1. POJAM RUKOVANJA I TEHNOLOGIJA RUKOVANJA TERETOM Rukovanje teretom jest prijenos tereta na malim udaljenostima.

To je luko-prekrcajna djelatnost u obliku ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja te rukovanja u lukim skladitima. U svim prometnim djelatnostima za vrijeme rukovanja teretom sva transportna sredstva su iskljuena iz procesa transporta. Rukovanje teretom obavlja se na poetku transporta u obliku ukrcaja, na zavretku u obliku iskrcaja, a kao meuproces u obliku prekrcaja. U luko-prekrcajnoj djelatnosti pojavljuje se vei broj raznovrsnih postrojenja i transportnih sredstava koji su konstrukcijski prilagoeni vrsti i svojstvima robe. Pod pojmom transportni sustavi, koji je iri pojam od pojma prekrcaj, podrazumijevaju se svi oblici transporta i skladitenja robe koji su sastavni dio premjetanja robe od mjesta proizvodnje do krajnjih potroaa. Prekrcaj i prekrcajna sredstva su vezana za prometna vorita tj. mjesta pripreme robe za transport (luke i terminali, skladita, rudnici, industrijske i eljeznike postaje,...). Prema stupnju mehaniziranosti i automatiziranosti, prekrcaj moe biti: manualni (runi) premjetanje robe fizikom snagom ovjeka polumehanizirani kombinacija runog i mehaniziranog rada mehanizirani potpuno mehanizirani proces prekrcaja, ovjek obavlja potrebne pripremne radnje, kontrolu i odreene zavrne radnje. Uloga ovjeka je vezana za rukovanje. automatizirani uloga ovjeka je saeta na kontrolu funkcioniranja strojeva i postrojenja

2. POJMOVNO RAZLUIVANJE TERETA U PROCESU PREKRCAJA Predmeti transporta i prekrcaja su svi proizvodi svih gospodarstvenih grana. Prema tehnikoj pogodnosti za transport i prekrcaj, roba se moe razvrstati:

Za potrebe planiranja, u odreenim ekonomskim analizama razvoja transporta, ponekad je pogodnija podjela robe prema nainu transporta:

3. FIZIKO TEHNIKE ZNAAJKE ROBE Na pravilan izbor prekrcajnih ureaja i naina transporta za komadnu robu najvie utjeu sljedea fiziko-tehnika svojstva: izmjere (dimenzije) komada oblik teina (masa) pogodnost za slaganje lomljivost temperatura eksplozivnost zapaljivost U tekue robe mogu se izdvojiti: kemijski sastav viskoznost agresivnost zapaljivost Za sipku ili rasutu robu: granulacija gustoa materijala kut unutarnjeg trenja habajue (troivo) djelovanje ljepljivost vlanost Daljnja podjela sipke robe moe se obaviti na osnovi granulacije, gustoe, kuta unutarnjeg trenja i habajueg (troivog) djelovanja. Prema krupnoi zrna sipkog materijala i prema njegovoj veoj ili manjoj ujednaenosti po dimenzijama, razlikuje se razvrstani i nerazvrstani materijal. Ako je odnos najvee mjere najmanjeg komada amin i najvee mjere najveeg komada amax a min : a max 0,4 smatra se da je sipka roba razvrstana. A ako je odnos a min : a max 2,5 tada je to nerazvrstana sipka roba. Razvrastana roba, ovisno o krupnoi zrna, na osnovi veliine granulacije

a=

a min + a max 2

(mm)

moe biti: komadna ako je a > 10 (mm) zrnana ako je a = 0,5 10 (mm) pranasta ako je a < 0,5 (mm) Na temelju gustoe materijala sipki materijali se mogu razvrstati: laki materijali u kojih je gustoa < 1 t/m3 srednje laki materijali s = 1 2 t/m3 teki materijali s > 2 t/m3 Pri nasipavanju na ravnu povrinu sipki materijali oblikuju stoac pri emu se javlja kut - kut prirodnog nasipavanja ili nasipni kut. Izmeu zrnaca sipkog materijala postoji trenje, a koeficijent trenja povezan je s nasipnim kutom izrazom = tg gdje je kut unutarnjeg trenja materijala. Habajue djelovanje sipkog materijala ovisi uglavnom o tvrdoi, obliku materijala i trenju klizanja na kliznicama transportnog ureaja. Prema stupnju habanja (troenja) sipki materijali se dijele: malo habajui (okrugli ljunak, vapno i dr.) srednje habajui (ugljen, pijesak, troska) jako habajui (eljezne rude, koks, boksit,...) 4. RAZVRSTAVANJE PREKRCAJNIH SREDSTAVA Svaki elementarni tok ima polaznu i krajnju toku koje su povezane putanjom trajektorijom. Trajektorije elementarnih tokova su u biti najkrae linijske veze izmeu polazne i krajnje toke. U transportu tereta, u praksi, trajektorija najee nije najkraa linijska veza jer je na putu od polazne do krajnje toke potrebno zaobii razne prepreke. Prema geometrijskom obliku trajektorije, sva prekrcajna sredstva se mogu podijeliti na: linijska prekrcajna sredstva u njih se ubrajaju prekrcajna sredstva koja mogu opsluiti 1 ili vie elementarnih tokova s raznim poetnim i krajnjim tokama, poklapaju li se sve njihove trajektorije. Imaju samo 1 stupanj slobode. povrinska prekrcajna sredstva - u njih se ubrajaju prekrcajna sredstva koja mogu opsluiti 1 ili vie elementarnih tokova s raznim poetnim i krajnjim tokama, nalaze li se sve njihove trajektorije u jednakoj ravnini. Imaju 2 stupnja slobode. prostorna prekrcajna sredstva - u njih se ubrajaju prekrcajna sredstva koja mogu opsluiti 1 ili vie elementarnih tokova s raznim poetnim i krajnjim tokama, nalaze li se sve njihove trajektorije u odreenom prostoru. Imaju 3 stupnja slobode. Osim ove osnovne podjele imamo i: prekrcajna mehanizacija s povremenim djelovanjem (diskontinuirani transport): - luke obalne dizalice (dizalice s krakom, mostne dizalice, specijalne dizalice) - zahvatna sredstva (uad, lanci, klijeta, hvatai, grabilice,...) - brodske dizalice (samarice, palubne, u strojarnici) - luke mobilne dizalice - prekrcajni mostovi - iskrcivai - rampe prekrcajna mehanizacija s neprekidnim djelovanjem (kontinuirani transport): - transporteri - strojevi koji transportiraju robu po horizontali ili pod malim kutem. Tu razlikujemo: trakaste, ploaste (lankaste), strugajue, pune, inercijske, gravitacijske, pneumatske, hidrauline.

konvejeri - strojevi koji transportiraju robu horizontalno i okomito, u ravnini ili u prostoru. Imamo: prizemne, zrane i iare. elevatori - strojevi koji transportiraju robu okomito i pod velikim kutem.

5. PROIZVODNOST PREKRCAJNIH SREDSTAVA Proizvodnost je tehnika mogunost i maksimalni transportni efekt nekog prekrcajnog sredstva koje ono moe izvriti uz optimalne uvjete. Proizvodnost prekrcajnih sredstava s neprekidnim djelovanjem: za komadnu robu - uz pretpostavku da transporter premjeta komadnu robu, priem komadi imaju jednaku masu i pojavljuju se na transporteru na jednakim razmacima, vrijedi izraz: mv v Qk = 3,6 Qkk = 3600 (t/h) odnosno (kom./h) a a gdje je: Qk - maseni protok premjetanog materijala (t/h) Qkk - protok premjetanog materijala (kom./h) m - masa jednog komada (kg) v - brzina premjetanog materijala (m/s) a - razmak izmeu komada robe na transporteru (m) za sipku robu u kontinuiranom transportu sipke robe, vrijede izrazi: Qs = 3600 A v (t/h) Qsv = 3600 A v (m3/h) odnosno gdje je: Qs - maseni protok premjetanog sipkog materijala (t/h) Qsv - obujam premjetanog sipkog materijala (m3/h) A - povrina poprenog presjeka materijala (m2) v brzina premjetanja materijala (m/s) - gustoa premjetanog materijala (t/m3) Budui da se uvjeti popunjavanja poprenog presjeka bitno razlikuju za pune, trakaste, pneumatske i ostale transportere, imamo koeficijent koji uzima u obzir popunjenost transportera pri eksploataciji, a to je odnos izmeu stvarnog (As) i teorijskog poprenog presjeka materijala (A) :

As A

Tada je eksploatacijska proizvodnost pri transportu sipke robe: (m3/h)

Qsve = 3600 A v (t/h) odnosno Proizvodnost prekrcajnih sredstava s povremenim djelovanjem: Qse = 3600 A v

 teorijska proizvodnost iznosi: Qt = m 3600 T (t/h)

gdje je: m - masa materijala (t) T vrijeme trajanja jednog ciklusa (s); koje iznosi T = tp + tr tp vrijeme utroeno na pripremne radnje tijekom jednog ciklusa (prilaz dizalice do tereta, vezivanje i odvezivanje tereta) (s) tr radno vrijeme (podizanje, vonja tereta i sputanje) (s) 3600 Budui da je broj ciklusa u jednom satu (i), tada je: T Qt = m i Teorijska proizvodnost umanjena je tijekom eksploatacije, a te smetnje uzimaju se u obzir s koeficijentima: k1 koeficijent iskoritenja materijala k2 - koeficijent iskoritenja radnog vremena k3 koeficijent ravnomjernosti pristizanja materijala Tada je eksploatacijska proizvodnost: Qe = Qt k1 k 2 k 3 6. OSNOVNE VELIINE U TEHNICI TOKA TERETA Openito se u podruju mehanike javljaju transportna masa (m), transportno vrijeme (t) i transportni put (s). Izraunavanje uinka protoka materijala moe se izvesti iz zakona o kontinuitetu. To je prosjena koliina protoka V tj. Q. neprekidni transport: - rasuti teret:

V =
o

V v (m3/s) - volumni protok a m v a

m Tc
(t/s) - maseni protok

Q = Av
Z= U v a

(t/s) - maseni protok

- jedinini teret:

Q=
o

(kom./s)

prekidni transport:

Q=
gdje je:
o

(t/s) - maseni protok

o

2 V - volumni protok; Q - maseni protok; A - povrina poprenog presjeka (m );

a - razmak izmeu ukrcajnih jedinica (m); V - volumen tereta (m3); Z - broj ukrcajnih jedinica; U - ukrcajna jedinica; Tc - vrijeme jednog radnog ciklusa; s - duljina puta 7. POKAZATELJI VREDNOVANJA RADA PREKRCAJNIH SREDSTAVA 1. Relacija puteva pod transportnim putem moe se podrazumjevati stvarni put, najkrai put (zrana udaljenost) ili ostvareni put. Put to ga ostvari prekrcajno sredstvo moe biti proizvodni (puni) i neproizvodni (prazni) put. Proizvodni put put to ga prekrcajno sredstvo ostvari za vrijeme prijenosa tereta tj. duljina puta na kojoj je prekrcajno sredstvo prenosilo teret. Neproizvodni put put to ga prekrcajno sredstvo ostvari bez prijenosa tereta; taj put je neophodan da bi se transportni postupak uope mogao odvijati. Neproizvodni put moe biti: nulti i prazni. Nulti put put to ga prekrcajno sredstvo prijee bez tereta tijekom putovanja od mjesta polaska (parkiralite, garaa) do mjesta rada (obala, skladite), te put u povratku.

Prazni put - put to ga prekrcajno sredstvo prijee bez tereta izmeu mjesta iskrcaja i mjesta ukrcaja tereta.

Iskoritenje transportnog puta:

s =
koriteni put , to se odvojeno za horizontalne i vertikalne puteve moe izraziti: zbroj dijelova puta

sh =

s h min s = nh min - horizontalni put sh shx

x =1

sv =

sv min s = nv min - vertikalni put sv svx

x =1

gdje je: s koeficijent iskoritenja transportnog puta shmin, svmin najkraa horizontalna (vertikalna) udaljenost izmeu poetne i krajnje toke sh, sv ukupan horizontalni (vertikalni) put Faktor brzine transporta:
vs = koriteni put vrijeme transporta

2. Relacija vremena koeficijent iskoritenja radnog vremena prekrcajnog sredstva pokazuje intenzitet njegova koritenja u promatranom razdoblju. Iskoritenje radnog vremena:
t =
koriteno vrijeme zbroj vremena

- koeficijent iskoritenja radnog vremena

3. Relacija tereta nosivost razlikujemo dva koeficijenta iskoritenja nazivne nosivosti prekrcajnog sredstva: 1. koeficijent statikog iskoritenja nazivne nosivosti prekrcajnog sredstva:
koritena nosivost G = , nazivna nosivost

tj. matematikim izrazom

Gi =

q
i =1 n o i =1

gdje je: Gi koeficijent statikog iskoritenja nazivne nosivosti qi koritena nosivost prekrcajnog sredstva u radnom ciklusu

Q - nazivna nosivost prekrcajnog sredstva u radnom ciklusu 2. koeficijent dinamikog iskoritenja nazivne nosivosti prekrcajnog sredstva:
Gs =
ost var eni transportni rad moguci transportni rad prosjecni prekrcajni ucinak za vrijeme transportne operacije teorijski ucinak prekrcajnog sredstva

