Korintski kanal

Povijest

Ideja za gradnju kanala see jo u davnu 602 godinu B.C. od Periandera. U periodu 1882.-1883. probijen je Korintski kanal koji presijeca Peloponesku prevlaku i spaja Jonsko more s Egejskim. Planiran je od strane maarskih arhitehata Istvana Turra i Bele Gerstera otvoren 25.06.1893. i ostvaren san star 2495 godina.

Kopanje kanala izvaeno 12 mil. kubika kamena

Poloaj kanala

Duina kanala

Dimenzije kanala

Maksimalna visina iznad razine mora je 79 m Duina kanala je 6 343 m, od ega 540 m otpada na luke Poseidonia i Isthmia Maksimalna irina koja je sigurna za plovidbu iznosi 24,60 m iznad razine mora, dok je 21 m minimalna irina dna kanala ( 21,9 m najire plovilo koje prolo kanalom) Dubina kanala je 7,5 8 m

Maksimalna visina plovidbe je ograniena na 52 m zbog eljeznikih i cestovnih mostova Na obje strane kanala nalaze se potopni mostovi koji se sputaju do dna omoguavajui prolaz pomorskom prometu Kroz kanal nije mogu prolaz velikih teretnih brodova Doputeni gaz iznosi 6,2 m za plovila irine 1616,5 m a za plovila < 14 m iznosi 7,2 m

Uzduni presjek kanala

Popreni presjek kanala

Ulaz u kanal

Izlaz iz kanala

Ope informacije o kanalu

Kanal je u prometu 24 sata, 7 dana u tjednu osim Utorka od 06 18 h kada se redovno odrava Plovidba kanalom je jednosmjerna te se smjer plovidbe izmjenjuje svakih 6 sati Uobiajena brzina kroz kanal iznosi 2,5 vora do 3 vora maksimalno Razlika izmeu plime i oseke je 60 cm dubine

Kanal je osvijetljen preko noi sa natrijevim lampama smjetenim u parovima jedna nasuprot druge, razmak izmeu dvije lampe je 100 m Ulaz i izlaz u kanal su osvijetljeni sa svjetiljkama od jakosti 32 cd (kandele) koje su smjetene na portalu; crvene ako je zauzeto, zelene ako je kanal slobodan Za sigurnost plovidbe na ulazima u kanal nalazi se po 5 kamera te je obavezno javljanje svakog broda kontrolnom tornju Teglje se brodovi tei od 800 NT preko dana i svi brovi tei od 100 NT preko noi

Tegljenje broda

Otean prolaz broda kroz kanal

Preko kanala prolazi 6 mostova plus 2 potopna, znai sveukupno 8 na duini 6,3 km

Pogled na eljezniki most

Prolazak broda ispod eljeznikog mosta

Pogled na cestovnu infrastrukturu

Prolazak autoceste preko kanala

Prolaz teretnog broda

Prolaz manjeg broda kroz kanal

Prolaz veeg broda kroz kanal

Ulaz u kanal kad je most sputen

Ulaz u kanal

Potopni mostovi

Mostovi su konstruirani 1985. i 1987. godine. Dugaki su 33 m, a iroki 7 m te imaju 2 prometne trake za svaki smjer po jednu. Namijenjeni iskljuivo za promet automobila. Maksimalno optereenje je 300 kg/m. Brzina sputanja iznosi 4 metra u minuti te cijeli proces sputanja traje oko 3,5 minuta.

Podignuti most

Sputeni most

Pogled na most iz broda

Sline varijante mostova

Statistika prolaza kroz kanal

Oko 12 000 plovila proe kroz kanal svake godine. To su brodovi iz ak 50 razliitih zemalja svijeta pod ijim zastavama plove. Danas se kanal najvie koristi za turistike brodove. Takoer postoji turistiki brod koji plovi samo po kanalu.

Vanjski faktori

Vanjski faktori kao to su veliki plimni valovi, neprekidno puhanje vjetra po par dana bez promjene smjera i dr. mogu povremeno utjecati na plovidbu kroz kanal. Najei su sjeverozapadni vjetrovi pa poslije njih istoni i juni. Povremeno se pojave i zapadni vjetrovi visoke i promjenljive jaine, na takve vjetrove trebaju obratiti pozornost brodovi koji uplovljavaju ili isplovljavaju sa korintske strane

Tablica usporedbe u udaljenostima kroz kanal i oko Peloponeza u NM, zadnji stupac predstavlja utedu u putu

Tako npr. brodovi koji plove iz Atenske luke Pireus do grada Patrasa utede 195 NM (361 km) dok maksimalna uteda u putu moe iznositi 400 km.

Cijene prolaska kroz kanal

Plovila su podjeljena na 7 kategorija. Pod A kategoriju spadaju brodovi koji su pod Grkom zastavom ili prevoze robu izmeu 2 Grke luke, a nisu pod kategorijama D, E, SE i ST. A kategorija

Pod B kategoriju spadaju strani brodovi kojima nije navedena polazna luka i luka odredita, a nisu pod kategorijama D, E, SE i ST
B kategorija

Pod C kategoriju spadaju brodovi koji nisu pod kategorijama D, E, SE i ST.

Kategorije A,B i C odnose se samo na teretne brodove/RO-RO, ribarske brodove, tegljae i ostale specijalne brodove a da nisu za prijevoz putnika.

U D kategoriju spadaju plovni kranovi, plovni dokovi i bare

E kategorija
Ukljuuje samo Grke privatne jahte i ribarske brodove registrirane u Korintu, Isthimii i Loutraki koji plove izmeu Grkih luka i ne prelaze 100 NT.

SE kategorija

Za manje od 25 putnika

Za vie od 25 putnika

Tu spadaju putniki brodovi, kruzeri, turistiki brodovi i jahte pod Grkom zastavom

Registrirani u Korintu, Isthimii i Loutraki

Nisu registrirani u Korintu, Isthimii i Loutraki

Turistiki brodovi koji nude izlete kroz kanal i plovidbu okolnim podrujem

ST kategorija

Svi privatni Kruzeri i plovila pod stranim zastavama jahte i brze brodice

Tegljenje i pilotaa za sve brodove se jednako naplauje

Ako pomnoimo 12 000 plovila s prosjenom cijenom prolaska kroz kanal od 110 eura dolazimo do iznosa od 1,32 milijuna eura godinje to privredi kanal.

Iskoritavanje kanala u turistike svrhe

Bungee jump skok