TEHNIKE VIJESTI

Maziva na osnovi stakla - pravi izbor za precizno kovanje

Kovanje se smatra jednom od najstarijih operacija obradbe metala, s obzirom da se ljudi bave kovanjem ve tisuama godina. Naravno, proces se jako usavrio, a i dalje se nastavlja unapreivati, jer proizvoai trae nove naine oblikovanja vrstih, sjajnih predmeta s jo vie preciznosti, snage i uinkovitosti. Precizno kovanje je jedna od takvih metoda. Uinkovitost kovanja poveava se posebice zbog efikasnijeg koritenja snage pri kovanju obradka. Prema W. Rehbeinu, voditelju laboratorija Oelheld GmbH, dobavljau industrijskih maziva sa sjeditem u Stuttgartu, primjena maziva na osnovi stakla, bitan je dio uspjenog procesa preciznog kovanja. Vrue kovanje specijalnih legura postavlja posebne zahtjeve na proces oblikovanja i na maziva koja se upotrebljavaju. Maziva proizvedena ili dobivena iz stakla uinkovit su nain za udovoljavanje zahtjeva vezanih za vrue kovanje, izjavio je Rehbein u sijenju 2010. tijekom izlaganja na meunarodnom kolokviju o tribologiji Tehnike akademije Esslingen u Ostfildernu, Njemaka.

Precizno kovanje
Kako je Rehbein objasnio, kovanje je poznato kao proces obradbe metala vruim kovanjem, jer se provodi na razmjerno visokim temperaturama. Tonije, komadi koji se obrauju moraju se drati na temperaturi vioj od toke rekristalizacije, tj. temperatura obradka mora biti dovoljno visoka kako bi imali odreenu tecivost dok ih se oblikuje, ali ne toliko visoka kao kod lijevanja koje ukljuuje izlijevanje rastopljenog metala. Prednosti rada u spomenutom temperaturnom rasponu su u tome to je rastopljeni metal prilino mekan te se moe oblikovati uz uporabu relativno malo snage. Zbog toga to metal radije tee nego se savija, obradci gube malo snage u procesu za razliku od procesa utiskivanja, ili ostalih procesa u kojima se savija hladniji metal. Jedan od nedostataka jest da kovanje uobiajeno doputa manje preciznosti od ostalih procesa oblikovanja. Kovanje pokriva bezbroj metoda oblikovanja metala, od valjanja do udaranja ekiem. Kalupno kovanje (die-forging) tiska metal u kalup kako bi poprimio eljeni oblik. Sila koja se primjenjuje kod kalupnog kovanja uglavnom se dobiva primjenom mehanike ili hidraulike pree. Precizno kovanje je varijacija kalupnog kovanja koje se koristi za poboljanje preciznosti zavrnog komada te za postizanje bolje zavrne obrade povrine. Moraju se koristiti specijalne kontrolirane vrijednosti i parametri procesa kako bi se postigla takva preciznost, kao na primjer paljivo voenje temperatura radnih komada prilikom oblikovanja. U nekim sluajevima se i kalupi griju kako bi pomogli produenju vremenskog okvira oblikovanja. Ovo je poznato pod nazivom izotermalno kovanje. Lopatice turbina motora i umetci koji se postavljaju kirurkim zahvatima poput umjetnog kuka neki su od proizvoda koji se dobivaju putem preciznog kovanja. Proizvodi koji se dobivaju preciznim ili izotermalnim kovanjem esto se dobivaju iz specijalnih legura na osnovi nikla, titana ili specijalnih elika. Budui da se koriste za postizanje visokog stupnja preciznosti proizvedenog komada, precizno i izotermalno kovanje zahtijeva mazivo koje goriva i maziva, 50, 1 : 55-57, 2011. 55

TEHNIKE VIJESTI osigurava dobru mazivost tako da se komad na kojem se radi moe slobodno kretati unutar kalupa. Izvrsna radna svojstva pri visokim temperaturama obvezna su jer se navedeni procesi u pravilu provode na otprilike 1000 0C. U posljednja dva desetljea, maziva na osnovi stakla (glass lubricants) bila su popularan nain za udovoljavanje upravo spomenutim zahtjevima. Staklo moe imati vrlo dobra radna 0 svojstva kao mazivo na spomenutim temperaturama od cca 1000 C. S obzirom da razliita stakla imaju razliitu viskoznost na danim temperaturama, mogue je izabrati staklo koje e omoguiti zahtijevana radna svojstva za veinu primjena preciznog kovanja.

