupni trokovi izjednaili sa ukupnim prihodima pri emu je financijski rezultat jednak 0 (nema niti gubitka niti dobiti) granica rentabilnosti. X : 5.660= UT : UP X = 5.660 x UT / UP X=5.760 litara/kravi/godinje
Tablica 4. Prikaz ostvarene proizvodnje i proizvodnje na granici rentabilnosti Godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Ostvarena proizvodnja 5.660 5.592 5498 5.697 5.885 5.977 6.115 6.139 6.129 6.165 Granica rentabilnosti 5.760 5.944 6.202 7.445 10.280 9.680 10.129 9.794 9.230 10.357
Granica rentabilnosti pokazatelj je uspjenosti upravljanja na gospodarstvu. Ukoliko je ona nia menadment je uspjeniji i obrnuto. Njezin porast prvi je indikator nastupajueg kriznog razdoblja u poslovanju. Grafikon 2. Ostvarena proizvodnje mlijeka po kravi litara/godinje i granice rentabilnosti
12000 10280 10000 9680 10129 10357 9794 9230 8000 5760 5660 4000 5944 5592 6202 5885 5977 6115 6139 6129 6165 7445
6000
5498
5697
2000
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Ostvarena proizvodnja
Granica rentabilnosti
Prosjena proizvodnja
12
2012
Kada je ona ekstremno visoko postavljena tada je manji utjecaj subjektivnog faktora znanje i sposobnosti upravitelja. Ekstremne vrijednosti odraz su stanja na tritu, nepovoljnog odnosa cijena inputa i outputa. U isto vrijeme ako je krivulja ostvarene proizvodnje nisko postavljena tada je utjecaj subjektivnog faktora vei, jer sposobnosti upravitelja mogu poveati proizvodne rezultate za 10 15% Upravljanje gospodarstvom u razdoblju poslovanja sa gubicima izrazito je teak i odgovoran posao. Razlike pokazatelja ostvarene proizvodnje, granice rentabilnosti ukazuje na prisutnost i razinu kriznog razdoblja. Prisutnost poslovanja sa gubicima povezana je s odgovornou upravitelja i pritiskom okruenja kako bi se poslovanje to prije preusmjerilo u konjunkturno razdoblje. Za poslovne odluke upravitelj mora imati injenice na temelju kojih utvruje ciljeve i planira strategiju izlaska iz kriznog razdoblja. Jedan od vanih parametara koji upuuje na smjerove izrade strategije je kritina toka poslovnog minimuma. Ona se izraava odnosom izmeu ukupnog prihoda i varijabilnih trokova i moe biti jednaka, vea ili manja od 1. Kada je manja od l znai sa se ukupnim prihodom na podmiruju varijabilni trokovi, ako je 1 znai da su vrijednosti izjednaene, a ako je vea od 1 tada se ukupnim prihodom mogu podmiriti varijabilni trokovi, ali i dio fiksnih trokova. Grafikon 3. Kritina toka poslovnog minimuma UP/V.T.
1,6
1,58 1,3
1,2
1,25 1,05 1,1 0,8 0,78 0,7 0,9 0,7
0,8
UU.P.>V.T. UU.P.=V.T. UU.P.<V.T.
0,4
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Kritina toka poslovnog minimuma naziva se i pokrie varijabilnih trokova koji su u proizvodnji mlijeka zastupljeni s viim udjelom (do 60%) pa je vano pokriti makar taj vei dio iako smo svjesni da su nam fiksni trokovi tada planirani gubitak. Zakljuno kritina toka poslovnog minimuma izraunava se u dvije faze. U prvoj izraavamo: I - odnosom ukupnog prihoda i varijabilnih trokova U.P./V.T. II - utvrenom razlikom izmeu fiksnih trokova i financijskog rezultata (gubitka) Fiksni trokovi Financijski rezultat (gubitak) = razlika 13
2012
Nikada se ne smije dozvoliti da visina gubitka prijee visinu fiksnih trokova (razlika mora biti jednaka ili pozitivna). Na taj se nain kontrolira rast gubitka koji ne smije rasti stihijski nego se njegov rast mora pratiti i utvrditi visinu maksimalnog gubitka. Kada visina dosegne maksimum potrebno je trenutno intervenirati koristei dva postupka: 1. sniziti trokove proizvodnje dominantnih vrsta u strukturi 2. smanjivanje opsega proizvodnih kapaciteta na nain da se moraju izluiti iz proizvodnje ona grla: a. koja svojom proizvodnjom ne udovoljavaju prosjenim proizvodnim pokazateljima ili veterinarskih ili opih. Najee se upravitelji odluuju na primjenu metode interpolacije, odnosno djelomino nastoje sniziti trokove proizvodnje dominantnih vrsta u strukturi ukupnih trokova, to je postupak koji moe utjecati sniavanje proizvodnih rezultata i pada kakvoe proizvoda te na gubitak konkurentskog poloaja na tritu, a djelomino smanjuju opseg kapaciteta u proizvodnji. Ovi postupci su povezani sa visokom razinom rizika koju upravitelji moraju odgovorno i na temelju dostupnih informacija preuzeti kako bi bili uspjeni u upravljanju gospodarstvom u razdoblju krize. b. ije je eksploatacijsko razdoblje povezano sa visokom razinom trokova tehnolokih
14
2012
VJEBA 1.
Poslovni sluaj gospodarstva sa proizvodnjom mlijeka TEHNIKO-TEHNOLOKI POKAZATELJI Kapacitet 455krava Proizvodnja po kravi 5.000 l/ kravi/god Plodnost 60% Oteljeno 80% Servis razdoblje 178 dana Remont osnovnog stada 35% Gubici teladi 13% do 30 dana Pasmina holstein frizian Zaposlenost 50 radnika Utroak HJ/ kravi godinje 6.000 Utroak HJ/l mlijeka 1,20 GRANICA RENTABILNOSTI UKUPNI PRIHOD = UKUPNIM TROKOVIMA PROIZVODNJA PO JEDINICI KAPACITETA ? EKONOMSKI POKAZATELJI (000 kn) Ukupni trokovi 12.650 Ukupni prihod 11.750 Financijski rezultat, gubitak - 900 Cijena kotanja/litri 2,53 kn Prodajna cijena 2,35 Gubitak po litri mlijeka 0,18 (2,53-2,35) Fiksni trokovi (40%) 5.060 Varijabilni trokovi (60%) 7.590 Cijena HJ 0,20 Trokovi hrane 4.320 kn/godinje/kravi
[ F.R.=O [(X)
X : 5.000= X= 5.000 * 12.650 11.750 X = 5.500 litara po kravi/godinje Kritina toka poslovnog minimuma Kritina toka je zbog toga to se nastoji pokriti varijabilne trokove koji su povezani sa veim rizikom i u strukturi trokova su zastupljeni sa veim udjelom. I postupak izraunavanja koeficijenta (>=< od 1) UKUPAN PRIHOD : VARIJABILNI TROKOVI 11.750 : 5.940 = 1,55 Smanjivanje osnovnog stada nije rjeenje ove poslovne situacije II postupak utvrivanja do koje vrijednosti smije rasti vrijednost gubitka VRIJEDNOST FIKSNIH TROKOVA - FINANCIJSKI REZULTAT (GUBITAK) 5.060 900 = 4.160 (000) Postoji mogunost za rast gubitka za 4.160 000 kn ZAKLJUNO: Identifikacija i evaluacija moguih rjeenja odabir i implementacija najboljeg rjeenja Analiza tehniko tehnolokih pokazatelja servis razdoblje 178 dana, (od telenja do ponovnog osjemenjivanja treba proi 60 dana) problemi u reprodukciji oteljeno 80% (potrebno je postii 95%) niska plodnost 60% (potrebno je ostvariti 80%) ? koji je glavni razlog ovako loih proizvodnih pokazatelja - reproduktivni problemi Sekundarne posljedice: poremeene laktacijske krivulje poveani utroci hrane koji poveavaju trokove cijenu kotanja.
15
2012
2. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM TOVNE JUNADI Za Republiku Hrvatsku proizvodnja utovljene junadi izuzetno je znaajna zbog mogunosti izvoza junadi teine 400 do 450 kilograma ive mjere i starosti do 18 mjeseci. Prosjena proizvodnja je ukupno 102.000 teladi i junadi za tov do 1 godine i 61.000 junadi iznad 1 godine starosti (ukupno 163.000 grla). Od 102.000 je u vlasnitvu pravnih osoba i dijelova pravnih osoba proizvedeno ukupno 34.000 grla, a u obiteljskim poljoprivrednih gospodarstvima 68.000, odnosno 66% ukupno broja proizvedenih grla. Potronja goveeg mesa kao jednog od glavnih prehrambenih proizvoda je 11,4 kg dok je u EU 20 30 kg po stanovniku godinje. Proizvodnju tovne junadi karakteriziraju slijedee injenice: zahtjevi na uvjetima dranja su skromni, to je povezano niim investicijskim ulaganjima u odnosu na ostale grane stoarstva, vano je uoiti mogunosti adaptacije postojeih objekta, tehnoloki proces proizvodnje je jednostavniji u odnosu na ostale stoarske proizvodnje, te moe biti organiziran uz vlastitu proizvodnju stone hrane ili s nabavkom koncentrata i voluminozne hrane. Organizacija proizvodnje ovisi o sistemima dranja tovne junadi slobodni i na vezu, odnosno na dubokoj stelji i na reetkastom podu, te kombinirani pano-stajski. Najekonominije je organizirati proizvodnju u slobodnom sistemu dranja na dubokoj stelji zbog toga to su ukupni trokovi najnii. Niski su trokovi lijeenja ivotinja, manje je problema sa upalama plua, oteenjima zglobova, a prirast je bolji. Istodobno investicijska ulaganja su nia, a povrat sredstava bri. Troak amortizacije osnovnih sredstava, proizvodnih objekata i opreme nii je i ne optereuje trokove poslovanja u velikoj mjeri. Upravljanje proizvodnjom obavlja prema uzgojnim razdobljima: 1. faza do 3 mjeseca starosti do 120 kilograma ive mjere faza proizvodnje teladi do 30 dana na punomasnom mlijeku, do 60 dana na mlijenoj zamjenici, do 90 dana do 120 kg tjelesne mase.
2. faza predtova od 3-6 mjeseci na kvalitetnom sijenu i koncentratu sa tjelesnom masom od 120 220 kilograma 3. faza do 18 mjeseci i zavrne teine 400 - 450 kilograma sa dnevnim prirastom od 1.100 do 1.250 grama dnevno s utrokom 7 H.J. za 1 kg prirasta. Za ovu liniju govedarstva vana je lokacija gospodarstva radi nabave stone hrane nie cijene kotanja, te blizina prehrambeno-tehnolokih kapaciteta zbog koritenja sporednih proizvoda: pivski 16
2012
trop, repini rezanci, sjenaa i sl. Osim stone hrane veliki udjel u strukturi trokova pripada trokovima ulazne vrijednosti stoke - nabavna vrijednost tovne teladi. Tablica 6. Struktura udjela trokova po 1 kg ive mjere (%)
Ulazna God 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 vrijednost 66 67 65 70 64 56 60 56 44 13 Stona hrana 19 17 18 14 17 14 9 11 10 3 Materijalni trokovi 4 6 5 4 4 4 4 6 6 3 Usluge 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 Amortizacija 4 3 4 5 11 21 23 21 36 70 Kamate 2 2 3 3 0 1 0 1 0 0 Plae 4 4 4 3 3 2 3 4 3 10 Ukupno 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 F.T./V.T. 9:91 9:91 8:92 7:93 7:93 7:93 9:91 8:92 8:92 5:95
(standardni udjeli su u petoj godini). Prosjean odnos F.T./V.T. je 5-10/95-90% Zbog visine trokova ulazne vrijednosti stoke i trokova stone hrane ova proizvodnja pripada skupini najrizinijih stoarskih proizvodnji. Udjel varijabilnih trokova kree se od 90-95% to je u odnosu na fiksne trokove (5-10%) vrlo visoko, pa je tee planirati budue poslovanje. Ujedno cijene na tritu (cijene realizacije outputa i inputa) osciliraju zavisno o ponudi i potranji, te je nabavno i prodajno trite odluujui initelj uspjenosti poslovanja. Kada bi se zanemarila vrijednost ulazne stoke odnos vrijednosti trokova bio bi 60% trokovi stone hrane, 25% materijalni trokovi, amortizacija, usluge i obveze; 5% plae i do 10% kamate. Analizom strukture trokova i ostvarenih proizvodnih rezultata mogue je izraunati granicu rentabilnosti i grafiki je prikazati. Koliina proizvodnih rezultata izraava se koliinom dnevnog prirasta po hranidbenom danu (gr/H.D.)
17
2012
Grafikon 4. Prikaz ostvarene proizvodnje i granice rentabilnosti

