2.1.13.4 PLAN ZATITE (PZ) ZA GRADNJU INENJERSKIH OBJEKATA /ureenje gradilita, zatita na radu i z.

okolia/
U ovim smjernicama dajemo prijedlog sadraja plana zatite, koji obuhvata i opis mjera kod gradnje inenjerskih objekata. 1. Sadraj 2. Uvod 3. Spisak propisa 4. Ureenje obezbjeenja gradilita prema okolini 5. Ureenje i odravanje ureda, garderoba, sanitarnih vorova i objekata za boravak na gradilitu. Prostori za odmor i/ili prostori za stanovanje. Komunalna i sanitarno higijenska ureenja Prevoz na posao Snabdijevanje radnika sa hranom i vodom za pie. Prozraivanje i rasvjeta. 6. Ureenje elektrinih i telekomunikacionih instalacija 7. Ureenje saobraajnih komunikacija, puteva u sluaju nude i izlaza Transportni putevi na/uz gradilit(u)e Evakuacijski putevi i izlazi u nudi Saobraajni putevi na opasnim podrujima Vrata i ulazi Skladina mjesta i rampe 8. Razmjetaj i uvanje graevinskog materijala Prostori za uvanje opasnih materijala Spisak opasnih i ekoloko sumnjivih materijala i proizvoda 9. Oprema za dizanje i prenoenje 10. Vozila i maine za iskopavanje, premjetanje i prevoz materijala 11. Sprave i objekti za odravanje mehanizacije na gradilitu Manipulacija sa gorivima, mazivima i opasnim materijama na gradilitu Pranje i odravanje vozila na gradilitu Parkiranje vozila i mehanizacije, te odravanje 12. Ureenje radnih mjesta Posebno opasni radovi i zatitna oprema Prva pomo Uticaji stabilnosti i vrstoe na sigurnost pri radu Zemljani radovi, podzemni objekti, te radovi u ogranienom prostoru (uslovima). Ruenja i demontaa Rad uz saobraaj Masivne konstrukcije, metalni ili betonski okviri, obloge i teki montani elementi Rad na krovu Radna mjesta na visini Radovi na odravanju 13. Instalacije, radne sprave i njihova oprema 14. Radni podovi, ljestve i skele 15. Zatita od poara na gradilitu 16. Opis izabranih/upotrebljenih tehnologija gradnje

17. Uticaj izvoenja graevinskih radova na optereenje postojeih puteva sa dodatnim saobraajem. 18. Terminski plan usklaivanja zahvata za bezbjednost i zatitu zdravlja sa tokom gradnje 19. Zajednike mjere za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na radu. 20. Meusobno obavjetavanje voa pojedinih radova o toku radova 21. Red na gradilitu 22. Spisak radova sa ocjenom trokova ureenja gradilita i izvoenja zajednikih mjera za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu. 23. Uticaji na okolinu i zahvati za ublaavanje Uticaj buke na prirodnu i ivotnu okolinu i zahvati za ublaavanje. Plan monitoringa buke u toku gradnje. Uticaji gradnje na zrak i zahvati za ublaavanje prekomjernih emisija. Plan monitoringa zraka u toku gradnje. Uticaj gradnje na povrinske vode i zahvati za ublaavanje negativnih uticaja. Plan monitoringa povrinskih voda u toku gradnje. Uticaj gradnje na podzemne vode i zahvati za ublaavanje negativnih uticaja. Plan monitoringa podzemnih voda Uticaji gradnje na zemljita, biljke i ivotinje Plan monitoringa zemljita i biljaka Uticaj miniranja i drugih dinamikih uinaka izvoenja radova na ljude i objekte Ureenje podruja gradilita po zavretku radova 24. Postupanje sa otpacima, koji nastanu pri graevinskim radovima Plan gazdovanja sa graevinskim otpacima Izvjetaj o gazdovanju sa graevinskim otpacima Obaveze investitora i izvoaa u toku izvoenja radova Sakupljanje otpadaka Prerada i odstranjivanje graevinskih otpadaka Postupanje sa otpacima, koji sadre azbest Nadzor nad postupcima sa otpacima 25. Grafiki prilozi Pregledna situacija u M 1:5000 sa graevinskim objektima. Plan ureenja prostora za rad i boravak, te sanitarija i menze u M 1:100. Plan snabdevanja elektrinom energijom Plan telekomunikacija Vodovod i kanalizacija Situacija saobraajnog ureenja za vrijeme gradnje za javne puteve i puteve na gradilitu sa saobraajnom signalizacijom u M 1:5000. Situacija dizalica sa ucrtanom manipulacijskom povrinom Situacija, za pojedina podruja ureenja sa komunalnim vodovima i za napajanje sa energijom. M 1:1000. Idejne skice rjeenja pojedinih objekata i sprava za zatitu okoline po tom projektu: ureenje skladita za opasne materije. parkiralita. radni platoi za servisiranje maina i vozila. deponije materijala. drugo. 26. Katastar sa spiskom parcela i vlasnika, ako je zahvat u zemljita koja su izvan podruja iskljuivog koritenja prema Uredbi o lokacijskom nacrtu (LN).

2.1.13.4.2 Uputstva za izradu plana zatite (PZ)

2.1.13.4.2.1 Uvod
Plan zatite je potrebno izraditi u skladu sa podzakonskim aktima Zakona o graenju. U okviru PZ se zahtijeva takoer i izrada studije za postupanje sa otpacima. Takva studija obuhvata :opis graevinskih otpadaka i njihovih koliina, opis privremenog deponiranja i opis konanog postupka upravljanja sa graevinskim otpacima. Zahtijeva za izradu projekta ekolokog ureenja gradilita je obino dat u Uredbama o LN, prije svega za takve odsjeke, gdje trasa tee po podrujima, koja su zatiena kao prirodno naslijee, podruja sa podzemnom i povrinskom vodom, i drugim odlukama lokalnih skupnosti ili dravnih organa, jer bi zahvat u ta podruja, bez odgovarajuih preventivnih mjera za njihovu zatitu ugrozio prirodnu ravnoteu. U uvodnom (ili opem) dijelu PZ moraju biti opisane karakteristike zahvata u okolinu (gradnje puteva ili drugih objekata), koji se odnose na obim predvienih radova i njihove karakteristike. Isto tako se navedu podaci o geolokim, hidrolokim, pedolokim i biolokim karakteristikama lokacije zahvata, u odnosu na stanje prije zahvata. Podaci se nalaze iz Izvjetaja o ocjeni uticaja na okolinu - PUO ( ako je izraen odn. je bila njegova izrada obavezna), koji je izraen u okviru LN. Taj izvjetaj je za gradnju puteva zahtijevan u Zakonu o zatiti okoline. Zakon odreuje, da je optereenje okoline svaki zahvat odn. posljedica zahvata u okolinu, koji prouzrokuje ili je ve prouzrokovao zagaivanje okoline, devalviranje okoline, rizikovanje za okolinu ili oteenje okoline. Svaki zahvat u okolinu mora biti planiran tako, da izazove to manju promjenu okoline i to manje rizikovanjenje za okolinu. Za praenje stanja je potrebno pripremiti program monitoringa uticaja na okolinu i treba ga izvoditi i u fazi izvoenja radova. U PZ je potrebno odrediti i ocijeniti rizik ekoloke nesree kao izuzetnog dogaaja, koji nastane zbog nekontroliranog dogaaja i koji bi mogao da ima za posljedicu ugroavanje zdravlja ili ivota ljudi, unitenje, oteenje ili kritino optereenje okoline. U tom smislu, je potrebno u PZ opisati : vrste, koliine i karakteristike opasnih materija i predvieno postupanje sa njima; postupke pri njihovoj upotrebi, skladitenjem, prevozom i odstranjivanjem; mogue i predviene zahvate za smanjivanje rizikovanja ekoloke nesree; scenarij ekoloke nesree, koja bi mogla da nastane, ukljuujui i navoenje vjerojatnosti i povrine zahvaenog podruja i posljedica za zdravlje ljudi i zahvaenog podruja; potrebne interventne zahvate za smanjenje ili sprjeavanje posljedica.

PZ mora razmatrati sve radove, koji se izvode u obimu , kojeg obuhvata LN i PGD. U koliko je na gradilitu vie izvoaa, potrebno je izraditi vie planova, koji moraju biti meusobno usklaeni ili jedan plan za sve izvoae, koji mora da sadri sve elemente i zahvate(mjere), koje takav PZ mora da ima. Odgovornost za izvoenje projektom predvienih zahvata, mora biti navedena u PZ sa navoenjem odgovorne osobe (ili osoba). Ta osoba brine za izvoenje projektom odreenih zahvata i sa drugimzakonskim odredbama odreenih zahvata. Ta osoba predlae odgovornom voi radova dodatne zahvate, ako su oni potrebni, za otklanjanje posljedica zahvata u okolinu, obezbjeuje naelo javnosti prema Zakonu o zatiti okoline i surauje sa odgovornim dravnim organima i organima mjesnih zajednica u stvarima koje se tiu zatite okoline i zdravlja ljudi.U graevinski dnevnik je potrebno upisati sve dogaaje, koji se tiu sadraja PZ i s njim predvienih zahvata.

2.1.13.4.3 Elaborat ureenja gradilita

2.1.13.4.3.1 Obezbjeenje gradilita
Obezbjeenje gradilita prema okolini propisuje Zakon o graenju. Plan obezbeenja gradilita je sastavni dio Plana zatite (PZ). Planom obezbeenja se predvia : oznaavanje gradilita (tabla sa podacima o projektu, projektantu, izvoau i investitoru); obezbjeenje podruja gradilita i pojedinih objekata ( plastine trake, razne ograde,...) obezbjeenje objekata, koji su namijenjeni zatiti okoline ; opis bezbjednostnih mjera u radnom vremenu i van njega; nain obavjetavanja odgovorne osobe o izvanrednim ekolokim dogaajima: uputstva za postupke u izvanrednim ekolokim dogaajima van radnog vremena; drugo, zavisno od prirode gradilita

2.1.13.4.3.2 Plan tehnikog ureenje gradilita

Plan ureenja gradilita izradi izvoa, kojega za to izabere investitor. Plan ureenja gradilita mora biti izraen u skladu sa projektom na osnovu koga je bila za gradnju izdata graevinska dozvola i sastavni je dio PZ, kada je propisan. Mora da sadri sve potrebne podatke o komunikacijskim putevima na gradilitu i prikljucima gradilita na privrednu javnu infrastrukturu, ukljuujui i prikaz dovoza na javne puteve, o skladitima, deponijama, radionicama, kancelariji(uredu) za vodstvo gradilita i inenjera/nadzornog inenjera, garderobama i sanitarnim prostorima za radnike, te druge podatke, koji su vani za siguran i pouzdan rad gradilita. Prije poetka gradnje plan ureenja gradilita mora potvrditi investitor. Nacrt ureenja gradilita ne treba pripremiti za graenje u vlastitoj reiji, te pri graenju manje zahtjevnih i jednostavnih objekata, jedino ako bi se njihova gradnja izvodila na zatienim podrujima ili ako se namjeravaju na istoj lokaciji odnosno graevinskoj parceli odjednom graditi tri ili vie manje zahtjevnih objekata. Ako se gradnja izvodi na dijelu podruja javnog aerodroma, puteva, eljeznice ili luke, koji rade i moraju zbog toga gradnja i rad takvog objekta privredne javne infrastrukture da se odvijaju istovremeno, potrebno je planom ureenja gradilita obezbjediti takoer i bezbjedno odvijanje avionskog, putnog, eljeznikog odnosno pomorskog saobraaja. Ako se gradilite nalazi neposredno na ili uz saobraajnu komunikaciju ili u prostoru, na kome se izvode druge aktivnosti, mora se pobrinuti i za bezbjednost i zatitu zdravlja prolaznika, kao i za bezbjednost i zatitu zdravlja radnika na gradilitu. Ako se gradnja izvodi na podruju, gdje su postavljeni podzemni ili nadzemni vodovi objekata privredne javne infrastrukture, kao to su kanalizacija, vodovod, elektrina mrea, telekomunikacijska mrea, plinovod, toplovod i drugi komunalni objekti, nacrtom ureenja gradilita treba obezbjediti i njihov nesmetan rad. Prije poetka izvoenja radova na podruju budueg gradilita, mora biti obezbjeeno, da se za vrijeme izvoenja radova sprijee sve opasnosti za bezbjednost i zdravlje radnika, koje mogu nastati na postojeim instalacijama, spravama, objektima i zbog aktivnosti, koje se ili su se odvijale na podruju gradilita. Gradilite mora biti sve vrijeme graenja ureeno tako, da je omogueno nesmetano i bezbjedno izvoenje svih radova, da ne postoje opasnosti za nastanak povreda i zdravstvenih tekoa radnika i drugih osoba. Svi prolazi i pristupi na gradilitu moraju biti slobodni, dovoljno iroki, redovno ieni i odravani, te odgovarajue osvijetljeni. Iz tla ili sa stropa viree uspravne palice i druge prepreke moraju biti zakrivljene ili zatiene i oznaene, da ne moe da doe do povrede radnika. Red(pravila) na gradilitu mora biti objeen na vidljivim mjestima na svim ulazima na gradilite, u trpezariji i u svim garderobama radnika.

Pomoni radovi na gradilitu, kao to su tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, moraju ostati u pravilu van opasnih zona. Ako to nije mogue, za bezbjednost i zatitu zdravlja radnika mora se pobrinuti na drugi odgovarajui nain, kao to je to predvieno u PZ. Sve mjere, koje treba nuno napraviti za obezbjeenje bezbjednosti i zatite zdravlja radnika zbog okolnosti i dogaanja, koja nisu bila predviena planom zatite, mora koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja pri radu zabiljeiti u knjigu mjera za bezbjedan rad. Knjigu mjera za bezbjedan rad uva koordinator i ona mora biti sve vrijeme graenja na gradilitu na raspolaganju inspekciji za rad i svim izvoaima, koji izvode radove na gradilitu Pri veim radovima investitor moe da zahtijeva, da izvoa izgradi i opremi radne prostore za nadzor. Specifina oprema, koju u svojim radnim prostorima zahtijeva investitor je uobiajeno sljedea: telekomunikacijska oprema lini raunar sa programskom opremom terenska vozila prostori za odmor radnika samo pri radu u tri smjene (tuneli) Sva oprema mora biti prilagoena odgovarajuim standardima, koji obezbjeuju siguran i zdrav rad odnosno prevoz.

2.1.13.4.4 Ureenje i odravanje ureda, garderoba, sanitarija i stambenih objekata na gradilitu

Do donoenja lokalnih uredbi to podruje mogu ureivati uredbe bive SFRJ: Prostori se mogu urediti u ve postojeim stambenim ili drugim objektima ili u pokretnim smjetajima graevinskim kontejnerima. Prema uslovima konkursa mora izvoa prostore redovno odravati i istiti.

2.1.13.4.4.1 Prostori za odmor i/ili prostori za boravak

Na gradilitima inenjerskih gradnji, gdje spadaju gradnja puteva i drugih infrastrukturnih objekata u sklopu gradnje puteva, su mogui razliiti pristupi i naini za smjetaj svih zaposlenih koji na gradilitu rade stalno ili privremeno. Te mogunosti zavise od: obima radova i predvienog broja zaposlenih; lokacije gradnje; postojeih smjetajnih kapaciteta na podruju izvoenja radova; vremena trajanja radova; U zavisnosti od gore navedenih uslova, su mogui sljedei primjeri smjetaja radne snage: na gradilitu se organizira potpuni smjetaj kompletne radne snage (privremeni montani (drveni) objekti , kontejneri za smjetaj); na gradilitu se ne organizira smjetaj dijela radne snage; radna snaga ili dio, se smjesti u postojee objekte za noenje ili iznajmljene objekte za stanovanje; radna snaga boravi u svojim domovima; drugi primjeri u zavisnosti od lokalnih razmjera i uslova, te obima posla. U PZ mora biti prikazan: broj radnika, koji su stalno smjeteni u objektima gradilita; broj dnevnih migranta; nain smjetaja i oblici rjeenja; struktura radne snage prema kvalifikaciji; nain snabdijevanja sa sanitarnom vodom. Prostori za odmor i/ili prostori za smjetaj moraju biti dovoljno veliki i opremljeni sa odgovarajuim brojem stolova i sjedita sa naslonima za sve radnike na gradilitu. Ako nema

posebnih prostora za odmor, moraju biti na raspolaganju drugi prostori, gdje se radnici mogu zadravati za vrijeme kada ne rade. Stalni prostori za smjetaj moraju imati dovoljno sanitarne opreme, prostor za odmor i prostor za provoenje slobodnog vremena, osim ako se upotrebljavaju samo u izuzetnim primjerima. Opremljeni moraju biti sa posteljama, ormarima, stolovima i stolicama sa naslonima, uzimajui u obzir broj radnika, te ureeni tako, da su, gdje je to potrebno, odvojeni za mukarce i ene. U prostorima za odmor i/ili prostorima za smjetaj potrebno je izvesti odgovarajue mjere, da bi se obezbjedila zatita nepuaa od neugodnosti, koje prouzrokuje dim od cigareta. Ako je to potrebno, moraju biti prostori za odmor i/ili smjetaj puaa odvojeni. Trudnice i majke koje doje moraju imati mogunost, da u odgovarajuim uslovima legnu i odmore se. Ako je potrebno, moraju biti radna mjesta organizovana tako, da su uzete u obzir potrebe invalidnih radnika. Potrebe iz prvog stavka se odnose posebno na vrata, prilaze, stepenita, tueve, umivaonike i klozete, koje invalidni radnici neposredno upotrebljavaju, i radilita na kojima rade.

