Milutin Cihlar Nehajev

Senj, 25. studenoga 1880. - Zagreb, 7. travnja 1931.

Romanopisac, novelist i novinar, Nehajev je jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatske knjievne moderne. Roen je u Senju 25. studenog 1880. u doseljenikoj ekoj obitelji. Pseudonim Nehajev uzeo je prema senjskoj uskokoj kuli Nehaj. Njegov otac Sebald, inae gorljivi panslaven, doao je u Kraljevicu 1865. na poticaj enoe s kojim je prijateljevao u Pragu. U Kraljevici je radio kao uitelj te se oenio Ludmilom Poli iz ugledne kraljevike obitelji. Uskoro se obitelj preselila u Senj. Milutin Cihlar je puku kolu zavrio u Senju, gdje je do estog razreda pohaao i gimnaziju. Premda je bio najbolji uenik, 1897. godine je iskljuen iz Senjske gimnazije zbog nedolinog ponaanja prema jednom profesoru, a kasnije i cijelom profesorskom zboru, te zbog demonstrativnog izostajanja s nastave. Zadnja dva razreda zavrio je u Zagrebu, gdje je i maturirao. U mladosti je pisao pjesme. Kao esnaestogodinji gimnazijalac napisao je rodoljubnu odu Senju gradu, koju zavrava stihovima: Dok god bude Nehaja i Senja, Vijat e se u njem stieg hrvatski! kolovanje je nastavio u Beu gdje je studirao kemiju. Nakon diplome odlazi u Zadar gdje radi kao profesor. U Zadru 1905. pokree list Lovor, a potom odlazi u Trst gdje od 1907. do 1909. ureuje transki list Balkan. Kao svestrani novinar radio je i za Jutarnji list, Obzor i Agramer Tagblatt. Za navedene listove bio je dopisnik iz Pariza, Praga i Beograda. Od 1909. do 1912. Nehajev ivi u Krievcima gdje radi kao asistent u Agrikulturno-kemijskom zavodu Kraljevskog gospodarskog i umarskog uilita u Krievcima. Nakon trogodinjega boravka i rada u kemijskoj struci u Krievcima, napokon seli u Zagreb i potpuno se posveuje knjievnom i novinarskom radu. Nehajev se 1912. godine oenio Paulom Vuksan s kojom je imao troje djece: Nedu, Zvonimira i Milutina. Zanimljiva je pria kako su Nehajevljeva djeca dobila svoja imena. On je smatrao da djeca trebaju sama odabrati svoja imena kada se za to odlue. Tako su sva njegova djeca po roenju dobila nadimke a kasnije su sami odabrali ime. Godine 1926. bio je predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika. Umro je 7. travnja 1931. u Zagrebu. Grad Senj podigao mu je spomenik u Parku pjesnika i spomen-plou na rodnoj kui. Poeo je piui drame, uavi u knjievnost potkraj 19.st, u vrijeme borbi "starih" i "mladih" u godinama koje su prethodile moderni. Veliki uspjeh postigao je novelama sakupljenim u zbirci Veliki grad (objavljena 1919.), u kojima opisuje modernu i dekadentnu inteligenciju koja ne pronalazi smisla u ivotu te se pasivno preputa ispraznim filozofiranjima i lamentacijama. Nehajev je novelist, romanopisac, dramatiar, prevoditelj, publicist, svestrano obrazovan intelektualac. Bio je jedan od prvih hrvatskih kazalinih i glazbenih kritiara. Ostavio je brojne vrijedne studije i oglede o hrvatskim politikim ljudima (Gaj, Starevi, Radi,) i o istaknutim europskim i hrvatskim knjievnicima (enoa, Gjalski, Vraz, Shakespeare, Zola, Gogolj, Dostojevski...). U tridesetak godina spisateljskog rada stvorio je ovei opus novela, romane Bijeg (1909), Vuci (1928), Rakovica (1932), drame, kritike i lanke.

