hrvatski i srpski radikali bili su saveznici u drugom svjetskom ratu, no znali su se i meusobno boriti

NDH etnicima davala oruje i mirovine

etnici su priznavali NDH, a vlasti NDH priznale su etnike kao partnere u borbi protiv partizana etnici su priznavali NDH, a vlasti NDH priznale su etnike kao partnere u borbi protiv partizana pie goran kotur U meunarodnoj politici savez je zajednica dvaju lopova koji su toliko duboko zavukli ruku u dep jedan drugome da odvojeno ne mogu opljakati treega, napisao je u avoljem rjeniku ameriki pisac Ambrose Bierce. U travnju 1942. godine dolo je do sporazuma izmeu ustakih vlasti i etnika pod zapovjednitvom Uroa Drenovia s podruja Mrkonji Grada. Do kraja lipnja iste godine NDH se sporazumio s ozrenskim etnicima, trbavskim etnicima, etnikim odredima izmeu Vrbasa i Sane, etnikim pukom Manjaa, etnikim bataljunom Obili, etnikim odredom Borje, zenikim etnicima, Majevikim etnikim odredom... U svibnju 1942. godine su ustake vlasti iz Knina poele razgovore s dalmatinskim etnicima, kao i s onima iz susjednih podruja u Bosni, pa je u lipnju postignut dogovor. etnici su, meu ostalim, bili popustljivi i zbog mogunosti povlaenja talijanskih postrojbi, koje su ih tada titile, s dijela okupiranog podruja NDH. Veliki upan Velike upe Bribir i Sidraga, ustaki stoernik David Sini je 17. lipnja 1942. godine poslao iz Knina nadreenima brzojav: Postignuta suradnja s etnikim voama Bogunovi, uji, Rokvi, Raenovi. etnici po dogovoru sa mnom i dobivenim uputstvima idu prema Glamou sastati se sa etnicima Drenovia i domobranima gdje odrediti plan daljnjih zajednikih akcija. Radi djelovanja proti partizana radi postignua dodira s hrvatskom vojskom etnici izvrili napadaj na Peulje, Crni Lug, Grkovce, Podgoru, Tievo malo i veliko uspjehom. etnici za suradnju s nama i borbu proti partizana nemaju oruja, strijeljiva i hrane. Potrebito ih opskrbiti preko Knina ili u asu dodira s naom vojskom u Glamou. Radi potrebne oruane akcije naih domobrana iz Knina s etnicima prema Glamou, Bosanskom Petrovcu, junoj Lici, potrebno zapovjednitvu sedme operativne zone u Kninu poslati pojaanja u ljudstvu, oruju, osobito strojnicama, bacaima mina i vojnim vozilima. etnici poveli akciju proti partizana iz Medka prema Strmici. Potrebno je povezati ovu akciju s akcijom nae vojske iz Gospia. etnici oekuju za svoje akcije uputstva naeg vojnikog zapovjednitva. Poruke slati preko Knina ili krilaima u Bosansko Grahovo kao to je ve uinilo zapovjednitvo treeg vojnog zbora etnicima Branka Bogunovia. Gornje dostavite zapovjednitvu treeg vojnog zbora Sarajevo i Ministarstvu vanjskih poslova za Vrania. Idueg dana David Sini pie MUP-u NDH, Glavnom stanu poglavnika i drugim nadreenima: Danas sam etnikim voama izruio jednu makar skromnu koliinu hrane, a

nae vojno zapovjednitvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 puaka i 10 dobrovoljaca pukomitraljezaca s orujem.

Njemaki general, domobranski pukovnik i etniki zapovjednik Rade Radi

Veliki upan
David Sini nije bio slobodni strijelac. O svojim je aktivnostima redovito izvjeivao vodstvo NDH. U srpnju 1942. godine predloio je primjenu sline politike i u Lici, te promjenu u tamonjem ustakom vodstvu. Ubrzo je trideset- jednogodinji Sini postao veliki upan Velike upe Lika i Gacka u Gospiu, te je tamo nastavio s istom politikom. Jaz izmeu partizana i etnika je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz izmeu Srba samih, koji se u meusobnoj borbi unitavaju, objasnio je tada Sini polazita svoje politike. Sad se ba zavrava u zajednikoj suradnji unitenje tih partizanskih odreda. Ovaj posljednji dogaaj izazvao je osobito zanimljivu i novu sliku u Kninu. Kroz Knin su prolazili i prolaze oruani etnici. Njihovi voe s oruanim pratnjama etali su Kninom u drutvu s naim ljudima i sa mnom te naim astnicima. Dolazili su s bombama i pukama u upu. Prireena je bila veera, gdje su bili njihovi voe sa mnom i predstavnicima nae vojske.

Domobranski bojnik Emil Rataj, ustaki logornik Konstantin Urumovi, etniki vojvoda

