Professional Documents
Culture Documents
2013
4. KONGRESNI TURIZAM
Akademska 2012/2013. godina
Ciljevi 4. nastavne cjeline: utvrditi obuhvat pojmova vezanih uz kongresni turizam prikazati raznolikost tematike i pristupa u organizaciji velikih skupova istaknuti temeljna kvantitativna i kvalitativna obiljeja trita kongresnog turizma analizirati ekonomske uinke razvoja kongresnog turizma na gradove domaine
Kljune rijei 4. nastavne cjeline: kongresni turizam M.I.C.E. industry skupovi elementi ponude u kongresnom turizmu kongresna destinacija
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb 2
18.2.2013
UVOD
kongresni turizam specifini oblik turizma u kojem glavni motiv putovanja nije odmor, ve sudjelovanje pojedinaca na skupovima koji mogu imati razliiti karakter (znanstveni, struni, gospodarski i drugi) posjetitelji nisu dokoliari, jer putuju zbog specifine potrebe koja je najee vezana za njihovo radno mjesto ili profesiju putovanja u okviru kongresnog turizma spadaju u domenu poslovnih putovanja koja su esto obavezna i uvjetovana radnim mjestom, zadatkom ili projektom sukladno obiljejima sudionika koji posjeuju razne skupove, kongresni turizam se smatra jednim od unosnijih oblika turistikih kretanja
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
KLASIFIKACIJA SKUPOVA
prema definiciji: - konferencija - kongres - seminar - workshop - izlobe - sajmovi prema sadraju: - znanstveni - struni - profesionalni - vladini
18.2.2013
Dravni zavod za statistiku RH skupove dijeli na: poslovne sastanke kongrese javne konferencije konferencije na razini vlada javne skupove konvencije incentive (poticajna) putovanja programe team buildinga
18.2.2013
organiziraju ih poduzea, institucije, radne skupine ili strukovna udruenja odravaju se najee u poslovnim prostorima poduzea ili institucija sudjelovanje se u pravilu ne naplauje statistiko praenje oteano, zbog uestalosti i relativno malog prosjenog broja sudionika
2. TEAM BUILDING I INCENTIVE PUTOVANJA Team building putovanja: organiziraju poduzea za svoje zaposlenike radi poticanja kolektivnog duha, usavravanja koordinacije, procjene sposobnosti i ponaanja zaposlenika u tekim uvjetima najee u organizaciji specijaliziranih turistikih agencija u obliku cjelodnevnog izleta
18.2.2013
Incentive putovanja instrument marketinga kojima je cilj stimulacija zaposlenika pojedine korporacije i unapreenje poslovanja korporacije motivirajua ili poticajna (nagradna) putovanja najuspjenijim zaposlenicima nekog poduzea s posebnim sadrajima na mjestu okupljanja motivacijski seminari, upoznavanje s novim proizvodima, training programi prosjeno trajanje putovanja od 1 do 5 dana
3. KONFERENCIJE (kongresi, simpoziji, konvencije) mogu biti: javne (forumi, debate), vladine, tiskovne, moderirane vs. bez moderatora, zatvorenog vs. otvorenog tipa, telekonferencije itd. periodiki organizirani tematski znanstveni ili struni skupovi na specifinu temu s veim brojem podtema izlaganja mogu biti javna ili u obliku postera za vrijeme trajanja, veliki se skupovi esto dijele na sekcije (session) ili radionice (workshop) sudionici skupa imaju aktivnu ulogu
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
18.2.2013
4. IZLOBE I SAJMOVI vea okupljanja poslovnih ljudi, ali i irokih masa u cilju upoznavanja cjelokupnog asortimana roba i usluga pojedinog poduzea ili djelatnosti, te ugovaranja prodaje, suradnje sajmovi mogu biti: gospodarski, turistiki, umjetniki i drugi oblici
18.2.2013
prema UIA, meunarodni skup, da bi bio uspjean, mora: privui minimum 300 uzvanika, od kojih barem 40% moraju biti iz inozemstva, mora trajati minimalno 3 dana i ukljuiti sudionike iz najmanje 5 zemalja prema UNWTO, 2008. godine poslovna putovanja u ukupnim svjetskim putovanjima sudjelovala su s oko 15%, dok su na podruju Europe prihodi procijenjeni na 200 milijardi EUR
prema ICCA, 2009. godine: oko 55% svih meunarodnih skupova odrani su u Europi (oko 4.500) na meunarodnim skupovima okupilo se sveukupno oko 5,2 milijuna sudionika 590 USD prosjena kotizacija po sudioniku i skupu ICCA kriteriji za uvrtavanje meunarodnih skupova u statistike prikaze:
skup mora biti organiziran u pravilnim vremenskim razmacima i ponavljati se na regularnoj osnovi (skupovi koji se odravaju povremeno ili jednom se ne uvrtavaju) skup mora cirkulirati izmeu najmanje tri zemlje skup mora prikupiti najmanje 50 sudionika
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
18.2.2013
8586
8715
2008.
