RIJENI PROMET U RH STRUKTURA PROMETA UNUTRA UNUTRANJIM PLOVNIM PUTOVIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Matea Babi Ani Iskra Ema Kli Kolegij ROBNI TOKOVI

Slika 1. Plovni putovi

je dio europskoga prometnog sustava unutarnji plovni putovi RH integrirani su u mre mreu Europskih plovnih putova VII. (dunavskoga) koridora ukupna duljina plovnih putova u Hrvatskoj iznosi 936 km plovidba unutarnjim plovnim putovima u RH je sigurna samo kod srednjih i vi viih vodostaja rijeka koje imaju znaajne amplitude vodostaja, i do 10 metara. Kod niskih i ni niih vodostaja plovidba nije sigurna, te se mora ograniavati gazom plovila ili se mora obustaviti.
Izvor: www.mmtpr.hr

Prijevoz roba na unutarnjim plovnim putovima

Mre Mrea plovnih putova u Hrvatskoj

Tablica 1. Prijevoz unutranjim vodnim putovima

jedan od najstarijih oblika prijevoza postaje sve atraktivniji nain prijevoza mre mrea unutarnjih plovnih putova u Europi povezuje sve vee Europske zemlje u tu mre mreu ukljueni su i hrvatski unutarnji plovni putovi koji su nedovoljno iskori iskoriteni za prijevoz roba

Mjerna jedinica 2004. 2005. 2006. (privreme ni podaci)

Prevezena roba

tisue tona

897

430

400

Tonski kilometri

milijun

199

311

296

Izvor: Statistike informacije 2007., str.69

sastoji se od tri rijeke koje su pogodne za trgovaku plovidbu: Save, Dunava i Drave Gradnjom kanala DunavDunav-Sava te dvije rijeke povezale bi se izravno preko hrvatskog teritorija (od Vukovara do amca) amca) ime bi se plovidba od luka na Savi prema sredi sredinjoj i sjevernoj Europi skratila za oko 400 km bez povezivanja rijeke Save i Dunava kanalom plovna mre mrea Republike Hrvatske nepotpuna Europska unija na odreeni nain potie prijevoz roba unutarnjim plovnim putovima

Slika 2. Hrvatska kao dio europske unutranje plovne mree

Drava

Slika 3. Ue Drave u Dunav

Drava je plovna u du duini oko 200 km od u ua u Dunav dio dalice naj najira na dionici od u ua u Dunav do Beli Belia - plovni put tree kategorije plovnosti Od Beli Belia do dalice Drava se sve vi vie suzuje - postaje meudr udravni hrvatskohrvatsko-maarski plovni put druge odnosno prve kategorije plovnosti to omoguuje plovidbu manjih brodova, nosivosti 200200-600 tona tereta na Dravi se nalazi nekoliko luka - mo moemo istaknuti luku u Osijeku koja se nalazi oko 20 km od u ua Drave u Dunav, i mo moe prihvatiti vee brodove i plovne sastave. S obzirom na potencijale luka u Osijeku nedovoljno iskori iskoritena i kao luka i kao mogui logistiki centar.

IZVOR: www.wikipedia .hr www.wikipedia.hr

Slika 4. Dunav paneuropski prometni koridor

Dunav

Sava tok rijeke paralelan sa X paneuropskim koridorom

najznaajnija je rijeka za trgovaku plovidbu u Republici Hrvatskoj njome je Republika Hrvatska izravno povezana s lukama na Atlantskom oceanu, zemljama srednje i zapadne Europe i sa zemljama na europskom jugoistoku cijelom duljinom toka rijeka Dunav je paneuropski prometni koridor tok Dunava kroz Hrvatsku prote protee se od Batine do Iloka u du duini oko 130 km plovidba mogua svih 365 365 dana dana u godini uz odreen broj maglovitih dana

Dunav je kroz Hrvatsku plovni put etvrte klase plovnosti to znai da njime mogu ploviti brodovi i plovni sastavi do 1500 t nosivosti najvea i jedina znaajna luka na hrvatskom dijelu Dunava je luka Vukovar radi se o jednoj od najveih hrvatskih luka (ukljuujui i jadranske luke) s godi godinjim prometom od oko 300 000 t tereta pri prekrcaju su najzastupljeniji poljoprivredni proizvodi, sipki i generalni tereti komadni teret i kontejneri su slabije zastupljeni

Slika 5. Tok rijeke Dunava

Slika 6. Luka Vukovar

Stanje plovnih putova u Republici Hrvatskoj posljedica je injenice da se u njih kao dio prometne infrastrukture najmanje ulagalo - posljedica toga je stagnacija prijevoza roba na unutarnjim plovnim putovima u Republici Hrvatskoj, s izuzetkom luke u Vukovaru u kojoj promet i broj zaposlenih svake godine raste rijene luke - osim osnovne djelatnosti prekrcaja tereta sve se vi vie transformiraju u logistike centre