1400 1300 1200 1100 1000 900 800 700 600 Ostvarena proizvodnja Granica rentabilnosti
1 1175 1100 1116
2 1102 1100 1052
3 1091 1100 964
4 1119 1100 1013
5 1117 1100 1127
6 1047 1100 1020
7 1050 1100 1040
8 1109 1100 1060
9 1144 1100 870
10 1150 1100 1406
Ostvarena proizvodnja
Granica rentabilnosti
Tov junadi linija je stoarske proizvodnje koja vrlo je osjetljiva na obrtni kapital za nesmetano odvijanje proizvodnog procesa. Zbog toga se proizvoai esto odluuju na kreditna sredstva pri emu treba biti svjestan injenice da ova proizvodnja ne podnosi kamatu viu od 5% godinje. Za tov junadi presudna je trina vrijednost ulazne teladi koja je 50% izlazne vrijednosti utovljene junadi od 450 kg (120 kg x 25 kn = 3.000 kn; 450 x 13 kn = 5.850 kn). Zbog toga je neprestano vano pratiti vertikalne paritete cijena na tritu posebno izmeu 1 kg utovljene junadi i 1 kg suhog zrna kukuruza). Normalan je odnos 1:12 za ravniarsko podruje ako je vie onda je konjunkturno razdoblje na tritu, ali ako je nii onda je krizno. Komparativne prednosti za ovu liniju proizvodnje imaju podruja koja imaju veliki opseg primarne ratarske proizvodnje zbog niih cijena inputa. Ove paritete osobito trebaju pratiti poduzetnici koji zapoinju sa proizvodnjom, jer nije svejedno da li e zapoeti u kriznom ili konjunkturnom razdoblju, odnosno u uvjetima povoljnih ili nepovoljnih input/output pariteta cijena. Zakljuno, initelji koji utjeu na ekonominost proizvodnje su: 1. odnosi cijena, 2. stabilnost trita, 3. kreditna politika financijskih institucija. Kod svake proizvodnje vaan je financijski rezultat, odnosno razlika izmeu prodajne cijene i cijene kotanja. Cijena kotanja ovisi o ulaznoj vrijednosti tovne teladi, cijenama stone hrane, amortizaciji, plaama i transportnim trokovima. Prodajna cijena ovisi o stanju na tritu, kvaliteti proizvoda, uinkovitosti, komercijalne slube. 18
2012
Ulazna vrijednost tovne teladi utjee u velikoj mjeri na financijski rezultat. Prilikom poslovnih odluka koje su povezane za poetkom proizvodnog procesa mogue je koristiti izraun: (Vrijednost prirasta) a*x + b*y (vrijednost ulaza) = CZ (vrijednost izlaza) trokovi prirasta ulazna teina i prirast = izlazna teina a - koliina prirasta x vrijednost po jedinici prirasta b ulazna teina grla y cijena po kg ulazne teine C izlazna teine Z cijena realizacije po kg .m. Na cijenu kotanja 1 kg prirasta utjee: l. struktura ishrane 2. fazi uzgoja (starosti, tjelesnoj masi) 3. spol Ekonomski uspjeh u uzgoju teladi povezan je s trinim razvitkom s obzirom na neizvjesnost plasmana i kolebanja cijena teladi. Na ekonomske rezultate teladi i junica djeluju: vrsta i koliine hrane, poetna vrijednost teladi, prirast tjelesne mase, cijena po kojoj se telad i junad realizira. Na proizvodnost rada utjeu: broj grla na gospodarstvu, starost teladi, nain dranja i stupanj mehanizacije, koliina prirasta. Elemente koje ima struktura cijene kotanja obuhvaa ove skupine trokova: Varijabilne trokove: kupljena telad, vlastita hrana, ostali materijalni trokovi, vrijednost vlastitog i tueg rada, usluge. Fiksne trokove: amortizacija, osiguranje i opi trokovi.
19
2012
VJEBA 2.
Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama proizvodnja tovne junadi TEHNIKO TEHNOLOKI POKAZATELJI Kapacitet 1.000 grla Proizvodnja 2.000 grla Dnevni prirast 1.100 grama Ulazna teina 250 kg ive mjere Izlazna teina 470 kg Uginua 0,5% Izluenja 5% Konverzija 7,6 H.J./kg prirasta GRANICA RENTABILNOSTI EKONOMSKI POKAZATELJI (000) Ukupan prihod 9.720 Ukupni trokovi 10.800 Financijski rezultat 1.080 Fiksni trokovi 1.080 Varijabilni trokovi 9.720 Cijena kotanja po kg/.m. 11,88 Cijena realizacije 10,80 Cijena kukuruza 1,08
Kritina toka poslovnog minimuma
POSLOVNE ODLUKE: 1. 2. 3.
20
2012
3. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE SVINJOGOJSKOM PROIZVODNJOM Republika Hrvatska u raspolae sa 1,3 miliona svinja od ega je u vlasnitvu pravnih osoba etvrtina, a u vlasnitvu obiteljskih gospodarstava tri etvrtine ukupnog broja svinja. Krmaa i suprasnih nazimica je 196.000 od ega je 83% smjeteno na obiteljskim gospodarstvima. Trina proizvodnja svinjskog mesa posljednjih godina pokazuje pad proizvodnje svjee svinjetine, i poveanje udjela svinjetine u strukturi stoarske proizvodnje. Stanje na tritu pokazuje nedostatak utovljenih svinja za industrijsku proizvodnju jer je samodostatnost svinjskog mesa svega 86%. Republika Hrvatska ima dugu tradiciju u svinjogojstvu ija vrijednost iznosi 14% ukupne poljoprivredne proizvodnje i 36% ukupne stoarske proizvodnje. Godinja proizvodnja svinja za preradu je 62 000 grla (3 grla po krmai 196 000/62 000) ukupne mase 6,7 miliona tona (prosjena tjelesna masa je 108 kg ive mjere x 62 000). Mogunosti razvoja svinjogojstva treba uoiti u poveanju proizvodnost po krmai koja je izraena brojnim stanjem proizvedenih svinja, ali i zavrnom tjelesnom masom. injenica je kako ova proizvodnja ima mogunosti visoke proizvodnosti po grlu godinje 2.000 kg/godinje po krmai (10 komada odbite prasadi x 100 kg zavrne mase x indeks prasenja 2,0/2,3). Potronja po stanovniku je 18,4 kg godinje, te se oekuje da e se potronja u narednom razdoblju poveati (uz meso peradi i govee). Obrt stoke je vii u odnosu na tov junadi kao i stupanj finalizacije (svinjsko meso raznovrsne preraevine) koji je istodobno i najvii u odnosu na sve ostale stoarske proizvodnje. Svinjogojska proizvodnja znaajna je s aspekta oplemenjivanja kukuruza i koncentriranih krmiva kroz primarne svinjogojske proizvode. injenica je da svinjogojstvo konzumira velike koliine koncentriranih krmiva ova proizvodnja ima posebno znaenje jer je Republika Hrvatska veliki proizvoa itarica. Koeficijent oplemenjivanja kukuruza u odnosu na svinjsko meso je vrijednosno 1:9 iako je utvreno kako on moe porasti i na 1:20 ako se analizira finalizacija kroz specifine autohtone, tritu namijenjene proizvode kao to je prut i kulen. Svinjogojstvo je grana koja je osjetljivija na trite outputa nego na trite inputa, pa je vanije osigurati trite prodaje nego trite nabave nije teko zapoeti proizvodnju i nabaviti inpute, nego je problem plasirati gotovi proizvod na tritu u trenutku kada je najnia ponuda, a da istodobno tjelesna masa udovoljava oekivanjima potroaa.
21
2012
Grafikon 5. Pariteti cijena kukuruza(kg) i mesa svinja (kg ive mjere)