2.1.13.4.4.2 Komunalna i sanitarno higijenska ureenja

2.1.13.4.4.2.1 Komunalno ureenje Za potrebe izvoaa i nadzora, mora biti obezbjeeno snabdijevanje: elektrinom energijom ; tekuom, hladnom i toplom vodom ili rezervoarom za vodu ; telefonskim prikljukom i beinim telefonima; sakupljaima otpadnih voda, njihovim ienjem i/ili odvozom na spravu za ienje; rezervoarom za tekui naftni plin sa razvodnicima (za grijanje, ako je to predvieno); drugim izvorima, zavisno od potrebe gradilita; Obim potrebnih komunalnih prikljuaka je zavisan od veliine graevinskih radova, broja zaposlenih i naina smjetaja i prehrane. Ta ocjena je zavisna od tehnologije izvoenja radova i iz nje nastalih potreba. PZ sadri: nain snabdijevanja sa potrebnom koliinom vode za pie i gaenje poara, te tehnoloke vode, ako je ona potrebna u radnom procesu i izraun koliina, te izvora snabdijevanja sa vodom; prikaz dovoda energije i lokaciju izvora; prikaz skupljanja i odvoenja otpadnih voda na gradilitu; nain postupanja sa zagaenom i otpadnom vodom, koju je potrebno prethodno adekvatno oistiti prije isputanja u vodotok ili poniruu vodu, tako da budu dostignuti jo uvijek dozvoljeni parametri opasnih materija odn. obezbjediti njeno sakupljanje i odvoz na komunalnu spravu za ienje. Zahvati su zavisni od zagaenosti tih voda i od osjetljivosti okoline odn. povrinskih i podzemnih voda; kartu ureenja gradilita sa ucrtanim komunalnim i energetskim vodovima u M 1:5000 ili 1:1000..

2.1.13.4.4.2.2 Sanitarno higijensko ureenje Sanitarni uslovi za zaposlene, su zavisni od naina smjetaja u objektima za boravak i ureenja na samom gradilitu.Na gradilitu treba obezbjediti garderobe za radnike. Garderobe moraju da zadovolje broj radnika, koji garderobe trebaju, tako da svakom radniku pripada min. 0,45 m2 povrine. U sluaju rada u smjenama, mora biti obezbjeena dvostruka povrina. Na samom gradilitu je potrebno obezbjediti :

 garderobe za preoblaenje ; vodu za umivanje i tuiranje ; sanitarije (toalete) . Nain izvedbe potrebnih zahvata je u velikoj mjeri zavisan od : predvienog broja zaposlenih; ekoloke osjetljivosti podruja, na kojem je gradilite; strukture zaposlenih prema spolnoj strukturi; prirode posla. U sluaju manje osjetljivog prirodnog podruja gradilita, je mogue ureenje toaleta sa septikom jamom. Septika jama moe biti za : suhe klozete, kapaciteta min. 50 l/osobi odn. 3000 l volumena, dvoprostorna bez ispusta; septika jama za toalete sa vodom za ispiranje, kapaciteta min. 50 l/osobi, odn. 3000 l volumena, dvoprostorna ; septika jama sa vie pregrada , kapaciteta 2000 l/osobu odn. min. 6000 l., sa ispumpavanjem, ako je koristi vie od 10 osoba, mada ne vie od 60 osoba; ako je stalno zaposlenih vie od 60 osoba, potrebno je obezbjediti (privremeno) spravu za ienje biolokih otpadnih voda. Za izvedbu toaleta sa septikom jamom, potrebno je izraditi projekt i prirunik za upotrebljavanje. Prirunik mora odgovarati uputstvima o ureenju ubrita i septikih jama. On odreuje, da je potrebno prazniti septike jame najmanje jednom godinje, inae pa, ako je napunjeno 2/3 kapaciteta. Pri pranjenju je potrebno ostaviti 1/6 kapaciteta, da bi se omogui razmjena materije(raspadanje). U priruniku je potrebno odrediti deponije za izmet nakon pranjenja. U odnosu na lokalne uslove, potrebno je odgovarajue odrediti i deponiju. Sanitarni kontejner na gradilitu omoguava kombinaciju toaleta i tua i trenutno je najraireniji u praksi. Na podrujima, gdje je okolina osjetljiva (podzemne vode), izrada i upotreba toaleta sa septikim jamama nije dozvoljena. U takvim sluajevima potrebno je umjesto toaleta sa ispiranjem, uporabiti kemijske toalete, za koje je takoer potrebno izraditi prirunik za upravljanje i odravanje. U PZ je treba prikazati: objekte za noenje sanitarije u skici objekta (A.1); prostor za garderobe i broj garderobnih ormaria (duplih) ; broj toaleta u odnosu na broj zaposlenih prema spolu ; nain ureenja, u odnosu na uslove za zatitu okoline ; prikaz lokacija toaleta i vode za umivanje na situaciji M 1:1000 ; nacrt toaleta sa septikom jamom; prirunik za rukovanje i odravanje sanitarija; nacrt kemijskog toaleta i prirunik za koritenje i voenje dnevnika za upotrebu.

2.1.13.4.4.2.3 Garderobe Ako radnici moraju nositi posebna radnu odjeu i ako se iz zdravstvenih razloga ili zbog javnog morala ne moe oekivati, da se presvlae u drugim prostorima, moraju imati na raspolaganju odgovarajue garderobe.Garderobni prostori moraju biti opremljeni sa ormariima za uvanje line garderobe, koji se mogu zakljuati. Svaki radnik mora imati na volju bar jedan ormari, a kada radi u izuzetno prljavoj, agresivnoj ili vruoj atmosferi, poslodavac mu mora obezbjediti odvojene ormarie za prljavu i za istu odjeu. Garderobe nisu potrebne, ako se radi o izvoenju kratkotrajnih radova ili kada su one radnicima na volju u prostorima, koji su udaljeni od gradilita manje od 30 km, te poslodavac obezbjedi redovan prevoz radnika do tih prostora. U tom sluaju radnicima mora biti na raspolaganju prostor, gdje mogu da zakljuaju svoju odjeu i line stvari.

Garderobe moraju biti lako pristupane, dovoljno prostrane i opremljene sa sjeditima. Ako je potrebno (na primjer pri radu sa opasnim materijama, u vlagi, prljavtini i sl.), radnici moraju imati na raspolaganju prostore, gdje uvaju radnu odjeu odvojeno od line odjee i linih stvari. Potrebno je odvojiti muke i enske garderobe ili obezbjediti odvojenu upotrebu za mukarce i za ene. 2.1.13.4.4.2.4 Tuevi i umivaonici Ako je to zbog vrste posla ili iz zdravstvenih razloga potrebno, mora biti na raspolaganju odgovarajui broj tueva.Tuevi za ene i mukarce moraju biti odvojeni ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba. Kupaonice sa tuevima moraju biti dovoljno velike, da se moe svaki radnik bez uzdrljivosti umivati u uslovima, koji odgovaraju higijenskom standardu.Tuevi moraju imati vruu i hladnu tekuu vodu. Kada tuevi nisu potrebni, mora biti u blizini radilita i garderobi obezbjeen dovoljan broj odgovarajuih umivaonika sa tekuom vodom (sa vruom vodom, ako je to potrebno). Umivaonici za ene i mukarce moraju biti odvojeni ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba. Kada su prostori sa tuevima ili umivaonicima odvojeni od garderoba, mora biti meu tim prostorima neposredna povezanost. 2.1.13.4.4.2.5 Toalete U blizini radilita, prostora za odmor, garderoba i prostora sa tuevima i umivaonicima moraju biti na raspolaganju posebni prostori sa odgovarajuim brojem toaleta i umivaonika. Na svakih 30 radnika mora biti po jedna sanitarna kabina. U neposrednoj blizini sanitarija mora postojati mogunost umivanja. Za svakih 10 radnika, koji istovremeno zavre sa poslom, mora biti na volju 1 umivaonik sa sapunom i papirnim brisaima Toalete za mukarce i ene moraju biti odvojene ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba.

2.1.13.4.4.3 Prevoz na posao

Ukoliko je potrebno radnici moraju imati organizovan prevoz na posao tehniki besprijekornim sredstvima prevoza. Prevoz radnika mora biti obezbjeen od strane izvoaa, ako je kraj boravka udaljen vie od 5 km. Na gradilitima inenjerskih gradnji, kao graenje puteva i drugih infrastrukturnih objekata su mogui razliiti pristupi kod prevoza zaposlenih koji na gradilitu rade stalno ili privremeno. Te mogunosti su zavisne od : broja radnika, koji nemaju vlastito provozno sredstvo; broja radnika ; mogunosti za javni prevoz lokacije gradnje; postojeih stambenih mogunosti na podruju izvoenja radova. U zavisnosti od gore navedenih uslova, su mogui sljedei primjeri prevoza radne snage: koriste se vlastita provozna sredstva; koriste se sredstva javnog prevoza (autobusi, voz,..); organiziran prevoz poduzea, koje izvodi radove; drugi primjeri zavisni od lokalnih razmjera i uslova i obima posla. U praksi nastaju esto kombinacije, o emu je potrebno voditi rauna pri planiranju i izradi PZ. Zato je taj dio projekta u velikoj mjeri zavisan od izabranoga izvoaa radova i njegove lokacije. U PZ mora biti prikazan odn. naveden: broj radnika, koji su stalno nastanjeni u objektima gradilita; broj dnevnih migrantov; nain izvedbe prevoza; provozna sredstva; dokaz skladnosti sa propisima.

2.1.13.4.4.4 Snabdijevanje radnika sa hranom i vodom za pie

Radnicima moraju biti na raspolaganju: prostori, koji im omoguavaju, da se hrane u odgovarajuim uslovima, pomagala, koja im omoguavaju pripremu obroka hrane u odgovarajuim uslovima, kada je to potrebno. Nain snabdijevanja sa hranom i vodom je isti kao i pri smjetaju zavisan od: obima radova i predvienog broja zaposlenih; lokacije gradnje; postojeih ugostiteljskih kapaciteta na podruju izvoenja radova; vremena trajanja radova. U zavisnosti od gore navedenih zahtijeva i uslova, su za snabdijevanje sa hranom i vodom mogua sljedea rjeenja: na gradilitu se organizira prehrana iz vlastite kuhinje izvoaa ; na gradilitu se organizira prehrana iz kuhinje, koja je u vlasnitvu zakupca; hrana se dovozi na gradilite iz kuhinje koja je van gradilita; snabdijevanje sa hranom je u gostionici (restoranu) koji je u blizini ; druga rjeenja, zavisno od okolnosti. Bez obzira na nain pripreme, potrebno je obezbjediti u toku rada jedan topli obrok svim zaposlenim. Na gradilitu je u sluaju, da se hrana dovozi iz kuhinja van gradilita, potrebno obezbjediti prostore, gdje se hrana dijeli i konzumira trpezarije. U pretprostoru trpezarije moraju biti namjeteni umivaonici. Prostori moraju imati mogunost grijanja i biti odgovarajue prozraeni. Povrina prostora je zavisna od broja radnika i od toga dali se hrana dijeli u jednoj ili u dvije smjene. Snabdijevanje sa tekuinom (vodom ili sa drugim bezalkoholnim piima), mora biti obezbjeeno u odnosu na prethodne uslove. Na gradilitu treba obezbjediti dovoljan broj odgovarajuih mjesta za dovod vode za pie i za dostavu drugih vrsta pia za vrijeme dnevnog obroka. Higijenske slavine za vodu za pie moraju biti razporeene tako, da od radnog mjesta nisu udaljene vie od 100 m. Jednu slavinu moe da upotrebljava najvie 60 radnika. U PZ mora biti prikazan: opis rjeenja, koja se tiu snabdijevanja sa hranom i vodom za pie; potrebne koliine, u donosu na broj zaposlenih; obezbjeivanje zdravstvene besprijekornosti i kontrole vode za pie; grafika skica sa prikazom ureenja objekata i sprava za snabdijevanje sa hranom i vodom za pie.

2.1.13.4.4.5 Prozraivanje i osvjetljenje

2.1.13.4.4.5.1 Prozraivanje Radnicima je potrebno u odnosu na upotrebljene radne metode i fizika optereenja obezbjediti dovoljno svjeega zraka. Ako se upotrebljava sistem za prisilno(vjetako) prozraivanje, je potrebno obezbjediti njegovo pravilno funkcioniranje. Pri tome radnici ne smiju biti izloeni tetnom propuhu. Sistem za prisilno(vjetako) prozraivanje mora biti opremljen sa signalizacijom za javljanje kvarova. Bilo kakve odloene predmete (stvari) ili prljavtinu, koja bi zagaivanjem zraka prouzrokovala opasnost po zdravlje radnika, je potrebno odmah odstraniti.

2.1.13.4.4.5.2 Temperatura U odnosu na upotrebljene radne metode i fizika optereenja pri radu, mora biti u toku radnog vremena temperatura radne okoline primjerena za ljudski organizam. Temperatura u prostorima za odmor, prostorima za osoblje, koje je trenutno na poslu, u sanitarnim prostorima, trpezarijama i prostorima za pruanje prve pomoi mora odgovarati namjeni takvih prostora. Krovni ili plafonski prozori i staklene pregrade moraju sprijeiti prekomjerni uinak sunevog zraenja u odnosu na vrstu rada i upotrebu prostora. 2.1.13.4.4.5.3 Prirodno i umjetno osvjetljavanje radilita, prostora i saobraajnih puteva na grad. Radilita, prostori i saobraajni putevi moraju imati to vie prirodne svjetlosti. Nou i onda kada prirodna dnevna svjetlost nije dovoljna, potrebno se je pobrinuti za odgovarajuu i dovoljnu vjetaku rasvjetu. Tamo gdje je to potrebno, treba upotrebljavati pokretne izvore svjetla, koji su osigurani od negativnih uticanja.Boja upotrebljene vjetake svjetlosti ne smije promijeniti raspoznavanja sigurnosnih natpisa i znakova.Instalacije za rasvjetu prostora, radilita i saobraajnih puteva moraju biti postavljene tako, da ne predstavljaju opasnosti. Prostori, radilita i saobraajni putevi, koji su osvijetljeni sa umjetnom rasvjetom, a u kojima radnici obavljaju opasne poslove, moraju biti opremljeni sa rasvjetom u sluaju nude primjerene jaine. 2.1.13.4.4.5.4 Podovi, zidovi, stropovi i krovovi prostora Podovi u radnim prostorima ne smiju imati opasna izboenja, rupe, ili nagibe; moraju biti vrsti, stabilni i ne smiju biti klizavi. Povrine podova, zidova i stropova u prostorima moraju biti takve, da se lako iste ili drugaije odravaju na primjerenom higijenskom nivou. Prozirni ili providni zidovi, posebno pregrade, koje su u cjelini iz stakla, u prostorima, u blizini radilita ili saobraajnih puteva, moraju biti jasno oznaene i napravljene iz sigurnih materijala ili moraju biti u takvim prostorima ili uz saobraajne puteve, zatiene tako, da se radnici ne mogu povrijediti, ako bi se te razbile. Prozori moraju biti takvi, da ih radnici mogu otvarati, zatvarati, namjetati ili zakljuavati na siguran nain. Kada su otvoreni, ne smiju biti u takvim poloajima, da predstavljaju opasnost za radnike. Zidni ili stropni prozori moraju biti planirani skupa sa opremom ili biti drugaije opremljeni sa spravama, koje omoguavaju ienje bez opasnosti za radnike, koji obavljaju taj posao, kao i za radnike, koji se tamo nalaze. 2.1.13.4.4.5.5 Uticaji vremenskih pojava Radnike je potrebno zatititi od onih uticaja vremena, koji mogu biti tetni za njihovo zdravlje i sigurnost.

2.1.13.4.5 Elektrine i telekomunikacijske instalacije

Instalacije je potrebno planirati, instalirati i upotrebljavati tako, da ne predstavljaju opasnost za poar ili eksploziju. Sve osobe moraju biti zatiene od opasnosti elektrine struje zbog posrednog ili neposrednog dodira s njim.Instalacije za distribuciju energije na gradilitu, posebno takve, koje su izloene vanjskim uticanjima, potrebno je redovno pregledati i odravati. Elektrine instalacije smiju izvoditi, popravljati, odravati i odstranjivati samo struno osposobljeni radnici elektrotehnike struke. Prije poetka rada na gradilitu je potrebno identificirati postojee instalacije, pregledati ih i jasno ih oznaiti. Elektrine vodove koji vise u zraku je potrebno, ako je to mogue, premjestiti izvan gradilita ili prekinuti elektrini tok. Ako to nije mogue, potrebno je postaviti zatitne pregrade, koje obezbjeuju, da vozila i instalacije ne dou u dodir sa elektrinim vodovima koji vise u zraku.

Kada vozila moraju voziti ispod elektrinih vodova, potrebno je postaviti odgovarajue upozoravajue znake i visee zatitne table. Pri planiranju, instaliranju i izboru opreme i sigurnosnih sprava je potrebno uzimati u obzir vrstu i jainu instalirane energije, vanjske uslove i osposobljenost osoba, koje imaju pristup do dijelova instalacija. Elektrine instalacije i oprema na gradilitu mora odgovarati vaeim propisima i zahtjevima standarda HD 384.7.704 S1:2001. Elektrine instalacije i oprema moraju biti osigurane od vremenskih uticanja (zatita bar IP 43). Fiksne naprave in instalacija gradilita kao i alata, oprema te prekidaa i sprave za upravljanje moraju imati zatitu od prakastih djelia i vode u izvedbi u bar IP 44 Razvoai kupljeni po 1. 1. 2003 moraju biti izraeni u skladu sa zahtjevima standarda EN 60439-4. Postavljeni moraju biti stabilno na dostupnom mjestu i moraju biti zatvoreni. Opremljeni moraju biti sa zatitnom spravom na diferentni tok (FI prekida), koji ne prelazi nazivnu vrijednost 30 mA. Slobodni elektrini vodovi na gradilitu moraju biti instalirani tako, da nema opasnosti mehanikog oteenja. Slobodno na zemlji poloeni mogu biti samo kablovi tipa HO 7 RN F, koji moraju biti mehaniki zatieni ili smjeteni na propisanoj visini na svim prolazima za vozila i podrujima, gdje se obavlja rad sa tekom graevinskom mehanizacijom. Produni kablovi za snabdijevanje elektrinih pominih i prenosnih alata i naprava na gradilitu moraju biti savitljivi. Kablovi kupljeni po 1. 1. 2003 moraju biti izraeni u skladu sa zahtjevima standarda HD 22.4, u izvedbi bar HO 5 RN F i primjerno mehaniki zatieni ili postavljeni na odgovarajuoj visini u skladu sa posebnim propisima. Na gradilitima se mogu upotrebljavati samo kablovski koluti (bubnjevi), koji su opremljeni sa utinicama pokrivenim sa poklopcima protiv pricanja vode, termikim osiguraem protiv pregrijavanja kabla i tekim gumi kablom tipa HO 7 RN F. Prije svake upotrebe kablovskih produetaka je potrebno obaviti vizualni pregled. Kada su vidljiva oteenja na izolaciji, uvodnicama, utikau, utinici, termikom osigurau ili je kabl iupan iz utinice ili utikaa, produetka nije ga vie dozvoljeno upotrebljavati. Krpljenje izolacije sa izolirnim trakama nije dozvoljeno. Prikljuivanje elektrinih sprava na mreu je dozvoljeno samo preko elektrinih razvoaa, dodatno osiguranih sa zatitnom spravom na diferentni tok, koji ne prelazi nazivnu vrijednost od 30 mA. Neposredno prikljuivanje elektrinih sprava na utinice kunih instalacija nije dozvoljeno. Na gradilitu se mogu upotrebljavati samo utikai i utinice sa zatitnim polom ili industrijske utinice. Zabranjena je upotreba razvodnih utinica. Industrijske trofazne utinice moraju biti petopolne, veza u njima pa desnozasuna. Opa osvijetljenost gradilita (uz izvoenje radova ponoi i u prirodno neosvijetljenim prostorima)mora iznositi bar 50 luxa, lokalna osvijetljenost na radnim mjestima uz maine, te na krajevima,gdje se obavlja privezivanje i odvezivanje tereta pa najmanje 150 luxa. Svjetiljke kupljene nakon 1. 1. 2003 moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima standarda EN 60 598-2-8 u izvedbi bar IP 23, te zatiena protiv oteenja sa zatitnom mreicom, ili biti namjetena na visini bar 2,5 metra od zemlje i mora uvijek da bude ista. U mokrim, te u vlanim prostorijama se mogu upotrijebiti samo sprave, koje je dozvoljeno upotrebljavati u tijesnim i skuenim prostorijama. Elektrine instalacije, sprave i opremu na gradilitu je dozvoljeno upotrebljavati tek, kada je mjerenjima utvreno, da su besprijekorne. Periodine probe(testiranja) instalacija je potrebno obavljati bar dva puta godinje (u ljeto i u zimu). Vizualne preglede moraju redovno dnevno obavljati za to naueni radnici na gradilitu, mjeseno pa struno osposobljeni radnici elektrotehnike struke. O mjerenjima i o mjesenim pregledima je potrebno izraditi zapisnik i voditi o tome evidenciju do zakljuka gradnje.