4. Stupanj koritenja uinka prekrcaja moe se odrediti prema relaciji:

t / h =

t /h t /h

8. DEFINIRANJE TIJEKA KRETANJA TERETA U LUCI I RADNOG POSTUPKA Definiranje tijeka kretanja tereta u luci primjenom prekrcajnih sredstava prijevoz tereta u luci redovito se dogaa na prostoru izmeu broda ili obale i skladinih povrina i obrnuto. Kod rukovanja teretom u luci izmeu broda i kopnenog transportnog sredstva primjenjuju se dva osnovna sustava: direktan prekrcaj s jednog na drugo transportno sredstvo indirektan prekrcaj obavlja se na veim rastojanjima (roba se privremeno skladiti) Definiranje radnog postupka transporta tereta u luci radni postupak povremenog transporta ima karakteristiku krunog transporta u kome je poetak transportnog puta ujedno i njegov kraj. Radni ciklus se moe odvijati na dva osnovna naina:

 radni ciklus bez odvajanja zahvatnog sredstva tj. prikljunog vozila radni ciklus se odvija uz pomo jednog transportnog sredstva i jednog ili vie zahvatnih odnosno prikljunih sredstava. Radni ciklus se ostvaruje u jednom smjeru s kretanjem tereta i praznim hodom (bez tereta) u povratnom smjeru do polazne toke, sa stajanjem u polaznoj i krajnjoj toki radi utovara i istovara tereta. Primjenom ovog radnog postupka dolazi do veih gubitaka vremena na kraim rastojanjima i s klasinim oblikom tereta (komadni teret) tj. U/I traje daleko dulje nego sa suvremenim (kontejnerski, Ro-Ro,...) radni ciklus s odvajanjem zahvatnog sredstva tj. prikljunog vozila - radni ciklus se odvija uz pomo jednog transportnog sredstva i triju ili vie zahvatnih odnosno prikljunih sredstava u zavisnosti o duljini puta i vremenu njihove zauzetosti. Primjenom ovog radnog postupka vremenski gubici prekrcajnog sredstva svode se na minimum. 9. POVIJESNI RAZVITAK PREKRCAJNIH SREDSTAVA I TENDENCIJE RAZVITKA 10. PREKRCAJNA SREDSTVA POVREMENOG DJELOVANJA Prekrcajna sredstva povremenog djelovanja (diskontinuirani transport): - luke obalne dizalice (dizalice s krakom, mostne dizalice, specijalne dizalice) - zahvatna sredstva (uad, lanci, klijeta, hvatai, grabilice,...) - brodske dizalice (samarice, palubne, u strojarnici) - luke mobilne dizalice - prekrcajni mostovi - iskrcivai - rampe

11. VRSTE, KONSTRUKCIJA, POKRETLJIVOST, POGON I EKSPLOATACIJSKA SVOJSTVA DIZALICA Prema svom konstrukcijskom izvoenju dizalice se dijele na: jednostavni dizalini mehanizmi i strojevi (male dizalice, koloturnici, ekrci,...) dizalice (granici ili kranovi) podizai (dizala ili liftovi) a takoer se dalje mogu podijeliti na: dizalice s granom (krakom, dohvatnikom) koje mogu biti: - zidne ili konzolne dizalice - stupne dizalice - pokretno - okretne dizalice - portalne i poluportalne dizalice

 dizalice mosnog tipa koje mogu biti: - mosne dizalice - prekrcajni mostovi specijalne dizalice tu spadaju: - razne vrste specijalnih prekrcajnih mostova (za prekrcaj kontejnera, sipkih tereta i dr.) - plovne dizalice, i dr. Konstrukcija lukih obalnih dizalica moe biti izvedena kao: reetkasti nosai, izraeni od profila kutijastog oblika, od elinog lima zatvorenog u obliku kutije, zavareno cijevne izvedbe (svi dijelovi su izraeni od elinih cijevi odgovarajuih dimenzija) S aspekta mogunosti i slobode kretanja tj. pokretljivosti mogu biti: stacionarne (nepokretne) dizalice izvode rotacijsko kretanje, a za dizanje tereta osim rotacijskog gibanja koristi i vertikalno dizanje pokretne dizalice osim navedenih mogunosti gibanja izvode i translatorno gibanje; mogu se kretati zajedno sa teretom i to vlastitim pogonom ili mehanikim ureajem bilo po tranicama ili po prometnim povrinama prijenosne dizalice nemaju vlastiti ureaj za kretanje (npr. male rune dizalice, lanane dizalice, vitla i dr.) S obzirom na gospodarsku djelatnost razlikujemo: graevinske metalurke eljeznike luke brodske brodogradiline i dr. S obzirom na postolje imamo: portalne poluportalne epaste Prema vrsti pogona koji koriste: runi pogon danas se rijetko koristi (runa vitla) motorni pogon iroko zastupljene, razlikujemo: - elektrine dizalice (pogonjene elektromotorima) - motorne dizalice (pogonjene SUI motorima) - hidrauline dizalice - pneumatske dizalice - parne dizalice Najee se koristi elektrini pogon, a pored njega u zadnje vrijeme se sve vie koristi i hidraulini pogon (naroito na brodskim dizalicama, autodizalicama, autoviliarima). Eksploatacijska svojstva: tip dizalice, nosivost dizalice, dohvat dizalice, raspon portala (podnoja), teina cijele dizalice, optereenje po kotau na podlogu, visina dizanja, brzine pojedinih kretanja dizalice, instalirana snaga za svaki pojedini pogon i ukupna snaga, vrsta pogona, prijenosni mehanizam, zahvatne naprave. 12. RAZVRSTAVANJE DIZALICA I UTVRIVANJE POGONSKE KLASE S obzirom na reim rada sve dizalice se razvrstavaju u jednu od etiri pogonske klase. Pogonske klase odreuju se na osnovu vrijednosti parametara:
OZNAKA POGONSKE KLASE laka 1 BROJ RADNIH CIKLUSA/SAT (nc) do 16 TEORETSKO RADNO VRIJEME Tt (h) do 0,5

srednja teka vrlo teka

2 3 4

16 32 32 63 preko 63

0,5 1 12 preko 2

Radni ciklus skup operacija koje dizalica izvri u okviru jednokratnog dizanja, premjetanja i sputanja tereta te dovoenja u stanje pripravnosti za sljedei zahvat. Tt teoretsko radno vrijeme je duljina vremena u satima u toku kojeg bi dizalica trebala da radi dnevno pod nazivnim optereenjem, a da njen vijek trajanja bude isti kao pri stvarnom radnom vremenu Ts pri prosjenom optereenju. Za odreivanje klase dizalice mjerodavna je vrijednost onog parametra koji daje veu odnosno teu klasu. 13. RASPONI, BRZINE I VISINE DIZANJA DIZALICA Nosivost, dohvat i brzina dizalica razlikuju se s obzirom na namjenu. Nosivost lukih obalnih dizalica je od 30 300 kN za komadne terete a u posebnim uvjetima i do 500 kN. Maximalni dohvat od 15 45 m, a minimalni od 7 12 m, brzina dizanja tereta je do 65 m/min ovisno o visini (h) dizanja i nosivosti dizalice. Brzina promjene dometa vrha dohvatnika od 40 60 m/min, brzina okretanja dohvatnika je od 0,75 1,6 okret/min, s time to se dizalica s veim dohvatnikom okree sporije. Brzina vonje cijele dizalice po tranicama je oko 30 okret/min. 14. KOLOTURNICI, VITLA I DIZALICE MANJIH NOSIVOSTI Kolotura (unica, aba) slui za voenje ueta. To je mehaniko pomagalo koje se sastoji od jednog ili vie ulijebljenih koluta (unica) u zajednikom kuitu (oklopu). Kolotura prenosi silu ili mijenja smjer sile. Uad ili lanci pri prolazu preko unica (kolotura) ne smiju biti izloeni velikim naprezanjima na savijanje kao i opasnosti brzog habanja, zato obodi unica trebaju omoguiti nesmetano ulaenje i izlaenje ueta. Da bi se osiguralo zadovoljavajue trajanje i izbjegla poveana naprezanja pri savijanju, analitikim putem utvruju se najmanji promjeri unica i to za konope D 10du, za lance D 20dk. Promjer unica za namatanje elinog ueta dobije se iz izraza
D D = d u dk

gdje su: D promjer unice ili bubnja du promjer ueta dk promjer karike lanca D/du odnos ovisan o pogonskoj klasi esto se sklop unica spojenih u jednu funkcionalnu cjelinu naziva blok koloturnika, a on moe biti: pomian - pomina kolotura istodobno se okree oko svoje nepomine osi i mijenja poloaj kod dizanja tereta. Pomina kolotura smanjuje silu u uetu na pola tj. omoguuje podizanje tereta sa manjom sliom ili postizanje veih brzina podizanja. Koeficijent - koeficijent korisnog djelovanja koloture je neto vei nego kod nepominih, a prosjeno za sve koloture se moe uzeti = 0,975 nepomian - nepomina kolotura je privrena na jedno mjesto i moe se okretati samo oko svoje osi. Ne smanjuje silu u uetu kao pomina kolotura. Prema funkciji kolotura moe biti nosiva, provodna ili skretna. Skretna mijenja pravac djelovanja sile. Prema broju unica kolotura je jednostruka ili viestruka. Prema vrsti slaganja i namjeni blok koloturnika naziva se faktorski koloturnik koloturnik koji se sastoji od sklopa kolotura na kuki i gornjeg sklopa uetnika. Koristi se na granicima veih nosivosti gdje se teret vjea preko vie nosivih ueta. Tako se postie vea ekonominost i manja sila na bubnju na namatanje. Prednost je u manjim promjerima bubnja za namatanje i uetnika.

 potencijski koloturnik kod kojeg je prijenosni odnos potencija broja pominih unica. Rabi se za runo dizanje. Nedostatak mu je velika ugradbena visina, zbog zahtjeva da unice budu jedna iznad druge. Preveliko je optereenje ueta. diferencijalni koloturnik princip rada diferencijalnog koloturnika je namatanje lanca na bubnjeve ili unice razliitih promjera. Ostvaruje veliki prijenosni odnos. Nedostatak je veliki put a time i brzo troenje lanca i mala iskoristivost. Mali koeficijent . Rabi se samo za runo dizanje tereta. Unice se izrauju od lijevanog eljeza, elinog lijeva i zavarene izvedbe. Suvremene izvedbe koriste valjne leajeve izmeu unica radi smanjenja otpora i poveanja vijeka trajanja unica. Vitla su mehanizmi za dizanje ili povlaenje tereta, a to se izvodi pomou elinog ueta. Razlikuju se ove izvedbe: manevarsko vitlo esto se upotrebljava u lukama za povlaenje vagona pred skladitem ili brodom. Vuna sila iznosi 30 50 kN, brzina ueta 3,2 0,05 m/s, snaga motora od 4,5 16 kW, a duina povlaenja je oko 100 m. vozno vitlo granika upotrebljava se na mnogim lukim dizalicama, i to na onim gdje treba da se kuka, grabilica ili spreader giba horizontalno. Ima na sebi dva mehanizma: mehanizam za vonju voznog vitla po mostu i mehanizam za rad s kukom odnosno grabilicom. Brzina vonje voznog vitla je 0,25 3,2 m/s. Razmak tranica je 420 1040 mm, a pogon je elektrini. vitla mehanizma za dizanje tereta kod dizalica za komadnu robu gdje se radi iskljuivo s kukom upotrebljava se jednoradno vitlo, koje se sastoji od elektromotora, spojke s konicom, prijenosnika (reduktora) i bubnja za namatanje elinog ueta. vitla dizala suvremena vitla na dizalima lukih skladita imaju pogonsku unicu a ne bubanj. Vitlo dizala je redovito smjeteno iznad okna u posebnoj kabini. Brzine dizala su 0,3 2 m/s. Za teretna dizala se koriste 0,3 0,5 m/s, a vee brzine su za osobna dizala i specijalna dizala. Ubrzanja i usporenja dizala vea od 2,5 m/s2 izazivaju muninu. Za pogon se koriste elektromotori vitlo zgrtalice upotrebljavaju se za iskrcaj ita i raznih sipkih tereta. Vitlo je uvreno na zid ili pod, a mehanika lopata je vezana za vitlo elinim uetom. Radnik pomou sklopke upravlja. Rune podne dizalice slue za manja pomicanja tereta u brodskom skladitu ili u vagonima. Rade na principu vijka(zupanika), hidraulike, lake su izvedbe, nosivosti do 200 kN, hod pokretnog dijela je 140 200 mm i vie. Hidraulikih dizalica ima i vee nosivosti 200 3000 kN, a prikladne su kod montae i malih pomaka vrlo tekih tereta. 15. KONZOLNI I MOSNI GRANICI Prenosila koja diu i vodoravno prenose teret na relativno malim visinama nazivaju se granici. Vodoravni prijenos obavlja se gibanjem itavog granika. Dizala sa granom (krakom, dohvatnikom) mogu se podijeliti na: zidne ili konzolne dizalice stupne dizalice pokretno okretne dizalice portalne i poluportalne dizalice Dizalice mosnog tipa dijele se na: mosne dizalice prekrcajne mostove Konzolni granik