14 12 10 8 6 4 2 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Osciliranje pariteta
Normalni paritet
Praenje vertikalnih pariteta izmeu kukuruza i kilograma svinjskog mesa pokazuje este oscilacije i izmjene kriznih i konjunkturnih razdoblja na tritu. Utvrena je dinamika kretanja svake 2-3 godine, te je praenjem desetogodinjih razdoblja mogue definirati ekstremne minimalne i maksimalne vrijednosti (1:6) odnosno( 1:12) frekvencija osciliranja na tritu je 100% . Ovakve analize potvruju rizinost ove proizvodnje koja je najveim dijelom povezana sa prodajnim tritem. Prethodni grafikon ukazuje i na odnos ponude i potranje koji je uvjetovan zakonitostima poznatih svinjskih ciklusa koji najbolje obrazlau nesreenost trita svinjskog mesa. Postojea nesreenost proizlazi iz neorganiziranih distribucijskih, prodajnih kanala pri emu nedostaju burze u proizvoakim regijama, a oblici stonih sajmova jedina su mogunost za poboljanja plasmana gotovih svinjogojskih proizvoda na prodajnom tritu. Burza je najpogodniji prodajni kanal za poduzetnike, obiteljska gospodarstva, preraivaku industriju i izvoz ivih svinja, te domae preprodavae, a to je najvanije i za potroae. Za obiteljska gospodarstva jo je bolji izravni prodajni kanal iz vlastitih prodavaonica unutar gospodarstva ili pak iz vlastitih prodavaonica udruenih proizvoaa trinih udruga (kooperacija-udruga). injenice potvruju kako se posljednjih 10-tak godina plasira na trite svega 45-50% svinjskog mesa od ukupno proizvedene koliine polovina se koristi kao autokonzum. Prodajnim kanalima u selima na nain izravne prodaje na obiteljskim gospodarstvima realizira se oko 20% ukupne trine potronje svinjskog mesa, ostalo je preko trgovakih lanaca maloprodaje i veleprodaje. Trina bilanca pokazuje porast udjela potroaa ugostiteljstva i trgovine na malo (sindikati, drutvena prehrana, javne kuhinje). Stalno kolebanje cijena svinja i uvjeta poslovanja proizvoaa, preraivaa i organizacija prometa uzrok su oscilacijama u 22
2012
proizvodnji svinja. Kako bi se uspjelo stabilizirati trite potrebno je osigurati dovoljne koliine domaih sirovina i uravnoteiti gospodarske odnose, prije svega na relaciji proizvodnje svinja s preraivakom industrijom i turizmom. Cijene mesa optereene su visokim trokovima usluga koje odreuju dravne institucije (veterinarske, komunalne i druge). Nedovoljna ponuda svinjskog mesa za preradu na domaem tritu uzrok su rasta cijene inputa to utjee nekonkurentnost domaeg proizvoda, kako na domaem tako i na izvoznom tritu. Za ishranu se koristi suho zrno kukuruza koje se lako transportira. U ratarskoj proizvodnji kukuruz je najzastupljenija kultura ovog podruja i zbog toga je svinjogojska proizvodnja osobito znaajna za Osjeko-baranjsku upaniju. Postoji mogunost da se proizvodnja locira i u podrujima koja nemaju sirovinsku osnovu, ako postoji potreba ove vrste mesa na tritu. Izvrsna je mogunost koritenja komparativnih prednosti pojedinih podruja RH kako bi se postigla traena kvaliteta (proizvodnja kulena u Slavoniji i pruta u Dalmaciji). Poveanje ekonomskih pokazatelja u svinjogojskoj proizvodnji treba traiti u poboljanju prehrambeno tehnolokih kapaciteta finalizaciji proizvoda, distribuciji proizvoda i marketinkim vjetinama prilagoditi proizvode potrebama kupaca. Razlikovanje u asortimanu i markama proizvoda temeljna je komponenta trita svinjogojskih proizvoda uz garantiranu kvalitetu. Na tome je mogue graditi prepoznatljivost svinjogojskih proizvoda i biti konkurentan na svjetskom tritu hrane. 3.1. Ekonomika i upravljanje reprodukcijom svinja
Uzgoj svinja u odnosu na ostale grane stoarstva ima vane proizvodne i ekonomske prednosti. Ciklus reprodukcije u svinjogojstvu je relativno kratak zbog breg obrta stoke (priplod je sa 8-10 mjeseci starosti, sa 12-14 mj daju pomladak). Indeks prasenja je ubrzava obrt kapitala u odnosu na tov junadi. U odnosu na ostale vrste stoke svinje imaju najvei randman: proizvodnja mesa u po tovljeniku prosjeni postotak mesa je 56 %. Kako bi se uspjeno mogla organizirati proizvodnja upravitelji moraju biti svjesni biolokih specifinosti ove grane stoarstva, a to je visoka plodnost (10 prasadi *2,3), ranozrelost, poliestrinost, po jednoj krmai godinje je mogue proizvesti 2.000 kg ive mjere tovljenika. Za 1 kg prirasta troi se od 2,8-3,0 kg koncentrata konverzija. Po m2 moe proizvesti po 200kg svinja, a produktivnost po 1 djelatniku moe godinje biti i do 20.000 kg ive vage svinja. Kako bi se uspjeno organiziralo svinjogojsku proizvodnju potrebno je dobro poznavanje tehnikotehnolokih parametara kojih se mora pridravati upravitelj na farmi.
23
2012
Tehniko-tehnoloki standardi: indeks prasenja 2,24; dojno razdoblje 21-28 dana, ivo oprasene prasadi u leglu 9,50-9,75; gubici u dojnom razdoblju 12%; gubici u odgajalitu (do 25 kg) 5%; ostala uginua 3%; remont krmaa 40%; 2,5 godine u eksploataciji, zavrna teina u tovu 100 kg) U tovu , bez reprodukcije su uginua 2-3%, ili ukupni gubici do 5%. Zaluenje je sa 6 kg tjelesne mase; trajanje odgoja je do 25 kg 70 dana sa prirastom 270-280 grama. U tovnom razdoblju prirasti se kreu oko 400-600 grama po H.D. do tjelesne mase 100 kg za 120 dana. Najmjerodavniji pokazatelj uspjenosti tehnologije proizvodnje je farmska konverzija: Farmska konverzija hrane = utroak hrane krmaa, nerastova i prasadi Prirast prasadi i nazimica Standard FKH kree se oko 3,7 kg hrane (do 100 kg ili 4 kg preko 100 kg) s prirastom do 600 grama po hranidbenom danu. U organiziranju vano je pronai pravo mjesto i vrijeme kada nastaju problemi u proizvodnom procesa. Postoje osjetljive faze tehnolokog procesa kada je neophodno da upravitelj bude prisutan (prasenje, osjemenjivanje, ishrana) kako bi uoio zbog ega nastaju gubici. Tablica 7. Tehnoloki i ekonomski pokazatelji u reprodukciji svinja Podruje Proizvodni vijek krmae Broj prasenja godinje RH 3 godine 2,2 Obnova stada Izluene krmae Broj turnusa godinje Vlastito osnovno stado 0,33 2,9
Kalkulacija i struktura trokova u reprodukciji svinja Broj prasadi po krmai godinje Prasad 18 kom x 25 kg x 10,33 kn/kg Izluene krmae 0,33; 185 kg tjelesna masa; 6,45 kn/kg Poticaji, kn/krmai, 300 kn UKUPNI PRIHOD, kn/krmai Stona hrana (90%) Veterinarski trokovi Trokovi uzgoja Ostali trokovi, kn/krmai UKUPNI VARIJABILNI TRO. Razlika UP-VT kn/krmai (5.360,27 - 4.809,40) Troak proizvodnje kn/kg praseta (4.809,40 / (18*25))
18 4.648,50 393,77 300,00 5.360,27 4.324,40 310,00 25,00 150,00 4.809,40 550,85 10,69
24
2012
Najvaniji pokazatelji ekonomske uspjenosti proizvodnje su: 1. razina ekonominost proizvodnje koja se izraava visinom financijskog rezultata po kg ive vage tovljenika. Osnovni ekonomski uvjeti proizvodnje su cijene inputa i outputa, odnosi cijena, sigurnost plasmana na tritu, kamate i agrarna politika. 2. initelji koji utjeu na i racionalnost proizvodnje su organizacija proizvodnje, intenzivnost proizvodnje - ulaganje rada i sredstava po jedinici kapaciteta. Koliko poljoprivredno gospodarstvo racionalno posluje mogue je pratiti analizom strukture trokova po kilogramu prirasta. 3.2. Upravljanje svinjogojskom proizvodnjom