2.1.13.4.6 Saobraajne komunikacije, putevi u nudi i izlazi

Problematika je zavisna od sljedeih faktora: razvijenosti postojee putne mree, bilo da je ta dravna ili lokalna kvaliteta postojee putne mree obima tereta, koji e se iz razliitih vanjskih lokacija dovesti na gradilite vrste tereta transportnih sredstava i njihovih karakteristika (broj osovina i osovinsko optereenje) gustoe saobraaja na tim putevima toka puteva (van naselja ili/i po naselju) nosivosti mostova i drugo. Izvoa, koji izvodi radove ili naruilac radova, mora sa elaboratom ustanoviti mogue poveanje optereenja javnih puteva, po kojima e obavljati transporte, te izvesti graevinske zahvate za ogranienje uticaja na te puteve i objekte uz njih i negativne uticaje na zdravlje i sigurnost stanovnitva, ako transportni putevi teku kroz naselja. Transportni putevi, stepenice i prolazne rampe moraju biti planirani, locirani i izvedeni tako, da obezbjeuju siguran prolaz ili prevoz te da saobraaj po njima ne ugroava radnike, koji rade na radilitima u neposrednoj blizini. Povrina koja je namijenjena vozilima i povrina koja je namijenjena prolazu pjeaka moraju biti razmaknute ili odvojene ogradom. Vrata se ne smiju otvarati u podruje povrine, koja je namijenjena za prolaz. Prilazi na radna mjesta na visini (ili u dubini) mogu biti izvedeni samo kao rampe ili stepenice. U PZ se mora: ustanoviti broj vozila sa nosivou 10 i vie tona na postojeoj putevi sa najmanje 4rostrukim brojanjem saobraaja na ciljno-polaznoj lokaciji; izraunati optereenja puteva sa gradilinim saobraajem uzimajui u obzir, terminski plan i transportne puteve, sa vozilima nosivosti 10 tona i vie; odrediti postotak poveanog optereenja puteva; postojee puteve ojaati i proiriti u skladu sa poveanim optereenjima, po metodama za dimenzioniranje kolovozne konstrukcije; izvesti zahvate(mjere) za bezbjednost pjeaka i biciklista; postaviti dodatnu saobraajnu i upozoravajuu signalizaciju; na izvozu za vozila, koja su zablaena, iz gradilita na javni put je potrebno urediti mjesta za ienje sa vodom, gdje e se vozilo oistiti od blata. Ti bazeni, moraju biti vodozaptivni i sa kanalizacijom odvodnjavani u odvodnik ili jarak, nakon prethodnog ienja otpadne vode, dovedene preko lovca ulja; ojaanje mostova

2.1.13.4.6.1 Transportni putevi na i uz gradilite

PZ mora obuhvatiti potrebne podatke o transportima po vrsti materijala i koliini unutranjeg transporta, transportnim sredstvima i dinamici izvoenja. Sastavni dio elaborata o privremenom saobraajnom ureenju je situacija sa ucrtanim transportnim putevima u M 1:5000. Vano je, da su ti putevi ureeni tako, da ne prouzrokuju negativno uticanje na okolinu. To znai: da ne ugroavaju vodne izvore povrinskih vodotoka; da ne prouzrokuju slabljenje zraka sa emisijom prainastih djelia i drugih elemenata; da ne prouzrokuju prekomjernu buku; da ne prouzrokuju vibracije na objekte i drugo; da teku u najveoj moguoj mjeri samo po zemljitu gradilita.

U PZ-u treba predvidjeti: transportne puteve po gradilitu; ureenje graevinskih puteva i njihovu irinu; odravanje tih puteva saobraajni reim (brzine, smjerove koji imaju prednost,); upozorenja koja se odnose na zatiena podruja; frekvenciju vozila (saobraaja); radno vrijeme; oznaiti radilite na javnom putu ili pristup do njega. Saobraaj po gradilitu se mora odvijati po istim pravilima, kao i na javnim putevima. U koliko je frekvencija saobraaja velika, potrebno je sa saobraajnom signalizacijom urediti reim saobraaja (Plan privremenog saobraajnog ureenja). U tom primjeru vae odredbe propisa, koji razmatra saobraaj na nekategoriziranim putevima. Ukrtanje gradilinog puta sa kategorizovanim javnim putem mora biti oznaeno sa propisanom saobraajnom signalizacijom. Sa projektom transporta se odredi takoer i brzina transportnih sredstava, koja smije biti Marx. 40 km/sat na otvorenoj trasi, odn. 5 km/sat u blizini radnih mjesta, gdje su radnici i graevinski objekti. Ukoliko doe pri izlasku na javni put do zablaenja zbog prevoza teretnih vozila ili maina, potrebno je obezbjediti redovno ienje. Saobraajne komunikacije moraju biti uvijek slobodne, provozne i dobro odravane. Minimalna irina transportnog puta mora biti min. 3m sa potrebnim svijetlim profilom. Uz deponije i pomone objekte mora biti izgraen obostrani prolaz za pjeake irine min 80cm. Saobraajni putevi moraju biti min 1m udaljeni od rubova iskopa i deponija. Materijal na deponiji mora biti sloen tako, da nije mogue ruenje deponije na saobraajne puteve. Vozai teretnih vozila i graevinskih maina su duni prije poetka vonje pregledati stanje tereta i obezbjediti, da teret u toku transporta nee ugroavati zaposlene i druge uesnike u saobraaju.

2.1.13.4.6.2 Evakuacijski putevi i izlazi u nudi

Evakuacijski putevi i izlazi u nudi moraju biti slobodni i moraju voditi do sigurnog podruja po najkraoj putanji. U sluaju opasnosti radnicima mora biti omoguena hitna i to bolje sigurna evakuacija sa radilita. Broj, razmjetaj i veliina evakuacijskih puteva i izlaza u nudi su zavisni od upotrebe, opreme i veliine gradilita, te od prostora i najveeg broja osoba, koje mogu biti prisutne na gradilitu. Posebni evakuacijski putevi i izlazi u nudi moraju biti oznaeni bezbjednosnim znacima u skladu sa propisima. Znaci moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na primjernim mjestima. Evakuacijski putevi i izlazi u nudi, te saobraajni putevi i vrata, koja omoguavaju dostup do njih, moraju biti lako dostupni i bez prepreka, tako da je u svakom trenutku mogua nesmetana upotreba.Evakuacijski putevi i izlazi u nudi, za koje je potrebna rasvjeta, moraju imati sigurnosnu rasvjetu primjerne jaine, ako doe do ispada ope rasvjete. Pristup do povrine, na kojoj su nedovoljno vrsti materijali, nije dozvoljen, osim ako su obezbjeena oprema ili sredstva, koja omoguavaju siguran pristup. Vrata na izlazima u nudi se moraju otvarati prema vani. Vrata ne smiju biti zakljuana ili na drugi nain blokirana, tako da ih bilokoja osoba u nudi sa lakoom i moe odmah otvoriti. Klizea ili okretljiva vrata nije dozvoljeno upotrebljavati kao izlaze u nudi.

2.1.13.4.6.3 Saobraajni putevi na opasnim podrujima

Opasna mjesta na gradilitu ( prelazi preko vodotoka, gradilita mostova, jarkovi.) moraju biti osigurana i opremljena signalizacijom, tako da su osigurana i u sluaju ekolokih nesrea. Saobraajni putevi, ukljuujui sa stepenicama, pritvrenim ljestvama i utovarnim mjestima, te rampama moraju biti tako planirani i razmjeteni (i sa mogunou premjetanja), da se obezbjedi jednostavan, siguran i primjeren pristup na nain, koji radnike, koji rade u blizini tih saobraajnih puteva, ne izlae opasnostima. Putevi za pjeake i/ili prevoz robe, ukljuujui sa putevima, koji se upotrebljavaju za utovar ili istovar, moraju biti dimenzionirani u donosu na broj predvienih korisnika i vrstu aktivnosti pri radu. Ako se na saobraajnim putevima upotrebljavaju prevozna sredstva, potrebno je za druge korisnike na gradilitu obezbjediti dovoljno prostora za njihovo kretanje ili ih odvojiti ogradom. Putevi moraju biti jasno oznaeni, redovno pregledani i pravilno odravani. Izmeu saobraajnih puteva za vozila i vrata, ulaza, prolaza za pjeake, hodnika i stepenita je potrebno obezbjediti dovoljno prostora. Ako su na gradilitu podruja, na kojima je pristup ogranien, takva podruja moraju biti opremljena sa spravama, koje sprjeavaju pristup neovlatenim osobama. Za obezbjeenje bezbjednosti i zatite zdravlja radnika, koji su ovlateni za dostup do opasnih podruja, potrebno je izvesti odgovarajue mjere. Opasna podruja moraju biti vidljivo oznaena.

2.1.13.4.6.4 Vrata i ulazi

Klizea vrata moraju biti osigurana od iskakanja iz voica ili od pada. Vrata i ulazi, koji se otvaraju prema gore, moraju biti opremljeni sa mehanizmom, koji sprjeava, da se nehotice zatvore. Vrata i ulaze du puteva za spaavanje u nudi je potrebno odgovarajue oznaiti. U neposrednoj blizini ulaza, koji su namijenjeni prije svega saobraaju vozila, moraju biti vrata za prolaz pjeaka, osim ako je prolaz za pjeake ionako osiguran. Takva vrata moraju biti jasno oznaena i uvijek dostupna. Vrata na mehanizirani pogon moraju djelovati tako da radnici nisu izloeni riziku od povrede. Vrata moraju biti opremljena sa spravama za zaustavljanje u nudi, koje su jednostavno prepoznatljive i dostupne, omogueno mora biti njihovo runo otvaranje, osim ako se u sluaju prekida elektrinog toka ne otvore automatski.

2.1.13.4.6.5 Mjesta za utovar i rampe

Nagib rampi ne smije prelaziti 40 % osim u sluajevima, kada za postavljanje prolaza sa zahtijevanim nagibom nema dovoljno prostora. U sluajevima, kada je kosi pod rampe dignut vie od 100 cm od tla, mora biti na prolazima i rampama na obojici strana namjetena vrsta zatitna ograda, visoka najmanje 100 cm. Rampe te prelazi moraju biti izgraeni iz tvrdog i zdravog drveta ili drugog nosivog materijala. Upotreba ploa za oblaganje za izradu rampi i prelaza nije dozvoljena. Odupiranje rampi te prelaza na nestabilne elemente objekta u gradnji ili na hrpe materijala nije dozvoljeno. Na gornjoj povrini moraju imati drvene rampe, te kosi prelazi, koji su strmiji od 10% privrene letvice dimenzija 2,4 cm x 4,8 cm u jednakim, najvie 35 cm-arskim razmacima. Povrine rampi iz drugih materijala moraju biti izraene tako, da je sprijeeno otklizavanje radnika. Rampe te prelazi, koji su sastavljeni iz vie elemenata, moraju djelovati kao cjelina i moraju biti poduprti

tako, da se ne ugibaju, odnosno prekomjerno ljuljaju. Smatra se, da se elementi poda ne ugibaju prekomjerno, kada ugib pod predvienim optereenjem ne prelazi 1/100 razdaljine izmeu potpora. Prije upotrebe i u toku rada je potrebno rampe i prelaze redovno pregledavati i odravati u dobrom stanju i sa njih istiti rastreseni materijal. Upotreba oteenih i nedovrenih stepenita i rampi nije dozvoljena, to poslodavac mora sprijeiti sa fizikom zaprekom ili oznaivanjem sa odgovarajuim znakom. Uslovi: Utovarna mjesta i rampe moraju odgovarati dimenzijama tereta, koji se prevozi. Utovarna mjesta moraju imati bar jedan dostup. Utovarne rampe moraju biti osigurane tako, da radnici sa njih ne mogu pasti. Rampe, te drugi kosi prilazi i prelazi za prenoenje materijala moraju biti iroki najmanje 60 cm.

2.1.13.4.7 Razmjetanje i deponiranje graevinskog materijala

Pri razmjetanju materijala je potrebno uzimati u obzir dinamiku izvoenja radova i tehnologiju gradnje. Na gradilite se materijali dovoze samo u takvim koliinama, koje su potrebne za tekue ugraivanje i ne predstavljaju prepreku za izvoenje drugih radova i transporta. Mjesta deponija moraju biti razvidna iz organizacijskih shema razmjetanja materijala. Uobiajeno se na gradilitu privremeno deponira: humus, koji se upotrebi pri humuziranju padina nasipa i ukopa kameniti materijali iz iskopa pijeska i drobionica betonske i plastine cijevi armatura drvo i drvenini poluproizvodi elementi za oblaganje montane skele Skladitenje materijala mora biti ureeno tako, da nisu ugroeni sigurnost i zdravlje radnika. Slaganje mora odgovarati osobinama materijala, sprijeeno mora biti nehotino pomicanje. Najvia dozvoljena visina runo sloenih mjesta skladitenja je 2 m uz izuzetak slaganja lakih komada materijala. Uskladiteni materijali moraju biti zatieni od vanjskog uticanja (uticaji saobraaja po gradilitu, izvoenje radova).

2.1.13.4.7.1 Prostori za uvanje opasnih materijala

Opasni materijali moraju biti na gradilitu uvani u prostorima, koji su odvojeni od drugih i oznaeni, te ureeni namjenski u skladu sa osobinama materijala i uputstvima iz sigurnosnih uputa. Pretakanje opasnih tekuina u posude namijenjene za uvanje hrane ili napitaka, te druge posude, koje po namjeni ne odgovaraju, je zabranjeno. Na gradilitu se obino upotrebljavaju sljedee opasne materije (i nastaju opasni otpaci): goriva i maziva pogonskih motora graevinske mehanizacije tehniki plinovi (hlaenje, zavarivanje, rezanje, plameno zagrijavanje) bitumen, katran i drugi izolacijski materijali na bazi ugljikovodonika boje, lakovi, ljepila dinamit (amonal) ulje za oplatu drugo Neposredno na radnim mjestima na gradilitu je dozvoljeno uvati opasne materije samo u onoj koliini, koja je nuna za jednodnevni rad i to u originalnoj ambalai. Skladita gdje se uvaju vee koliine opasnih materija moraju biti odvojena od ostalih objekata i udaljena bar 15m od

javne puteve i 50m od prostora za boravak. Materije koje meusobno reaguju, je potrebno prostorno odvojiti. Skladite ne smije imati ispuste na podu, koji bi omoguavali izlivanje tekuina u javnu kanalizacijsku mreu. Krov mora biti iz lake konstrukcije i mora imati otvore za prozraivanje. Skladite mora biti opremljeno sa odgovarajuim znacima za upozoravanje. U neposrednoj blizini uvanja opasnih materija moraju biti uvijek na volju odgovarajua sredstva i oprema za pruanje prve pomoi, u sluaju uvanja zapaljivih ili eksplozivnih materija pa takoer i oprema za gaenje. U neposrednoj blizini moraju biti takoer i kopije sigurnosnih dokumenata. Odvoz ambalae opasnih materija i opasnih otpadaka treba organizirati na propisan nain i sa propisanom evidencijskom dokumentacijom, koju zahtijevaju propisi o upravljanju otpacima, koji nastanu pri graevinskim radovima. U sluaju, da se pri gradnji upotrebljavaju eksplozivna sredstva, se ta dovoze na gradilite i neposredno se nakon zavrenog nastreljivanja odvoze u propisno ureeno skladite. Na gradilitu se eksplozivna sredstva ne uvaju. Pri radu sa eksplozivima je potrebno uzimati u obzir uputstva za siguran rad pri upotrebi eksplozivnih sredstava pojedinih proizvoaa.