IZVOR: www. Google.com

IZVOR: www.lukawww.luka-vukovar.hr

Tablica 2. Koliina prekrcajnog tereta u luci Vukovar

Sava

Slika 7. Tok rijeke Save

najdu najdua hrvatska rijeka, ukupne du duine toka oko 900 km, od ega kroz Hrvatsku prolazi oko 450 km za vee brodove Sava je plovna od Siska do u ua u Dunav (Beograd) du du toka rijeke postoji velik broj zavoja koji usporavaju plovidbu prosjena irina rijeke kree se oko 150 metara dijeli se na tri sektora, sektor Gornja Sava od Siska do Bosanske Gradi Gradike, sektor Srednja Sava od Bosanske Gradi Gradike do Srijemske Mitrovice i sektor Donja Sava koji se prote protee od Srijemske Mitrovice do Beograda
IZVOR: www.novi-zagreb.info

Izvor www.luka-vukovar.hr.gif

Tablica 3. Promet u rijenim lukama (Vukovar,Osijek,Sl. Brod,Sisak)

prometno gledano, rijeka Sava ima povoljan polo poloaj tok rijeke paralelan je sa X paneuropskim koridorom kroz Hrvatsku kod Slavonskog Broda kri kriaju se X paneuropski koridor i Vc koridor luke na rijeci Savi nalaze se u blizini velikih gradova i industrijskih sredi sredita -luka Sisak -luka Slavonski Brod -luke poput upanje i SI. amca - luke za prekrcaj poljoprivrednih proizvoda

Slika 8. luka Sisak

trenutno je rijeka Sava plovni put druge do tree klase plovnosti, to omoguuje promet brodovima i plovnim sastavima nosivosti 700 do 1000 t dana dananji promet rijekom Savom uglavnom se svodi na prijevoz nafte od slavonskih polja do rafinerije u Sisku, s obujmom godi godinjeg prometa oko milijun tona

Izvor www.poslovni.hr/49593.aspx

Kanal Dunav - Sava

Slika 9. Kanal Dunav - Sava

Tehniko - tehnolo tehnoloke znaajke kanala

prva zamisao o gradnji kanala bilje biljei se jo jo davne 1737. godine prvotne ideje odnosile su se samo na plovni kanal, dok dana dananji projekti predviaju vi vienamjenski kanal (plovidba, navodnjavanje i odvodnja) kanal Dunav - Sava povezuje VII (dunavski) koridor i X paneuropski prometni koridor njegovom gradnjom povezuju se hrvatski unutarnji plovni putovi, povezuju hrvatske jadranske luke s Dunavom, kanalom Rajna - Majna - Dunav
IZVOR: www.google.hr

kanal je predvien za dvosmjernu plovidbu na trasi kanala predviene su dvije prijevodnice, prijevodnice, po jedna sa savske i dunavske strane kanal poinje u Vukovaru, a zavr zavrava sedam kilometara uzvodno od slavonskog amca kanal e prolaziti kroz tri vodna re reima; prvih 10 kilometara bit e u vodnom re reimu Dunava, sredi sredinji dio (oko 50 kilometara) bit e u ustaljenom vodnom re reimu kanala, dok e posljednja dva kilometra biti u re reimu Save

Utjecaj kanala na razvitak rijenih luka u Hrvatskoj

Prometno znaenje vi vienamjenskog kanala DunavDunav-Sava

predvieni teoretski kapacitet kanala iznosi oko 16 milijuna tona tereta godi godinje potencijalni promet procjenjuje se na oko sedam milijuna tona godi godinje, 30 godina nakon pu putanja u promet predvia se da bi se glavnina odnosila na rasute terete i generalni teret

najvei porast prometa e ostvariti luka Vukovar oekuje se da e se ukupni promet roba u luci Vukovar moi poveati do osam milijuna tona godi godinje planom je predvieno prometno povezivanje luke na postojeu eljezniku i cestovnu mre mreu prostorno, luka bi se podijelila u dvije zone - priobalnu i zaobalnu ukupna planirana povr povrina luke zone iznosila bi 1.286.000 m2 gradnja kanala mo moe donijeti mnoge gospodarske koristi - razvitak prometa na unutarnjim plovnim putovima, razvitak rijenih luka, gospodarskih zona, poljoprivrede i vodnog gospodarstva

duljina trase novoga vi vienamjenskoga kanala izmeu Save i Dunava, prema najnovijim projektima, iznosi oko 61,5 km trasa veim dijelom prati postojee vodotoke: Vuku, Bosut, Bi i Konjsko generalni smjer proticanja vode bit e od Save prema plavom Dunavu

LITERATURA: Statistike informacije 2007., str.69. asopisi: Suvremeni promet, god.19. (1999) Br. 11-2, str 123. - 126. Transport i logistika, studeni 2005, str. 1. 3. Transport i logistika, o oujak 2006, str. 16. 18. PRILOZI: www.google.com (18.12.2007.) www.lukawww.luka-vukovar.hr (16.12.2007.) www.mmtpr.hr (16.12.2007) www.noviwww.novi-zagreb.info (16.12.2007.) www.webart.hr (16.12.2007.) www.wikipedia.hr (16.12.2007.) www.poslovni.hr (18.12. 2007.)