U svinjogojskoj proizvodnji treba prepoznati standarde koji pokazuju to je normalna situacija i pratiti ekonomske pokazatelje: strukturu trokova, granicu rentabilnosti, kritinu toku poslovnog minimuma i na osnovi toga prepoznati i planirati stanje u krizi. Vrijednosti tehnolokih pokazatelja podruje su na koje upravitelj gospodarstvom, farmom treba posebno utjecati. Svaki upravitelj moe poboljati proizvodne rezultate s istim proizvodnim resursima: osnovno stado/obrtna stoka (reorganizacija), proizvodni objekti (restrukturiranje), poljoprivredna mehanizacija (planiranje) i zaposlenici (prepoznavanje snaga i slabosti zaposlenika, te koritenje prednosti svakog pojedinca). Koliko e upravitelj biti ekspert u svom zvanju i uspjeti realizirati poboljanje proizvodnih pokazatelja ovisi o subjektivnom initelju - osobnim znanjima, sposobnostima i vjetinama upravljanja svinjogojskom proizvodnjom. injenice potvruju kako su mogunosti poboljanja od 10-15% u odnosu na prethodno postignute rezultate. Cilj je postii standardne vrijednosti ili im se barem pribliiti. Odstupanja od ovih standardnih vrijednosti ekspertna su ocjena subjektivnog initelja na gospodarstvu. Tablica 8. Tehnoloki pokazatelji u svinjogojskoj proizvodnji Godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Proizvodnja kg/krmai/godinje 1.876 2.052 2.328 2.598 2.443 2.506 2.513 2.503 2.433 2323 Prosjeni dnevni prirast (gr/HD) 442 330 338 421 406 470 460 419 440 457
25
2012
Prosjene vrijednosti su: 2.357 kg/krmai/godinje i 418,3 gr/H.D. (350 - 450 grama dnevnog prirasta). Ovo su istodobno i standardne vrijednosti proizvodnih pokazatelja kojih bi se trebali pridravati u svinjogojstvu. Uspjeni upravitelj mora neprestano pratiti cijene kotanja 1 kg ive mjere u usporedbi sa cijenom realizacije. Zbog specifinosti svinjogojske proizvodnje koja u velikoj mjeri ovisi o tritu stoarskih proizvoda vrlo esto se poslovanje na kraju financijske godine zavrava s negativnim financijskim rezultatom, jer je cijena kotanja izjednaena s cijenom realizacije. Kada se radi o intenzivnoj proizvodnji i farmskom uzgoju najee je cilj proizvodnje interna realizacija finalni svinjogojski proizvodi samo su input za preraivaku industriju. U takvim uvjetima vaniji su naturalni proizvodni pokazatelji i cijena kotanja na ne financijski rezultat. Prava vrijednost proizvodnje uoljiva je tek nakon realizacije finalnih prehrambenih proizvoda na tritu. Ovu tvrdnju potvruje i postupak izraunavanja ekonominosti koji se u 10-to godinjem razdoblju kretao od 0,83-1,0. Zakljuno ova grana stoarske proizvodnje pripada skupini proizvodnji kada je bolje imati manju primarnu proizvodnju, a vii stupanj finalizacije. Zbog toga se posljednjih godina sve vie poduzetnika odluuje na otvorene sustave svinjogojske proizvodnje kada su osjetljive faze uzgoja svinja obavljaju u uvjetima i mogunostima intenzivne kontrole proizvodnog procesa (u obiteljskim gospodarstvima) a otkup i preradu obavljaju institucije koje udovoljavaju zakonskim uvjetima objekata za preradu i finalizaciju prehrambenih proizvoda. Ovakav oblik organiziranja i upravljanja svinjogojskom proizvodnjom pogodan je i zbog nepovoljnog ekolokog utjecaja svinjogojske proizvodnje ime je ovaj utjecaj mogue svesti na najmanju moguu mjeru. Tablica 9. Kalkulacija i struktura trokova u tovu svinja Vrsta Tovljenici (100 kg x 0,99 x 8,50 kn/kg) Poticaj UKUPNI PRIHOD Prase (25kg x 1,01 x 11,62 kn) Stona hrana Veterinarski trokovi Ostali trokovi UKUPNI VARIJABILNI TRO. Razlika UP-Vt kn/tovljeniku Troak proizvodnje kn/kg Kupovne smjese 841,50 98,00 939,50 293,41 573,20 65,00 50,00 981,61 -42,11 9,82 Vlastite smjese 841,50 98,00 939,50 293,41 366,55 65,00 50,00 774,96 164,55 7,75 26
2012
Pravilnosti u strukturi trokova treba traiti u razdoblju kada nema kamata u strukturi trokova: stona hrana 56 % lijekovi 2 % materijalni trokovi 10 % usluge 2 % amortizacija 10 % kredit 0 % zakonske i ugovorne obveze 9 % plae 11 %
U tovu svinja dominantna skupina trokova su varijabilni trokovi koji su zastupljeni udjelom 90-95% dok su fiksni zastupljeni udjelom od 5-10%. Tablica 9. Prikaz ostvarene proizvodnje i granice rentabilnosti Godina 1 2 3 4 5 6 Proizvodnja ive mjere/krmai/god. Ostvareno Granica rentabilnosti 1.389 1.231 1.159 1.051 1.055 1.011 984 919 1.354 1.450 1.573 2.058 Prirast/tovljeniku/H.D. grama Ostvareno Granica rentabilnosti 442 474 368 429 330 360 338 370 406 406 470 470
Vjeba za raspravu: Oznaiti minimalne i maksimalne vrijednosti i utvrditi razlike izmeu njih
27
2012
VJEBA 3.
Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama proizvodnja prasadi/tovljenika Tehniko-tehnoloki pokazatelji Kapacitet 1.000 grla Proizvodnja 1.500 kg/krmai/godinje Farmska konverzija 4,0 Indeks prasenja 2,20 Remont osnovnog stada 40 % Uginua: u dojnom razdoblju 15% Uginua u odgoju: 15% Uginua u tovu: 15% Zaposleno 20 radnika Zavrna teina prosjeno 100 kg GRANICA RENTABILNOSTI Ekonomski pokazatelji (000 kn) Ukupan prihod 12.250 Ukupni trokovi 15.750 Financijski rezultat -3.500 Fiksni trokovi 3.500 Varijabilni trokovi 12.250
4. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE PERADARSTVOM 28
2012
U Republici Hrvatskoj u uzgoju je 11 miliona komada peradi. Proizvodnja prirasta peradi izraena proizvodnjom mesa iznosi prosjeno 110.000 tona od ega se oko 10% prerauje u razliite oblike finalnih proizvoda. Koncepcija trita peradarstva temelji se na intenzivnom uzgoju specijaliziranih proizvoaa, poslovnim subjektima , 40% (142 farme) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (60%). Od ukupne nacionalne proizvodnje 70% je iz intenzivnog uzgoja poslovnih subjekata dok je 30% iz poluintenzivnog uzgoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Krupni proizvoai organiziraju intenzivnu proizvodnju primjenjujui vrlo zahtjevne tehnikotehnoloke standarde to rezultira proizvodima visoke kakvoe i raznolikosti pileeg, pureeg, pajeg i gueg mesa, te jaja i preraevina uz bogatstvo ponude diferenciranih specijaliziranih proizvoda kao to je proizvodnja pernate divljai (fazana, prepelica, trki, jarebica) i nojeva. Ovakva proizvodnja osigurava povoljne cijene peradarskih proizvoda u odnosu na ostale vrste mesa. Prosjeno pariteti cijena pileeg mesa prema mesu kunia iznose 1:1,2, svinjskom 1:1,8 odnosno goveem 1:2. Meusobno peradarski proizvodi pokazuju znatno razlikovanje cijena. Cijene su razliite prema vrstama peradi, razvrstavanju dijelova mesa, prema rijetkosti ponude, nainima uzgoja i dranja, prema veliini i smjetaju gospodarstva. Prema raspoloivim koliinama za potronju prosjeno se troi 19 kg po stanovniku to je prema proizvodno potronim bilancama poljoprivrednih proizvoda u RH odmah iza potronje mesa svinja. Poboljanja u peradarstvu potrebno je traiti u transferu znanja i tehnologija u obiteljska gospodarstva koja imaju tradiciju u proizvodnji peradi. Organizacijom proizvodnje u ekstenzivnom (slobodni sistem dranja na otvorenom uz veernju prihranu) i poluintenzivnom obliku (uzgoj na otvorenom prostoru i u peradnjacima). Takav nain organiziranja proizvodnje osigurava raznovrsnost proizvoda i lako prilagoavanje potrebama kupaca zahtjevnog trita na posebno uzgojenim proizvodima kao to su posebne pasmine (autohtone za pojedina podruja) i ekoloki uzgojena perad. Razliitim nainima hranidbe nastali bi razliiti peradarski proizvodi koji bi svaki za sebe imali specifinost na svoj nain to je temelj razvoja brendova autohtonih proizvoda u regionalnom razvoju. Upravo je na taj nain mogue osigurati konkurentnost peradarskih proizvoda na svjetskom tritu hrane, jer se na razliite naine proizvedeni i finalizirani proizvodi odlikuju posebnom kvalitetom, asortimanom i pakiranjem proizvoda. Proizvoai mesa peradi moraju analizirati potranju na domaem tritu i trendove proizvodnje na stranim tritima. Prema statistikim podacima 11.000 tona iz domae proizvodnje je namijenjeno izvozu, ali se i 12.000 tona uvozi iako vanjsko trgovinska bilanca utvruje kako je RH samodostatna na mesu peradi i jaja (kukuruz, penicu i vino). S obzirom na planirani porast standarda stanovnitva i trendove u potranji mesa peradi potrebno proizvesti 120.000 tona godinje. 29
2012
Grafikon 6. Procjena samodostatnosti hrvatske poljoprivrede