2.1.13.4.7.2 Spisak opasnih i ekoloko spornih materijala i proizvoda

Svi materijali, koji se ugrauju u tijelo puta i druge objekte i sprave, moraju biti ekoloko neosporni. Svi materijali moraju imati odgovarajue ateste, sa kojima se dokae njihova neospornost odn. kakve opasne posljedice ima takva ugradnja na okolinu. Posebna panja mora biti dana upotrebi materijala za nasipe, gdje lako dolazi do ispiranja opasnih materija u tla i pod zemlju. Posebno, ako se upotrebljavaju materijali, koji su produkt kemijskih ili metalurkih procesa. U projektu moraju biti navedeni materijali, koji mogu biti ekoloko sporni i za koje je potrebna analiza njihovog sastava. Program monitoringa, ako je potreban u donosu na vrstu materijala, mora obuhvaati vrstu proizvoda, koliinu materijala i vrstu i uestalost ispitivanja. U PZ je potrebno odrediti: nain transporta i mjesto deponovanja opasnih materijala predvidjeti provjeru sadrajnosti opasnih materija u materijalima, namijenjenim za ugradnju, njihov sastav i mogue posljedice na okolinu; na osnovu ocjene opasnosti za okolinu, predvidjeti tehnoloke postupke, sa kojima nee biti pri upotrebi po sadrini za okolinu opasnih materija ugroena okolina, niti za vrijeme izvoenja radova, niti za vrijeme eksploatacije; u koliko je potreban privremeni monitoring, predvidjeti program monitoringa i nain praenja skladitenja i ugraivanja materijala i navedbu institucije, koja e to obavljati; druge mjere, zavisno od upotrebljenih materijala i tehnolokih postupaka. Na svakoj ambalanoj jedinici opasne materije moraju biti jasno, itljivo i neizbrisivo navedeni sljedei podaci: a) kemijski naziv opasne materije, b) ime, puna adresa i telefon pravne ili fizike osobe, koja daje opasnu materiju u promet,, c) grafiki znak (simbol) za opasnost, znak slovima za opasnost (koji nije obavezan, ali je preporuljiv), natpis za upozorenje na opasnost, ) standardna upozorenja R (stavke R), d) standardna obavjetenja S (stavke S), e) materiji pripadajui EC broj i tekst, oznaeno po EC, ako je materija navedena u prilogu I Direktive 67/548/EGS i oznaena u skladu sa navedenim prilogom, f) nominalna koliina materije u pakiranju, ako je namijenjena opoj upotrebi.

Materije, koje jo nisu potpuno isprobane, se smiju davati u promet samo izuzetno i moraju imati na ambalai i u uputstvu za upotrebu dobro vidljiv i neizbrisiv natpis: Panja materija jo nije potpuno isprobana. Takve materije se smiju davati u promet samo pod posebnim uslovima, odreenim u propisu o prijavi nove materije. Klasifikacijski broj opasnog materijala ili proizvoda je u spisku oznaen sa zvjezdicom (asteriksom).

2.1.13.4.8 Oprema za dizanje i prenoenje

Sve sprave i pomagala za dizanje i prenoenje, ukljuujui sa sastavnim dijelovima, dodaci, sidra i potpornici moraju biti: odgovarajue planirani i sastavljeni, te dovoljno vrsti u odnosu na namjenu, pravilno namjeteni i upotrebljeni, odravani u dobrom radnom stanju, pregledani i redovno isprobani te kontrolirani u skladu sa vaeim propisima, upravljati ih smiju samo adekvatno osposobljeni radnici. Na svim spravama i pomagalima za dizanje i prenoenje mora biti jasno oznaena najvea dozvoljena nosivost. Opremu i pomagala za dizanje se ne smije upotrebljavati za druge namijene, za koje nisu predviena.

2.1.13.4.9 Vozila i strojevi za iskopavanje, premjetanje i prevoz materijala

Sva vozila i strojevi za iskopavanje, premjetanje i prevozi materijala moraju biti: odgovarajue planirani izraeni, pri emu je potrebno uzimati u obziri ergonomska naela, odravani u dobrom radnom i voznom stanju, pravilno upotrebljeni. Vozai i upravljai vozila i strojeva za iskopavanje i premjetanje materijala moraju biti posebno osposobljeni za takve poslove. Sa mjerama zatite mora biti obezbjeeno, da vozila i strojevi za iskopavanje i premjetanje materijala ne padnu u gradbene jame ili u vodu. Strojevi za iskopavanje i premjetanje materijala moraju biti opremljeni sa zatitnim konstrukcijama, koje vozaa tite, da stroj ako se prevrne ne prouzrokuje povrijede, te ga titi i od padajuih predmeta, kada je to potrebno.

2.1.13.4.10 Sprave i objekti za odravanje mehanizacije na gradilitu

Sve sprave i objekti na gradilitu moraju biti planirani, izvedeni i upotrebljeni na nain, koji obezbjeuje njihov rad u skladu sa propisima o zatiti okoline. Vrsta i koliina mehanizacije na gradilitu je zavisna od vrste radova i njihovog obima. Nain odravanja i mjere za zatitu okoline, su zavisni od stepena osjetljivosti okoline, moguih posljedica, koje bi nastale zbog nepotovanja preventivnih zatitnih mjera ili slabog odravanja objekata i mehanizacije. Opasnosti koje mogu nastupiti za okolinu su: curenje naftnih derivata u tlo i podzemne vode zagaivanje sa mazivima i drugim otpacima, koji nastaju pri odravanju sipanje goriva u rezervoare strojeva i vozila nepravilno skladitenje naftnih derivata i drugih opasnih materija, te posljedice za okolinu. To podruje ureuju brojni propisi izdati na osnovu Zakona o zatiti okoline i to propisi koji ureuju zatitu voda, zemljita, postupanje sa otpacima, i koji se tiu opasnih materija i zatite zraka. U PZ-u je potrebno predvidjeti sve potrebne mjere, koje obezbjeuju u zavisnosti od osjetljivosti okoline, zatitu podzemnih i povrinskih voda, te drugih prirodnih dobara od

zagaivanja sa otpadnim uljima, naftnim derivatima, te otpacima, koji nastaju pri odravanju vozila i maina. Za servisiranje i radove na odravanju vozila i mehanizacije, mora biti u PZ predvien odgovarajue velik prostor (pokriven ili otvoren), ija veliina je zavisna od broja vozila i strojeva na gradilitu. Povrina prostora za jednu jedinicu mora biti veliine min. 4,00x 10,00 m. Prostor mora imati pod iz betona sa nagibom prema otonom kanalu sa hvataem za ulje. Sa PZ i sa poslovnikom odn. internim propisom, mora biti odreena odgovorna institucija za izvoenje monitoringa, a isto tako moraju biti izraena uputstva, sa kojima moraju biti obavijeteni svi upravljai vozila, strojeva i sprava.

2.1.13.4.10.1 na gradilitu

Manipulacija sa gorivima, mazivima i opasnim materijama

Graevinska mehanizacija, vozila i druge sprave na gradilitu, zahtijevaju redovno snabdijevanje sa naftnim derivatima i mazivima za pogon i odravanje. Pored tih materija mogu je nastanak drugih, za okolinu opasnih materija, koje se upotrebljavaju za tehnoloke operacije pri izvoenju radova (kemijski proizvodi za beton i sanacijski radovi, ulja pri oblaganju itd.). Sve te materije su u odreenoj mjeri opasne za okolinu i za zdravlje ljudi, ako njihova upotreba i manipulacija kao i skladitenje nisu ureeni u skladu sa uputstvima. U dananjim uslovima najei nain snabdijevanja je dovoz sa cisternom za prevoze naftnih derivata iz skladita do pojedinih korisnika. Pored toga je pri manjim potrebama mogue jo i snabdijevanje iz rezervoara na gradilitu ili se vozila pune na malo udaljenim javnim benzinskim pumpama. Nain snabdijevanja je zavisan od lokacije gradilita u odnosu na javnu benzinsku pumpu i koliinu upotrebe, te vlasnitva mehanizacije i vozila. Na ekoloko osjetljivim podrujima potrebno je pobrinuti se za jedinstven i kontroliran nain snabdijevanja. Za upotrebu opasnih materija u PZ treba predvidjeti: Nain skladitenja opasnih materija koje se upotrebljavaju u tehnolokom procesu. Da ti objekti i transportne sprave moraju biti u odnosu na vrstu materijala, izradu, korozijsku zatitu i opremu, graeni i postavljeni tako, da ne prouzrokuju zagaivanje vode, zraka i zemljita i slabljenje njihovih osobina. Detaljnija uputstva i zahtjevi su dati u propisima o tome, kako moraju biti izgraena i opremljena skladita, te transportne sprave za opasne i tetne materije. Ako se na gradilitu upotrebljava tekui naftni plin, vae odredbe propisa za rezervoare, skladitenje limenki ( na otvorenom ili u objektima), upotrebu plina, pretakanje plina, zatitne udaljenosti, regulacije, cjevovode, potroae, prikljuke potroaa, odvod dimnih plinova i druge tehnike detalje, koji moraju biti uzeti u obzir u PZ. Ako se na veim gradilitima postavi vlastita pumpa za goriva, potrebno je uzimati u obzir odredbe propisa o gradnji sprava za zapaljive tekuine, te o uskladitenju i pretakanju zapaljivih tekuina, koji se tiu gradnje stanice, pripreme za snabdijevanje motornih vozila sa gorivom, cjevovode, pretakanje goriva, poarnu zatitu. Potrebno je odrediti transportni put za prevoze goriva i potovati druge odredbe propisa o prevozu opasne robe, koji se tiu vozila, provoza i manipulacije sa opasnim materijama. Uz to je potrebno voditi i zapisnik o nadzoru provoza opasne robe. Za svaki primjer je potrebno u PZ predvidjeti nain snabdijevanja i mjere za zatitu okoline od zagaivanja koje nastaje isticanjem goriva i drugih opasnih materija. Predvidjeti treba i nain kontrole izvoenja preventivnih mjera i navesti odgovornu instituciju za izvoenje odredbi PZ. U sluaju ekoloke nesree predvidjeti zahvate za njeno ublaenje i sanaciju.

2.1.13.4.10.2

Pranje i odravanje vozila na gradilitu

Vozila, koja rade na gradilitu i voze graevinskim putevima su zbog prirode posla esto blatnjava ili na drugi nain prljava(zagaena). Da ne bi izazvala prljanje(zagaivanje) javnih puteva, na koje uvoze iz gradilita, potrebno je vozila oistiti od blata i drugih materija, koje su opasne za okolinu. Propisi odreuju da uesnici u saobraaju ne smiju na puteve ili uz njih

isputati, ostavljati, odlagati, bacati, nita to bi ugrozilo bezbjednost saobraaja, tetilo zdravlju ljudi, ivotinja, biljki ili prouzrokovalo zagaivanje okoline. U PZ-u treba predvidjeti: nain obezbjeivanja, da vozila ne budu prljala(zagaivala) javne puteve ; plan mjera u vezi sa vozilima, koja voze na javnoj putnoj mrei; nacrt plana za pranje vozila i odvoda otpadne vode; deponiranje blata sa platoa; uputstva za vozae i ime odgovorne osobe. Izvedba platoa za pranje vozila, mora odgovarati sljedeim uslovima: tla moraju biti nepropusna, platforma mora biti obrubljena sa ivinjacima, pristup vozila je sa blagom rampom, odvod vode je ureen sa prelivom u kanalizaciju i lovcem ulja sa koalescentnim filterom, oprema za dovod vode i cijev za prskanje vode.

2.1.13.4.10.3

Parkiranje i odravanje vozila i mehanizacije

Parkiranje vozila i druge mehanizacije i sprava, sa neodgovarajuim ureenjem moe da prouzrokuje zagaivanje okoline, prije svega zemljita i podzemnih voda, kao i povrinskih voda, nakon veeg izlivanja naftnih derivata. Zbog toga je potrebno, zavisno od osjetljivosti okoline, predvidjeti odgovarajue mjere tehnikog znaaja, sa kojima sprjeavamo mogunost zagaivanja okoline. Isto tako sa uputstvima vozaima i upravljaima strojeva pobrinuti se da e se uputstva, koja se odnose na parkiranje vozila izvoditi. Mogu nastati opasnosti za okolinu: izlijevanje goriva iz vozila ili strojeva, kao posljedica kvara; zagaivanje sa uljima iz motora, mjenjaa, diferencijala; zamjena ulja i njihovo skladitenje ; Propisi o minimalnim tehnikim i drugim uslovima za parkiralita i mjesta za odravanje vozila odreuje da : parkiralita i druge povrine parkiralita moraju biti nepropusne za vodu i naftne derivate - povrine moraju biti opasane sa ivinjacima ; meteorne vode iz parkiralita moraju biti sa kanalizacijom uvedene u lovce ulja ; parkirna mjesta za vozila, koja prevoze tekue opasne materije, moraju biti odvojena od ostalih parkiralita ; parkirna mjesta moraju biti oznaena sa talnom i vertikalnom signalizacijom ; na parkirnim mjestima se ne smije prati, odravati ili popravljati; dozvoljeni su samo dnevni pregledi vozila; za popravke i pranje vozila mora biti odvojeno radno mjesto, gdje je obezbjeena zatita okoline; podovi radionica za popravak vozila i strojeva, moraju biti nepropusni za vodu i naftne derivate i obezbjeeno mora biti odvoenje otplaka preko odgovarajue dimenzioniranog lovca(hvataa) ulja sa koalescentnim filterom. U PZ-u je potrebno : obezbjediti pripremu odgovarajueg broja parkirnih mjesta, u odnosu na broj vozila, koja parkiraju na gradilitu ili na drugim lokacijama, prema gore navedenim zahtjevima izraditi graevinski plan ureenja parkiralita; izraditi nacrt lovca(hvataa) ulja sa koalescentnim filterom i prirunik za odravanje; izraditi uputstva za korisnike parkiralita i odravae strojeva navesti odgovornu osobu, koja se brine za odravanje parkiralita, radnog platoa za popravke i lovca(hvataa) ulja.

2.1.13.4.11

Ureenje radnih mjesta

Radna mjesta moraju biti uvijek ureena i dostupna tako, da odgovaraju: vrsti gradnje promjenama stanja na gradilitu vremenskim uticanjima vrsti radova i moraju obezbjeivati bezbjedno izvoenje radova. Radni prostori moraju imati dovoljnu povrinu i visinu, da bi radnici mogli obavljati svoj rad, a da ne bi bili pri tome ugroena njihova bezbjednost, zdravlje ili dobar osjeaj. Povrina zemljita na radilitu mora biti takva, da radnicima omoguava slobodno kretanje pri obavljanju posla. Pri odreivanju povrine za slobodno kretanje je potrebno uzimati u obzir prisustvo opreme ili sprava.

2.1.13.4.11.1

Naroito opasni poslovi i zatitna oprema

2.1.13.4.11.1.1 Okvirni spisak posebno opasnih poslova Okviran spisak posebno opasnih poslova: Radovi u iskopima dubljim od 5 m ili u sipkom ili movarnom terenu, na visini vie od 10 m; radovi sa kemijskim ili biolokim materijama, koje posebno ugroavaju bezbjednost i zdravlje radnika ili pri kojima je prema propisima potreban zdravstveni nadzor; radovi u podruju ioniziranog zraenja; radovi u blizini elektrinih vodova visokog napona; radovi pri kojima prijeti opasnost od utapljanja; radovi pri kopanju, ienju ili popravci bunara, pod zemljom i u tunelima; radovi pri potapljanju uz upotrebu zraka pod pritiskom; radovi u kesonu sa atmosferom sa stisnutim zrakom; radovi sa eksplozivnim i lako zapaljivim materijama; radovi pri montai ili demontai tekih dijelova i/ili sklopova; radovi uz tekui saobraaj na putevama i eljeznici; radovi pri napinjanju kablova u prednapregnutim betonskim i drugim konstrukcijama; radovi pri betoniranju, rezanju i obradi povrina sa spravama pod visokim pritiskom 2.1.13.4.11.1.2 Osnovni zahtjevi za bezbjedan rad Radnici ne smiju biti ispostavljeni tetnom nivou buke, plinova, isparenja ili praha. Ako radnici moraju stupiti u zatvoreno podruje, gdje se u atmosferi moe nalaziti otrovna ili tetna materija, ili takva atmosfera ne sadri dovoljno kiseonika ili je zapaljiva, mora biti atmosfera u takvom podruju kontrolirana i uvedene moraju biti odgovarajue mjere za sprjeavanje opasnosti. Ako u zatvorenom prostoru u radnom postupku nastaju tetni plinovi, mora biti obezbjeeno prisilno(vjetako) prozraivanje i kontrola plinova, te uspostavljen em alarmiranja. Prah in plinovi, koji nastaju u postupku rada, moraju biti isisavani to blie mjestu nastanka Radnik ni u kakvom sluaju ne smije biti ispostavljen visokom stepenu rizika u zatvorenoj atmosferi, ako nije sve vrijeme trajanja rada nadziran tako, da mu je u svakom trenutku mogue priskoiti u pomo. Radna mjesta u zatvorenim, tijesnim (cjevovodi, silosi) i podzemnim prostorima (tuneli, bunari ahtovi) moraju biti tako prozraivana, da je obezbjeena prisutnost kiseonika u zraku bar 19 %; dozvoljene koncentracije opasnih plinova i praha u zraku, nisu prekoraene; nije mogu nastanak eksplozije.