Konzolna dizalica

Mosni granik

16. TEHNIKO TEHNOLOKA OBILJEJA LUKIH OBALNIH DIZALICA Osnovni tehniko tehnoloki parametri lukih obalnih dizalica su: tip dizalice nosivost dizalice dohvat dizalice raspon portala (podnoja) teina cijele dizalice optereenje po kotau na podlogu visina dizanja brzine pojedinih kretanja dizalice instalirana snaga za svaki pojedini pogon i ukupna snaga vrsta pogona prijenosni mehanizam specijalne zahvatne naprave. "SWL" safe working load doputena nosivost dizalice ili samarice u tonama. Svestranom analizom tih tehniko tehnolokih parametara mogue je izraziti prednost upotrebe pojedine vrste tj. tipa dizalica. 17. MEHANIZMI, UPRAVLJAKI I SIGURNOSNI UREAJI DIZALICA Mehanizmi ili pogonski ureaji slue za izvoenje raznih kretanja dizalinog postrojenja. Vei dio strojnog kompleksa smjeten je u strojarnici dizalice. Tamo se najee nalazi mehanizam za dizanje, mehanizam za okretanje i glavni dijelovi elektrinih instalacija, te kabina dizaliara. Mehanizmi, prema vrsti pogona mogu biti: mehaniki najee ima elektromotor koji preko reduktora pokree namatanje ueta hidrauliki rijetko se primjenjuju na obalnim dizalicama. Diu teret pomou tlanih cilindara ili posredno pomou hidraulikih motora koji pokreu bubnjeve za namatanje elinog ueta

 pneumatski Vrste mehanizama: mehanizam za dizanje i sputanje tereta mehanizam za okretanje dizalice mehanizam za promjenu dohvata kraka mehanizam za vonju dizalice po tranicama ili stazi tj. obali mehanizam za vonju voznog vitla Dijelovi mehanizma za dizanje su: pogonski elektromotor, spojka, konica sa otkonim magnetom, reduktor, bubanj sa odvojenim koloturnikom, granini prekida za ograniavanje dizanja, sklop kuke za dizanje, dio okvira vitla. Upravljaki ureaji na obalnim dizalicama slue za ukapanje i iskapanje motora, za promjenu smjera okretanja tj. reverziranje, za regulaciju brzine okretanja i za aktiviranje koenja motora. Na dizalice se primjenjuju, ovisno o vrsti i snazi motora, tri vrste ureaja za upravljanje: ureaji za direktno ukapanje i reverziranje elektromotora (grebenaste sklopke ili sklopnici sa tasterima) ureaji za direktno i indirektno ukapanje motora i otpornika elektromotora (kontroleri) ureaji za direktno i indirektno ukapanje motora i otpornika elektromotora (mikroprocesori i upravljake sklopke) Sigurnosni ureaji na dizalicama osiguravaju besprijekoran rad dizalice, stabilitet dizalice, zatiuju pojedina postrojenja i sklopove, dizaliara i radnike koji rade oko dizalice. Oni su tono definirani propisima te su obavezni za pojedine vrste dizalica. Sigurnosni ureaji obavljaju svoju funkciju u prvom redu elektrinim putem, iako su u veini sluajeva strojarsko elektrina rjeenja. Postoji dosta razliitih izvedbi ovih ureaja ovisno o vrsti dizalice, a najznaajniji su: glavna sklopka i motorne zatitne sklopke za svaki pojedini mehanizam. Za osiguranje pojedinih strujnih krugova koriste se osigurai uzemljenje svakog motora i elektrinog aparata je vana zatita od dodirnog napona svakog radnika koji radi na dizalici krajnji prekidai i krajnje sklopke postavljaju se tamo gdje treba automatski zaustaviti rad pojedinog mehanizma automatski ureaji za mjerenje jaine vjetra i iskapanje pogona dizalice kad vjetar prijee dozvoljenu jainu elektrino blokiranje ima svrhu da onemogui rad dizalice ako nisu svi kontroleri u nultom poloaju ureaj za sprjeavanje preoptereenja dizalice moraju imati sve vee dizalice. U sluaju preoptereenja automatski se iskapa struja dizalici i mehanizmu za dizanje STOP taster (dugme za nudu) postavlja se u kabini dizaliara i koristi se u sluaju opasnosti kada dizalicu hitno treba zaustaviti elektromagnetsko ili elektrohidrauliko (eldro) otvaranje konice. Konica se automatski zatvara kada se kontroler stavi u nulti poloaj upozoravajui zvuni ureaj (sirene) Te strojarski (mehaniki) sigurnosni ureaji: odbojnici automatska konica koju treba imati svaki mehanizam klijeta za uvrivanje dizalice za stazu osiguravaju dizalicu od pomaka u sluaju jaeg vjetra 18. VRSTE DIZALICA S OBZIROM NA IZVEDBU DOHVATNIKA I PUTANJU TERETA Razlikujemo: dizalice sa fiksnim (vrstim) krakom od jednog komada, bez mijenjanja dohvata ili s promjenljivim dohvatom dizalice s krakom iz nekoliko dijelova (pregibni krak)

19. DOVOD STRUJE NA DIZALICU I VRSTE ELEKTROMOTORA ZA POGON DIZALICA Dovod struje na dizalicu moe biti: pomou fiksnog kabela pomou kliznog voda (trolej-voda) pomou gumenog fleksibilnog kabela pomou strujne tranice Prednosti elektrinog pogona su: mala teina, ureaji zauzimaju malo mjesta i prostora, jednostavno rukovanje, uvijek spremno za pogon, prilagodljivost vrsti pogona, sigurnost u pogonu, velika ekonominost. Na izbor elektromotora utjee: relativno trajanje optereenja (intermitencija), radnja ubrzanja i broj ukapanja u satu. Na svim dizalicama se danas uglavnom upotrebljava trofazna izmjenina struja napona 3 x 380/220 V, 50 Hz. Kod velikih i tekih dizalica i prekrcajnih mostova se dovodi struja vieg napona 3 x 10 kV, 50 Hz. Na samoj dizalici postoji transformatorska stanica koja po potrebi transformira struju na potrebne nie napone. Za pojedine mehanizme upotrebljavaju se pretvarai koji izmjeninu pretvaraju u istosmjernu struju odgovarajueg napona. Kod istosmjerne upotrebljavaju se naponi 110, 220, 440 i 500 V kod tekih obalnih i plovnih dizalica. Vrste elektromotora za pogon dizalice su: trofazni asinhroni elektromotori s kliznim prstenima podnose vei broj ukapanja i iskapanja, manje se kvare i potreban im je manji prostor za ugradnju od istosmjernih istosmjerni elektromotori esto se upotrebljavaju kod tekih dizalica za pokretanje velikih masa. esto se upotrebljava i Ward-Leonard grupa. kavezni elektromotori (Teslin) koristi se za pogon dizalica kod kojih nije potrebna velika snaga ni regulacija brzine vrtnje. 20. INTERMITIRANI POGON DIZALICA Intermitirani (isprekidani) pogon dizalice elektrini motor se izmjenino grije i hladi, nakon nekoliko sati takvih izmjena dosegne neku srednju temperaturu. Pod intermitencijom se podrazumjeva omjer trajanja optereenja unutar jednog ciklusa i trajanja cijelog radnog ciklusa izraen u postocima npr. intermitencija 25% - znai da motor radi 25% od trajanja ciklusa, a miruje 75% tj. za svaki prekid rada slijedi trostruka stanka, npr. 2,5 minuta radi, 7,5 minuta miruje. Prosjena intermitencija odreuje se prema ciklusu:

E=

t
tc

100 % =

t t +t
r k

100 %
s

gdje je: tr nazivna snaga tk vrijeme koenja ts vrijeme stajanja tc vrijeme radnog ciklusa Standardne intermintencije kod dizalica su 25,40 i 65%. Svi pogonski mehanizmi obalne dizalice i svi ureaji za pogon, upravljanje i koenje rade u intermitiranom pogonu. 21. WARD LEONARDOV SPOJ I TIRISTORI Za osobito finu regulaciju okretanja motora, koja se ne moe postii obinim kontrolerom i trofaznim asinhronim motorom, upotrebljava se Ward Leonard spoj.

RST O mrea A pogonski trofazni motor G istosmjerni generator, spojen s A na istoj osovini E uzbudni stroj, ugraen u G fa, fe uzbudni namotaji St uputa (kontroler s otpornicima) M radni motor istosmjerne struje fm uzbudni namotaj na M Prednosti tog naina regulacije su: regulacija se obavlja malim otporom (kontroler) uputaa, nema gubitaka, dobar stupanj djelovanja 60 do 80%. Nedostaci: veliki nabavni trokovi, uvijek se moe napajati samo jedan radni motor. Upotreba: kod velikih tekih dizalica i plovnih dizalica.

RST mrea M trofazni asinhroni motor R otpornik u rotorskom strujnom krugu n tahometar (broja okretaja) ns potrebni broj okretaja, podeavanje ni stvarni broj okretaja 1 ureaj za regulaciju i upravljanje 2 statorska zatita "gore" 3 statorska zatita "dolje" 4 rotorska zatita

5 ruica kontrolera (potenciometar) U novije vrijeme, pojavom tiristora, dolazi do zamjene sistema Ward Leonard s upravljanjem pomou tiristora. 22. AUTO-DIZALICE Auto-dizalice spadaju u luke mobilne dizalice. Sastoje se od pokretnog postolja ili vozila i dizalice. Najee se koriste: SUI motori (dizel motori), motori u kojima se prijenos energije ostvaruje pomou elektrine energije, hidraulikim ili mehanikim prijenosom. Auto-dizalice imaju veliku primjenu u prijenosu i pretovaru tereta na skladitu luke. Njihova svojstva su velika manevarska sposobnost, rad s razliitim zahvatnim sredstvima te brzine vonje do 50 i 60 km/h. Auto-dizalica ima raznih vrsta, tipova i namjena, ije se nosivosti kreu od 25 do 180 kN. 23. LUKE MOBILNE DIZALICE To su samohodne dizalice. U tu skupinu spadaju: eljeznike dizalice lokomotivske dizalice auto-dizalice gusjenine dizalice. Sastoje se od pokretnog postolja ili vozila i dizalice. S obzirom na konstrukciju pokretnog postolja imamo: dizalice na pogonskim kotaima dizalice na gusjenicama na pneumatskim gumama Imaju veliki dohvat i mogu vriti ukrcaj i iskrcaj brodova, a po potrebi se premjetati s jednog pristana na drugi ili raditi unutar skladinog prostora luke. Dananje mobilne dizalice podiu i do 400 kN na dohvat od 48 m, a maksimalna nosivost prelazi i 1000 kN. Osnovni konstrukcijski dijelovi su: nosivi stup dizalice s kabinom za upravljanje dohvatnik (krak) dizalice kabina za vonju postroj s pogonskim i prijenosnim ureajem za vonju dizalica 24. VRSTE BRODSKIH UREAJA ZA RUKOVANJE TERETOM Brodski ureaji za rukovanje teretom: brodske dizalice sa samaricama to je ureaj za rukovanje teretom koji pomou samarica, kolotura i uadi privrenih iza samarice na jarbolu ili stupu, i palubnog vitla die, premjeta i sputa teret. Samarica je elina cijev promjenljiva presjeka. Sve se samarice testiraju prema odgovarajuim propisima - "SWL" safe working load doputena nosivost dizalice ili samarice u tonama. Nosivost im je do 10 tona, dok kod tekih samarica je to 10 i vie tona. Nepomine samarice one koje pod optereenjem ne mogu mijenjati dohvat. Pomine samarice i pod optereenjem mogu mijenjati dohvat. brodske palubne dizalice za dizanje, premjetanje i sputanje tereta. Ne zahtijevaju sustav uadi i kolotura koji se privruju iznad konstrukcije dizalica. Brodske dizalice (prema stupnju iskoristivosti ovisno o veliini optereenja) dijelimo u tri skupine: - I skupina dizalice nosivosti preko 120 tona - II skupina dizalice za rukovanje teretom pomou kuke - III skupina dizalice za rad s grabilicom brodske pokretne dizalice dizalice u strojarnici

 dizala dizalice na tenikim plovnim objektima (plovne dizalice, brodovi-dizalice) 25. RAUNSKA PROVJERA OPTEREENJA BRODSKIH DIZALICA Dizalice sa samaricama ispituju se raunskim optereenjem koje je jednako nosivosti dizalice. Ukoliko masa samarice sa opremom iznosi 20% i vie od njene nosivosti tada se mora uzeti u obzir pri proraunu i vlastita masa. Provjera tekih samarica vri se kod kuta nagiba od 5 i trimu od 2 kod najveeg dohvata samarice izvan broda. Veliina sila koje djeluju na elemente samarice odreuju se tako da se uzmu slijedee vrijednosti nagiba samarice prema horizontali: - 15% za lake samarice - 25% za teke samarice Ako su u uvjetima rada minimalni kutevi vei od navedenih nagiba, tada se u proraunu uzimaju stvarni kutevi nagiba. Vrste optereenja: stalno optereenje (FG) vlastita teina dijelova dizalice i ovjesne opreme do ukljuivo, teretne kuke, bez zahvatnih naprava optereenje tereta (FQ) teina tereta i zahvatne naprave vertikalne sile inercije pri podizanju tereta nastaju pri iznenadnom podizanju tereta, pri ubrzavanju ili usporavanju. Koeficijent dinamikog optereenja (I grupa 1,15; II grupa 1,20; III grupa 1,25) vertikalne sile inercije pri sputanju tereta pri iznenadnom sputanju tereta. Sputanje 1 izaziva vibracije konstrukcije. ' = 2 sile inercije koje nastaju pri okretanju i promjeni dohvata centrifugalne sile optereenje uslijed ljuljanja tereta

tlak vjetra sila vjetra koja djeluje na dizalicu Fv = c q A

gdje su: c koeficijent oblika konstrukcije (iz tablice) q tlak vjetra u neradnom stanju A povrina konstrucije dizalice izloene vjetru, m2

[N / m ]
2

ili [ Pa ]

26. TEHNIKO TEHNOLOKA SVOJSTVA BRODSKIH DIZALICA Osnovni tehniko tehnoloki parametri brodskih dizalica su: tip dizalice nosivost dizalice dohvat dizalice teina cijele dizalice visina dizanja brzina rada dizalice instalirana snaga za svaki pojedini pogon i ukupna snaga vrsta pogona prijenosni mehanizam specijalne zahvatne naprave. "SWL" safe working load doputena nosivost dizalice ili samarice u tonama. Svestranom analizom tih tehniko tehnolokih parametara mogue je izraziti prednost upotrebe pojedine vrste tj. tipa dizalica.