Vino P enica Ku ku ru z Pe ra d a rs ko m e s o Ja ja K ru m pir De ficita rni poljoprivre d ni proizvod i S vinjs ko me s o Povre Mlije ko K ontine nta lno voe e e r Gove em e s o Ovje m e s o Voe Biljno u lje Os ta lo Voe % 20 40 60 80 100 120 140 Du ha n Jea m S u ficita rni poljoprivre d ni proizvod i
Peradarstvo razvijenih zapadno europskih zemalja pod velikim je pritiskom zahtjeva trita, utjecaja jakih potroakih organizacija koje brinu za zdravlje i nain iskoritavanja ivotinja. Postupci prilagoavanja menadmenta zakonskoj legislativi vezane su uz za dranje u kavezima i zahtjevniju veterinarsku kontrolu kako u uzgoju tako i na tritu finalnih proizvoda. Zbog toga vano je strategijske operativne ciljeve razvoja peradarstva usmjeriti u proizvodnji na otvorenom u malim i srednjim farmama s posebno utvrenim proizvodnim ciljem, primjer je posebna kvaliteta proizvoda zbog razliitosti u nainima hranidbe (funkcionalna hrana). Prema trenutnim analizama u ponudi mesa peradi nedostaje pura, pataka i gusaka, pernate divljai, te posebno preraenih proizvoda. Karakteristika peradarske proizvodnje ogleda su u visokoj reproduktivnosti, intenzivnoj industrijskoj tehnologiji proizvodnje i mogunosti razmnoavanja. Neovisna je u odnosu na proizvodnju hrane jer je mogue organizirati proizvodnju tamo gdje je neophodan proizvod. U odnosu na svinjogojstvo, peradarstvo ima bolju konverziju , odnosno manji je utroak hrane za kilogram prirasta (3,5 4,0 u svinjogojstvu u odnosu na 1,9 u tovu brojlera). Znaaj se ogleda i u kvalitetnoj nisko energetskoj hrani, te e i dalje zauzimati vano mjesto u prehrani stanovnitva. Poduzetnitvo u peradarskoj proizvodnji ima budunosti u razvoju pataka i gusaka (pekinka, engleska, francuska) uzgojem do 2 mjeseca, mase 2,5 kg sa kvalitetnim mramoriranim mesom.
4.1.
Ekonomski pokazatelji u peradarstvu 30
2012
Organizacija proizvodnje ima poseban znaaj zbog vrste povezanosti pojedinih faza uzgoja: inkubator-pilenka-finalni proizvod te nesilica-proizvodnja konzumnih jaja sa tvornicom stone hrane. Svi procesi moraju biti planirani i sinkronizirani uz neprestano praenje zdravstvene zatite ija prevencija mora biti uinkovita sa minimalnim intervencijama uz pravilno obavljanje preventivnih cijepljenja. Od moguih linija proizvodnje treba razlikovati: 1. Proizvodnju brojlera-tovnih pilia (mesa) 2. Proizvodnju konzumnih jaja 3. Proizvodnju pilia - za nesilice odnosno brojlere ovisno o uzgojnom cilju. Cilj upravljanja u proizvodnji brojlera je da se u to kraem vremenu postignu to bolji prirasti uz to manji utroak hrane (konverzija). Osnova za uspjenost upravljanja je nabava kvalitetne ulazne pilenke od poznatih i sigurnih dobavljaa. Uz ovu pretpostavku mogue je pridravajui se optimalnih zoohigijenskih uvjeta smjetaja postii oekivane proizvodne rezultate za 7 tjedana prosjenu teinu 1,8 kg ive vage to je na tritu 1,35 kg mase po komadu. Tablica 10. Kalkulacija cijene kotanja proizvodnje brojlera 1. 2. Ulazna vrijednost pileta (gubici 2%) Hrana 2,5 kg/1 kg ive vage (1,8 kg .m. x 2,5 kg = 4,5 kg) 1 kg startera 3,5 kg finiera Ostali trokovi po kg .m. Ukupni trokovi po kg .m. Realizacija po jednom kg .m. Financijski rezultat (dobit) po kg .m. kn 4,21
3.
4,64 2,30 11,16 11,70 0,54
Iz kalkulacije moe se utvrditi struktura trokova i udjel pojedinih trokova u ukupnim trokovima po kg ive mjere, odnosno 37% je ulazna vrijednost pileta, trokovi hrane su 41%, ugovorne i zakonske obveze su 8%, a plae 5% i 9% su ostali trokovi. Koeficijent reagibilnosti pokazuje udjel fiksnih i varijabilnih trokova u odnosu 5-10% fiksni, a 90-95% varijabilni to svrstava ovu proizvodnju u visoko rizine. Zbog toga velik je utjecaj upravitelja odnosno subjektivnog faktora to su proizvodni rezultati loiji mogunosti utjecaja subjektivnog faktora su vee. Struktura trokova ovisi o tipovima uzgoja, nainima dranja i nivou intenzivnosti proizvodnje broju brojlera u turnusu. Osnovna razlika u strukturi trokova proizvodnje je u nainu dranja na podu ili u kavezima zbog veeg udjela osnovnih sredstava (investicijskog odravanja i amortizacije) i plaa kod kaveznog uzgoja u odnosu na podni. U vezi s tim manji je udjel trokova hrane kod tova brojlera u kavezima. 31
2012
Tablica 11. Kalkulacija cijene kotanja proizvodnje jaja (kn) Trokovi 1. Ulazna vrijednost pilenke starosti 22 tjedna 2. Hrana za 52 tjedna eksploatacije x 0,12kg/H.D.=43,80 3. Ostali trokovi Ukupni trokovi 1. Proizvodnja 250 jaja po nesilici (68,5%) 2. Prodajna likvidacijska vrijednost Ukupni prihodi FINANCIJSKI REZULTAT (po nesilici/godinje) 36,00 75,20 71,42 182,63 200,00 18,00 218,00 35,37
Koristei koeficijent reagibilnosti u odvajanju fiksnih od varijabilnih trokova odnos je 50:50% i zbog toga je izuzetno vana proizvodnja po nesilici zbog degresivnog karaktera fiksnih trokova (50%) ime se sniava cijena kotanja i postie vea konkurentnost na tritu. Za gubitke u proizvodnji je normalno da se kreu oko 10% (uginua+izluenja). Proizvodnju po nesilici mogue je poboljati u odnosu na prikazanu kalkulaciju na 270 do 300 jaja godinje po nesilici to ovsi o nainu izraunavanja proizvodnosti koja moe biti izraena ulaznom, izlaznom ili prosjenom nesilicom. Najloiji proizvodni pokazatelji su pri izraunavanju po ulaznoj nesilici zbog toga to se ukupno proizvedena koliina jaja dijeli sa brojem nesilica bez gubitaka uginuima, vei je broj u odnosu na broj izlaznih nesilica kada ih je manje za 10%. Zbog toga je najtonije proizvodnost izraavati prosjenom nesilicom (ulazna-285; izlazna-272; prosjena 278 ili ulazna+izlazna/2). Prosjena nesivost osnovnog jata trebala bi se kretati oko 70%, te je potrebno pratiti krivulju nesivosti koja svoj maximum postie sa 6 mjeseci eksploatacije kada nesivost osnovnoj jata dostie 96%. Organizacija poslovanja treba biti usmjerena na uska grla u proizvodnom procesu, a to je razdoblje do 10 sati kada je potrebno sakupiti jaja. Zbog visokog udjela trokova stone hrane koja se kree 50% potrebno je pratiti utroak i konverziju hrane, odnosno da je 155 grama po jajetu odnosno za 1 kg mase jaja utroak 2,6 kilograma koncentrata. Po prosjenoj nesilici mogue je oekivati 17 mase jaja godinje uz utroak 45-50 kg hrane. Duina eksploatacije je 12 mjeseci to je optimalno, ali moe se ii na produenje eksploatacije, ako je ulazna cijena kotanja pilenki visoka, forsiranim mitarenjem koje traje oko 40 dana to produava nesivost za daljnjih 7-8 mjeseci ime se moe proizvesti dodatnih 120-140 jaja. Ovakve poslovne odluke donose se na temelju istraivanja trita jer se potranja i ponuda znaajno mijenjanju tijekom kalendarske godine to bitno utjee i na prodajnu cijenu. Uzrok takvim kolebanjima je poveanje ponude iz obiteljskih gospodarstava u proljetnim mjesecima. Prema podacima Trinom informacijskom sustavu u poljoprivredi (TISUP) najvie cijene postiu se u prosincu i sijenju, a
32
2012