Od praha do kapljevine
Staklo koje se koristi kod preciznog kovanja u poetku je u obliku praha koji se mijea s vodom dok se ne napravi suspenzija. Mjeavina se prska na obradak ili se komad uroni u mjeavinu. Kako se radni komad zagrijava, voda isparava ostavljajui samo estice stakla. Kada temperatura poraste dovoljno visoko, estice stakla se tope i ire preko povrine radnog komada. Kako temperatura raste, viskoznost stakla se smanjuje. Kada viskoznost padne ispod 107 Pa, staklo dobiva svojstva maziva (poinje se ponaati kao mazivo), te zaista ima radna svojstva kao neka konvencionalnija maziva. Prvo, smanjujui trenje pomae obradku da se prilagodi obliku kalupa. Nadalje, staklo stvara barijeru izmeu radnog komada i kalupa, titei i radni komad i kalup od troenja i oteenja. Maziva od stakla takoer pruaju dodatne koristi stvaranjem izolirajueg premaza oko radnog komada. Tlana sila je kljuni parametar operacija obradbe prilikom proizvodnje (preciznim kovanjem, o.p.) npr. lopatica turbina, koje su podvrgnute velikoj sili tlaka. Kao to je ve spomenuto u tekstu, tlana sila je djelomino osigurana iz proizvodnog procesa, injenice da radni komadi radije protjeu nego se savijaju. U procesima u kojima se savija metal, radni komadi naposljetku imaju manje duktilnosti (ilavosti, svojstvo materijala da podnese plastinu deformaciju bez loma, o.p.) te je vjerojatnije da e puknuti. Meutim, tlana sila na obradak, takoer ovisi o optimalnoj raspodjeli materijala. Prethodno spomenuto zahtijeva dobru protonost tijekom faze oblikovanja to ovisi o odravanju odgovarajue temperature. ak i kratki put od pree za kovanje do pree za oblikovanje moe uzrokovati gubitak topline, to je dovoljno da ugrozi svojstva protonosti radnog komada. Ukoliko je komad izoliran staklom, gubitak topline je manji i temperatura se lake odrava. Problem gubitka topline moe se rijeiti i na nain da se radni komad zagrije na viu temperaturu u pei, meutim, to bi utjecalo na svojstva materijala te bi moglo uzrokovati oteenja zbog oksidacije. Vrui plin predstavlja prijetnju ak i na optimalnim temperaturama. Ukoliko se to ne sprijei, kisik, vodik i ostali plinovi reagiraju s obradkom. Na povrini obradka navedene reakcije uzrokuju koroziju ili oteenja koja se moraju ukloniti bruenjem ili nekom drugom zavrnom operacijom obradbe. Plinovi pak mogu prodrijeti dublje u tijelo obradka uzrokujui poveanu krtost materijala, posebno gornjeg povrinskog sloja to obradak ini slabim i nestabilnim. Staklo sprjeava navedene probleme tako to sprjeava da plinovi dou u dodir s radnim komadom. 56 goriva i maziva, 50, 1 : 55-57, 2011.

TEHNIKE VIJESTI

Rast potranje
Maziva od stakla predviena za proces kovanja najvie se koriste u proizvodnji lopatica turbina za motore zrakoplova. Obujam maziva od stakla koji se koristi, potpuno se odnosi na trite zrakoplova i zrane tehnologije, izjavio je P. Spackman, voditelj marketinga za maziva za oblikovanje metala za svjetsko trite za tvrtku Henkel Adhesive Technologies, Njemaka. U zadnjih nekoliko godina aktivnost u ovom podrujuje bila je vrlo velika.

vrsto mazivo
(ako je potrebno)

Obradak koji se kuje Mazivi i zatitini sloj (otopljeno staklo)

Shema podmazivanja staklom kod vrueg preciznog kovanja Tehnologija uporabe stakla za podmazivanje procesa kovanja koristi se ve najmanje dva desetljea iako je bilo nekih promjena u vrsti materijala koji se koristi. Tvrtke koje se bave preciznim kovanjem u Europi poele su 1990-ih prelaziti s uporabe olovnog stakla pomijeanog u otopini na bezolovno staklo pomijeano u vodi. Na navedenu promjenu utjecalo je uvoenje novih propisa za zatitu zdravlja kojima je cilj bila zatita radnika od kontinuirane izloenosti otapalima i opasnosti od udisanja olovne praine koja lebdi u zraku. Prijelaz na bezolovna maziva s vodom zakomplicirao je izazov postavljen pred formulatore maziva. Olovno mazivo je prihvatljivije za proces kovanja u smislu da bolje zadrava viskoznost i ostala radna svojstva poput temperature i promjene parametara u procesu. Bezolovno staklo je manje podobno, te se koriste razne vrste ovisno o obradku, radnim temperaturama, vrsti i veliini tlane sile koja se koristi za oblikovanje. Problemi nastaju zato jer je svaki kupac poseban na svoj nain. Naime, kada se navedeni parametri promjene, utjee se na karakteristiku radnih svojstava koja su potrebna staklu, te se tako mijenja vrsta stakla koja je potrebna. Glavni fokus istraivanja i razvoja na tritu je usmjeren na pokuaj traenja standardnijih proizvoda koje bi moglo koristiti vie kupaca. Osim toga, panja je usmjerena i na prouavanje razvoja novih tehnologija kovanja kako bi se vidjelo hoe li one zahtijevati i uporabu novih vrsta maziva.
Izvor: Tim Sullivan, Lubes'n'Greases, srpanj/kolovoz 2010, br. 20

Priredila Silva Mandakovi goriva i maziva, 50, 1 : 55-57, 2011. 57