27. TRAJEKTORIJA TERETA, RADNI CIKLUS I PRORAUN UINKA LUKIH OBALNIH I BRODSKIH DIZALICA Svaki elementarni tok ima polaznu i krajnju toku koje su povezane putanjom trajektorijom. Trajektorije elementarnih tokova su u biti najkrae linijske veze izmeu polazne i krajnje toke. U transportu tereta, u praksi, trajektorija najee nije najkraa linijska veza jer je na putu od polazne do krajnje toke potrebno zaobii razne prepreke. Definiranje tijeka kretanja tereta u luci primjenom prekrcajnih sredstava prijevoz tereta u luci redovito se dogaa na prostoru izmeu broda ili obale i skladinih povrina i obrnuto. Kod rukovanja teretom u luci izmeu broda i kopnenog transportnog sredstva primjenjuju se dva osnovna sustava: direktan prekrcaj s jednog na drugo transportno sredstvo indirektan prekrcaj obavlja se na veim rastojanjima (roba se privremeno skladiti) Definiranje radnog postupka transporta tereta u luci radni postupak povremenog transporta ima karakteristiku krunog transporta u kome je poetak transportnog puta ujedno i njegov kraj. Radni ciklus se moe odvijati na dva osnovna naina: radni ciklus bez odvajanja zahvatnog sredstva tj. prikljunog vozila radni ciklus se odvija uz pomo jednog transportnog sredstva i jednog ili vie zahvatnih odnosno prikljunih sredstava. Radni ciklus se ostvaruje u jednom smjeru s kretanjem tereta i praznim hodom (bez tereta) u povratnom smjeru do polazne toke, sa stajanjem u polaznoj i krajnjoj toki radi utovara i istovara tereta. Primjenom ovog radnog postupka dolazi do veih gubitaka vremena na kraim rastojanjima i s klasinim oblikom tereta (komadni teret) tj. U/I traje daleko dulje nego sa suvremenim (kontejnerski, Ro-Ro,...) radni ciklus s odvajanjem zahvatnog sredstva tj. prikljunog vozila - radni ciklus se odvija uz pomo jednog transportnog sredstva i triju ili vie zahvatnih odnosno prikljunih sredstava u zavisnosti o duljini puta i vremenu njihove zauzetosti. Primjenom ovog radnog postupka vremenski gubici prekrcajnog sredstva svode se na minimum. Uinci prekrcaja, prijevoza, prijenosa tereta u lukom transportu ovisni su o tijeku i nainu rukovanja teretom, a mogu se analitiki odrediti i vrjednovati. Za pojedini pravac i udaljenost uinak prekrcaja slijedi iz obrasca Qh = m s n c gdje su: Qh uinak prijevoza tereta za jedno prekrcajno sredstvo (t/h) ms prosjena masa (koliina) tereta to se transportira u jednom radnom ciklusu nc broj ciklusa jednog prekrcajnog sredstva na sat Prosjena masa tereta (ms) je aritmetika sredina koliine svih pojedinih tereta (m i) to se prenose tj. prevoze u periodu od 1 h:

m + m2 + m3 + ... + m n ms = 1 = n

m
i =1

Za odreivanje broja radnih cilusa (nc) prekrcajnog sredstva postavlja se relacija: 3600 nc = s s + + t p + tk v1 v 2 gdje su: s udaljenost izmeu polazne i krajnje toke puta (m) v1 prosjena brzina kretanja transportnog sredstva s teretom (m/s) v2 - prosjena brzina kretanja transportnog sredstva u povratnom hodu (m/s) tp vrijeme ukrcaja ili utovara (s) tk vrijeme iskrcaja ili istovara (s) Za odreivanje prosjene brzine kretanja postavlja se relacija:

vs =

sav ( m / s) L a + v2

Izvedena je uvrtenjem vremena ukrcaja i usporenja (v/a) i vremena jednolikog gibanja (L/v) umjesto vremena (t) u izrazu vs=s/t. Tu su: vs prosjena brzina kretanja na putu (s) (m/s) v brzina jednolikog gibanja (m/s) a ubrzanje/usporenje (m/s2) L put jednolikog gibanja (m) t ukupno vrijeme kretanja transportnog sredstva na putu (s) 28. ISPITIVANJE I PREGLEDI OBALNIH I BRODSKIH DIZALICA Hidrauliki sustav - Konstrukcija cijevi mora biti prema odgovarajuim normama. Vanjske povrine zatiene od korozije. Sve cijevi testiraju se tlakom 1,5 puta veim od nominalnog. Prije putanja u rad hidraulikog sustava itav sistem treba dobro isprati. Grija ulja u spremniku ulja mora automatski reagirati im temperatura ulja padne ispod najnie doputene granice (20C), a takoer ako se temperatura ulja povisi (iznad 40C) mora se automatski ukljuiti hladnjak. Periodino je potrebno obavljati preglede svih spojeva konstrukcije ostvarenih zavarima, vijcima s maticama i to njihovu zategnutost, provjeru podloaka i kontrolu eventualnih pomicanja spojenih povrina. No nikakva dodatna pojaanja ili drugi konstrukcijski detalji ne smiju se zavarivati na dizalici bez pismenog odobrenja proizvoaa. Detaljni pregled granika vri se prema odgovarajuim normama u zemlji a obavezno svakih 5 godina. elina uad njih je potrebno stalno provjeravati. Vanjski promjer ueta u nijednom dijelu ne smije biti smanjen za 7% od originalnog. A to se odnosi i na onu uad gdje ni jedna ica nije pukla. elino ue moe imati deformacije koje se mogu grupirati u: - valovitost - izoblienje u obliku koarice - izbaenost ica - lokalno poveanje ili smanjenje promjera - nagnjeenost spljotenost - pojava gropova - prijelom 29. ZAHVATNA SREDSTVA U tehnolokom procesu rada dizalice redovito se koristi odreena oprema, alati i razni pomoni ureaji koji olakavaju rad i proces prekrcaja. Univerzalni alat za vjeanje tereta je kuka i ue za vjeanje tereta. Kao radni elementi pribora za zavjeenje tereta primjenjuju se: 1. za transport komadnih tereta kuke uad i lanci za vezivanje stremeni klijeta i hvatai teretne platforme nosive grede zahvatai spremnika (sprederi) 2. za transport sipkog tereta grabilice specijalne posude (baje) elektromagneti 30. VRSTE UADI I UTJECAJ KUTA ZAVJEENJA TERETA

S obzirom na materijal od kojeg je izraeno ue, razlikujemo tri vrste uadi koje se koriste za vezanje i zavjeenje tereta: uad biljnih vlakana (konopi) pogodni za vezivanje tereta, gipki i ne oteuju teret. Zbog veoma malih nosivosti i osjetljivosti na vlagu (natopljeno ue gubi 30% nosivosti) rijetko se koristi za zavjeenje tereta na kuku dizalice uad sintetskih vlakana (manila) elastina, ilava, otporna na vlagu elina uad najee se koriste. Upotrebljavaju se na dizalicama kao nosiva uad, konstrukcijska uad i kao uad za vezivanje (brage) S obzirom na nain pletenja ice oko eline jezgre razlikujemo: istosmjerno pletenu savitljivija od ostalih ali se lako raspreda suprotno (unakrsno) pletenu uad obino se koristi na dizalicama Kod prilagoavanja i vezivanja elinih pasica i lanaca treba voditi rauna i o kutu ovjeenja tereta, jer to je vei kut ovjeenja to je manja otpornost pasica i lanaca. U praksi se ne prelazi kut ovjeenja od 120C jer je tada ue 2 puta jae optereeno nego ue koje radi na 0C. 31. HVATAI I RASPONSKE GREDE Hvataljke (hvatai) se koriste u tehnolokom procesu prekrcaja generalnih tereta (bave, limene ploe, role papira, auto-gume, bale pamuka, kabeli) za zahvat i prenoenje tereta. Hvataljke mogu biti: jednostruke dvostruke viestruke a izvedba im ovisi o teretu za koji se primjenjuje. Gornji dio hvataljke sastoji se od elinog ueta ili lanca na ijem se kraju nalazi karika koja se zahvaa na kuku dizalice, a na donjem kraju nalazi se kuka, klijeta, stezaljka ili neka druga naprava za privrenje tereta. Pri prekrcaju velikih, tekih i dugakih tereta npr. cijevi, konstrukcija elinih limova, automobila, specijalnih tereta koji imaju ekscentrina teita i dr. upotrebljavaju se nosee grede tzv. traverse koje u kombinaciji sa kukom i hvataljkom ili dr. zahvatnom napravom ine poseban luki alat za rukovanje sa veim generalnim teretima. U posebnim sluajevima kad 2 ili vie dizalica moraju prenjeti ili podii jedan teret koriste se specijalne izvedbe noseih greda. 32. KUKE, BALANCERI I TRAVERSE Kuka je najrasprostranjeniji element za vjeanje i prekrcaj tereta. Moe biti: jednostruka negativna osobina je to je vrat optereen istezanjem i na savijanje dvostruka koriste se za podizanje tekih tereta Kuke su standardizirane. Takvog su oblika, da imaju minimalne dimenzije, teinu i u svim presjecima jednaku vrstou. Izrauju se najee kovanjem ili preanjem. Materijal im je uglavnom elik. Kuka moe biti razliitog oblika ovisno o namjeni i nosivosti (2 3500 kN) i mora imati atest, a ispituje se statikim optereenjem 25% veim od dozvoljene nosivosti. Svaka kuka se mora moi okretati oko svoje vertikalne osi. Kod obalnih dizalica najee se koriste sigurnosne kuke sa sigurnosnim zatvaraem i jednostruke kuke. Kuke se najmanje jednom godinje ispituju s obzirom na deformacije ili pukotine te se po potrebi are zbog uklanjanja unutarnjih napetosti. Koriste se razliite izvedbe kuka: obina kuka, brodska kuka, C-kuka, itd.

Balanceri spadaju u teretne platforme. Osnovu im ini paleta na koju se sloi teret i prenosi do mjesta iskrcaja. Pri prekrcaju velikih, tekih i dugakih tereta npr. cijevi, konstrukcija elinih limova, automobila, specijalnih tereta koji imaju ekscentrina teita i dr. upotrebljavaju se nosee grede tzv. traverse koje u kombinaciji sa kukom i hvataljkom ili dr. zahvatnom napravom ine poseban luki alat za rukovanje sa veim generalnim teretima. U posebnim sluajevima kad 2 ili vie dizalica moraju prenjeti ili podii jedan teret koriste se specijalne izvedbe noseih greda. 33. UNICE I UETNICI Kolotura (unica, aba) slui za voenje ueta. To je mehaniko pomagalo koje se sastoji od jednog ili vie ulijebljenih koluta (unica) u zajednikom kuitu (oklopu). Kolotura prenosi silu ili mijenja smjer sile. Uad ili lanci pri prolazu preko unica (kolotura) ne smiju biti izloeni velikim naprezanjima na savijanje kao i opasnosti brzog habanja, zato obodi unica trebaju omoguiti nesmetano ulaenje i izlaenje ueta. Da bi se osiguralo zadovoljavajue trajanje i izbjegla poveana naprezanja pri savijanju, analitikim putem utvruju se najmanji promjeri unica i to za konope D 10du, za lance D 20dk. Promjer unica za namatanje elinog ueta dobije se iz izraza
D D = d u dk

gdje su: D promjer unice ili bubnja du promjer ueta dk promjer karike lanca D/du odnos ovisan o pogonskoj klasi esto se sklop unica spojenih u jednu funkcionalnu cjelinu naziva blok koloturnika, a on moe biti: pomian - pomina kolotura istodobno se okree oko svoje nepomine osi i mijenja poloaj kod dizanja tereta. Pomina kolotura smanjuje silu u uetu na pola tj. omoguuje podizanje tereta sa manjom sliom ili postizanje veih brzina podizanja. Koeficijent - koeficijent korisnog djelovanja koloture je neto vei nego kod nepominih, a prosjeno za sve koloture se moe uzeti = 0,975 nepomian - nepomina kolotura je privrena na jedno mjesto i moe se okretati samo oko svoje osi. Ne smanjuje silu u uetu kao pomina kolotura. Prema funkciji kolotura moe biti nosiva, provodna ili skretna. Skretna mijenja pravac djelovanja sile. Prema broju unica kolotura je jednostruka ili viestruka. Prema vrsti slaganja i namjeni blok koloturnika naziva se faktorski koloturnik koloturnik koji se sastoji od sklopa kolotura na kuki i gornjeg sklopa uetnika. Koristi se na granicima veih nosivosti gdje se teret vjea preko vie nosivih ueta. Tako se postie vea ekonominost i manja sila na bubnju na namatanje. Prednost je u manjim promjerima bubnja za namatanje i uetnika. potencijski koloturnik kod kojeg je prijenosni odnos potencija broja pominih unica. Rabi se za runo dizanje. Nedostatak mu je velika ugradbena visina, zbog zahtjeva da unice budu jedna iznad druge. Preveliko je optereenje ueta. diferencijalni koloturnik princip rada diferencijalnog koloturnika je namatanje lanca na bubnjeve ili unice razliitih promjera. Ostvaruje veliki prijenosni odnos. Nedostatak je veliki put a time i brzo troenje lanca i mala iskoristivost. Mali koeficijent . Rabi se samo za runo dizanje tereta. Unice se izrauju od lijevanog eljeza, elinog lijeva i zavarene izvedbe. Suvremene izvedbe koriste valjne leajeve izmeu unica radi smanjenja otpora i poveanja vijeka trajanja unica. 34. GRABILICE