najnie u svibnju i kolovozu. Posebno znaenje proizvodnja jaja ima za prehrambeno-preraivaku industriju u cilju proizvodnje tjestenine, kolaa, sladoleda i slino. Peradarstvo je interesantna proizvodnja zbog brzog obrta kapitala. Izuzetno je bitno poznavati tehniko-tehnoloke parametre i pratiti trite konkurenciju, te biti korak ispred proizvoaa u istoj grani. Zbog brzine promjena samo iskusan upravitelj moe ui u rizik, podnijeti ga i rijeiti nepovoljnu poslovnu situaciju. U kriznim situacijama najlake se prilagoavaju oni koji imaju financijska sredstva iz razdoblja konjunkture. Za donoenje pravilnih poslovnih odluka potrebno je pratiti granicu rentabilnosti prema ostvarenoj proizvodnji po prosjenoj nesilici. Kada je proizvodnja via od granice rentabilnosti poslovanje ostvaruje dobit, ako je suprotno gubitak. Granica rentabilnosti u peradarskoj proizvodnji izraunava se prema tehniko- tehnolokim podacima i ekonomskim pokazateljima prema jednadbi: X : ostvarena proizvodnja= ukupni trokovi : ukupni prihodi ; X= ostvarena proizvodnje x ukupni trokovi / ukupni prihodi Iz podataka ostvarene proizvodnje i financijskih pokazatelja mogue je utvrditi proizvodne ciljeve u upravljanju , odnosno ako je: Granica rentabilnosti/ ostvarena proizvodnja financijski rezultat 250 250 250 300 200 250 dobit gubitak bez dobiti i gubitka
Kada je granica visoko postavljena znai da su visoki ukupni trokovi i treba traiti uzroke u cijenama inputa i tehnolokim grekama u proizvodnji koje utjeu na proizvodne rezultate. Kritina toka poslovnog minimuma analizira udjel varijabilnih trokova (50%) u odnosu na ukupni prihod to se izraava koeficijentom koji moe biti manji, vei ili jednak 1. Ukupni prihodi :Varijabilni trokovi = koeficijent (>, = ,< od 1) Kada je koeficijent jednak ili vei od jedan upravitelj treba raspoloivim resursima postii bolje proizvodne rezultate i uoiti probleme na tritu, te planirati nastavak proizvodnje prilagoavajui se uvjetima na tritu jer je ova proizvodnja izuzetno osjetljiva na trite outputa prodaje. Iako ekonomski pripada skupini najlikvidnijih stoarskih proizvodnji, iako njena likvidnost ovisi o likvidnosti kupaca. Kada je koeficijent manji od 1 radi se o izrazito kritinom poslovanju koje zahtjeva brzo rjeavanje poslovne situacije (TOP management). Primjenjuju se metode standardnim postupkom sniavanja 33
2012
ukupnih trokova poslovanja na nain da se ukupni gubitak rasporeuje na postojei broj kokoi nesilica te se postupak izluivanja iz proizvodnje obavlja sve do vrijednosti kada se nivo gubitka izjednaiti sa vrijednosti fiksnih trokova. Fiksni trokovi financijski rezultat (gubitak) = razlika U peradarskoj proizvodnji realno je oekivati krizna razdoblja poslovanje s gubitkom koji se mora kontrolirati, odnosno rast gubitaka moe ii sve dok se ne izjednai sa vrijednosti fiksnih trokova. Krizno razdoblje je nemogue izbjei potrebno ga je planirati i kontrolirati tijekom poslovanja.
VJEBA 4.
Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama proizvodnja jaja Tehniko-tehnoloki pokazatelji jaja Broj ulaznih nesilica -1200 Broj izlaznih nesilica - 800 Godinja proizvodnja na farmi 250.000 Utroak smjese 200 grama/jajetu Ekonomski pokazatelji (000 kn) Ukupni trokovi 10.800 Ukupni prihod 9.000 Financijski rezultat -1.800 Fiksni trokovi 5.400 Varijabilni trokovi 5.400
34
2012
GRANICA RENTABILNOSTI
5. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE OVARSTVOM Ovarstvo je grana stoarstva koja je najee organizirana u ekstenzivnom obliku sa autohtonim pasminama cigaje, pramenke i krianaca. U Republici Hrvatskoj proizvodi se oko 650 tisua grla od ega je 97% uzgajano na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ova proizvodnja usko je povezana sa navikama potroaa koji koriste usluge konzumiranja ove vrste mesa. U Republici Hrvatskoj potronja po stanovniku je 1,2-1,4 kg/ stanovniku godinje i stagnira (u zemljama EU je 4 kg). Posljednjih 5 godina proizvodnja se poveala sa 10 na 13 tisua tona. Uvoz je 35
2012
smanjen sa 94.000 grla na 56.000 grla, a izvozi se svega 1.000 grla godinje. Prema analizama potronje i potrebama ovjeg mesa na tritu hrane podmireno svega 60% potreba hrvatskog trita. Trite s kojim se raspolae prua povoljne plasmane proizvoda koji su se zadrali na niskom stupnju finalizacije meso, mlijeko ili vuna za koju je teko nai trite. Na domaem tritu nedostatna je prerada suhog ovjeg mesa. Europski potroaki trendovi najavljuju nove smjerove u ovarskoj proizvodnji gdje e se traiti meso odgovarajue kvalitete - debljina miinih vlakana, boja, miris, te proetosti miia lojem i ekolokog uzgoja. Potroai preferiraju slobodni pani uzgoj. Za upravitelje gospodarstava vano je planirati i ugovarati proizvodnju u razdobljima kada je najvea potronja, zima i proljee, jer se tako ciljno proizvodi za poznatog kupca. Karakteristika ove proizvodnje je dobro koritenje panjaka, ali i sporednih proizvoda prehrambene industrije. Ovca se dobro prilagoava ekstenzivnim uvjetima proizvodnje, nije zahtjevna na balansiranim obrocima proteinima ili koncentriranim krmivima, zbog toga je mogue niskim proizvodnim trokovima postii zadovoljavajue proizvodne rezultate. Ovarstvo je posebno znaajno za ona podruja koja imaju loije uvijete za intenzivnu ratarsku proizvodnju. 5.1. Organiziranje specijalizirane intenzivne proizvodnje U ovarstvu je vanije imati manji opseg primarne proizvodnju sa viim stupnjem finalizacije nego veu proizvodnju primarnih proizvoda koji se ne mogu u odgovarajuem trenutku plasirati na tritu. Tip ovarske proizvodnje najee je meso-vuna, iako se mogu pojaviti i razliite kombinacije mlijeko-meso-vuna. esto proizvoai postavljaju pitanja isplativosti razliitih tipova proizvodnje. Iskustva pokazuju kako treba imati na umu strukturu prihoda od 85% meso, 10% mlijeko, 5% vuna. U vezi sa organizacijom proizvodnje mogu se promatrati dva najea uzgojna modela: 1. Tip proizvodnje meso-mlijeko-vuna bez vlastite stone hrane. Struktura trokova u ovom modelu je 34% stona hrana, 22% materijalni trokovi, 1% usluge, 3% amortizacija, 3% zakonske obaveze i 37% plae. 2. Tip proizvodnje meso-mlijeko-vuna sa vlastitom stonom hranom. Struktura trokova je 23% stona hrana, 30% materijalni trokovi, 10% amortizacija, 5% ugovorne i zakonske obaveze i 32% plae. Postavlja se pitanje poslovanja u ovim modelima, koji ovise o strukturi trokova, odnosno o skupini trokova koji su najvii - plae - ljudski rad, znanje, iskustvo i sposobnost upravitelja koji se treba koncentrirati na kritina razdoblja proizvodnog procesa. Zbog toga je vano upravljanje proizvodnjom, odnosno subjektivni initelj upravitelj koji mora biti dobar poznavatelj struke tehnoloko-tehnikih osobitosti ove proizvodnje. 36
2012
Udio fiksnih i varijabilnih trokova je 30:70 to upozorava na vanost proizvodnih rezultata to je vea proizvodnja po jedinici osnovnog stada to se udio fiksnih trokova rasporeuje na vei broj jedinica proizvoda janjadi. U ovoj proizvodnji najosjetljiviji pokazatelj je produktivnost, odnosno koliko grla po zaposlenom radniku. U ekstenzivnoj proizvodnji to je 150 grla po zaposleniku. Od tehnolokih pokazatelja vana je proizvodnost po ovci koja moe varirati od 0,8-1,8 janjadi po ovci uz proizvodnju mesa 25-30 kg ive mjere. Istona Hrvatska ima mogunosti proizvodnje krianaca od 30-40 kg uz kvalitetne krmne smjese, koritenje sinkronizacija estrusa, te obavezno evidentiranje i praenje proizvodnih initelja. Najosjetljiviji dio proizvodnog procesa je razdoblje janjenja koja je ujedno i parametar koji se koristi za izraunavanja granice rentabilnosti u ovoj proizvodnji. Minimalna granica rentabilnosti je 1 janje/god. u ekstenzivnom uzgoju, odnosno 1,2 u intenzivnom. Kako bi se postigli takvi rezultati potrebno je osigurati dobru kondiciju. rasplodnih grla, kontinuirano janjenje i produenje vijeka u rasplodu ukoliko je granica rentabilnosti ispod 0,85 tada je potrebno smanjiti osnovno stado prema rezultatima koje prikae kritinog toka poslovnog minimuma. Perspektive proizvodnje se naputanju sustavi ekstenzivnog uzgoja zbog velikih trokova ljudskog rada vrijednost ukupne proizvodnje je 0,25-0,30% vea u odnosu na ukupna ulaganja. Ekonomija povrata sredstava po profitnoj stopi od 9-10% je 7 godina. Ova proizvodnja nije toliko osjetljiva na konkurentnost, jer je potranja vea od ponude. Ovarstvo ima dobre perspektive to se najveim dijelom radi o privatnom vlasnitvu to je povezano sa motiviranou proizvoaa.