Kada radnici na gradilitu izvode radove u jako zapraenoj atmosferi, pod uticanjem otrova, nadraujuih materija ili sa materijama, koje su opasne za infekciju, ili prave vruinu u prostoru, mora biti na gradilitu na svakih 10 radnika po jedan tu sa toplom i hladnom tekuom vodom, sapunom, zatitnom kremom i sredstvom za dezinfekciju. Kada na gradilitu pod takvim uslovima radove izvodi vie od 10 radnika due od 14 dana, moraju biti ureene i kupaonice. Temperatura tih prostora u periodu od 15. oktobra do 30. aprila ne smije biti nia od 21oC Kada je predvieno da se izvode radovi na gradilitu na otvorenom ili u otvorenim prostorima, je potrebno obezbjediti i prostor za odmor, suenje odjee i grijanje radnika. Slobodna povrina tog prostora mora iznositi bar 0,75 m2 na radnika, mada ne smije biti manji od 4 m2; visina prostora pa mora biti bar 205 cm. Obezbjeena temperatura u prostoru mora biti u vremenu od 15. oktobra do 30. aprila bar 20o C. Kao prostor za zadravanje i grijanje se moe upotrijebiti i prostor za garderobe ili prostori za smjetaj, ako ispunjavaju gore opisane zahtjeve. Takve prostorije nije potrebno urediti samo na gradilitima, gdje radi najvie pet radnika manje od sedam dana, ve se mora pobrinuti i za to, da se radnici mogu posuiti i ugrijati. Na gradilitu mora biti ureen ist prostor opremljen sa stolovima, koji radnicima slui kao trpezarija. Uz stolove moraju biti i stolice. Prostor mora biti opremljen sa vjealicama za odlaganje gornje odjee, a u blizini mora postojati takoer i mogunost za pranje ruka, te hladna voda za pie ili drugi ohlaeni bezalkoholni napitci. U zimskom vremenu mora biti prostor primjereno zagrijavan. Trpezarije nisu potrebne, kada poslodavac organizira prehranu radnika na drugi adekvatan nain (u javnim restoranima ili gostionicama u blizini gradilita) 2.1.13.4.11.1.3 Zatitna oprema Propisana lina zatitna oprema, odreena u PZ i u drugim propisima, mora biti izraena u skladu sa propisima i standardima, upotrijebljena namjenski, te odravana i pregledana prije upotrebe. Oteenu, iskoritenu, slabo odravanu linu zatitnu opremu i opremu, kojoj je istekao rok upotrebe, nije dozvoljeno upotrebljavati. Radnik, koji bez obzira na upozorenje odgovornog voe radova ne upotrebljava propisanu linu zatitnu opremu, te sa takvim postupkom ugroava svoju sigurnost i sigurnost drugih radnika se odstrani sa radnog mjesta. Sve osobe, koje se iz bilo kojeg razloga nau na gradilitu, gdje postoji mogunost pada predmeta na glavu, pada u dubinu veu od 1 m ili udarca u glavu od prepreka u prostoru, ili je u planu zatite ustanovljena mogunost za povredu glave zbog drugih uzroka, moraju nositi zatitnu kacigu. Znak, koji odreuje obavezno noenje kacige, mora biti postavljen na svim pristupima na gradilite i na izlazima iz objekata na gradilite. Kada postoji opasnost za povrede glave samo na dijelu gradilita, koordinator za sigurnost i zatitu zdravlja moe bez obzira na odredbu iz prvog stavka ove take odrediti, da se mora zatitna kaciga nositi samo na tom dijelu gradilita. Ugroeni prostor se posebno oznaava, na svim pristupima u to podruje i postave se odgovarajui znaci za obaveznost noenja kacige. Kada radnici od samo jednog poslodavaca obavljaju rad u zatvorenim prostorima gradilita, za koje koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja ustanovi, da nema opasnosti iz prvog stavka toga lana, u toku rad ne treba da nose kacigu. Moraju je imati pri sebi i upotrijebiti pri kretanju po ostalom dijelu gradilita. Ta olakica vai samo, ako je upisana u knjizi mjera za siguran rad. Na gradilitu mora biti za posjetioce na raspolaganju toliko kaciga, koliki je najvie dozvoljen broj moguih posjetilaca odjednom, to mora biti odreeno u planu zatite za to gradilite. Kada koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja ustanovi, da vie nema opasnosti za povredu glave, se znaci za obaveznu upotrebu zatitne kacige odstrane, mjera pa se upie u knjigu mjera za bezbjedan rad.

2.1.13.4.11.2

Prva pomo

Organizaciju slube prve pomoi u sluaju nesree ili povrede na radu mora obezbjediti izvoa, koji izvodi radove na gradilitu. Nain i veliina potrebnih mjera je zavisan od :

 lokacije gradilita, u odnosu na lokaciju zdravstvene stanice; broja zaposlenih; opasnosti radnih operacija i obima posla. Za velika gradilita sa velikim brojem radnika, mora biti predviena ambulanta i to u prizemnom prostoru, te sa takvim ulazom, do kojeg se nesmetano doveze sanitetno vozilo. Vrata moraju biti tako iroka, da omoguavaju prenose odn. prevoze bolesnika. Mogua je i izvedba u kontejneru, ako taj odgovara odredbama kao to su i navedene. U PZ-u je potrebno predvidjeti: organizaciju prve pomoi u skladu sa zakonom i pravilnicima; prostore za pruanje prve pomoi koji su oznaeni u skladu sa posebnim propisima. osoblje odgovorno za organizaciju i pruanje prve pomoi; dovoljan broj radnika osposobljenih za pruanje prve pomoi; opremu za pruanje prve pomoi (ormarie) obavljanje preventivnih zdravstvenih pregleda u zdravstvenoj organizaciji i voenje evidencije zaposlenih; voenje evidencije o povredama na radu. Postupke i opremu za pruanje prve pomoi u nesreama na radu odreuju odgovarajui propisi i standardi. Meunarodna klasifikacija za standarde iz toga podruja je: 11.xxx.yy i pored drugih razvrstava standarde za: 11.020 Medicinske discipline i pomagala za zatitu zdravlja uope 11.040 Medicinska oprema 11.080 Sterilizacija i dezinfekcija 11.160 Prva pomo (medicinska vozila i oprema) 11.180 Pomagala za invalide i funkcionalno ograniene osobe

2.1.13.4.11.3

Uslovi stabilnosti i vrstoe

Materijali, oprema i svaki dio, koji moe u toku bilokakvog pomicanja uticati na sigurnosti zdravlje radnika, moraju biti na primjeran i siguran nain privreni. Konstrukcija i stabilnost objekata moraju odgovarati vrsti njihove upotrebe. Za nosive dijelove graevina, skela i graevinske opreme treba izvesti odgovarajuu stabilnostnu, zatitnu i procjenu na vrstou, posebno nakon svake promjene visine ili dubine na radilitu. Pristup do povrine, na kojoj su nedovoljno vrsti materijali, nije dozvoljen, osim ako su obezbjeeni oprema ili sredstva, koja omoguavaju sigurno izvoenje posla. Pokretna ili nepokretna radilita na visini ili na tlu moraju biti vrsta i stabilna, pri emu treba uzeti u obzir: broj radnika na radilitima, najvee nosivosti i raspored optereenja, vanjske uticaje, kojima mogu biti izloena. Ako potporna konstrukcija i drugi dijelovi konstrukcije radilita sami po sebi nisu stabilni, potrebno je njihovu stabilnost obezbjediti sa odgovarajuim i sigurnim nainima privrivanja, da bi izbjegli bilokakav nehotini ili spontani pomak cijelog prostora radilita ili njegovih pojedinih dijelova.

2.1.13.4.11.4

Zemljani i podzemni radovi te radovi u tijesnim uslovima

U graevinskim jamama, bunarima, gradilitima ispod zemlje, cjevovodima ili tunelima je potrebno uzimati u obzir sljedee zatitne mjere: upotrebiti odgovarajue potporne konstrukcije ili nasip, sprijeiti opasnost od pada ljudi, materijala ili predmeta, ili poplavljivanje, obezbjediti dovoljno prozraivanje na svim radilitima za obezbjeivanje takvog zraka za disanje, koji nije opasan ili tetan za zdravlje,

omoguiti radnicima, da se sklone na sigurno podruje u sluaju poara ili prodora vode ili materijala.

2.1.13.4.11.4.1 Zemljani radovi Prije poetka iskopavanja je potrebno usvojiti mjere za odreivanje i to vee smanjenje bilokojih opasnosti, do kojih moe doi zbog podzemnih kablova i drugih instalacija. Za dostup u/iz graevinske jame je potrebno obezbjediti sigurne pristupe. Gomile zemlje, materijali i vozila koja se kreu moraju biti na odgovarajuoj udaljenosti od graevinskih jama. Ako je potrebno, treba postaviti odgovarajue pregrade. Prije poetka izvoenja zemljanih radova potrebno je izvesti zakolienje postojeih instalacija i sprava te po mogunosti iskljuiti opasnosti, koje proizlaze zbog njih (sa premjetanjem ili privremenim iskljuenjem elektrinog napajanja, zatvaranjem i pranjenjem cjevovoda i rezervoara ili slino). U sluaju iskopavanja na podruju, gdje se nalaze plinske, elektrine, vodovodne, kanalizacijske ili druge instalacije, sprave ili objekti, potrebno je radove obavljati prema uputstvima i pod nadzorom strune osobe, koju sporazumno odreuju vlasnik sprave ili s njegove strane ovlateni odrava i izvoa radova. Dogovor treba zapisati u knjigu mjera za bezbjedan rad. Ako u toku iskopavanja radnici neoekivano naiu na gore spomenute sprave, moraju radove zaustaviti za toliko vremena, dok se ne obezbjedi nadzor iz prvoga stavka ove take. Pri iskopavanju ili ienju zemljom zasutih jama, bunara, kanala i slino, potrebno je prethodno ustanoviti eventualnu prisutnost ugljinog monoksida i drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova. Iskop u dubinu vie od 100 cm je potrebno obavezno izvodititi uz izvoenje zatitnih mjera, koje sprjeavaju ruenje zemljanih slojeva sa bonih strana i usipanje iskopanog materijala (sa zidovima za podupiranje, rairivanjem ili ureenjem padina pod uglom unutranjeg trenja zemlje). Uz gornji rub iskopa obavezno treba obezbjediti najmanje 100 cm irokog slobodnog pojasa (prostora), na kojem nije dozvoljeno odlaganje materijala ili ga upotrebljavati za transportne puteve. Iskop kao i podupiranje padina je potrebno izvoditi struno, prema odgovarajuim normativima i statikim proraunima pod neposrednim voenjem voe pojedinih radova. Pri tome uzimati u obzir i mogunost prodora vode i poveanog pritiska u iskopanim zidovima ili poduprtim nasipima. Uz povrine po kojima se odvija saobraaj, mora biti obezbjeenje i stabilnost padina prethodno dokazana uzimajui u obzir oekivana optereenja. Graevinske jame i iskopi, koji su dublji od 2 metra i imaju padine ureene pod uglom veim od 45 (strmije), moraju imati najmanje 100 cm od gornjeg ruba postavljenu zatitnu ogradu ili ureeno osiguranje opasnog podruja iskopa. Otkopavanje zemlje mora tei od gore prema dole. Potkopavanje nije dozvoljeno. Pri mainskom kopanju nije dozvoljeno zadravanje radnom podruju maine. Runi radovi radnici smiju obavljati samo onda kada stroj miruje. Jarke i druge iskope je potrebno kopati u dovoljnoj irini, koja omoguava nesmetan rad radnika u njima tako, da ostaje nakon prorjeivanja i postavljanja cjevovoda ili druge sprave (obloge, zida) u iskopu najmanje 60 cm prostora za kretanje radnika. Pri mainskom kopanju iskopa potrebno je paziti na stabilnost maine. Iskopanu zemlju je potrebno odlagati tako, da nije ugroena stabilnost bonih strana iskopa. Rubovi iskopa (i 100 cm pojas uz njih) se smiju optereivati sa mainama ili drugim tekim spravama samo ako je odgovarajuim mjerama obezbjeeno, da se zbog dodatnih optereenja oni ne mogu sruiti. Obloga za podupiranje bonih strana iskopa mora biti najmanje 20 cm iznad nivoa terena. Za podupiranje bonih strana iskopa je potrebno upotrebljavati drvo odnosno drugi materijal, te opremu odgovarajue tvrdoe i veliine.

Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova potpornika (klinovi, okovi, arafi, ekseri, ica i slino) moraju odgovarati odgovarajuim standardima. Prazan prostor izmeu oplate i bone strane iskopa je potrebno ispuniti i utvrditi. Obloga se mora po cijeloj duini iskopa prilei dnu iskopa. Odstranjivanje obloga pri zasipanju iskopa je potrebno obaviti prema uputstvu i pod nadzorom voe pojedinih radova. Ako bi odstranjivanje obloge moglo da prouzrokuje opasnost za radnike, potrebno je oblogu ostaviti u iskopu. Za silazak radnika u iskop ili vraanje iz iskopa dubljeg od 100 cm, moraju biti obezbjeene ljestve odgovarajue duine, tako da je dra za ruke najmanje 100 cm iznad ruba iskopa. Ljestve mogu da nadomjeste i odgovarajue stepenice ili rampe, ako je na taj nain pobrinuto za sigurno kretanje radnika i kada su padavine. Prije poetka radova pri iskopu zemlje i uvijek nakon neugodnih vremenskih pojava, mraza ili topljenju snijega i ledu, mora voa pojedinih radova (zemljanih radova) obaviti pregled iskopa i prema potrebi odgovarajue intervenirati (za obezbjeenje od uruenih dijelova bonih strana iskopa). Putevi i rampe za odvoenje materijala iz iskopa moraju odgovarati tvrdoi terena i karakteristikama transportnih vozila. Njihov nagib ne smije biti vei od 40 %. Utovarivanje materijala sa utovarivaem ili drugim mehanikim sredstvom na teretno vozilo preko njegove kabine nije dozvoljeno, ako kabina nije zatiena od mehanikih oteenja. Materijal, koji je potreban za gradnju i montani radova u iskopima (temelji, kanali, instalacijski vodovi, rovovi i slino), nije dozvoljeno odlagati na ivice iskopa ili na krajeve, gdje bi se mogao sruiti odnosno predstavljati opasnost za radnike u iskopu. Za sputanje materijala u iskope je potrebno upotrebljavati sprave (ljebove, lijevke) ili transportna sredstva, koja odgovaraju vrsti, obliku i teini materijala. Sputanje teih graevinskih elemenata se moe obavljati samo sa odgovarajuom radnom opremom i sa radnicima, koji su naviknuti na takav rad, pod nadzorom voe pojedinih radova (instalaterskih, tesarskih) 2.1.13.4.11.4.2 Podzemni objekti Za sve radove pri gradnji podzemnih objekata mora biti izraena odgovarajua tehnika dokumentacija. Upotrebljeni materijali i konstrukcije moraju biti izraeni u skladu sa propisima i odgovarati monta-geolokim uslovima na mjestu gradnje.Pri planiranju radova u podzemnim objektima kroz padine, gdje je na osnovu obavljenih geolokih istraivanja mogue oekivati pojave metana, potrebno je u planu zatite odrediti posebne mjere za odvoenje eventualnih opasnih plinova.Te mjere moraju obuhvaati i: sistem ustanovljavanja i kontrole metana; mjere za bezbjednost osoblja. U sluaju pojave koncentracije metana iznad 0,5 % je obavezno odmah isklopiti maine i sprave. Radovi pod zemljom mogu da izvode samo struno osposobljeni radnici pod stalnim i neposrednim nadzorom voe pojedinih radova. Radnici moraju biti podueni o opasnostima kojim su ispostavljeni i zahvatima(mjerama), koje moraju u takvim primjerima izvesti. Uz izvoenje iskopa, podupiranja i izradi osnovne podgradnje je potrebno potovati propise, koji vae za rudarske radove. Izvoa, koji gradi pod zemljom, mora voditi tonu evidenciju o ulasku i izlasku osoba u podzemni objekt. Podgradnju je potrebno redovno kontrolirati i u primjeru da se ustanovi nepravilnost odmah odgovarajue intervenirati. Transportne puteve je potrebno adekvatno osigurati na mjestima otvora, padinama, te nie leeih prostora. Ako su za odvoenje materijala iz potkopa izraeni ahtovi, koji vode u donji potkop, moraju biti otvori ahtova odgovarajue osigurani.

Radna mjesta u podzemnim objektima moraju biti dobro prozraivana sa prisilnom ventilacijom. sistem ozraenija mora odgovarati lokaciji i duini prostora, te vrsti tetnih materija, koje nastaju pri radu (plinovi, prah i drugo). Isisavanje praha mora biti obezbjeeno neposredno na mjestu nastanka. U tunelima, rovovima i potkopima, gdje se moe oekivati pojava metana, je zabranjeno puenje i unoenje ibica. Pri prvoj pojavi koncentracije metana iznad 0,5 % mora izvoa radova o tome hitno obavijestiti inspektorat za rad. Instalacije za elektriku, tehnoloku vodu, stisnuti zrak i druge instalacije moraju biti poloene tako, da nisu ispostavljene mehanikim oteenjima. Elektrine instalacije i oprema moraju biti izvedene kao to je to propisano za tijesne i vodljive prostore, i potrebno ih je provjeravati redovno bar jedanput mjeseno, te nakon svakog premjetanja, udora vode ili drugih promjena. Maine, koje se upotrebljavaju pri podzemnoj gradnji, moraju biti besprijekorni, mainisti pa posebno osposobljeni za rad sa njima. Strojevi sa motorom sa unutranjim sagorijevanjem se mogu upotrebljavati samo ako su motori na dizelski pogon, i ako su opremljeni sa istaima ispunih plinova. Vozila za provoz materijala moraju biti opremljena sa odgovarajuom svjetlosnom i zvunom signalizacijom, koja se u sluaju vonje unazad automatski ukljui. Radno mjesto upravljaa maine mora biti osigurano sa zatitnom konstrukcijom. Maine i vozila moraju imati pored obavezne opreme takoer i priruni aparat za gaenje. Preglede radne opreme je potrebno napraviti prije svakog premjetanja na novo gradilite i najmanje jedanput godinje. Pri upotrebi kemikalija, koje se dodaju betonu za bre stvrdnjavanje, potrebno je uzimat u obziri propise i uputstva za rad sa opasnim materijama i upotrebljavati odgovarajua zatitna sredstva. 2.1.13.4.11.4.3 Tijesni radni prostori, ahtovi i cjevovodi Radovi u stijenjenim prostorijama obavljati mogu samo punoljetni, zdravstveno sposobni, te struno osposobljeni radnici, koji su bili prethodno podueni o opasnostima i mjerama za bezbjedan rad u stijenjenim prostorima. Prije poetka izvoenja radova mora voa pojedinih radova provjeriti stanje u cjevovodu (kontrola prisutnih plinova, vizualni pregled) i izvesti potrebne preventivne mjere za obezbjeenje sigurnosti i zdravlja radnika. Svi radovi u cjevovodima se mogu obavljati samo pod neposrednom kontrolom voe pojedinih radova. Zatita radnika u cjevovodima mora biti obezbjeena sa povrine pri svim otvorenim pristupima. Izmeu radnika u cjevovodu i odgovornom osobom izvan mora biti obezbjeen siguran nain sporazumijevanja. Voa radova mora imati pri sebi telefon, da moe zvati na pomo spasilaku slubu.Uz ulaze u cjevovod, mora biti toliki broj osposobljenih radnika i odgovarajue opreme, da je mogue odmah pristupiti rjeavanju radnika iz cjevovoda.Svaki radnik u cjevovodu mora imati baterijsku li elektrinu prenosnu svjetiljku. Sputanje i dizanje radnika po ljestvama u vertikalnom cjevovodu (ili ahtu), koji je vii od 5 m, je dozvoljeno samo uz upotrebu line zatitne opreme za zatitu od pada u dubinu. Ljestve za izlazak moraju biti smjetene sve vrijeme rada u cjevovodu.Radnici mogu obavljati radove samo u cjevovodima, iji je promjer vei od 1000 mm. Radovi u cjevovodima promjera od 600 mm do 1000 mm radnici mogu izvoditi samo u izuzetnim sluajevima, ako je : prethodno provjereno, da je obavljanje radova mogue bez opasnosti za ruenje cijevi, eksploziju, udavljenje, guenje ili trovanje radnika; obezbjeeno, da se radnici kreu po cjevovodu samo na spravama, koje su povezane i voene sa uadi ili stupovima od ulaznog otvora u cjevovod ili izvana; da je radnik pod stalnim vizualnim nadzorom.