Bijeg
Povijest jednog naeg ovjeka Roman je objavljen 1909. godine. Roman prati ivot glavnog junaka ure Andrijaevia od djetinjstva pa sve do njegove tragine smrti. Poslije povratka iz Bea i kolovanja u Zagrebu, uro razmilja o svom odnosu sa zarunicom Verom Hrabarovom i njezinoj majci koja nije zadovoljna kerinim izborom. Znajui da se mora suoiti s Verom i njezinom obitelji, eli to to due odgoditi i odlazi u posjet svom prijatelju Toi u Zdence. uro razmilja o djetinjstvu, ostavtini strica Tome zahvaljujui kojoj se kolovao, o ranom gubitku oca, majci koja se sve vie okree religiji, ali i o odnosu sa enama prema kojima je uvijek gajio kompleksne osjeaje. Prisjea se mladenake ljubavi sa Zorom Marakovom na ljetovanju u Kraljevici i o krivnji koju je osjeao poslije zajednike noi pa ak i gaenja prema samome sebi i djevojci. U Zagrebu je prisiljen suoiti se s Verinom majkom i ocem koji ga ucjenjuju da e mu dati ruku njihove keri ukoliko za dvije godine poloi dravni ispit i tako osigura sigurnu egzistenciju sebi i Veri, a do tada Veri ne smije pisati ni biti s njom u bilo kakvom kontaktu. uro prihvaa mjesto suplenta (nastavnikog pripravnika) u Senju. U poetku je zadovoljan svojim poslom, priprema se za nastavu i ostvaruje dobar kontakt s uenicima. Meutim, ravnatelj ga ubrzo poziva na razgovor i sugerira mu da uenici trebaju vie uiti napamet, da im ne smije omoguavati veliku slobodu u razmiljanju i iznoenju mladenakih stavova. uro je razoaran takvim ravnateljevim stavom. Njegovi kolege Raji, Graar, pa i Lukaevski, nezadovoljni su poslom i ivotom u maloj sredini koja ih unitava. uro sve vie pije po krmama i ne priprema se za ispit. Dugovi se gomilaju. Vera mu potajno alje pismo u kojem ga zove hitno u Zagreb. Budui da ni od koga nije mogao posuditi novac, uro ostaje u Senju. uro upoznaje Darinku i Minku s kojima organizira zabave, a upravo zbog jedne ake zabave izbija afera. Razoaran ljudskim licemjerjem i nepravdom, uro pie crnu komediju Revolucija u drenju. U tom su se djelu prepoznali mnogi Senjani. Protiv ure Andrijaevia se digla prava pobuna, nitko se ne eli susretati s njim, sve vie tone u osamu i alkohol. Moli jo jednom majku da mu pomogne, ali ona odbija jer je kuu ostavila samostanu i sestrama koje e u starosti o njoj brinuti. Neuspjeh njegovog knjievnog djela, kao i bijeda u kojoj ivi, unitavaju krhkog uru i on sve vie pije s novim prijateljima Jaganom i Miloeviem.. uro je sve bolesniji, a objava o Verinoj udaji za uglednog pravnika Ljubojevia odvest e ga u alkoholni delirij, halucinacije i konani psihiki slom. Pie oprotajno pismo jedinom pravom prijatelju Toi kojemu sve objanjava. uro se utopio, a tijelo mu nikad nije pronaeno. Bijeg je roman lika jer prikazuje ivot ure Andrijaevia od najranijeg djetinjstva do tragine smrti. Roman ima i obiljeja psiholokog, drutvenog, ali i autobiografskog romana. U sreditu pieva zanimanja je unutarnji psihiki i emocionalni ivot glavnog lika. Mjesto i vrijeme radnje: Be, Zdenci, Zagreb, Senj (Hrvatska Austrija Ugarska Italija). Vremenski raspon radnje je oko dvije godine. Kronoloki slijed dogaaja prekida se retrospekcijom.U romanu uoavamo i introspekciju (intimne ispovijesti u obliku unutarnjih i vanjskih neizravnih monologa u kojima se pojavljuje nepouzdan, subjektivan pripovjeda.