37
2012
VJEBA 5.
Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama ovarstvo Tehniko-tehnoloki pokazatelji Kapacitet 1.000 ovaca Godinja proizvodnja 850 janjadi Nain dranja - ekstenzivni Janjenje - sezonsko Zaposlenost 10 radnika Smjer proizvodnje: meso-mlijeko Lokacija Istona Hrvatska Teina kod isporuke 30 kg .m. Pasmina Cigaja Winterberg Zaposlenost 10 radnika Ekonomski pokazatelji Ukupni prihod 306.000 Ukupni trokovi 360.000 Financijski rezultat -54.000 Fiksni trokovi 180.000 Varijabilni trokovi 180.000
38
2012
6. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE RIBNJAARSKOM PROIZVODNJOM Gospodarsko znaenje ribnjaarstva povezano je sa tradicijom u proizvodnji, potronji, zapoljavanju stanovnitva. Posebno znaenje ribnjaarstva povezno je sa nacionalnom ekonomijom, ekologijom odravanjem klime na jednom podruju, te zbog integriranog gospodarskog razvitka poljoprivrede i turizma. U Republici Hrvatskoj je 10.000 ha povrina ribnjaka, a u Slavniji i Baranji se nalazi 7.000 Jasinje, Grudnjak, Donji Miholjac, Osilovac, Ferianci. Postojei ribnjaci stari su i 100 godina, otvorenog su sustava uzgoja i ekstenzivnog tipa sa niskim vodenim stupcem koji se klasino izraava u ha i vodenoj povrini izraenoj u m 3 (0,80; 1,0;1,20; 1,50; ili ak 3 metra dubine). Pri organizaciji uzgoja u intenzivnom obliku potrebno je odabrati kvalitetno podruje i odrediti povrinu ribnjaka. Intenzivna organizacija i upravljanje u ribnjaarstvu podrazumijevaju dodavanje u ribnjak: hrane, aeraciju, mineralizaciju, a posebno upravljati radnim procesima ienja, vapnjenja i odravanja zoohigijenskih uvjeta koji e omoguiti visoku proizvodnost. U potronji ribe nismo podruje koji troi puno ribe, ali je perspektivna proizvodnja od koje poinje razvoj trita i potronje zbog nutricionistikog znaenja u prehrani stanovnitva. U Republici Hrvatskoj potronja po stanovniku je 2-5 kg dok je u EU zemljama i 15 kilograma po stanovniku godinje. Proizvodnja je po ha je 1.000 kg, odnosno 1 tona, ukupnog prinosa kada se odbije nasad od 450500 kg po ha to je isto toliko istog prirasta. Vrlo je teko postii ekonominost proizvodnje s tim nasadom jer je upravljanje proizvodnjom visoko rizino i zbog toga ova proizvodnja pripada skupini najrizinijih proizvodnji jer je teko kontrolirati i upravljati proizvodnjom na velikim povrinama gdje se cjelokupan proces odvija u vodi koja podrazumijeva dinamine radne operacije i veu mogunost nastanka greaka u izvoenju radnih operacija: tehnoloki procesi, kombiniranje uzgojnih faza kako bi se sinkronizirala uzgojna razdoblja i prilagodila tritu potranji. Mogunosti ovakvih rizika povezani su ekonomskim pokazateljima to moe zbog opsega proizvodnje (koncentrirana proizvodnja) i sposobnosti apsorpcije potranje za slatkovodnom ribom umanjiti uspjenost poslovanja a dugorono dovesti i do dubokih kriznih razdoblja. Trite Osjeko - baranjske upanije je najvei potroa proizvodnje ovog podruja, jer se gubitkom irih trita posljednjih 15- tak godina znaajno smanjila i proizvodnja. Cijene izraene u paritetima u odnosu na ostale vrste mesa vrlo loe, jer cijene ribe stalno padaju. Brojni su problemi povezani sa starosti, nasadom ribnjaka, trokovima odravanja, uvjetima rada, ekstenzivnim uvjetima uzgoja, tritem, slabom akumulativnom sposobnou kapitala. Veliki gubici nastaju i od ptica grabljivica kormorana koji pojede 10-20 dkg teku ribu i nastaju veliki gubici i do 60% ukupnog 39
2012
nasada. Cijene kotanja su tada vrlo visoke i takva riba se teko plasira na tritu. Ravnotea u strukturi ribe u ribnjacima nastoji se popraviti postupcima dodatnog nasaivanjima. U takvim situacijama novo nasaeni mla nema oekivane priraste jer riba vee tjelesne mase otima hranu sitnijoj ribi. Prilikom mijeanja konzumna riba vee tjelesne mase ima i manje priraste po hranidbenom danu to rezultira poveanim utrocima hrane koji ne doprinose oekivanim prirastima ribe. Cijena kotanja kilograma ribe je visoka i potrebno je biti ekspert u upravljanju kako bi se organiziralo uspjenu i rentabilnu proizvodnju ribe. Svi initelji su vrlo nepovoljni i zbog toga ova proizvodnja predstavlja veliki izazov za poduzetnike. Karakteristika proizvodnje je da se organizira kao zaokrueni proizvodni proces koji mora imati sinkronizirane sve uzgojne faze i dobro strukturiranu proizvodnju: - proizvodnja liinki, - proizvodnja mlaa, - jednogodinja mla; nepovoljno 30-35% - povoljno 20% - dvogodinji mla; (2/3 ribnjaka do 1 kg tjelesne mase) nepovoljno 65% - povoljno 80% - trogodinja riba 1/3 Ne moraju svi proizvoai imati mrestilite, ali moraju voditi rauna o selekciji - brzini prirasta i sposobnosti preivljavanja. Izuzetno je vana tehnologija, Kod nas je najei trogodinji uzgoj a tei se uzgoju do 2 godine. Ako je u 1. godini mogue dobiti 20 dkg na kraju godine se moe oekivati prirast do 1 kg, a ako je lo prirast u prvoj godini, ta riba je sva trogodinjeg ili ak ponekad i etverogodinjeg uzgoja. Za ekonomiku potrebno je voditi podatke za svaku povrinu, tablu ribnjaka jer je sve razliito: uloeno, struktura nasada, ukupno nasaeno, prirast, izlovljeno. Struktura trokova : 1. sirovine 31% - odnosno nasad je 7%, koncentrat 21%, a mla 3% 2. energija 2% 3. trokovi odravanja 1% 4. proizvodne usluge 6% 5. amortizacije 8% 6. nematerijalni trokovi 10% 7. plae 23% 8. ostali trokovi 19% Kada se analizira proizvodnja po ha i razmotri struktura trokova moe se provesti odvajanje fiksnih od varijabilni trokova. Dolazi se do toga da sirovine idu u fiksne trokove, budui da smo hranili, a rezultata u proizvodnji nije bilo zbog gubitaka i uginua. Fiksni trokovi tada budu zastupljeni sa 70% i zbog toga to su tako visoki izuzetno je bitno sniavanje trokova po jedinici 40
2012
proizvoda. Sinkronizacija faza proizvodnog procesa nije jednostavna i proces prilagodbe traje najmanje 3 godine: usklaivanje temperature, rada i zoohigijenskih uvjeta u vodi. Ekonomika u ribnjaarskoj proizvodnji predstavlja ograniavajui initelj menaderima i poduzetnicima koji oekuju poslovanje za 3godine. Usporen je obrt kapitala i investicije se zapravo realiziraju sa 3 godine poeka. Uspjenost se moe oekivati, ako je odnos 1 i 2 god. uzgoja 1:2 (500: 1.000 kg), ali je realno oekivati 1:3 i 1:4 u situaciji kada kormorani jedu sitnu ribu, a velika riba hranu bez oekivanih prirasta dodatna ulaganja uzrokuju opadanje proizvodnje i dodatnih trokova. U buduem razdoblju veliki broj uzgajivaa, koji imaju tradicionalne oblike poslovanja, e vjerojatno propasti, ali sposobni upravitelji uz primjenu poduzetnikog ponaanja, vertikalnog i horizontalnog povezivanja, te otvaranja inozemnim tritima inputa i outputa e dugorono jaati na tritu gdje e potranja rasti.
41
VJEBA 6. Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama ribnjaarstvo Tehniko-tehnoloki pokazatelji Kapacitet 1.000 ha God. proizvodnja Proiz. po ha Zaposlenost 1.000 tona 1 000 kg 75 radnika Ekonomski pokazatelji (000 kn) Ukupni prihod 5.400 Ukupni trokovi Financijski rezultat Fiksni trokovi 3.600 Varijabilni trokovi 3.600 7.200 - 1.800
2012
Produktivnost 13t/radniku Konverzija hrane 3,2/kg ribe Struktura nasada: 90% aran, 10% ostalo Dvogodinji uzgoj Trogodinji uzgoj 25% 75%
42