Ulaz radnika u cjevovod promjera ispod 600 mm je zabranjen. Izuzetno se smije u cjevovodima sa slobodnim nivoom (u kojima nema popianog pritiska) promjera iznad 1000 mm izvoditi radove i u sluaju, kada nije mogue izvesti potpuno pranjenje cjevovoda. U takvim sluajevima mora poslodavac obezbjediti posebna uputstva za izvoenje radova i izvoenje mjera za zatitu radnika od utapanja i pred drugim opasnostima. Elektrine instalacije, strojevi i sprave, koji se upotrebljavaju pri radu u cjevovodima moraju odgovarati propisima za tijesne i vodljive prostore. Pri varenju, piljenju i srodnim postupcima u cjevovodima je potrebno uzimati u obzir odgovarajue propise za rad u stijenjenim prostorima. U cjevovodima je zabranjena upotreba tekueg plina te radne opreme sa pogonom na unutranje sagorijevanje. Ako u radnom postupku nastaju tetni plinovi ili prah, mora biti obezbjeeno prisilno zraenje. Prah, koji nastaje u postupku rada u cjevovodu, mora biti odstranjen ili isisan to blie mjestu nastanka. Radnici moraju odmah napustiti cjevovod u sluaju prodora vode, pojava tetnih plinova, ispada elektrine energije ili zaustavljanja djelovanja sistema za prozraivanje. Sa radovima u cjevovodu se moe nastaviti tek, kada voa radova provjeri, da nema vie opasnosti. 2.1.13.4.11.4.4 Bunari i kesoni Sva podvodna zvona i kesoni moraju biti izgraeni iz primjerenih materijala odgovarajue tvrdoe, primjereno opremljeni, da bi se radnici u primjeru udora vode ili materijala mogli skloniti na sigurno mjesto.Gradnja, montaa, mijenjanje ili demontaa podvodnog zvona ili kesona se moe obavljati samo pod nadzorom strune osobe.Sva podvodna zvona i kesone mora pregledati struna osoba u odgovarajuim intervalima. 2.1.13.4.11.4.5 Opasnost od utapljanja Kada pri izvoenju radova postoji opasnost od utapanja, potrebno se je pobrinuti za: primjerno ureenje radilita, te odgovarajuu opremu za siguran rad; propisanu spasilaku opremu i sredstva za rjeavanje (kao to to vai za ureena kupalita); bar jednog osposobljenog spasioca iz vode; osposobljenost radnika za samo-spaavanje iz vode (znanje plivanja); neometan dostup za spasioce i spasilaku opremu; druge propisane zahvate. Pri izvoenju radova nad/uz rijeke i vodene pregrade sa velikim protokom moraju radnici usprkos izvoenja drugih mjera za sigurnost i zdravlje pri radu nositi jo i spasilake prsluke. Na dotocima u elektrane i drugim mjestima, gdje voda stvara usisni uinak, prije poetka izvoenja radova je potrebno zatvoriti brane ili izvesti druge odgovarajue mjere za sprjeavanje otplavljivanja ili potonua radnika. Na radilitima, gdje postoji opasnost utapanja radnika zbog brzog naratajna nivoa vode potrebno je predvidjeti mjere (nadzor, signalizacija, nain i putevi umicanja) i obezbjediti opremu za brzo spaavanje odnosno sklanjanje radnika iz opasnog podruja. Na vodama, po kojima se odvija promet, je potrebno obezbjediti i mjere za zatitu radilita od opasnosti koje nastaju zbog prometa po vodi. Na radilitima na plovnim objektima (platformama, brodovima, amcima, pontonima) moraju biti na raspolaganju spasilaki prsluci za sve radnike i eventualne posjetioce na objektu. Plovei objekti moraju imati dozvolu za plovidbu u skladu sa posebnim propisima i biti (u toku izvoenja radova sa njih) vrsto privezani ili usidreni, te imati ureen siguran dostup sa kopna i sa povrine vode. Podruja na ploveim objektima gdje postoji mogunost pada u vodu, moraju biti osigurana sa vrstom i stabilnom zatitnom ogradom. Otvori u podovima ploveih objekata moraju biti uz izuzee vremena, kada su u upotrebi, stalno zatvoreni ili osigurani sa zatitnom ogradom.

2.1.13.4.11.5

Radovi na ruenju i demontaa

U sluaju ruenja ili demontae objekta ili njegovog dijela mora biti, bez obzira na nain ruenja (runo, strojevima ili sa miniranjem) prethodno izraen program radova i plan zatite. U planu zatite mora biti izriito naveden nain kontrole prisutnosti zaostalih opasnih plinova, tekuina ili drugih opasnih materija u prostorima, udubljenjima, rezervoarima, ahtovima, instalacijama, opremi i konstrukciji objekta, te mjere za sprjeavanje opasnosti u vezi s tim. Na objektu, koji je predvien za ruenje, mora biti prije poetka radova iskljuen elektrini napon i ispranjene sve druge instalacije, rezervoari i drugi prostori. Prije poetka ruenja je potrebno sa sondaama na znaajnim mjestima provjeriti dali je u materijalu prisutan azbest. U sluaju, da izvoa radova ustanovi prisutnost azbesta ili mogunost nastanka opasnog praha, mora izvesti sve mjere, koje su propisane za postupanje sa azbestom. Ruenje objekta smiju izvoditi samo radnici, koji su primili pismena uputstva za bezbjedan rad i koji su osposobljeni za taj rad. Posao se moe izvoditi samo pod neposrednim i stalnim nadzorom voe pojedinih (poslova ruenja) radova. Pri radu je obavezna upotreba line zatitne opreme za zatitu udisajnih puteva i druge odgovarajue line zatitne opreme. Prije poetka ruenja je potrebno ugroeno podruje ograditi sa zatitnom ogradom ili ga na drugaije odgovarajui nain obezbjediti. Obezbjeivanje ugroenog podruja mora trajati, dokle se ruenje ne zavri. Runo ruenje objekta je potrebno izvoditi postepeno od gore prema dole. Ruenje meuplafonske odnosno plafonske konstrukcije se smije poeti tek, kada su porueni i odstranjeni svi dijelovi iznad njegove ravni. Runo ruenje slobodnostojeeg zida (pregradni zid, ograda, stup i slino) je dozvoljeno samo sa odgovarajuim radnim skelama. Pri radovima na demontai moraju na istom mjestu ili u istom prostoru raditi najmanje dva radnika. Kada to nije izvodljivo, se mora druga osoba nalaziti u vidnoj ili slunoj udaljenosti od radnika. Ruenje zidova potkopavanjem nije dozvoljeno. Pri ruenju viespratnih objekata nije dozvoljeno skupljanje poruenog materijala na pojedinim spratovima. Svi elementi, koji su predvieni za demontiranje, moraju biti prije oslobaanja veza sa odvijaenjem, piljenjem, autogenim rezanjem ili na drugi nain sigurno poduprti ili objeeni tako, da nakon oslobaanja veza ne mogu ugroavati bezbjednost radnika. Demontirane grede, nosae i druge teke ili velike konstrukcijske dijelove je dozvoljeno odstranjivati sa objekta sa odgovarajuom radnom opremom. Slobodno sputanje odnosno bacanje elemenata i materijala sa objekta je zabranjeno. Sipak i prainast materijal je dozvoljeno odstranjivati sa objekta samo po potpuno pokrivenim koritima ili cijevima ili na drugi nain tako, da je sprijeeno irenje praha. U sluaju strojnog ruenja (s traktorom gusjeniarom i slino), mora biti stroj udaljen najmanje za 1,5-puta veu razdaljinu, koliko iznosi visina objekta odnosno dijela, koji se rui. vrstoa trganja elinog ueta, sa kojom se prenosi vuna sila, koja je potrebna za ruenje objekta, mora biti najmanje triput vea od vune sile stroja. Vunu silu stroja je potrebno prenositi na povrinu objekta odnosno njegovog dijela, koji se rui (zid, stup i drugo), jednolino sa podlonim daskama, gredama i slino. Zasute betonske stupove, eline nosae i druge dijelove objekta nije dozvoljeno vui iz ruevina sa mainama, ako ne bi bile prije toga ruevine odstranjene. Ruenje ili vlaenje tekih dijelova iz graevinskog objekta nije dozvoljeno traktorima sa kotaima. Pri ruenju pojedinih dijelova ili itavog graevinskog objekta miniranjem je potrebno uzimati u obzir propise o postupanju sa eksplozivnim sredstvima i miniranju.

2.1.13.4.11.6

Rad uz saobraaj

Pri izvoenju radova na putevama, po kojima u toku rada saobraaj nije zaustavljen, je potrebno obezbjediti zatitu radilita u skladu sa elaboratom privremenog saobraajnog ureenja. Pored propisane saobraajne signalizacije se pri oznaavanju i obezbjeivanju radova upotrebljavaju jo horizontalne i vertikalne table za zatvaranje, stoeri, signalne trake, signalne prizme itd. Radove nije dozvoljeno izvoditi pri jako smanjenoj vidljivosti (u magli, tami) osim, ako je radilite primjerno osvijetljeno sa vjetakom rasvjetom. Rasvjeta mora biti izraena tako, da to manje privlai none insekte. U toku noi i za vrijeme smanjene vidljivosti (magla) mora biti sva saobraajna signalizacija osvijetljena. Na mjestima usmjeravanja saobraaja moraju svjetiljke treptati u smjeru vonje. Radnici, koji izvode bilokakve radove uz tekui saobraaj, moraju nositi signalizacijsku odjeu sa tracima koji odbijaju svjetlost, koja je izraena u skladu sa standardom EN 471. To vai i za radnike, koji obavljaju svakodnevno rad u komunalnim djelatnostima (odvoz smea, metenje puteva i plonika, izmjera terena). Kada zatvaranje vozne trake nije izvedeno, radovi se mogu obavljati samo tako, da od strane poslodavca voa pojedinih radova nadzire bezbjedan rad radnika. Prije poetka radova moraju biti radnicima dana jasna uputstva za rad.

2.1.13.4.11.7 Masivne konstrukcije, metalni ili betonski okviri, obloge i teki montani elementi
Metalni ili betonski okviri i njihovi elementi, obloge, montani elementi ili privremene potporne konstrukcije, te potpornici se smiju postaviti ili odstraniti samo pod nadzorom strune osobe. Za zatitu radnika od opasnosti, koju predstavljaju privremeno mala vrstoa ili nestabilnost konstrukcije, moraju biti uvedene posebne zatitne mjere. Obloge, privremene potporne konstrukcije i potpornike je potrebno planirati i oblikovati, te montirati i odravati tako, da bez opasnosti prenesu bilokakva optereenja ili napetosti, sa kojim mogu biti optereeni. Sa betoniranjem, zidanjem svodova i drugih dijelova na nosivoj skeli je dozvoljeno poeti tek kad osoba, koja izvodi struni nadzor nad gradnjom provjeri, da li je nosiva skela izraena prema projektu, obezbjeena sa zatitnom ogradom i da li su obavljeni svi prethodno potrebni radovi, te se to zapie u knjigu mjera za siguran rad. Radovi se mogu izvoditi samo pod neposrednim kontrolom voe pojedinih radova. Prije poetka radova na skeli je potrebno sve otre vrhove i rubove sredstava, koja spajaju pojedine dijelove (avlima, spone, ice i drugo), i trlje(vire) iz oplate in drugih dijelova drvene konstrukcije nosive skele, zakriviti ili pokriti. Betonski radovi veeg obima na visinama i u dubinama (visoke zgrade, hidro centrale, brane, i drugo) se mogu izvoditi samo po prethodno izraenom programu, sa struno osposobljenim i zdravstveno sposobnim radnicima, koji su upoznati sa opasnostima pri takvim radovima. Pri betoniranju uz pomo pumpe moraju transportnu cijev za beton na mjestu izlivanja betona drati dva radnika. Nasilno skidanje oplate sa spravama za dizanje ili drugim spravama nije dozvoljeno. Pri klizeem pomicanju i skidanju oplate sa vitlovima (ili runo) nije dozvoljeno stajati na spravi, koja prihvata oplatu (sanke i slino). Betoniranje i obradu betona sa spravama sa visokim pritiskom mogu da izvode samo struno osposobljeni radnici. Podruje, gdje se takvi radovi izvode, je potrebno na primjerenoj udaljenosti obezbjediti, te oznaiti sa upozoravajuom trakom, znakom zabrane pristupa i

znakom za opu opasnost. Radnici, koji obavljaju te radove, moraju u toku rada upotrebljavati linu zatitnu opremu za zatitu lica, udisajnih puteva i itavog tijela. Montana gradnja je dozvoljena samo u skladu sa programom montae, koja mora da sadri: nacrte montanih elemenata sa podacima o njihovoj teini, oznaci, mjestima podupiranja u toku provoza i na skladitu, te detaljima sidrita za prenose, opis potrebnih sredstava za podizanje i nacrt pomonih sredstava za prenose, nacrt skladitenja na gradilitu, opis postupka montae (redoslijed izrade i transporta pojedinih montanih dijelova, nain i redoslijed dizanja, namjetanja i utvrivanja montanih elemenata, zatitne mjere za sve radove, koji ine montanu gradnju. Sastavljanje i pritvrivanje montanih elemenata, te druge montane radove na objektu smiju obavljati samo punoljetne osobe, koje su zdravstveno sposobne za rad na visini i osposobljene za bezbjednu montau uz neposredni nadzor voe pojedinih (montanih) radova. Svaki montani element mora biti u skladu sa programom montane gradnje na odgovarajui nain vidljivo i primjerno obiljeen. Pored tog oznaavanja moraju biti na elementu oznaeni i datum izrade kao i teina elementa u kilogramima. Pored dijelova za ugraivanje i privrivanje elementa na objekt mora svaki element imati takoer pomona metalna sidra, koja omoguavaju siguran prenos i ugradnju elementa na mjestu montae. Montana gradnja je dozvoljena samo uz upotrebu odgovarajue radne opreme za prevoz i dizanje, te za takav rad prilagoenih pomonih sredstava. Izvoenje montanih radova na visini je dozvoljeno samo sa namjenske opreme za rad na visini (sa skela, opreme za dizanje osoba). Hodanje i rad na elementima, koji nisu stabilno poloeni, nije dozvoljeno.Montani elementi na gradilitu moraju biti pravilno i prema nacrtu montae sloeni na odreenom mjestu tako, da ih je mogue bez zastoja i sigurno pomicati i ugraivati u objekt. Prikopavanje montanih elemenata na kuku i njihovo otkopavanje sa sprave za dizanje pri utovarivanju na motorna i druga vozila, te pri istovarivanju sa vozila je potrebno obavljati u pravilu bez penjanja radnika na vozilo odnosno na elemente. U toku sputanja i dizanja montanih elemenata na motorno vozilo sa spravom za dizanje voza ne smije biti u kabini vozila. Montau elemenata vieg sprata na objektu nije dozvoljeno poeti prije obezbjeivanja sigurnog pristupa na taj sprat. Ugraivanje tekih montanih elemenata (ploa, greda i drugog) je dozvoljeno samo nakon prethodne pripreme pomonih sredstava za prenoenje, postavljanje i utvrivanje elemenata na objektu (jarmovi, prenosni okviri i drugo). Pomona sredstva moraju biti prije upotrebe pregledana i isprobana u odnosu na predvieno optereenje. Pri prenoenju, postavljanju i privrivanju svakog pojedinog montanog elementa na objekt moraju signalist i upravlja dizalice paljivo pratiti put montanog elementa do mjesta ugradnje i rad montera, koji element postavljaju i uvruju. Monter mora sa posebnim znacima javiti signalistu, odnosno radniku na dizalici, da je operacija prenosa i ugradnje elementa u objekt zavrena. Dijelove armature, koji stre iz elementa nakon montae i koji bi mogli prouzrokovati da bi radnik na njih zapeo i povrijedio se, je potrebno na primjeren nain odstraniti ili osigurati (odrezati, saviti i slino). 2.1.13.4.11.7.1 Radovi pri napinjanju kablova Radove pri (pred)naprezanju mogu izvoditi samo struno osposobljeni radnici, koji su upoznati sa opasnostima i zatitnim mjerama koje je potrebno potovati pri radu. U neposrednoj blizini radilita moraju biti uputstva za bezbjedan rad i zatitne mjere, te dokumenti o radnoj opremi. Radovi se odvijaju u tri faze: Sastavljanje i montaa kabla Sidrena glava mora biti namjetena tono u osovini kabla. Zatitne rebraste cijevi je potrebno sastavljati i namjetati prema uputstvima proizvoaa. Ugraivati se mogu samo neoteene cijevi, spojnice i cijevi za injektiranje. Prije umetanja kablova je potrebno provjeriti rad opreme

za protiskanje pramenova i vlaenje ueta. Radnici se ne smiju zadravati na izlaznim mjestima pramenova. Svi runi zahvati u pogonske ili mjerne kotae su zabranjeni. Napinjanje Napinje se pomou sprave za napinjanje. U toku napinjanja ne smije niko od radnika stajati iza ili ispod sprave za napinjanje. Sprava za napinjanje mora biti mehaniki osigurana za ublaenje udarca pri trganju kabla. Hvatai mehanizam pramenova ili uadi moraju biti u besprijekornom stanju. Strogo je zabranjeno odstranjivanje zatitnih sprava na radnoj opremi. Cijevi hidraulinog mehanizma moraju biti poloene bez otrih zavoja, pregledno i ne preko otrih predmeta. Runi zahvati meu gibljive elemente ili dijelove strojne opreme nisu dozvoljeni. Injektiranje Cijevi za injektiranje moraju biti pouzdano pritvrene na injektirne kape. Prije poetka injektiranja je potrebno provjeriti prohodnost cijevi sa uloenim kablovima. Mijealica injektirne mase i pumpa se mogu dizati na odgovarajue mjesto samo sa propisanom spravom za dizanje. Injektiranje mora nadzirati voa injektiranja.

2.1.13.4.11.8

Radovi pri betoniranju sa spravama pod pritiskom

Radnim spravama, koje rade pod pritiskom pri betoniranju ili torkretiranju mogu upravljati samo struno osposobljeni radnici, zdravstveno sposobni i upoznati sa zatitnim mjerama pri radu. Radilite je potrebno osigurati i primjereno oznaiti.Ukoliko se mjestom izliva betona ne upravlja strojno, moraju cijev za beton drati dva radnika, koji stoje na stabilnoj i vrstoj podlozi.Obavezna je zatitna oprema lica, udisajnih puteva i itavog tijela.