uro Andrijaevi je pasivan lik, sklon sanjarenju i melankoliji. On je iznimno obrazovan intelektualac bez snage da se suoi sa ivotom, otuen .Zavue se u svoju sobu, do svoje knjige i to ti je svijet za sebe. Sam si i nitko ti ne smeta, nikomu ne treba davati rauna, nitko ti ne moe nita oteti. uro je tipian lik intelektualca u knjievnosti s poetka 20. stoljea. Njegovi postupci su psiholoki motivirani. On ih sam eli opravdati djetinjstvom bez oca, izgubljenou u vremenu odrastanja, odnosom s majkom. uro kae da je odgajan kao samotna biljka. Njegova obitelj i profesori polagali su velike nade u budui uspjeh iznimno nadarenog djeaka, ali on shvaa da ih je iznevjerio. Bartol Andrijaevi je urin otac i pomorski kapetan koji je plovio godinama po morima i na kraju je dobio slubu lukog kapetana u Kraljevici. Toma njegov stric (bivi trgovac drvima iz Like) koji je bio bez obitelji i zavolio je uru kao svoje dijete i pomagao mu u kolovanju koliko je mogao. Teta Klara je ukazivala da e od ure postati veliina i da se od majine strane sva obitelj sastojala od duevno silno razvijenih ljudi, koji su vie ili manje pustolovno zavrili ivot. Rekla je da e od djeaka biti ili neto ili nita. Zora Marakova bila je ki doseljenog eha, ravnatelja tvornice u D. Stasita i kotunjava djevojka s licem opaljenim od sunca i zvonkim smijehom. Nije bila ba lijepa, ali je sasvim suvereno istupala u drutvu i svojim otvorenim nainom openja zaarala svoju okolinu. Odijevala se sa mnogo ukusa i uvijek bila spremna na svaki pothvat ako je s tim bilo spojeno neto novo i osobito. Vera Hrabarova je djevojka i dobre obitelji koju su preporuali uri, darovita, zavrila gimnaziju, nauila govoriti tri strana jezika, svirala glasovir, a u drutvu znala besprijekorno voditi konverzaciju. Bila je visoka, suha djevojka sa zlatnom kosom i mirnim zelenim oima. Too njegov najbolji prijatelj, koji ga je uvijek razumio u tekoama. Jagan novi znanac, bio je nabit, nizak, debeo, kratko podrezane kose i plav, otar brk inili su crvenu, dosta elavu glavu karakteristinom. Bijele, vodene oi i podbuhli obrazi govorili su da se ne bavi puno ozbiljnim poslovima, nego vei dio svog vremena provodi u krmi. Tu je bilo njegovo carstvo. Po ulici se vukao tromo, pospano, gotovo plaljivo, kao da se stidi svog odrpanog odijela. A u krmi, to je bila prostija, jae ga je dojmila. Bio je uman ovjek, nego to se na prvi pogled moglo zakljuiti. Sa pregrt duhovitih paradoksa znao je braniti svoje miljenje otrom poraznom dijalektikom. Bio je kruta pijanica i navikao na neuredan ivot. Jeo je vrlo malo i to najprostija jela, a odijevao se vie nego siromano. Za prijatelja dao bi sve, pod uvjetom da se taj slae s njegovim obiajima kada se nazdravljalo. Ostali likovi: urina majka, Toa, Vera, Lukaevski, ravnatelj gimnazije. Uloga pejzaa: Pejza u romanu prati proivljavanja i raspoloenje glavnog lika; est je sinestezijski doivljaj boja u prirodi.

Obiljeja modernog romana: Karakteristina tema: ivot intelektualca i umjetnika na poetku 20. stoljea; Lik antijunaka; darovit, obrazovan individualist, sanjar, pasivan, osamljen i otuen; Lirizacija romana, odstupanje od klasine kompozicije; Oblik dnevnika, pisama, vanjski i unutarnji monolozi Impresionistaka obiljeja u slikanju krajolika, sinestezija, simbolika; Psiholoka analiza lika, psiholoka motivacija; Isprekidan vremenski slijed.

Tema: Bijeg od svakodnevnog ivota i odluka o smrti Problematika koja se obrauje u djelu: Opis prilika i ivota ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema drutvenim zbivanjima Retrospekcija dogaaja glavnog lika iz dana kolovanja Opis unutranjeg ivota glavnog lika koji je bio bujan i raznolik, bez silnih dogaaja sa mladenakim dobom jakih kriza koje su udarile biljeg njegovom kasnijem naziranju na svijet Raanje sumnje da je knjievnost vrlo malo vrijedna prema vrijednosti ivota Opis Nietzschea sa svojom anarhistikom milju o ubijanju samoga sebe (nadovjek sam sebe rtvuje, odriui se ovjetva) Opis nastupa inferiornosti prema ivotu koja se dade izvrsno sloiti u apsolutno istinite ideje Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rjeenju iz nastale situacije, jer on opija, omamljuje i savladava sve, trza iz rune sadanjosti Smijena istina o potiskivanim frazama o materijalnosti duevnih funkcija Sjeanje na posljedica duevne klonulosti, nemoi ivaca nakon jedne krize Napola rezignirani ovjek prisjea se svoje ljubavi i zbivanja, koji su se isprepletali sa dojmovima sadanjeg osamljenog, dosadnog, besmislenog njegovog ivota i beznadni poloaj u kojem je sada Prevladava moderna pripovjedaka tehnika (autoanaliza) Psiholoka razmatranja i prieljkivanje kraja ivota i smrti Struktura djela: Roman kao pripovjedako sredstvo, kojim se lik predstavlja u prvome licu i slui se pismom i dnevnikom u oblikovanju romana. Roman naeg vijeka, psiholoki, realistiki, socijalni sa mnogo ustaljenog oblika i nove knjievne forme defabulativni roman.