Uro Drenovi, zapovjednik etnikog odreda Petar Koi u Mrkonji Gradu te ustaki kotarski predstojnik Marko Jungi, u Mrkonji Gradu (Vrcar Vakufu) 1942. Dolazili su njihove voe u moj stan i sl. Dva tri beznaajna incidenta dogodila su se, ali su uzronici kanjeni koliko s moje, toliko s etnike strane. Svak je kanjavao svoje. Bogunovi je javno isprebijao neke svoje ljude, a tako isto i etniki vojvoda Mane Rokvi, izvijestio je 27. lipnja 1942. godine iz Knina veliki upan David Sini poglavnika NDH Antu Pavelia. Glavni stan poglavnika je u lipnju 1942. godine uputio okrunicu u kojoj se precizira postupak oko pregovora s etnicima, koje je trebalo voditi po velikim upama. Istie se da je doputeno da etnici obnaaju samoupravnu vlast na podrujima koja su drale etnike postrojbe, ali pod kontrolom vlasti NDH, te se zagovara suradnja etnika i oruanih snaga NDH protiv partizana. U jesen 1942. godine pri Ravnateljstvu za javni red i sigurnost MUP-a NDH osnovan je X. odjel zaduen za kontakte s etnicima. Gotovo svi etnici na podruju NDH formalno su ili neformalno od polovice 1942. godine suraivali s NDH, bez obzira jesu li bili s njemake ili talijanske strane crte razgranienja. etnici su priznali NDH, a vlasti NDH su priznale etnike kao partnere u borbi protiv partizana. Osim naoruavanja etnika, NDH je omoguavao zdravstvenu skrb za ranjene etnike poput one koje su imali ustako-domobranski ranjenici. lanovima obitelji poginulih etnika obeana je socijalne skrb pod istim uvjetima kao i vojnicima u slubi NDH.

Gvardijan, etniki vojvoda i njemaki asnik u Karinu

Antifaist Draa
Prvi ovjek etnika Draa Mihailovi se tijekom cijelog rata javno prikazivao kao antifaist, pa se morao javno praviti da ne odobrava to njegovi, makar formalno podreeni, zapovjednici rade. Dok je preko londonskog radija slao poruke da se ne ide u suradnju s ustaama, ini se da je podreenima zamjerao samo sklapanje pismenih ugovora s ustaama, a ne i samu suradnju s njima. Moe se rei da je Draa Mihailovi prihvaao suradnju s ustaama, ali mu je smetala formalna, slubena i javna suradnja, pa su se stoga etnici u propagandi ograivali od takvih odnosa s ustaama. etnika je propaganda partizane esto prikazivala kao hrvatski pokret koji je produena ruka ustaa. Ustae su pak izjednaavali partizane i etnike. Veliki neuspjeh

etnika bilo je ukljuivanje veine hrvatskih Srba zajedno s Hrvatima u partizanske redove. Upravo su partizani zadali odluujui udarac etnicima, koji se nakon bitke na Neretvi 1943. godine vie nisu oporavili. Vojnici NDH i etnici bili su saveznici zbog toga to su se u Drugom svjetskom ratu borili na istoj strani pod pokroviteljstvom istih gospodara. Naravno, suraivali su radi toga to su smatrali da se jedino zajedno mogu uspjeno suprotstaviti partizanima. Bili bi saveznici ak i da niti jedan svoj dogovor nisu stavili na papir u obliku ugovora. Ni jedni ni drugi nisu bili oduevljeni suradnjom. Nisu se voljeli, ali su se borili na istoj strani. Za ustae je suradnja s etnicima bila dravna nuda. etnici su bili skloniji pregovarati s civilnim vlastima NDH i domobranima nego s ustaama. Nijemcima i Talijanima nije bilo u interesu da im se sluge meusobno ubijaju. Do kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine etnicima su blii bili Talijani, a ustaama Nijemci, da bi nakon toga i jedini i drugi doli pod njemako pokroviteljstvo. Najvei protivnik suradnje s etnicima bio je Adolf Hitler. Meutim, Nijemcima je svaki vojnik na Istonom frontu bio neophodan, pa su tijekom cijelog rata teili da na Balkanu bude to mirnije.

Ustaa i njegove rtve

Hitler ih nije volio

Umjesto principa ivi u pusti druge da ive - kako je to naveo opunomoeni njemaki general u NDH Glaise von Horstenau - ini se da je praksa bila blia principu kolji i pusti druge da kolju. Iako se u ustako-etnikim ugovorima spominje i suzdravanje od nasilja prema civilnom stanovnitvu, suradnja nije sprijeila daljnje zloine. Ustaki i etniki politiki programi nastali su po vrlo slinoj genocidnoj matrici. U izvjetaju upske redarstvene oblasti u Omiu od 8. listopada 1942. godine MUP-u NDH o zloinima etnika u selima Gata, Naklice, ila, Ostrvica i Zveanj stoji: Protukomunistika milicija vjerojatno bi bila i dalje vrila slina djela, ali na povratku iz Ostrvice u selu Gatima saekali su ih partizani, koji su prispjeli iz planine Mosor i dali im otpor, tako da su se milicioneri morali povui u pravcu Omia, a na mjestu su ostavili mnogo plijena, koji su bili opljakali po selima.

Ne samo da su etnici zajedno s Talijanima prije zloinake akcije nesmetano prespavali u Omiu, sjeditu Velike upe Cetina, ve je za vrijeme akcije etniki tab ostao u Omiu, a etnici su i u povratku ili preko Omia.

Bitke izmeu ustaa i etnika

Tijekom Drugoga svjetskog rata bilo je i borbi izmeu ustaa i etnika. Primjer toga je pohod Crne legije na Drinu pod vodstvom Jure Francetia poetkom travnja 1942. godine, nakon ega je 10. travnja poslao Paveliu uturicu vode iz Drine. etnici su u kolovozu 1942. godine napali Fou koju su drale ustako-domobranske postrojbe, te su nakon zauzimanja grada napravili masakr nad muslimanskim stanovnitvom. Zabiljeena je i velika bitka na Lijeve polju kod Banje Luke. Ustako-domobranske postrojbe poetkom travnja 1945. godine teko su porazile etnike Pavla uriia, koji su se pokuali probiti put Slovenije. Zanimljivo je, meutim, da ustakodomobranske postrojbe nisu onemoguile povlaenje drugih etnikih postrojbi, primjerice dinarske etnike divizije pod vodstvom Momila ujia.