2.1.13.4.11.9

Radna mjesta na visini

2.1.13.4.11.9.1 Rad na krovu Ako je visina vea od 2 m ili nagib prelazi 30, poslodavac mora uvesti kolektivne zatitne mjere za sprjeavanje padova radnika, alata i drugih predmeta ili materijala. Ako radnici rade na krovu, u njegovoj blizini ili na bilokoji drugoj povrini, koja je napravljena iz lomljivih materijala, kroz koju se moe pasti, poslodavac mora uvesti zatitne mjere, da se obezbjedi, da radnici ne hodaju nepaljivo po takvoj povrini ili da ne padnu na zemlju. Radove na povrinama u nagibu veem od 450 i krovovima mogu izvoditi samo radnici, koji su zdravstveno sposobni za izvoenje radova na visini. Radovi se mogu izvoditi samo u povoljnim vremenski uslovima uz obezbjeenje mjera za sprjeavanje sklizanja i padova radnika u dubinu. Mjere za sprjeavanje sklizanja i padova u dubinu je potrebno izvesti u zavisnosti od: visine radnog mjesta, nagiba povrine (strmine), vrste i nosivosti pokrova (ili druge povrine), trajanja i vrste radova (odnosno opasnosti koje nastaju pri takvim radovima). U zavisnosti od visine i naklona povrine vai, da su odgovarajue mjere na povrinama sa naklonom do 200 postavljanje zatitnih ograda na viseim rubovima krovova (ili na radnim skelama uz strehu) ili postavljanje oznake opasnog podruja na udaljenosti najmanje 2 m od viseeg ruba samo kada ne postoji opasnost klizanja po povrini (povrina nije gladak lim ili materijal sa slinim osobinama): Na povrinama sa nagibom od 200 do 450 treba postavljati zatitne ograde ili lovee skele ili mree na viseim rubovima krovova na takvom razmaku, da je duina klizanja manja od 5 m; Na povrinama sa nagibom od 450 do 600 je potrebno pored postavljanja zatitnih ograda ili loveih skela ili mrea kao to je to zahtijevano u prijanjoj alineji, obavezno takoer i osiguranje

(privezivanje) radnika sa linom zatitnom opremom za zatitu od pada u dubinu; Na povrinama z nagibom veim od 600 je potrebno pored, u prijanjoj alineji opisanih mjera obezbjediti i sigurne dostupe (stabilno poloene ljestve) za penjanje po povrini i na svakih 2 m visine postaviti takoer vodoravne radne podove sa kojih radnici obavljaju rad (opremljene sa zatitnim ogradama). Zatitne ograde moraju biti najmanje toliko visoke, da je gornji rub mjereno pravougaono na povrinu u nagibu bar 100 cm iznad te povrine. Ako je nagib povrine vei od 450 mora biti donji (puni) zatitni rub u ogradi visine bar 50 cm, ili ograda mora biti zatiena sa mreom, koja sprjeava padanje materijala u dubinu. Prije poetka radova na postojeim krovovima odgovorna osoba, koja je odreena od strane poslodavca, mora provjeriti stanje nosive krovne konstrukcije i krova (letve, pokrova) i prema potrebi uiniti sve to je potrebno, da ne doe do povreda radnika ili drugih osoba. U toku radova se na krovu u prostoru neposredno ispod konstrukcije krova ne smije zadravati niko. Opasno podruje je potrebno obezbjediti i oznaiti sa postavljanjem odgovarajuih zatitnih znakova. Na krovovima koji su pokriveni sa vlaknasto cementnim ploama, tankim limom ili slinim pokrovom (industrijski krovovi), koji ne mogu nositi vea optereenja (teinu radnika, materijala i alata), je potrebno prije poetka radova izraditi sigurne prelaze i radne platforme za siguran rad. Podruja, po kojima se radnici mogu sigurno kretati, moraju biti jasno oznaena. Pri ienju snijega i odravanju krova pri svjetlosnim oknima i prozorima, te drugim lomljivim povrinama mora se poslodavac pobrinuti za odgovarajue obezbjeenje tih povrina (prekrivanje sa loveim mreama). Svjetlosna okna i prozor sa staklenim pokrivaem moraju biti podignuti iznad ravnine krova. Svi industrijski krovovi bez obzira na njihov oblik i vrstu pokrova moraju imati sigurne pristupe do tih mjesta. Pristupi, prelazi i radne platforme moraju biti iroki najmanje 60 cm, prema potrebi pa moraju imati i vrstu zatitnu ogradu. Radnici u sluaju kratkotrajnih radova na krovu, koji zahtijevaju puno kretanja, protiv klizanja i od pada u dubinu mogu biti osigurani samo sa linom zatitnom opremom za zatitu od pada u dubinu. Opasno podruje oko objekta mora biti osigurano od padajuih materijala. 2.1.13.4.11.9.2 Padajui predmeti: Radnici moraju biti od padajuih predmeta zatieni sa kolektivnim mjerama, kadgod je to tehniki izvodljivo. Materijale i radnu opremu je potrebno sloiti ili razmjestiti tako, da se ne mogu sruiti ili prevrnuti. Kada je potrebno, moraju biti na gradilitu napravljeni pokriveni prelazi ili mora biti sprijeen dostup na opasna podruja. Radna mjesta, sa kojih postoji moguost padova u dubinu, moraju biti osigurana od pada u dubinu, i to: neovisno od visine radnog mjesta na prelaznima i putevima iznad, te uz vodu i materijalima, u kojima postoji mogunost utapljanja; iznad visine 1 metra od tla na stepenitima, rampama, prelaznima i radnim mjestima uz strojeve; iznad visine 2 metra od tla na svim drugim radnim mjestima; na svim otvorima i udubljenjima u zemlji, meuetanim konstrukcijama, na krovovima.Bez obzira na odluku iz prvog stavka ove take obezbjeenje nije potrebno napraviti kada su radnici zdravstveno sposobni za izvoenje radova na visini i obavljaju sljedee radove: na visini do 5 metara pri izradi skela meuetanih ploa, koje su nagnute najvie 20; na vanjskoj (odnosno suprotnoj) strani pri zidanju ili betoniranju zida do visine 7 metara iznad terena ili poda. Takvo radno mjesto na kojem radnik stoji i radi je osigurano od pada u dubinu iza njegovih lea. Izvoenje radova iznad radnih mjesta je dozvoljeno samo uz izvedbu odgovarajuih mjera za zatitu svih radnika.

2.1.13.4.11.10

Osiguravanje radnih mjesta na visini

Padove sa visine je potrebno fiziki sprijeiti tako, da su sva radna mjesta na visini ograena sa dovoljno visokom i vrstom ogradom, koja ima ispod rubnu dasku i koljeninu preku. Preka za prihvaanje mora biti dovoljno vrsta. Ograde mogu biti napravljene i na drugaiji odgovarajui nain.Rad na visini se smije obavljati samo sa odgovarajuom opremom ili uz upotrebu zatitnih sprava, kao to su ograde, platforme i lovee mree.Ako upotreba te opreme, odnosno sprava nije mogua zbog prirode posla, potrebno je sa drugim metodama i sredstvima obezbjediti odgovarajuu sigurnost. Obezbjeivanje radnih mjesta na visini protiv pada u dubinu je mogue izvesti sa zatitnom ogradom prema opisu: Zatitna ograda mora biti visoka 100 cm sa tolerancijom 5 cm, mjereno od poda radne povrine. Napravljena mora biti iz zdravog i neoteenog drveta ili drugog primjerenog materijala. Razmak i veliina stupia, te drugih elemenata ograde moraju na gornjem rubu (hvatitu) odgovarati vodoravnom optereenju najmanje 300 N/m. Razmak izmeu horizontalnih elemenata punjenja zatitne ograde ne smije biti vei od 47 cm. Pri dnu zatitne ograde mora biti na unutranjoj strani vertikalnih stupia pun zatitni rub (daska), visok najmanje 15 cm. Donji zatitni rub nije potreban u ogradi na stepenitima, rampama i kosim prolazima. Umjesto uzdunog punjenja od daski (zatita koljena) je mogua upotreba mree sa otvorima najvie 2 cm x 2 cm po cijeloj visini ograde. Pri zatitnim ogradama veih duina i veih optereenja (uz saobraaj) te ograda na velikim visinama moraju biti prethodno izraeni odgovarajui nacrti i statini prorauni.Zatitna ograda se smatra sigurnom i onda ako je izraena drugaije, u skladu sa standardima i je to dokazano sa odgovarajuom dokumentacijom. Ako je potrebno zbog prirode posla zatitnu ogradu odstraniti sa ispostavljenog ruba, moraju biti radnici na takvim radnim mjestima osigurani sa zatitnim pojasom, rad je potrebno obavljati pod nadzorom odreene strune osobe na gradilitu. Takvo podruje je potrebno u udaljenosti od 1 do 3 m od ispostavljenog ruba usporedno osigurati sa nadomjesnom ogradom. U koliko povrina nije nagnuta vie od 20%, se na udaljenosti bar 2 m od viseeg ruba moe namjestiti i signalna traka ili lanac sa dobro vidljivim zastavicama, koje su postavljene u razmacima do 1 metra. Signalna traka mora biti postavljena na visini od 1,0 do 1,3 m od zemlje, te privrena na stupie ili druge potpore tako, da se optereenje iz jedenog polja ne moe prenositi u drugo polje. Stupii se pri optereenju 70 N na visini 1,0 m ne smiju prevrnuti ili pomaknuti po podlozi. Na svim dolaznim in drugim mjestima uz trake na meusobnoj razdaljini najvie 20 metara moraju biti postavljeni i znaci upozorenja za zabranu pristupa, za opasnost pada u dubinu i znaci za obaveznu upotrebu zatitnog pojasa. Kada zatitne ograde iz tehnolokih razloga nije mogue napraviti, nezatieno radno mjesto na visini potrebno je osigurati sa loveim mreama, loveim platformama ili bezbjednost radnika osigurati na drugaiji nain (sa linom zatitnom opremom), u skladu sa odredbama odgovarajueg standarda. Lovee mree moraju biti izraene i namjetene u skladu sa standardom EN 1263. Hodanje radnika ispod mree mora biti ogranieno ili zabranjeno, ako je opasnost, da bi padajui materijal mreu probio (osiguravanje opasnog podruja ispod mree, postavljanje znakova za zatitu). Primjerenost postavljanja loveih mrea i osiguranja opasnog podruja mora prije poetka radova provjeriti voa pojedinih radova. Otvori u zidovima, koji su na visini vie od 2 m iznad terena i pri kojima je visina parapeta nia od 85 cm, moraju biti do visine 100 cm iznad tla osigurani sa zatitnom ogradom. Otvori i prolazi u podovima, meuetanih konstrukcija ili krovova moraju biti osigurani bez obzira na dimenziju otvora ili dubinu mogueg pada, sa vrstim pokrovima, koji su tako uvreni, da je onemogueno njihovo pomicanje.

Umjesto sa pokrovom otvor moe biti osiguran i sa zatitnom ogradom. Uz izvoenje radova na otvorima u zidovima, koji su vie od 2 metra iznad terena, moraju biti radnici osigurani od pada u dubinu privezivanjem, sa linom zatitnom opremom.

2.1.13.4.11.11

Radovi kada se koriste kancerogene ili mutagene materije

Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta 2004/37/ES od 29. aprila 2004 o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti kancerogenim ili mutagenim materijama pri radu (UL L, br. 229 sa dne 29. 6. 2004, str. 23), (Council Directive 2004/37/EC of 29 April 2004 on the protection of workers from the risks related to exposure to carcinogens or mutagens at work) kodificirana verzija, odreuje minimalne zahtjeve za obezbjeenje i zatite zdravlja radnika od rizika zbog izloenosti kancerogenim ili mutagenim materijama, te obavezne granine vrijednosti za profesionalnu izloenost. Radovi sa kancerogenim ili mutagenim materijama su sve aktivnosti, pri kojima su radnici izloeni ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim materijama, i to pri upotrebi, proizvodnji, skladitenju, obradi, preradi, pretakanju, mijeanju, odstranjivanju, unitavanju takvih materija, i pri slinim aktivnostima. U takve radove spadaju i aktivnosti, pri kojima se, zbog uslova postupaka oslobaaju ili nastaju kancerogene ili mutagene materije. Kancerogene i mutagene materije, preparati i procesi su faktori, koji odreuju kriterije za razvrstavanje materija, preparata i procesa u propisu o razvrstavanju, pakovanju i oznaavanju opasnih materija i: Proizvodnja auramina. Rad, koji ukljuuje izloenost policiklinim aromatskim ugljikovodonicima, koji su prisutni u aima uglja, katranu ili u smoli. Rad, koji ukljuuje izloenost prahu(praini), dimu, isparenjima ili aerosolima, koji nastaju pri prenju i elektrolitskoj rafinaciji bakar-niklovih spojeva. Jako kiseli postupak proizvodnje izopropil alkohola. Rad, koji ukljuuje izloenost prahu(praini) tvrdog drveta. Na podruju gradnje puteva u toku su istraivanja rizika zbog izloenosti radnika kancerogenim ili mutagenim materijama pri proizvodnji i ugraivanju asfaltnih smjesa. (European Asphalt Pavement Association; Health, Safety & Environment Committee). Pri izvoenju radova, pri kojima postoji rizik za izloenost radnika kancerogenim ili mutagenim materijama, poslodavac mora ustanoviti prirodu(nain), stepen i trajanje izloenosti radnika, da bi mogao ocijeniti rizik za bezbjednost i zdravlje radnika i na osnovu te ocjene odrediti potrebne mjere bezbjednosti(zatite). Pri ocjenjivanju rizika se moraju uzimati u obzir svi putevi(naini) izloenosti, a posebna panja se mora dati kancerogenim ili mutagenim materijama, koji imaju osobinu da lake prolaze kroz kou, pri emu moe doi do apsorpcije kancerogene ili mutagene materije u kou i/ili kroz kou. Poslodavac mora sa posebnom panjom obaviti ocjenu rizika za mlade radnike, trudnice i dojilje, koje bi mogle doi u dodir sa kancerogenim ili mutagenim materijama i pri tome uzimati u obzir mogunost rasporeivanja takvih skupina radnika na takva radna mjesta, gdje nee dolaziti u dodir sa kancerogenim ili mutagenim materijama. Poslodavac mora izvoditi zdravstveni nadzor radnika koji dolaze u dodir sa kancerogenim ili mutagenim materijama. Poslodavac mora u roku od 15 dana prije poetka upotrebe kancerogene ili mutagene materije o tome pismeno obavijestiti odgovorni organ. Poslodavac se mora pobrinuti za smanjenje izloenosti radnika i to:

1. Poslodavac mora zamijeniti i nadomjestiti kancerogenu ili mutagenu materiju na radnom mjestu sa takvom materijom, preparatom ili procesom, koji pod uslovima upotrebe nisu opasni ili su manje opasni za bezbjednost i zdravlje radnika ukoliko je to tehniki mogue. 2. Kada kancerogene ili mutagene materije tehniki nije mogue nadomjestiti sa materijom, preparatom ili procesom, koji pod uslovima upotrebe nisu opasni ili su manje opasni za bezbjednost i zdravlje radnika, poslodavac mora obezbjediti da se kancerogene ili mutagene materije proizvode ili upotrebljavaju u zatvorenom sistemu. 3. Poslodavac mora obezbjediti, da radnici ne budu izloeni koncentracijama kancerogenih ili mutagenih materija u zraku na radnom mjestu, koje su vee od graninih vrijednosti. Poslodavac mora za sve radove, pri kojima nije mogue izbjei upotrebu kancerogenih ili mutagenih materije, usvojiti i izvoditi sljedee mjere: smanjiti koliine kancerogenih ili mutagenih materija na radnom mjestu na najmanju moguu mjeru; smanjiti broj radnika, koji su izloeni ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim materijama, na najnii mogui broj; planirati radne postupke i tehnike kontrolne mjere tako, da e oslobaanje kancerogenih ili mutagenih materija u zrak na radnom mjestu biti sprijeeno ili smanjeno na najmanju moguu mjeru; odstranjivati kancerogene ili mutagene materije pri izvoru, sa uvoenjem lokalnog ili opeg sistema za prozraivanje pri emu moraju biti svi naini odstranjivanja primjereni i kompatibilni sa naelima zatite zdravlja ljudi i okoline; upotrebljavati odgovarajue i dokazane postupke za mjerenje koncentracija kancerogenih ili mutagenih materija u zraku na radnom mjestu, a posebno za rano otkrivanje neuobiajene(iznenadne) izloenosti zbog nepredvienog dogaaja ili nesree; upotrebljavati odgovarajue radne postupke i metode rada; izvoditi kolektivne zatitne mjere i/ili izvoditi line zatitne mjere izvoditi higijenske mjere kao to su redovno ienje podova, zidova i drugih povrina; obavjetavati radnike; oznaivati opasna podruja sa odgovarajuim upozoravajuim i zatitnim znacima, ukljuujui znake zabranjeno puenje i zabranjeno konzumirane hrane i pia na podrujima gdje su radnici izloeni ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim materijama; priprema planova za interveniranje u izvanrednim sluajevima, koji su posljedica neuobiajeno visokog stepena izloenosti; obezbjediti odgovarajuu opremu za bezbjedno uvanje, postupanje i prevoz kancerogenih ili mutagenih materija a posebno mora obezbjediti upotrebu zapeaenih i jasno, te vidljivo oznaenih sadraja rakotvoreih ili mutagenih materija; obezbjediti sredstva, sa kojima mogu radnici bezbjedno sakupljati, uvati i odstranjivati otpatke, te obezbjediti zapeaene i jasno, te vidljivo oznaene sadraje kancerogenih ili mutagenih materija, koje se moraju pri radu uporabljati. Ako doe pri radu do nepredvienog dogaaja ili nesree, koja moe da prouzrokuje do neuobiajene(iznenadne) izloenosti radnika kancerogenim ili mutagenim materijama, mora poslodavac o tome odmah obavijestiti radnike. Dok se ponovo ne uspostavi normalno stanje i dok se ne odstrane uzroci za neuobiajenu(iznenadnu) ispostavljenost, poslodavac mora: a) obezbjediti, da na ugroenom podruju rade samo oni radnici koji su neophodno potrebni za izvoenje popravka i drugih potrebnih radova; b) obezbjediti radnicima, koji rade na ugroenom podruju zatitnu odjeu linu zatitnu opremu za zatitu udisajnih puteva te obezbjediti, da je radnici i upotrebljavaju; c) za svakog radnika posebno obezbjediti, da njegova izloenost kancerogenim ili mutagenim materijama ne bude stalna i da bude ograniena na najkrae mogue vrijeme; d) nezatienim radnicima zabraniti rad na ugroenom podruju.