Grabilice se koriste za prekrcaj sipkih materijala kao to su eljezna rudaa, ugljen, fosfati, ljunak, pijesak). Grabilica ima raznih vrsta kako po namjeni tako i po izgledu. S obzirom na konstrukcijsku izvedbu u smislu otvaranja i zatvaranja mogu biti: etverouetne dvouetne jednouetne motorne specijalne grabilice U specijalne izvedbe grabilica obino se ubraja polip grabilica koja se najee koristi kod prekrcaja starog eljeza ali i kod ienja i produbljivanja luka, u rudarstvu. Za prekrcaj starog eljeza koriste se i magnetske grabilice. Postoje i posebne izvedbe polip grabilica za prekrcaj okruglog drva. Pri iskrcaju veih koliina sipkih materijala upotrebljavaju se 3 osnovne konstrukcije grabilica: koljkasta (dvoeljusna) grabilica grabilica za ienje (trimm grabilica) poluna (karasta) grabilica Odraz grabilice na iskrcajni uinak reflektira se putem sadraja grabilice i potrebnog vremena za njeno zatvaranje. Pored grabilica za sipke terete koriste se baje koje se mogu upotrijebiti u kombinaciji sa noseom gredom. 35. PLOVNE DIZALICE Plovne dizalice koriste se za prekrcaj tekih tereta (strojnih dijelova, lokomotiva, tekih vozila). Glavni dijelovi plovne dizalice: plovni dio dizalice-pontona plovilo (sastoji se od korita pontona u kojem se nalazi: strojarnica, prostorije za posadu, spremita za potrebe broda, balastni tankovi, sidra, kabina za upravljanje dizalicom,...) dizalica koja se nalazi na palubi (okretni stup, mehanizam za okretanje, glavni stup dizalice, strojarnica, elektrini ureaji za upravljanje,...) Pojedini mehanizmi i pogon: Mehanizam za okretanje mogunost okretanja oko svoje osovine za 360C. Mehanizam za dizanje tereta nalazi se na dizalici i to na njenom zadnjem dijelu, tako da djeluje kao dio protuutega. Takve dizalice imaju nekoliko mehanizama za veu i manju nosivost, te posebne ureaje koji osiguravaju kontrolu nosivosti i nagib pontona. Mehanizam za promjenu dohvata posebni ureaji daju informaciju dizaliaru o dohvatu kraka i nagibu pontona. Sigurnosni mehanizmi inklinomjer (ureaj za kontrolu nagiba pontona), moment-metar (automatski iskapa i signalizira ako je preena granica dopustivog momenta (sila x krak) kod odreenog dohvata). Vlastita elektrina centrala u strojarnici nalaze se redovito po dva agregata (diesel-motor i generator), te mali agregat za sluaj kada je dizalica na vezu ali ne radi. Pogon pontona (broda) plovne dizalice pokreu se po luci pomou: van-brodskog motora, vlastitog diesel motora ili pomou elektrino pokretanih propelera. 36. PREKRCAJNI MOSTOVI Prekrcajni mostovi sastoje se od istih elemenata i dijelova kao i luke obalne dizalice, meutim bitno se razlikuju po konstrukciji i elektrinom dijelu koji je mnogo kompliciraniji i gdje se primjenjuju sustavi regulacije i automatizacije. Mogu se podijeliti prema vrsti tereta za koji su namijenjeni. U osnovi razlikujemo dvije znaajne skupine prekrcajnih mostova: prekrcajni mostovi za kontejnere prekrcajni mostovi za sipke terete Pored navedenih u lukama se jo koriste i skladini pretovarni mostovi, eljezniki kontejnerski mostovi te specijalni prekrcajni luki mostovi u koje se svrstavaju:

ureaji za iskrcaj banana i junog voa ureaji za iskrcaj itarica ureaji za iskrcaj fosfata ureaji za ukrcaj rudae na brodove ureaji za iskrcaj putnika

37. PREKRCAJNA SREDSTVA ZA KONTEJNERE Na suvremenim kontejnerskim terminalima koriste se prekrcajni mostovi konstrukcija znatno vea od klasinih obalnih dizalica. Razlikuju se obzirom na raspon portala. Nosivost 300500 kN, kapacitet od 30 kont/sat pa na vie (luka Hamburg 55 kont/sat i preko 1900 u tri dana). Na razliitim kontejnerskim terminalima primjenjuje se raznovrsna prekrcajna mehanizacija: viliar (Fork Lift) primjenjuje se za dizanje/sputanje kontejnera, najee od 20', a za rad na kontejnerskim terminalima obino imaju nosivost od 300-500 kN. Osim eonih viliara koji rade sa sprederom, pri prekrcaju kontejnera koriste se i boni viliari. Piggy Packer uglavnom se koristi za dizanje kontejnera na kotaima, na vagone i za sputanje sa njih. Moe nositi kontejner od 40' koji e kasnije nastaviti put eljeznicom ili RoRo brodom. opkorani nosa (portalni prijenosnik manjeg raspona; Straddle Carrier) mogunost noenja kontejnera jednog iznad drugoga. Postoje tri tipa: portalni nosa (portal frame straddle carrier) portalni nosa otvoren na vrhu (open top portal frame straddle carrier) portalni nosa teleskopski (telescope portal frame straddle carrier) boni prijenosnik (Side Loader) moe krcati i iskrcavati kontejnere sa strane i slagati ih u tri visine portalni prijenosnik velikog raspona (Transtainer) karakteristike ovog sredstva su: masivnost i veliina to zahtijeva veliki raspon (to je njegova glavna prednost). Rukuju sa svim tipovima kontejnera, a mogu se koristiti za ostale krupne i teke terete. Mogu slagati tri kontejnera u visinu tako da dobro iskoritavaju skladini prostor. Zbog velikih dimenzija zahtijeva znatne povrine za rad. Moe se kretati na tranicama ili na pneumatskim gumama. portalni prijenosnik malog raspona (Straddle Carrier) visokospecijalizirani prijenosnici za rad na najsuvremenijim terminalima. Prednost im je velika brzina to uzrokuje kratka vremena trajanja ciklusa i velike radne uinke. 38. POKAZATELJI VREDNOVANJA, IZBOR VRSTE I POTREBNOG BROJA DIZALICA Pri izboru lukih obalnih dizalica treba analizirati vei broj utjecajnih parametara jer se radi o sredstvu koje se nabavlja za dugi eksploatacijski vijek te se mora raunati sa prosjecima koji e se postizati u iduih 10 godina. Jedan od osnovnih parametara je uinak dizalice. Da bi se izraunao uinak potrebno je odrediti vrijeme trajanja ciklusa dizalice. Da bi se izraunalo poeljno trajanje ciklusa dizalice potrebno je izraunati: Qv godinji kapacitet pristana Qv oko 200 000 t/god Z broj dizalica na jednom brodskom vezu Z=3 QD godinji kapacitet dizalice T efektivno vrijeme rada jedne smjene r broj smjena dnevno D broj efektivnih dana u godini DP broj dravnih praznika i neradnih dana DP = 80 dana DR prosjean broj dana remonta dizalice u godini DR = 10 dana DT prosjean broj dana nerada DT = 15 dana 39. BRODSKA VITLA I SAMARICE

Vitla su mehanizmi za dizanje ili povlaenje tereta, a to se izvodi pomou elinog ueta. Razlikuju se ove izvedbe: manevarsko vitlo esto se upotrebljava u lukama za povlaenje vagona pred skladitem ili brodom. Vuna sila iznosi 30 50 kN, brzina ueta 3,2 0,05 m/s, snaga motora od 4,5 16 kW, a duina povlaenja je oko 100 m. vozno vitlo granika upotrebljava se na mnogim lukim dizalicama, i to na onim gdje treba da se kuka, grabilica ili spreader giba horizontalno. Ima na sebi dva mehanizma: mehanizam za vonju voznog vitla po mostu i mehanizam za rad s kukom odnosno grabilicom. Brzina vonje voznog vitla je 0,25 3,2 m/s. Razmak tranica je 420 1040 mm, a pogon je elektrini. vitla mehanizma za dizanje tereta kod dizalica za komadnu robu gdje se radi iskljuivo s kukom upotrebljava se jednoradno vitlo, koje se sastoji od elektromotora, spojke s konicom, prijenosnika (reduktora) i bubnja za namatanje elinog ueta. vitla dizala suvremena vitla na dizalima lukih skladita imaju pogonsku unicu a ne bubanj. Vitlo dizala je redovito smjeteno iznad okna u posebnoj kabini. Brzine dizala su 0,3 2 m/s. Za teretna dizala se koriste 0,3 0,5 m/s, a vee brzine su za osobna dizala i specijalna dizala. Ubrzanja i usporenja dizala vea od 2,5 m/s2 izazivaju muninu. Za pogon se koriste elektromotori vitlo zgrtalice upotrebljavaju se za iskrcaj ita i raznih sipkih tereta. Vitlo je uvreno na zid ili pod, a mehanika lopata je vezana za vitlo elinim uetom. Radnik pomou sklopke upravlja. Brodske dizalice sa samaricama to je ureaj za rukovanje teretom koji pomou samarica, kolotura i uadi privrenih iza samarice na jarbolu ili stupu, i palubnog vitla die, premjeta i sputa teret. Samarica je elina cijev promjenljiva presjeka. Sve se samarice testiraju prema odgovarajuim propisima - "SWL" safe working load doputena nosivost dizalice ili samarice u tonama. Nosivost im je do 10 tona, dok kod tekih samarica je to 10 i vie tona. Nepomine samarice one koje pod optereenjem ne mogu mijenjati dohvat. Pomine samarice i pod optereenjem mogu mijenjati dohvat. 40. PREKRCAJNA SREDSTVA POSEBNE NAMJENE U luko-prekrcajnim operacijama i sladitenju esto se koriste ureaji vrlo jednostavni i prikladni za transport razne robe tako npr. u skladitenju se mogu koristiti klizaljke za prijenos na krae udaljenosti (iz kata u kat) ili za vee udaljenosti u obliku spirale. Taj se sustav transporta koristi za sputanje robe u vreama, sanducima i sl. manjih jedininih tereta. Slobodan pad se koristi najee u silosima, i kod plosnih ureaja za prekrcaj ita sa brod na brod. Kod brodoiskrcivaa redovito se koristi teleskopska cijev koja usmjerava sipki teret u brodska skladita. U izvoznim lukama za sipki teret esto se susreu ureaji kojima je omogueno brzo istresanje tereta u vagone. Takvi ureaji mogu raditi na slijedei nain: okretanje vagona istovarivai (kiperi) mehanike lopate Pored nabrojenih na terminalima za sipke terete se upotrebljavaju i prebacivai koji prebacuju teret na otvorenim skladitima iz jedne linije na drugu ime se skladini prostor moe poveati za nekoliko puta. Oni se mogu kretati po odreenom pravcu, na tranicama ili gusjenicama. Vrste prebacivaa: bacai koriste se za punjenje vagona, brodova, skladita i vezani su za rad transportera. Usmjeravaju teret u razne dijelove brodskih skladita i tako omoguuju brzo i lako punjenje broda. Bacai su mali strojevi, lako se prenose sa jednog mjesta na drugo, a pogon je rijeen

pomou benzinskog ili elektro motora. Udaljenost bacanja moe biti i preko 20 metara, na visini 6 m, pod kutem od 45. brodski prebaciva (mali utovariva, zgrta) je vozilo s utovarnim koem koje slui za skupljanje sipkog tereta kad je grabilica obavila svoj posao, jer u brodskom skladitu ostane jo robe pod kutevima koje grabilica ne moe dostii, pa zgrta taj preostali materijal skupi na sredinu skladita na dohvat grabilici. Rampe za olakanje i ubrzavanje prekrcaja vagona ili kontejnera koriste se esto u lukama razni sistemi rampi. 41. SKLADINA DIZALA Skladina dizala su glavna transportna sredstva za vertikalni transport robe iz prizemlja skladita na katove i obratno. U ovisnosti od broja katova i povrine skladita, te frekvencije obrta robe u skladitu se postavi odreeni broj dizala. Svako odjeljenje skladita mora imati dva dizala. Nosivost teretnih dizala je od 10 do 50 kN, rijetko vie, to ovisi o vrsti robe, njenim dimenzijama, pakiranju i tehnologiji rada. Brzine su od 0,3 0,5 m/s. Pogon je elektrini. Glavni dijelovi postrojenja dizala su: strojarnica vozno okno kabina protuteg vodilice Sigurnosni ureaji su: ureaj za preoptereenje, ureaj za prisilno koenje, krajnji prekidai, automatske brave na vratima, alarmni gumb, katni prekidai, regulator brzine kabine i dr. 42. BRODSKA DIZALA Brodska dizala slue za brzi prijevoz izmeu paluba. Na velikim putnikim brodovima ovakva dizala se ugrauju u parovima. Posebnu podvrstu dizala predstavljaju dizala za transport prtljage izmeu paluba kada je potrebno u vrlo kratkom vremenu obaviti ukrcaj i iskrcaj putnika. 43. VRSTE, IZVEDBA I NAMJENA TRANSPORTERA Prekrcajna mehanizacija s neprekidnim djelovanjem (kontinuirani transport): transporteri - strojevi koji transportiraju robu po horizontali ili pod malim kutem. Tu razlikujemo: trakaste, ploaste (lankaste), strugajue, pune, inercijske, gravitacijske, pneumatske, hidrauline. konvejeri - strojevi koji transportiraju robu horizontalno i okomito, u ravnini ili u prostoru. Imamo: prizemne, zrane i iare. elevatori - strojevi koji transportiraju robu okomito i pod velikim kutem. Transporteri su jedni od najznaajnijih sredstava neprekidnog transporta te uz cjevovode ine najzastupljeniju skupinu. Ima ih razliitih vrsta, izvedbi i namjena, a najee se primjenjuju trakasti transporteri. Rabe se za brz i neprekidan prijevoz teret, i to najee onda kada je potreban ravnomjeran dotok materijala na mjesto iskrcaja. Namjena im je dakle za velike koliine rasutog tereta na manje i vee udaljenosti. Mogu biti samostalni, pokretljivi, ili mogu biti vrsto montirani na odreeno mjesto i dio su nekog proizvodnog procesa. Proizvodnost najveih transportera prelazi 10 tisua tona u satu. Trakasti transporteri se mogu razvrstati na razne naine: po obliku trake: - ravni - konkavni po tipu trake: - s metalnom trakom - s gumiranom trakom - s metalnom mreastom trakom

 po vrsti pogona: - pogon s jednim bubnjem - pogon s dva bubnja - pogon s tri i vie bubnjeva po nainu sipanja materijala s trake: - transporteri sa sipanjem materijala na kraju bubnja - transporteri sa sipanjem materijala u rasponu izmeu dva bubnja - transporteri sa polunim skidanjem materijala No svrhovitijom se ini podjela: kosi i kombinirani trakasti transporteri transporteri za velike proizvodnosti i velike udaljenosti brzina trake 20-40 km/h; mali trokovi, najee povezuju velike luke sa rudnicima; najvei je 200 km dug transporteri za ugradbu kao podskupovi ugraeni su u velike strojeve tj. dio su nekog velikog postrojenja transporteri posebne namjene posebni prekretni transporteri namijenjeni za usmjeravanje razliitih sipkih materijala u bokseve ili bunkere, tj. utovarne koeve. Tu se svrstavaju i prijevozni transporteri s ureajem za podizanje lake konstrukcije.