5186
2.000 1.000 0
2000.
2001.
5187
3.000
2002.
5979
2003.
6198
2004.
7274
2005.
7634
2006.
8094
2007.
2009.
Zemlja
Broj odranih skupova 595 418 360 350 345 341 293 257 245 236 3.440 38
8294
18.2.2013
Grad
Broj odranih skupova 160 135 131 129 119 103 102 98 96 90 1.163 18 10
Europa najvei broj konferencija, seminara i simpozija Sjeverna Amerika poznata po visoko kvalitetnim kongresnim sreditima i vrhunskim hotelima Azija nova i moderna kongresna sredita, zanimljiva priroda i kultura, razumne cijene Tokio, Hong Kong, Manila, Singapur, Peking prema SITE amerike korporacije su 2003. godine utroile 28 milijardu USD na incentive putovanja (74% njih organizirano je u Europi)
18.2.2013
Regija
Ukupno
56,2% 17,2%
13,1% 5,1% 4,4% 4,0%
49,8% 13,4%
10,7% 4,5% 3,6% 4,0%
Odrani skupovi i njihovi sudionici u Hrvatskoj po mjesecima u razdoblju 2006-2009. godine (DZS)
400 300 200 100 0 I.06. II.06. III.06. IV.06. V.06. VI.06. VII.06. VIII.06. IX.06. X.06. XI.06. XII.06. I.07. II.07. III.07. IV.07. V.07. VI.07. VII.07. VIII.07. IX.07. X.07. XI.07. XII.07. I.08. II.08. III.08. IV.08. V.08. VI.08. VII.08. VIII.08. IX.08. X.08. XI.08. XII.08. I.09. II.09. III.09. IV.09. V.09. VI.09. VII.09. VIII.09. IX.09. X.09. XI.09.
Skupovi (lijeva os) Sudionici (desna os)
10
18.2.2013
M.I.C.E. trite se dijeli na: Trite korporacija (sudjelovanje obvezno) Trite asocijacija/udruenja (sudjelovanje dobrovoljno)
strune i znanstvene obrazovne neprofitne udruge politike stranke sport i zabava vladine udruge sindikati vjerske organizacije ostale udruge i organizacije u svim podrujima ljudskog djelovanja
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
11
18.2.2013
gotovo svako podruje ljudskog djelovanja ima neko udruenje koje odrava skupove jednom ili vie puta godinje (veinom u pravilnim razmacima, npr. godinje) inicijativa za domainstvom nekog skupa treba doi od strane udruenja na lokalnoj/nacionalnoj razini priprema domainstva nekog velikog skupa moe trajati i do 5 godina, najee oko 2 godine polovica svih meunarodnih skupova se odrava na godinjoj razini
12
18.2.2013
KLIJENTI: udruenja (asocijacije) i korporacije - organizatori, koji imaju svoja tijela, a to su skuptine, predsjednik ili tajnik decision makers ORGANIZATORI: PCO, DMC ili pojedinci - conference & incentive consultants & organizers; koji trae i preporuuju nove destinacije i nove dobavljae usluga te ine sponu izmeu klijenata i dobavljaa
prosjena obiljeja sudionika skupova: visoko obrazovani, iznadprosjeno plateno sposobni, potronja sudionika kongresnog turizma je 3-4 puta vea od one koju troi prosjean (odmorini) turist, veinu sudionika financiraju njihove tvrtke ili institucije (prijevoz, osnovne ugostiteljske usluge, kotizacija), prosjena dob sudionika oko 40 godina, preteno je rije o menaderima, strunjacima, lijenicima i znanstvenicima preteno mukarci
13
18.2.2013
KONGRESNE DESTINACIJE
dolazak
na kongres u pravilu podrazumijeva koritenje: zranog prijevoza (izravne linije), hotelskih usluga visoke kategorije, u okviru drutvenog programa, posjete turistikim lokalitetima, te koritenje ponude pred i postkongresnih turistikih obilazaka i posjeta