AGRO - Biz Radna Skipta Za Sve Studente

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

AGRO - Biz Radna Skipta Za Sve Studente

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AGROBIZNIS MENADMENT

Prema poslovnim odlukama

Prema organizacijskoj hijerarhiji

Prema poslovnim funkcijama

Prema vrsti procesa

- Strateki - Taktiki - Operativni

- Top menadment - Organizacijski menadment

- Menadment funkcioniranja Menadment razvoja

Grafikon 1. Cijene i pariteti u proizvodnji mlijeka

Analiza poloaja poslovanja prema tritu

1,25 1,05 1,1 0,8 0,78 0,7 0,9 0,7

UU.P.>V.T. UU.P.=V.T. UU.P.<V.T.

Grafikon 4. Prikaz ostvarene proizvodnje i granice rentabilnosti

1 1175 1100 1116

2 1102 1100 1052

3 1091 1100 964

4 1119 1100 1013

5 1117 1100 1127

6 1047 1100 1020

7 1050 1100 1040

8 1109 1100 1060

9 1144 1100 870

10 1150 1100 1406

Kritina toka poslovnog minimuma

Grafikon 5. Pariteti cijena kukuruza(kg) i mesa svinja (kg ive mjere)

Kritina toka poslovnog minimuma

4. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE PERADARSTVOM 28

Grafikon 6. Procjena samodostatnosti hrvatske poljoprivrede

Ekonomski pokazatelji u peradarstvu 30

4,64 2,30 11,16 11,70 0,54

Kritina toka poslovnog minimuma

Kritina toka poslovnog minimuma

Kritina toka poslovnog minimuma

You might also like