44. TRAKASTI TRANSPORTERI Trakasti transporteri ine najveu skupinu ureaja za kontinuirani transport s obzirom na potranju i proizvodnju. Masovnost njihove primjene proistjee iz njihove jednostavne konstrukcije, velike proizvodnosti, mogunosti transportiranja materijala vodoravno i pod kutem, velike duljine transportiranja i neujnog rada. Rabe se za brz i neprekidan prijevoz teret, i to najee onda kada je potreban ravnomjeran dotok materijala na mjesto iskrcaja. Nain ukrcaja i iskrcaja transportera moe biti vrlo jednostavan i moe se primjenjivati sve do automatskog ukrcaja i iskrcaja. Uvelike se primjenjuju u raznim granama industrije, u skladitima, na gradilitima, pri preradi minerala, u povezivanju rudnika ugljena sa velikim termoenergetskim objektima te u posljednje vrijeme sve vie za kontinuirani transport sipke robe na udaljenostima veim od 100 km. Proizvodnost najveih trakastih transportera prelazi 10 tisua tona u satu. Pogon im je redovito elektrini. Nagib trake transportera je ogranien vrstom robe, brzinom kretanja trake, razmakom,... Kut nagiba je obino 12 - 20. Trakasti transporteri se mogu razvrstati na razne naine: po obliku trake: - ravni - konkavni po tipu trake: - s metalnom trakom - s gumiranom trakom - s metalnom mreastom trakom

 po vrsti pogona: - pogon s jednim bubnjem - pogon s dva bubnja - pogon s tri i vie bubnjeva po nainu sipanja materijala s trake: - transporteri sa sipanjem materijala na kraju bubnja - transporteri sa sipanjem materijala u rasponu izmeu dva bubnja - transporteri sa polunim skidanjem materijala No svrhovitijom se ini podjela: kosi i kombinirani trakasti transporteri transporteri za velike proizvodnosti i velike udaljenosti brzina trake 20-40 km/h; mali trokovi, najee povezuju velike luke sa rudnicima; najvei je 200 km dug transporteri za ugradbu kao podskupovi ugraeni su u velike strojeve tj. dio su nekog velikog postrojenja transporteri posebne namjene posebni prekretni transporteri namijenjeni za usmjeravanje razliitih sipkih materijala u bokseve ili bunkere, tj. utovarne koeve. Tu se svrstavaju i prijevozni transporteri s ureajem za podizanje lake konstrukcije. 45. TRAKE TRANSPORTERA Traka je glavni element transportera jer se prenoenje robe obavlja pomou elastine trake. Ona slui kao vuni i nosei element za kretanje i noenje materijala. Mora biti gipka, otporna na habanje (troenje) i udare i vrsta. S obzirom na uvjete eksploatacije, primjenjuju se trake raznih izvedaba i izraene od raznih materijala. Najvie se primjenjuju trake izraene od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih vulkaniziranom gumom. U posljednje vrijeme sve se vie koriste sintetiki materijali umjesto tekstila. Tako imamo trake od: gume, tekstila, plastinih materijala, eline trake i ice. Krajevi traka spajaju se pomou metalnih kopi, ivanjem ili vulkaniziranjem. Obina gumena traka otporna je na temperature od -20C do 65C, a postoje i posebne trake kojima je radna temperatura i do 100C. Za transport habajuih (troivih) ljepljivih i materijala s viom temperaturom koriste se eline trake od nahrajueg elika. Doputeni nagib tih traka je neto manji nego u gumenih. Nedostatak elinih traka je u tomu to promjeri bubnjeva transportera moraju biti vei. irina trake za transport komadne robe odreuje se prema izmjerama premjetanih komada. Potrebna irina trake za transport sipkih materijala izraunava se na temelju koliine materijala premjetanog u jedinici vremena tj. na osnovi proizvodnosti trakastog transportera. Pritom se, za ravnu traku, ako je nasipni kut = 30, irina trake b dobije iz izraza:
b= Q 155 v

( m)

gdje je: Q proizvodnost transportera (t/h) v brzina trake (m/s) - gustoa materijala (t/m3) ISO standard predvia irinu trake od 300 do 2000 mm. Doputena odstupanja irine trake za trake irine do 500 mm iznose 5 mm, a za one iroke vie od 500 mm 1%. 46. BUBNJEVI, VALJCI, UKRCAJNE I ISKRCAJNE NAPRAVE TRAKASTIH TRANSPORTERA Bubnjevi su neophodni elementi svakog trakastog transportera. Bubnjevi mogu biti: pogonski natezni

Pogonski bubnjevi, kao vuni ili pogonski elementi, moraju ostvariti odreeni koeficijent trenja sa trakom. Stoga je ponekad povrina bubnja, koji su obino od ljevenog eljeza ili zavarene eline konstrukcije, presvuena materijalima koji poveavaju koeficijent trenja izmeu bubnja i trake. Koeficijent trenja za gumenu traku i bubanj od sivog lijeva iznosi 0,20 0,25, a ako je bubanj presvuen gumom, tada je 0,35. Valjci mogu biti: nosivi nose traku i primaju masu materijala povratni primaju samo masu prazne trake pri njezinu povratku Uobiajene vrijednosti kuta priklanjanja valjka su: za nosive valjke = 20, 25, 30, 35 i 45 i iznimno 55 na prijelazu od bubnja ka koritu = 5 ili 10 za povratne valjke = 10 Kut zakoenja valjka koji je definiran u tlocrtu valjaka kao kut izmeu vodoravne ravnine i zakoenja valjka u odnosu na nju, poprima vrijednosti od 0 do 3 u ovisnosti o brzini kretanja trake. Standardni promjeri nosivih valjaka (d1) su: od 63,5 do 219,1 mm. Valjci se izrauju od ljevanog eljeza, zavarene eline konstrukcije i plastike. Prema obliku mogu biti: glatki s gumenim prstenovima valjci s dvosmjernom zavojnicom Valjci s gumenim prstenovima primjenjuju se na presipnim mjestima transportera radi ublaavanja udara i zatite transportne trake od oteenja. Ti se valjci primjenjuju na transporterima s gumenom trakom koji premjetaju prljav i ljepljiv materijal. Ukrcajne naprave osiguravaju ravnomjeran i neprekidan dovod materijala bez oteivanja trake. Najee se koriste lijevci i ljebovi. Svrha lijevaka i ljebova je sputanje materijala na traku bez udaraca. Daje im se odreeni kut nagiba i odreena duljina, da materijal klizei prema traci postigne brzinu trake. Time se sprjeava ili smanjuje troenje trake i oteenje od udaraca. irina lijevka na donjem dijelu iznosi 60 80% od irine trake. Sa strane se stavljaju titnici visine 100 150 mm, koji sprjeavaju prosipanje materijala. Postavljanjem veeg broja nosivih valjaka sprjeava se vei ugib trake i prosipanje materijala. Izvedbe iskrcajnih naprava materijala ovise o tomu hoe li se iskrcaj obavljati na kraju transportera ili na bilo kojem dijelu uzdu trake. Ako se iskrcaj obavlja na kraju transportera, koriste se iskrcajne glave s cijevi i kliznim lijebom. Pri iskrcaju materijala negdje uzdu trake primjenjuju se iskrcajne naprave s bubnjem, ravni i pluni strugai. Ravni i pluni strugai slue za skidanje sipke i komadne robe s trake. 47. PRORAUN TRAKASTOG TRANSPORTERA Proizvodnost se trakastog transportera odreuje se prema izrazu: Q = 3600 A v (t/h) gdje je: A - povrina poprenog presjeka materijala (m2) v brzina premjetanja materijala (m/s) - gustoa premjetanog materijala (t/m3) Proizvodnost se poveava s poveavanjem brzine trake. Povrine poprenih presjeka sipkih materijala iznose: za ravnu traku

b A = 1 tg 4
za trokutastu traku

b A = 1 ( tg + tg ) 4
za trapezni oblik trake

l32 b1 A= ( tg + tg ) tg 4 4
za pravokutni oblik s ravnim dnom

b A = b1 h + 1 tg 4
gdje je: b1 aktivna irina trake (m) - kut nasipavanja materijala u pokretu - kut nagiba nosivog valjka l1, l2, l3 duljine nosivih valjaka (m) h dubina materijala u koritu (m) Aktivna irina trake b1 odreuje se iz izraza:
b1 = A 3600 f

gdje je: f imbenik oblika presjeka materijala A - povrina poprenog presjeka materijala (m2) Stvarna irina trake: b + 0,005 b= 1 0,9

( m)

48. TRANSPORTERI STRUGAI I PRORAUN TRANSPORTERA STRUGAA Na transporterima strugaima materijal se ubacuje u nepokretno korito i premjeta se pomicanjem po dnu. Rabe se za prijevoz zrnanog i grudastog materijala (ne veeg od 200 mm), kao to su rude, ugljen, vapnenac, sol i sl. Zbog jednostavne konstrukcije i pouzdanosti u radu esto se koriste u rudarstvu, metalurgiji i poljodjelstvu. Za pomicanje materijala slue lopatice, gredice ili hvatai razliitih oblika. Glavni nedostaci su: troe vie energije za relativno malu dobavu pojaano je troenje korita jer se materijal premjeta klizanjem po nepokretnom koritu nisu prikladni za ljepljivi i veoma abrazivni materijal u transportu oteuju materijal trenjem i gnjeenjem. Prednosti: manja teina i nia cijena od lankastih transportera jednostavan je ukrcaj i iskrcaj materijal se moe uzimati i iz hrpe Njihova proizvodnost je od 300 t/h, a duljina transporta je do 60 m sa normalnim lopaticama a moe biti i do 300 m s lopaticama manje visine. Kut uspona je do 40. U skupinu transportera strugaa spadaju i ljebasti lanani transporteri. Proraun transportera strugaa: Proizvodnost transportera strugaa odreuje se iz izraza: mv Qk = 3,6 ( t / h ) tj. Q = 3600 V v ( t / h ) a a a razmak izmeu lopatica Obujam materijala ispred lopatica iznosi:

V = ( l1 + l 0 )

h1 b 2

(m )
3

gdje je: l1, l0 gornja i donja stranica hrpe materijala (m) h1 visina hrpe materijala ispred lopatice (m) b irina lijeba (m) Proizvodnost ljebastih zatvorenih lananih transportera iznosi: Q = 3600 c A v

( t / h)

gdje je: c koeficijent koji uzima u obzir nagib transportera (0,5 0,9) - koeficijent popunjenosti 49. LANKASTI ILI PLOASTI TRANSPORTERI I PRORAUN lankasti transporteri prenose komadnu i sipku robu ravno i zavojito, i to horizontalno ili pod nagibom. Ti se transporteri sastoje od nosivih lanaka i ploa koje su meusobno povezane s jednim ili dva vuna lanca. Ploe oblikuju beskrajnu traku ili pokretno korito. Trake se kreu na kotaima koje povlai vuni lanac. Lanac dobiva pogon od pogonskog lananika koji pokree motor. Kao vuni element najee se primjenjuju lanci, i to zavareni i valjkasti. Lanci mogu biti sa dugim i kratkim lancima. A kao vuni element mogu se jo koristiti i elina uad. Konstrukcija lankastih transportera je sloenija. Proizvodnost lankastih transportera je oko 1000 t/h, a duljina dobave do 500 m. Brzina lanca obino je 1 1,2 m/s, a iznimno i do 2 m/s. Razikujemo ih po izvedbi ploa koje pri prijenosu sipkih materijala imaju oblik korita. Korita se obino izrauju od preanog lima ili plastike. lankasti transporteri mogu premjetai sipki materijal i pod nagibom, kada se koriste korita ije je dno izvedeno s udubljenjima. Kut nagiba transportera s ploama s udubljenjima moe iznositi i 45 dok je u onih s ravnim ploama oko 15 - 20. lankasti transporteri mogu biti izvedeni i kao pokretni kao npr. pokretni letviasti transporteri koji se koriste za prijenos sanduka, vrea, bavi i sl. Proraun lankastog transportera odreuje se iz izraza: Q = 3600 A v (t/h) Popreni presjek materijala A je:

A = b1 h1 +
gdje je: b1 irina lijeba h visina materijala - nasipni kut materijala trake u pokretu Snaga za pogon transportera je:
P= F0 v

b12 tg 4

( kW )

v brzina traka transportera - stupanj djelovanja prijenosnog mehanizma 50. TRESIVI TRANSPORTERI I PRORAUN Tresivi transporteri rabe se za prijevoz sipkog i komadnog materijala na vodoravnim i malo nagnutim putovima. Njihov temeljni element je lijeb (ili cijev) koji se giba oscilatorno. Dijele se na: oscilacijske vibracijske