Uvjeti koje destinacija treba zadovoljiti da bi bila domain velikom meunarodnom skupu: mogunost prihvata skupa odreene veliine, tj. broj sudionika kongresni centar s dobrom infrastrukturom i tehnikim mogunostima izravna prometna dostupnost destinacije vrijednost za novac odgovarajui prostor za odravanje dodatnih aktivnosti visoko kvalitetan hotelski smjetaj dobra mogunost transfera atraktivnost destinacije
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
14
18.2.2013
sudionici poslovnih skupova najee dolaze zrakoplovima (u Hrvatskoj oko 70%) kongresni turizam se razvija na dnevnoj bazi skupovi najee poinju sredinom tjedna i zavravaju vikendom smjetaj je u pravilu u jednokrevetnim hotelskim sobama visokokvalitetne usluge (VIP tretman) su preduvjet razvoja kongresnog turizma (vrhunski wellness i shopping centri, ekskluzivni restorani ) skupovi se esto veu uz incentive aranmane razvoj kongresnog turizma zahtijeva visokoobrazovanu i sposobnu radnu snagu
15
18.2.2013
poveanje prometa i podizanje razine kvalitete prijevoznih usluga (zrani, cestovni, eljezniki, brodski i gradski promet) znaajno podizanje kvalitete postojeih smjetajnih kapaciteta i usluga znatno poveanje prometa u ugostiteljstvu, ali i zahtjeva za visokom kvalitetom usluga poveano koritenje posebnih prostora za specijalna dogaanja (sve vrste dvorana) poveano koritenje ostalih turistikih usluga (izleti, razgledi, zrakoplovne karte, rezervacije hotela i slino)
potie kapitalna ulaganja izgradnju kongresnih centara, novih visoko kvalitetnih hotela, ureenje dvorana i ostalih kapaciteta, potie izgradnju ili poboljanje komunalne infrastrukture (npr. Svjetsko rukometno prvenstvo, Univerzijada u Zagrebu ili Mediteranske igre u Splitu), utjee na razvoj obrta i malog poduzetnitva, kroz bitno poveanu potranju za specifinim proizvodima i uslugama (opreme, prevoditeljske usluge, pokloni, suveniri, tiskare, itd.) znaajno utjee na razvoj ponude i rast prihoda od shoppinga u gradu domainu
16
18.2.2013
ZABRINJAVAJUE INJENICE
problem prikupljanja dovoljnog broja sudionika velika konkurencija meu gradovima domainima i meu pruateljima usluga u samoj destinaciji (smjetaj) neisplativost investicija u velike kongresne centre (po osnovi direktnih prihoda od organizacije skupova) rast djelatnosti usporava razvoj telekonferencija organizatori naglaavaju vanost osobnih kontakata kontinuirani pad prosjenog trajanja skupova i duljine boravka u destinaciji na 90% kongresa koristi se samo jedan jezik engleski osobna sigurnost, terorizam i politika situacija na svim razinama
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
17
18.2.2013
ZAKLJUNO
razvoj ovog segmenta turistike ponude donosi visoke direktne i indirektne prihode zbog nedostatka kapaciteta Hrvatska privlai manje skupove (oportunitetni troak) Hrvatskoj nedostaju veliki kongresni centri u razvijenim destinacijama kongresnog turizma (Zagreb, Opatija, Dubrovnik, Istra) potranja za ovom vrstom usluga konstantno raste broj odranih skupova je u stalnom porastu s obzirom na rastui trend i sve veu potranju, kongresni turizam je okosnica budueg razvoja turizma u Hrvatskoj mogunosti razvoja kongresnog turizma su povoljne zbog blizine, pristupanosti i atraktivnosti destinacije
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
18