Oscilacijski transporteri su oni u kojih se materijal ne podie s dna i ne odvaja od lijeba tijekom transporta. Oscilacijski transporteri se dijele na: transportere sa stalnom silom trenja, tj. s nepromjenljivim pritiskom materijala na lijeb brzina lijeba pri gibanju naprijed se postupno poveava i materijal se zbog sile trenja giba zajedno sa lijebom transportere sa promjenljivom silom trenja tj. s promjenljivim pritiskom materijala na lijeb lijeb je postavljen na nosae nagnute pod odreenim kutom Vibracijski transporteri su oni u kojih se materijal podie s dna lijeba za vrijeme transporta, odnosno koji rade na principu bacanja. Vibracijski transporteri se dijele na: objeene konstrukcije poduporne konstrukcije Proraun tresivih transportera: Q = 3600 A v (t/h) tj. Q = 3600 b h v s (t/h) gdje je: b irina lijeba (m) h visina lijeba (m) - (0,5 0,6) koeficijent popunjenosti vs srednja brzina kretanja materijala (m/s) 51. OSCILACIJSKI TRANSPORTERI Oscilacijski transporteri su oni u kojih se materijal ne podie s dna i ne odvaja od lijeba tijekom transporta. Oscilacijski transporteri se dijele na: transportere sa stalnom silom trenja, tj. s nepromjenljivim pritiskom materijala na lijeb brzina lijeba pri gibanju naprijed se postupno poveava i materijal se zbog sile trenja giba zajedno sa lijebom transportere sa promjenljivom silom trenja tj. s promjenljivim pritiskom materijala na lijeb lijeb je postavljen na nosae nagnute pod odreenim kutom Pomicanje materijala postie se primjenom pogona s dvjema vodilicama. lijeb se giba lijevo-desno s pomou kliznih valjaka, oscilacijsko kretanje lijeb postie s pomou pogona za koji se najee koristi elektromotor. Duljina lijeba je od 500 do 4000 mm. irina poprima vrijednosti od 125 do 2500 mm, a visina od 80 do 800 mm. Proizvodnost dosee do 300 t/h. Koriste se za prijevoz materijala na udaljenosti do 100 m, a pogodni su za transport zatvorenog tipa. Nisu pogodni za transport ljepljivih materijala. Glavne odlike oscilacijskih transportera su: jednostavna konstrukcija mogunost potpune hermetizacije prilikom transporta mala potronja pogonske energije smanjeno troenje lijeba Nedostaci: relativno mala proizvodnost pri radu se pojavljuju znatne dinamike sile te dolazi do vibracije nosive konstrukcije znatni pad proizvodnosti pri transportu materijala pod nagibom buan rad 52. VIBRACIJSKI TRANSPORTERI

Vibracijski transporteri su oni u kojih se materijal podie s dna lijeba za vrijeme transporta, odnosno koji rade na principu bacanja. Vibracijski transporteri se dijele na: objeene konstrukcije poduporne konstrukcije Rade na principu bacanja materijala. Mogu obavljati vodoravni transport i pod kutom uspona do 15. Mogu biti izbalansirani s koljenastim pogonskim mehanizmom. Brzina premjetanja materijala pri koljenastoj pogonskoj napravi je 0,3 0,7 m/s, a maksimalni uspon ili pad 5 - 10. Veliki brojevi titraja u vibracijskih transportera postiu se s pomou mehanikog elektromagnetskog hidraulikog pneumatskog pogona. Mehaniki pogon ostvaruje se pomou centrifugalnog mehanizma koji moe biti debalasni i autobalasni te s pomou koljenastog pogona. 53. PUNI TRANSPORTERI I PRORAUN Puni transporteri svrstavaju se u skupinu transportera bez vunog elementa. Nain rada je slian radu transportera strugaa, jer pu kao struga gura ispred sebe materijal koji se nalazi u lijebu ili zatvorenoj cijevi. Najee se koriste za prijevoz sipkog materijala. Nisu pogodni za prijevoz krupnog i komadnog materijala, te ljepljivog i krhkog. Najprikladniji radni poloaj je vodoravni ili s blagim usponom. Iznimno se mogu koristiti za okomiti transport. Koriste se u industriji graevnih materijala, u silosima, mlinovima i dr. Prednosti su u jednostavnoj konstrukciji, lakom odravanju, manjoj teini i manjim dimenzijama. Nedostaci su u tome to se zbog trenja i klizanja brzo troe lijeb i pu, otpori kretanja su vei pa je vea i potronja pogonske energije. Primjenjuju se za prenoenje materijala na krae udaljenosti, do 40 m. Transport materijala ostvaruje se okretanjem pua. O vrsti materijala ovisit e i oblik pune zavojnice, koja moe biti puna, trakasta i s lopaticama. Proizvodnost punih transportera mijenja se s poveanjem kuta nagiba osi transportera i iznosi oko 100 t/h, a iznimno moe biti i do 500 t/h. Brzina prijenosa materijala je do 0,5 m/s. Promjer pua je od 100 do 1250 mm. Osnovni oblici punih transportera su: laki puni transporteri s lijevom ili desnom zavojnicom okomiti puni transporteri Proraun punog transportera: Q = 3600 A v (t/h) tj. Q = 3600 c A v (t/h) odnosno Q = 15 D 2 n S c (t/h) c koeficijent smanjenja proizvodnosti zbog nagiba osi transportera - koeficijent popunjenosti S korak pune zavojnice (m) n broj okretaja (o./min) D promjer zavojnice (m) P P= 0 Snaga za pogon:

P0 snaga na vratilu pune zavojnice - stupanj djelovanja prijenosnog mehanizma 54. ELEVATORI I PRORAUN

Dizalice (elevatori) slue za kontinuirano premjetanje sipkog materijala i komadne robe u okomitom smjeru ili pod velikim kutom nagiba. Za premjetanje sipkog materijala koriste se vedrice, a za komadnu robu dizalice s konzolama i vjealicama. Vuni element dizalice moe biti vrpca ili lanci. Lanci se obino primjenjuju kod veih visina dizanja (preko 45 m) i pri veim otporima zahvatnog elementa. U usporedbi s drugim transporterima, zauzimaju manje mjesta i najekonominiji su transporteri za okomiti transport sipkih materijala. Visina podizanja je do 80 m (rijetko do 100 m), a proizvodnost do 1000 t/h. Dizalice se mogu razvrstati: po vrsti vunog elementa na: - trakaste - lanaste po brzini kretanja zakretnog sredstva na: - sporohodne - brzohodne po zahvatnom sredstvu na: - konzolne - s vedricama - dizalice s vjealicama prema vrsti transportirane robe na: - dizalice za sipke materijale - dizalice za komadnu robu Proraun proizvodnosti dizalice: V v Q = 3600 a V volumen materijala u jednoj vedrici (m3) v brzina dobave (m/s) a razmak vedrica (m) - gustoa materijala (t/m3) V = Vv Volumen materijala u vedrici: (m3) Vv volumen vedrice - koeficijent punjenja (0,40 0,85) 55. KONVEJERI I PRORAUN Konvejeri se najvie koriste u industriji, dok ih u lukama rjee susreemo. Mogu se koristiti za transport sipkog materijala i komadne robe. Imamo konvejere s posudama te konvejere sa naboranom trakom (primjenjiv u lukama). 56. CJEVOVODNI TRANSPORT Cjevovodi mogu biti: naftovodi plinovodi produktovodi vrelovodi i parovodi Cjevovodi su stabilni objekti kroz koje protjee samo proizvod. Sva je energija usmjerena direktno na proizvode i nema gubitaka na pokretanje prijevoznog sredstva. Proizvod je zatien od oneienja i isparavanja jer se kree kroz neprekinutu cijev. Smjeteni su pod zemljom. Cjevovodi omoguuju primjenu kompletne automatizacije i iskljuuju neposredni udio radnika u prijevozu. Omoguuju kontinuirani transport velikih koliina goriva, te veliku fleksibilnost jer doputaju prijevoz vie razliitih vrsta proizvoda istim cjevovodom do iste ili razliite lokacije i to bez prekida. Prijevoz je neujan i nevidljiv (pod zemljom).

Negativnosti su: njihova gradnja dolazi u obzir samo ondje gdje ih ima i treba visoka ulaganja i trokovi (fiksni) odvijanje prometa samo u jednom smjeru preinake su teke 57. HIDRAULINI TRANSPORT Hidraulini transporteri premjetaju sipki materijal strujom tekuine u otvorenim koritima ili zatvorenim cjevovodima. Za potrebnu vodenu struju koristi se prirodni pad ili mlaz vode ostvaren tlakom crpke. Za hidraulini transport pogodna je roba koja se moe mijeati s vodom i koja ne podlijee oteenju (ugljen, pepeo, pijesak, ljunak, ruda, krumpir, eerna repa i sl.). Primjenjuju se u razliitim industrijskim granama, u graevinarstvu i unutarnjem transportu. lijebovi, korita ili cijevi imaju nagib 36%. Transporteri s tlanim crpkama ostvaruju transport materijala mlazom vode pod tlakom. Materijal se dodavalom dovodi u cjevovod iza crpke i zatim se tlai kroz cjevovod. Proizvodnost im iznosi 100500 t/h. Promjer cijevi je 1501000 mm, a duljina dobave i do 200 km. Glavne odlike: velika udaljenost dobave bez potrebe prekrcaja slobodno oblikovanje trase mali trokovi eksploatacije velika proizvodnost mogunost tehnolokih operacija tijekom transporta (ispiranje, razvrstavanje, gaenje i sl.) Nedostaci: velika potronja vode ogranienja granulacije i vrste transportiranih materijala opasnost od zamrzavanja u zimskim uvjetima visoke investicije ureaja za odvajanje Proraun hidraulinih transportera: Volumenska koncentracija smjese je odnos volumena materijala (Vm) i volumena utroene vode (Vv) tijekom jednog sata: V = m Vv Vrijednost za obino je izmeu 0,2 i 0,5. Promjer cijevi:

D=

4 Vsm 3600 v

( m)

gdje je Vsm ukupna volumenska koliina smjese (Vsm=Vm+Vv) (m3/h) v brzina smjese (m/s) 58. ANALOGNI TRANSPORTNI MODEL PRIJENOSA RASUTOG TERETA
m p = F c = const. V0 = F v = const.

gdje je mp maseni protok (kg/s) (t/h) V0 obujamski protok (m3/s) (l/h) F presjek cjevovoda c brzina transporta materijala (m/s) v brzina tekueg materijala - gustoa materijala (kg/m3)

Osnovna zadaa transporta i skladitenja masovnih rasutih tereta jest uspostavljanje jednostavnog upravljanja, sigurnosti u radu i mogunosti potpune automatizacije transportnog procesa. Snaga za transport tereta: 1000 Fc v ( kW ) Pp = jedinini

cjevovodni transport

PV =

1000 V0 p p

( kW )

Fc vuna sila pogona (N) v brzina transporta (m/s) V0 obujmni protok tereta (m3/s) p razlika u tlaku (Pa) p stupanj iskoristivosti transportnog sredstva 59. PNEUMATSKI TRANSPORT Pneumatski transporteri prenose uglavnom sipki materijal, ponekad i komadnu robu, s pomou struje plinova, kroz cjevovod. Transport se ostvaruje tako to se u struju plina, najee zraka, dovodi sipki materijal. Zatim se on zajedno sa strujom zraka premjeta do eljenog mjesta gdje se odvaja materijal od zraka i pohranjuje u skladita. Pokretljivost smjese materijala i zraka u cjevovodima ostvaruje se stvaranjem razlika tlaka na njihovim krajevima. Pneumatski transporteri imaju sljedee prednosti: hermetinost koja omoguuje primjenu u transportu materijala to zagauje okoli jednostavnost konstrukcije, montae i demontae mogunost primjene elastinih cijevi za skupljanje materijala s teko pristupanih mjesta, te ukrcaj i iskrcaj na vie mjesta male dimenzije jednostavno opsluivanje i odravanje uz male trokove omoguuje visok stupanj automatizacije Nedostaci su: poveano troenje cjevovoda, osobito kada rade velikim brzinama potroak pogonske energije je za 5-14 puta vei nego u mehanikih transportera Pneumatski transporteri najee se primjenjuju u transportu suhih, lako pokretljivih sitnih komada materijala, zrnanog i pranastog materijala. To su obino sve vrste itarica, cement, piljevina, pepeo, ugljena praina i sl. Proizvodnost im se kree do 500 t/h, a duljina dobave od 200 do 2000 m. Razlikujemo: usisne pneumatske transportere imaju vakuumsku crpku na kraju postrojenja, koja usisavanjem zraka stvara potrebnu razliku tlaka. Na kraju transportnog cjevovoda nalazi se odvajalo gdje dolazi do nagle promjene smjera i brzine to uzrokuje odvajanje estica materijala od zraka. Promjer cjevovoda je 60-250 mm. Odlikuju se mogunou uzimanja materijala s hrpe i s vie ukrcajnih mjesta. Nisu pogodni za transport na vee udaljenosti (do 350 m), a visina dizanja im je do 50 m. Proizvodnost iznosi do 100 t/h po cijevi. Brzina strujanja zraka je 20-40 m/s. Ovi transporteri najee se primjenjuju za transport lakih materijala kao to su itarice, drvena piljevina i sl. tlane pneumatske transportere rade sa veom razlikom tlaka od usisnih transportera. Prikladni su za transport na vee udaljenosti (do 2000 m), i to teeg materijala (ugljen, ruda, pijesak, cement i sl.). Za tlani sistem koriste se: niskotlani (20 kN/m2), srednjetlani (20-50 kN/m2) i visokotlani (50 kN/m2). mjeovite pneumatske transportere koriste se u sluajevima kada je potrebno skupljati materijal s vie mjesta istodobno i premjetati ga na vee udaljenosti. Sustav se sastoji od dva dijela: usisnog i potisnog.

Proraun pneumatskog transportera: proizvodnost

Q = 3600 V z
4 V vz

(t/h)

promjer cijevi
gdje je - koncentracija smjese V volumen utroenog zraka (m3/s) z gustoa zraka (t/m3) vz brzina zraka (m/s) 60. SLURRY TRANSPORT

D=

tj.

D=

4Q 3600 v z z

Transport ugljena, eljezne rudae cjevovodom u suspenziji vode. 61. IARE iare se primjenjuju veinom za sipki teret, te rjee za komadni teret. Koristi se tamo gdje terenski uvjeti daju iari odreene tehnike i ekonomske prednosti. Takoer se primjenjuje za prijevoz ljudi u turistike i sportske svrhe, no najee je to u rudarstvu, umarstvu i crnoj i obojenoj metalurgiji. iare imaju sposobnost prilagoavanja konfiguraciji terena, premoujui iroke i duboke provalije i svladavajui otre uspone do 45 nagiba. Troe malo energije, malo radne snage, a prijevozni proces se moe u potpunosti automatizirati. Duljina transportne linije iare u okviru jedne pogonske stanice je 8 km. Nedostaci su im ogranieni kapacitet zbog ograniene nosivosti i male gustoe vagonia i relativno male brzine kretanja. Najskuplji i najsloeniji dijelovi iare su utovarna i istovarna stanica te nosee ue koje mora biti izraeno od visoko kvalitetnog elika. iara se sastoji od: utovarne stanice linije transporta iare istovarne stanice vagoneta pogonskog ureaja zateznog ureaja noseeg ueta vunog ueta iare se razlikuju prema sljedeim obiljejima: prema broju uadi: - iara s jednim uetom (slui i za noenje i za vuu) koristi se samo za male terete do 1 t - iara s dva ueta (jedno je nosee a drugo je vuno) - iara s tri ueta (uadi su postavljene paralelno pa slue kao podupirai tj. tegljai) po nainu kretanja vagoneta: - sa krunim kretanjem - sa isprekidanim kretanjem Dvo-iara je namijenjena za transport tereta mase do 5 tona i postie kapacitet do 500 t/h. Vagonii za prijenos sipkih tereta najee se prazne otvaranjem dna ili sa boka, pri emu je postupak istovara potpuno automatiziran. Za kapacitete do 300-400 t/h cijena postavljanja iare je jeftinija od cijene trakastog transportera, ali su zato transporteri do 4 km duljine obino jeftiniji od iare zbog potrebe postavljanja stanica iare. Najdua izgraena iara je u vedskoj, 96 km, a slui za transport bakrenog koncentrata. Kapacitet je 400 000 t/god.

62. USPINJAE Uspinjaa je transportno sredstvo neprekinutog transporta koja slui obino za prijevoz sipkih tereta. Uspinjae obino imaju jedan kolosjek sa mimoilaznicom po sredini ili rjee dva kolosjeka. Najvei nagib koji je svladala uspinjaa je 120 %. Po kolosjeku se kree platforma na kolicima slino vagonetu. Nosivost platforme je 20-30 kN, a brzina kretanja do 2 m/s. Na gornjem kraju uspinjae nalazi se motorno vitlo koje pomou elinog ueta vue platformu gore, dok se druga kree dolje. Time se samo die netto teina to je povoljno za motor. Nedostaci su mali kapacitet i brzina kretanja, to je ograniavajui faktor poveanja transporta. 63. VRSTE VILIARA, KONSTRUKCIJA, POGON I UVJETI PRIMJENE Viliari su specijalna transportno-manipulativna sredstva s ugraenom vilicom. Spadaju u najkorisnija i najzastupljenija transportna sredstva unutarnjeg transporta koja su se pojavila u poslijeratnom vremenu. Njihova primjena je vezana za pojavu paletizacije odnosno primjenu principa objedinjenog jedininog tereta. Oni danas imaju primjenu ne samo u okviru paletizacije ve i u okviru kontejnerizacije te multimodalnog sustava transporta. Osnovna svojstva viliara oituju se: diu teret transportiraju (voze) teret slau teret nisu vezani za odreeno mjesto i pravce kretanja Viliari su najbolje iskoriteni kada diu teret do granica nazivne nosivosti, voze ga najdublje do 50 m i slau na policu. Prednosti rada s viliarima su brojne: uteda radnog vremena roba se bolje slae i skladiti to poveava koeficijent iskoritenja potreban je manji broj radnika smanjuje se broj ozljeda i nesrea pri radu manja su oteenja robe poveava produktivnost rada Svi viliari se mogu razvrstati u tri grupe: runi runo-motorni motorni Primjena runih viliara je esta u zatvorenim skladitima koji rade pomou ruice tj. silom ovjeka. Najee se kombiniraju s nekom drugom vrstom pogona pa se tako dobivaju runo-hidraulini i runo-motornohidraulini viliari. S obzirom na vrstu pogona najzastupljeniji su motorni viliari koji se dijele na: elektro-viliare (elektromotor) viliari sa SUI motorima (diesel, benzinski, plinski) Prema namjeni motorni viliari mogu biti: univerzalni (oni koji mogu raditi sa raznovrsnim teretom, to se postie mogunou prikljuivanja razliitih zahvatnika) specijalni (rade samo sa paletama) S obzirom na radna obiljeja motorni viliari mogu biti: eoni (frontalni) boni kombinirani Nosivost viliara je standardizirana i iznosi 5, 6, 10, 15, 20, 25, 30, 50 i 80 kN, a viliari specijalne izvedbe mogu biti nosivosti i do 400 kN.

Viliari koji se koriste u lukim skladitima nosivosti su 10-20 kN, na otvorenim skladitima 50-200 kN. Na skladitima drva 20-100 kN, na skladitima kontejnera 100-300 kN, na skladitima crne metalurgije 50-200 kN, za teke terete 100-400 kN. 64. RUNI I RUNO-MOTORNI VILIARI Runi viliari imaju specijalnu vilicu koja ulazi u otvore palete koju podie s poda na visinu od 10 cm te prenosi do drugog prekrcajnog mjesta. Podizanje ili sputanje obavlja se jednim ili s vie pokreta ruice, a kod hidraulikog sustava i pomou pedale. Vrlo su pogodni za rad na cestovnim vozilima. Ukupne su duine 1430 mm, mase 90 kg, konstrukcije od elinog lima postavljena na 6 kotaa. Najvaniji dio ovog viliara je hidrauliki sustav. Runo-motorni viliari za razliku od runih, lake se i bre kreu, a radnik se fiziki ne napree te moe i sjediti na viliaru. Ukoliko imaju ugraen teleskop mogu podizati teret na visinu iznad 3 m i slagati na policu. Najee nemaju teleskop pa se s njime ne moe slagati roba. Nosivost je razliita i kree se od 5-15 kN. Izvedbe s teleskopom upotrebljavaju se u velikim skladitima za slaganje robe u regale. Postoje i specijalne izvedbe ovih viliara kao npr. s razmaknutim kotaima, s mogunou horizontalnog pomicanja tereta itd. 65. ELEKTROVILIARI Elektroviliari su pogonjeni elektromotorom. Oni se s ulazne strane napajaju istosmjernom strujom preko upravljakih ureaja iz akomulatora. Na izlaznoj strani su povezani preko odgovarajueg prijenosnog elementa s radnim mehanizmom. Motori elektroviliara imaju u prosjeku 15 do 30% snage dieselskog viliara iste nosivosti, te nisu pogodni za vuu i guranje. Elektroviliari se koriste u zatvorenim skladitima iz razloga to bi primjena diesel viliara mogla tetno utjecati na robu u skladitu zbog tetnih plinova i opasnosti od zapaljenja. Obino se koriste na optimalnoj duini transportnog puta od 50 m. Nisu ba pogodni za vanjski transport i rukovanje na otvorenom. Proizvode se u svim standardnim nosivostima. Elektroviliari spadaju u grupu ekoloki vrlo prihvatljivih proizvoda. 66. MOTORNI VILIARI I IZBOR VILIARA ZA ODREENI TRANSPORTNI ZADATAK Motorni viliar je najzastupljenije transportno sredstvo u skladitu, a slui za prijenos, prekrcaj i uskladitenje paletizirane robe ili pojedinih nepaletiziranih jedininih tereta. Okvirna tehnika obiljeja su: nosivost 4-250 kN (iznimno do 400 kN) udaljenost teita tereta od ela vilica 0,35 1,2 m visina dizanja 1,8 6,5 m (iznimno do 9 m) vlastita masa 1 40 t (iznimno do 60 t) Glavni dijelovi su: postroj (slui kao nosa motora i svih ostalih mehanizama i sklopova viliara) i protuuteg (slui za stabilitet) pogonski ureaj za vonju pogonski ureaj za upravljanje razlikujemo dvije vrste: sa 4 kotaa (2 upravljaka) i sa 3 kotaa (1 upravljaki) ureaj za koenje putem prednjih kotaa ureaj za dizanje sastoji se od teleskopa i hidraulikog pogonskog i prijenosnog sustava 67. STABILITET VILIARA I DIJAGRAM NOSIVOSTI Stabilitet viliara zavisi od rasporeda dinamikih i statikih sila koje djeluju na viliara. Od dinamikih sila djeluje sila inercije, masa tereta i dijelova viliara koja se javlja prilikom njegova zaustavljanja i pokretanja.

Stabilnost u mnogome ovisi i od kosine radne povrine na kojoj se manipulira podignutim teretom. Nagib terena prilikom prenoenja tereta viliarom ne smije biti vei od 3. Sistemi vodilica viliara su: simplex visina dizanja 2000 mm duplex 2640 4500 mm triplex 3800 5600 mm (9000 mm) nosivost (kN) teite tereta za homogen pravokutnik

udaljenost teita tereta (m) 68. OSOVINSKI PRITISAK VILIARA Uvjet ravnotee momenata sila odreen je relacijom: M S = 0 Pritisak prednje osovine:

FP =
Pritisak stranje osovine:

F (a + b) + FV (b x ) b
FV x F a b

FS =
gdje je: F teina tereta FV teina viliara FP pritisak prednje osovine FS pritisak stranje osovine

Udaljenost teita viliara od prednje osovine odreena je relacijom: F a + FS h x= FV 69. PRORAUN POTREBNOG BROJA PALETA I VILIARA Potreban broj paleta:

PP =
PP potreban broj paleta Tr tone raspoloive robe trp teina robe na jednoj paleti OP obrt paleta Potreban broj viliara:

Tr OP t rp

Vbr =

T = t 1 + t 2 + t 3 + t 4 + t n + ... + t p

G 60 8 A T

Vbr potreban broj viliara u jednoj smjeni od 8 sati G dnevna koliina tereta

A jedinica tereta T ukupno vrijeme operacije (min) t1,2,3,4,n,p vrijeme potrebno za: uzimanje tovarne paletne jedinice, da se prijee put od mjesta uzimanja do mjesta ostavljanja tovarne palete, za slaganje, za povratnu vonju, za uzimanje goriva, za dolazak, odlazak, pauze 70. VRSTE TRAKTORA I PRIKOLICA I UVJETI PRIMJENE Razlikujemo: obine luke prikolice za razvoz robe od skladita do broda i obrnuto. Jednostavne su konstrukcije sa 2x4=8 kotaa s pneumaticima, nosivosti 50 - 100 kN, dimenzija platforme cca 5x3 m. Vuu obavlja traktor snage od 22 do 36 kW. prikolice za teke terete kvalitetnije prikolice za krae i vee udaljenosti specijalne prikolice za transport dugakih komada. Nosivost prikolice iznosi od 90 380 kN, brzina 50 80 km/h ovisno o namjeni i izvedbi Roll-o-Trailer sistem sastoji se od specijalno graenih prikolica i vunog traktora. Cijelu manipulaciju rada na prikljuku prikolice na traktor obavlja voza (20 sekundi). Prikolica ima kotae na zadnjem dijelu, a na prednjem dijelu je udubljenje u koje ue nosa u obliku labueg vrata, podigne hidrauliki prednji dio prikolice i ona je spremna za vonju Vua spomenutih prikolica obavlja se diesel-traktorima snage 45 98 kW. Tlana sila prikolice na traktor je 150 kN. Najvea brzina vonje je do 30 km/h. Vuna sila na kuki iznosi 50 kN. Svrha vunog vozila je transport od obale do skladita i obratno. 71. OSOVINSKI PRITISAK RO-RO TEGLJAA I POLUPRIKOLICA Pritisak tereta na sedlo tegljaa odreen je: Pritisak osovine poluprikolice: Pritisak na stranjoj osovini tegljaa: Pritisak na prednjoj osovini tegljaa:

F0 e + G (d + e) d +e F d F2 = 0 d +e Fr (l b) + F1 (l c) F3 = l Fr b + F1 c F4 = l F1 =

72. TEHNIKA DOKUMENTACIJA, ISPITIVANJE I PREGLED PREKRCAJNIH SREDSTAVA Hidrauliki sustav - Konstrukcija cijevi mora biti prema odgovarajuim normama. Vanjske povrine zatiene od korozije. Sve cijevi testiraju se tlakom 1,5 puta veim od nominalnog. Prije putanja u rad hidraulikog sustava itav sistem treba dobro isprati. Grija ulja u spremniku ulja mora automatski reagirati im temperatura ulja padne ispod najnie doputene granice (20C), a takoer ako se temperatura ulja povisi (iznad 40C) mora se automatski ukljuiti hladnjak. Periodino je potrebno obavljati preglede svih spojeva konstrukcije ostvarenih zavarima, vijcima s maticama i to njihovu zategnutost, provjeru podloaka i kontrolu eventualnih pomicanja spojenih povrina. No nikakva dodatna pojaanja ili drugi konstrukcijski detalji ne smiju se zavarivati na dizalici bez pismenog odobrenja proizvoaa. Detaljni pregled granika vri se prema odgovarajuim normama u zemlji a obavezno svakih 5 godina. elina uad njih je potrebno stalno provjeravati. Vanjski promjer ueta u nijednom dijelu ne smije biti smanjen za 7% od originalnog. A to se odnosi i na onu uad gdje ni jedna ica nije pukla. elino ue moe imati deformacije koje se mogu grupirati u: - valovitost - izoblienje u obliku koarice - izbaenost ica - lokalno poveanje ili smanjenje promjera - nagnjeenost spljotenost - pojava gropova - prijelom

"SWL" safe working load doputena nosivost dizalice ili samarice u tonama.