Pri izvoenju odreenih radova kao to su odravanje, sanacija, ruenje, kontrola, popravci na strojevima, spravama, pripremama i objektima, za koje se predvia znatno poveana izloenost radnika i za koja su ve bile izvedene sve tehnike preventivne mjere za smanjenje izloenosti, poslodavac mora nakon savjetovanja sa radnicima ili sa njihovim predstavnicima odrediti zatitne mjere, za smanjenje trajanja izloenosti radnika na najmanju moguu mjeru i obezbjediti bezbjednost i zatitu zdravlja radnika u toku obavljanja takvih poslova. U skladu sa odredbom prijanjeg stavka mora poslodavac svim radnicima koji su izloeni uticanjima obezbjediti zatitnu odjeu i linu zatitnu opremu za zatitu udisajnih puteva, koju radnici moraju upotrebljavati sve vrijeme trajanja izloenosti. Vrijeme izloenosti svakog radnika mora biti ogranieno na najkrae mogue vrijeme. Poslodavac mora obezbjediti, da je pristup do podruja izvoenja gore navedenih radova dozvoljen samo odgovarajue osposobljenim i ovlatenim osobama. Ta podruja moraju biti od ostalih podruja jasno odvojena (razgraniena) i odgovarajue oznaena.

2.1.13.4.11.12

Radovi u podruju ionizirajueg zraenja

Direktiva Savjeta 2003/122/EURATOM od 22. decembra 2003 o nadzoru visoko aktivnih zatvoreni radioaktivnih izvora i izvora nepoznatog porijekla. (Directive 2004/37/EC of the European Parliament and of the Council of 29 April 2004 on the protection of workers from the risks related to exposure to carcinogens or mutagens at work (Sixth individual Directive within the meaning of Article 16(1) of Council Directive 89/391/EEC) (codified version) (Text with EEA relevance); Corrected by.. 304L0037R(01) odreuje minimalne zahtjeve za obezbjeenje i zatitu. Pored radioaktivnosti u okolini radnici su izloeni opasnosti od zraenja pri zemljanim i rudarskim radovima te mjerenjima gustine i vlage kolovozne konstrukcije. 2.1.13.4.11.12.1 Radioaktivnost u okolini Prirodnom zraenju smo izloeni zbog radioaktivnih stijena na Zemlji i zbog zraenja koje dolazi iz svemira (svemirski zraci). Iz postojeih podataka o vanjskom zraenju te o koncentracijama radona u stanovima i na otvorenom je vidljivo da najvie zraenja, priblino 50 %, dolazi od unutranjeg zraenja, koje je posljedica inhalacije (udisanja) radona i njegovih potomaka (1,2 1,5 mSv godinje) u stambenim graevinama. Na unoenje radioaktivnosti hranom i vodom otpada oko 0,4 mSv godinje doze. Godinja efektivna doza vanjskog zraenja koja potie iz radioaktivnosti zemljita, graevinskog materijala u graevinama i od svemirskog zraenja u Sloveniji iznosi ukupno od 0,8-1,1 mSv. 2.1.13.4.11.12.2 Zemljani i rudarski radovi Nadzorna mjerenja radioaktivnosti obuhvaaju pored emisija radona i tekuih radioaktivnih ispusta jo mjerenja specifinih aktivnosti radionukleida uran-radijumove raspadne vrste u okolini ukljuujui sa mjerenjima radona i njegovih kratkoivuih potomaka u zraku te mjerenje vanjskog zraenja. Kada se radi o mjerenju radionukleida prirodnog porijekla, se za ocjenjivanje uticanja nekadanjeg rudarenja (to je za ocjenu poveanja radioaktivnosti u okolini) izvode i referentna mjerenja na mjestima koja nisu pod uticanjem rudnikih emisija. 2.1.13.4.11.12.3 Objekti i sprave Nadzire se takoer i svaka upotreba(rad) objekata i sprava, koje isputaju radioaktivne materije u okolinu. Mjerenja radioaktivnosti u okolini teku ve prije redovnog rada, u toku rada i jo odreeni period nakon prestanka rada. Ustanovljava se, da li su bile aktivnosti isputanja u dozvoljenim granicama i koncentracije radioaktivnosti u okolini u okviru propisanih granica. 2.1.13.4.11.12.4 Mjerenja gustine i vlage na gradilitu Mjerenja gustine i vlage kolovozne konstrukcije se izvode sa izotopskim mjeraima gustoe i vlage, sa ugraenim zatvorenim izvorima zraenja. Mjerai se upotrebljavaju pri kontroli izvoenja zakljunih slojeva kolovoza (asfaltiranju) i potrebno ih je takoer i premjetati na

pojedina mjesta za mjerenje.Zraenju je izloena okolina u neposrednoj blizini mjeraa. Opisano podruje predstavlja krug poluprenika 5m oko sprave za mjerenje. Za vrijeme mjerenja je strogo zabranjen pristup u opasno podruje.U sluaju oteenja sprave za mjerenje ili kvara je potrebno ustanoviti sa detektorom da li je dolo do nekontroliranog poveanja zraenja. Ukoliko doe do nekontroliranog zraenja je potrebno snop koji zrai okrenuti prema zemlji, mjesto fiziki ograditi i pozvati ovlatenu slubu za intervencijski zahvat.

2.1.13.4.11.13

Radovi na odravanju

Radovi na odravanju na objektima se obavljaju u skladu sa nacrtom odravanja, koji je dio Projekta izvedenih radova. Kada radnici obavljaju manje radove na odravanju ili ienje na vanjskoj strani visokog objekta tako, da vise na konopcima, takvi poslovi spadaju meu posebno opasne, zato ih smiju obavljati samo osposobljeni radnici, zdravstveno sposobni za radove na visini. Te radove nije dozvoljeno izvoditi u neugodnim vremenskim prilikama. U toku rada je obavezna upotreba kombiniranog zatitno-pozicijskog radnog pojasa izraenog u skladu sa zahtjevima propisa, a radnici moraju biti privezani sa pozicijskim konopcem, te osigurani sa zatitnim konopcem. Svaki konopac mora biti uvren na svoje vrsto sidrite. U koliko se radovi izvode neposredno iznad ili uz saobraajnu komunikaciju ili prostoru, na kojem se izvode druge aktivnosti, mora biti pobrinuto za bezbjednost i zatitu zdravlja prolaznika. Prostor ispod radilita je potrebno oznaiti sa upozoravajuim trakom i odgovarajuim znacima.

2.1.13.4.12 Radne sprave i oprema

Strojevi i oprema, ukljuujui i runi alat, na mehaniziran pogon ili bez njega, moraju biti: primjereno planirani i izraeni, a pri tome je potrebno uzimati u obzir ergonomska naela, odravani u dobrom radnom stanju, upotrebljavani iskljuivo za rad, za kojeg su namijenjeni, upravljati ih smiju samo odgovarajue osposobljeni radnici. Sprave i opremu pod pritiskom je potrebno redovno pregledavati i isprobavati u skladu sa vaeim standardima. Sva radna oprema mora biti prije premjetanja na radilite (gradilite) pregledana, isprobana i biti besprijekorna. Strojevima mogu upravljati samo radnici, koji su struno osposobljeni u skladu sa propisima, te ako su bili prethodno podueni i isprobani za bezbjedan rad. Poslodavac mora za pravilno i struno postavljanje i odravanje radne opreme na gradilitu, te za demontiranje i prevoze na drugo gradilite odrediti odgovornu osobu, odnosno vou pojedinih radova. Sprave za dizanje i prenoenje slobodno viseih tereta (kablovske dizalice, graevinska stupna dizalica, kripci i drugo) i sva pomona nosiva sredstva moraju odgovarati propisanim zahtjevima. Graevinska stupna dizalica i dizaline pruge se postavljaju prema uputstvima za montau i demontau proizvoaa i pod nadzorom geomehanika. Dokumentacija sprave za dizanje i prenoenje tereta mora biti na raspolaganju na gradilitu i treba je uvati dok sprava ne bude demontirana. Sprave mora pregledati voa pojedinih radova: prije nego to se ponu upotrebljavati, kasnije u redovnim razmacima, najmanje jednom mjeseno po bilo kojoj modifikaciji, nakon dueg vremena neupotrebe, nakon ispostavljenosti slabom vremenu ili potresu ili bilo kojoj drugoj okolnosti, koja bi mogla da utie na stabilnost i vrstou sprave. Sva zapaanja i zakljuci se upisuju u kontrolni list sprave, kojeg potpiu odgovorni voa radova, geomehanik i koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu. Skele smiju postavljati, preraivati, dopunjavati i demontirati samo struno izvjebani radnici, koji su zdravstveno sposobni za rad na visini i pod neposrednim nadzorom voe pojedinih radova (odgovorna osoba).

Na gradilitu, na kojem se upotrebljavaju za dizanje i prenoenje tereta pomine sprave za dizanje sa kukama i drugim spravama za hvatanje, koje vise na elinoj uadi, poslodavac se mora pobrinuti za bezbjednost tereta i radnika koji rade na ugroenom podruju. Transportne sprave u obliku posuda je dozvoljeno puniti samo do dvije treine zapremine ili do visine, koja je oznaena na posudi. Ugroeni prostor na mjestu dizanja tereta mora biti ograen ili oznaen sa upozoravajuim znakom za visei teret i zabranjen pristup. Pristup u ugroeni prostor ispod teretne platforme dizalice je dozvoljen samo radnicima koji utovaruju i istovaruju materijal. Podruje utovara i istovara tereta kod dizalica u pojedinim spratovima mora biti odgovarajue osigurano za sprjeavanje padova radnika sa sprata. U sluaju dizanja tereta je potrebno po cijeloj visini graevinskog objekta odstraniti trljee dijelove ili postaviti vodila, koja sprjeavaju zapinjanje tereta. Prevozi osoba sa spravama za dizanje i za prevoze tereta nije dozvoljen, osim u izuzetnim sluajevima: kada postavljanje, upotreba ili demontaa namjenskih sredstava za dostup do radilita, kao to su to stepenita, lino dizalo, ljestve, diua platforma ili slina sprava, zbog konfiguracije gradilita nije mogua ili penjanje/sputanje po/sa njom predstavlja za radnike veu opasnost; kada se radi o izvoenju kratkotrajnih radova. Uz to mora biti obezbjeeno: da se osoba sputa i die samo u posebno namjensko izraenoj opremi za prevoze osoba (korpa), da je pobrinuto za siguran ulazak i izlazak. Korpa mora biti stabilno postavljena na dovoljno veliku, zatienu i nosivu povrinu, da nema opasnosti za pad radnika u dubinu, - da je brzina pomicanja korpe manja od 0,5 m/s i da je pomicanje bez udara u bilo kojem smjeru. U toku dizanja/sputanja radnika u korpi ne smije biti otrih ili iljastih predmeta, - da so izraena pismena uputstva za siguran prevoze osoba i o tome poueni upravlja dizalice i korisnici dizalice. Odjednom se smije u korpi dizati/sputati najvie 4 osobe. U korpi koja je privrena na spravi za prenose betona moe biti samo 1 osoba. Rad iz koare je dozvoljeno obavljati samo tako, da je radnik sa sigurnosnim pojasom privezan na stabilni dio korpe. Pri jaem vjetru (udari vjetra vei od 5 m/s) se sa dizanjem/sputanjem ne smije poeti, a poeto dizanje se mora zaustaviti i korpu sa radnicima smanjenom brzinom spustiti na tlo. Izmeu upravljaa dizala(lifta) i osobama u korpi mora biti uspostavljena komunikacija. Prije poetka provoza osoba spravama za dizanje i prevoze tereta poslodavac mora o tome obavijestiti inspektorat za rad. Dizalo(lift), s kojim se smije dizati/sputati radnike u korpi, mora ispunjavati sljedee uslove: Postavljeno mora biti na vrstoj i ravnoj podlozi, iji nagib ne prelazi 1 %. Probe i pregledi dizala(lifta) moraju biti napravljeni prije poetka provoza osoba. Poslodavac mora obezbjediti periodine preglede, koje dnevno izvodi upravlja dizala(lifta), redovno mjeseno pa ovlateni radnici poslodavca za obavljanje pregleda. U sluaju ustanovljenih oteenja ili nedostatka poslodavac mora odmah zaustaviti prevoze osoba i nakon otklanjanja nedostatka obaviti ponovan pregled sprave. Optereenje dizala(lifta) sa korpom i sa najveim dozvoljenim brojem osoba ne smije biti vei od polovine dozvoljenog u itavom podruju predvienog manevra. Ako su dva dizala tako blizu, da se njihovo manevarsko podruje prekriva, mora jedno od dizala u toku dizanja/sputanja radnika u korpi mirovati, sa ruicom okrenutom van skupnog radnog podruja, tako da su oba upravljaa sve vrijeme u dizalu. Sputanje teretne kuke mora biti izvedeno sa motornim pogonom. Sputanje gravitacionom silom i manevriranje brzine samo uz upotrebu konice nije dozvoljeno. Korpa mora biti izraena u skladu sa propisima i mora biti prethodno isprobana, te redovno mjeseno pregledana,

poslodavac o tome mora uvati dokumentaciju na gradilitu. U korpi mora biti ue, koje slui za dizanje ljestve od ueta ili ue za spaavanje, za sluaj nepredvienog zastoja dizala. Njegova duina mora biti tolika, da pri najviem moguem dizanju korpe dosee do zemlje, a na kraju je optereeno sa utezima. Ue mora imati vrstou na trganje najmanje 10 kN. Dok za korpu za prevoze osoba nema posebnog propisa, moraju biti ispunjeni sljedei uslovi: Korpa mora biti planirana i izraena za petostruko predvieno optereenje i prije upotrebe pregledana. Na njoj mora biti neizbrisivo oznaeno: ime proizvoaa godina izrade tip tvorniki broj vlastita teina dozvoljeno optereenje i broj osoba Ograda korpe mora biti vrsta, visoka najmanje 110 cm, izmjereno od poda. Nad podom mora biti pun zatitni rub do visine najmanje 15 cm, zatvorena mora biti sa elinom mreom ili slinim, pri emu otvori nisu vei od 2 cm x 2 cm. Na visini 1 m od poda mora biti okrugli hvata. U kabini ne smije biti nikakvih otrih rubova i iljastih dijelova konstrukcije. Ulaz u korpu/platformu/kabinu se u toku dizanja/sputanja ne smije otvoriti prema vani. Sa odgovarajuim mjerama mora biti onemogueno nehotino otvaranje vrata u toku dizanja i sputanja. Krov korpe mora biti dovoljno vrst, da su radnici u njoj zatieni od padajuih predmeta. Pod krovom mora biti dovoljno prostora, da radnici stoje. Na korpi za prenose betona sa pratnjom radnika krov na korpi nije potreban. Pri jednostranom optereenju korpe sa 1,5-puta korisnim optereenjem na duine korpe nagib korpe ne smije biti vei od 2%. U korpi mora biti obezbjeeno sidrite, na koje se sidri uad u sluaju evakuacije radnika (zbog zastoja rada sprave za dizanje).

2.1.13.4.13 Radni podovi, ljestve i skele

2.1.13.4.13.1 Radni pod (platforma)
Radni pod (platforma), sa koga se izvode radovi na visini, mora biti stabilan i vrst. Izraen mora biti iz elemenata, koji odgovaraju predvienom optereenju za pod radne skele kao to to odreuje standard HD 1000. U sluaju, kada se za radni pod upotrebljavaju daske, one moraju biti debljine bar 4,8 cm (plohe) i irine najmanje 20 cm, poduprte na razdaljini manjoj od 250 cm. Moraju biti iz zdravog i neoteenog drveta oiene od avla i drugih prepreka. Plohe se moraju dodirivati i biti poloene vodoravno na vrste nosae. Ako plohe nisu poloene u istoj ravni, ve jedna na drugu, potrebno je na dodiru privrstiti trokutastu letvicu, koja omoguava prevoze sa kolicima i sprjeava zapinjanje. Plohe ne smiju biti manje od 20 cm i ne vie od 30 cm preko krajnje potpore i moraju biti osigurane od pomicanja. Upotreba ploa za oblaganje za izradu radnog poda nije dozvoljena. irina radnog dijela poda mora biti prilagoena prirodi posla, koji se na njemu obavlja, mada ne manja od 60 cm, ako se rad obavlja na podu bez slaganja ili pripremanja materijala. Ako se na radnom podu odlae, priprema materijal ili ako se postavljaju pomoni elementi, njegova irina mora biti tolika, da omoguava radniku najmanje 30 cm slobodnog prostora za kretanje. Ako je radni pod uz zid objekta u visini veoj od 100 cm od zemlje ili poda prostora, njegov rub moe biti udaljen od zida najvie 30 cm. Ako je udaljenost vea ili ako su u zidu objekta vei otvori, za bezbjednost radnika se mora pobrinuti u skladu sa mjerama za obezbjeivanje radnih mjesta na visini ili drugaije. Elementi poda na skeli (daske, limovi i drugo) moraju biti prije upotrebe paljivo pregledani. Oteene odnosno istroene elemente nije dozvoljeno ugraivati. Pri prenoenju, prevaanju i

slaganju graevinskog materijala i teih graevinskih elemenata na radnim podovima(platformama) potrebno je paljivo postupati. Materijal mora biti na radnom podu pravilno sloen i rasporeen tako, da ne prelazi predviena optereenja poda. Radni pod mora biti redovno pregledavan i odravan, a otpadni materijal svaki puti odstranjen.

2.1.13.4.13.2

Ljestve

Ljestve moraju biti dovoljno vrste i odgovarajue odravane. Upotrebljavati se moraju pravilno, na primjerenim mjestima i u skladu sa njihovom namjenom. Ljestve se mogu upotrebljavati za pristup na radno mjesto na visini samo ako visinska razlika izmeu nivoa, kada ih premjetamo iznosi manje od 5 m: ako je potreban pristup samo za obavljanje kratkotrajnih poslova; za pristup na fasadnu radnu skelu i ljestve su ugraene unutar konstrukcije skela; za pristup u iskope i ahtove kada iz tehnikih razloga nije mogue izraditi rampe ili stepenita Prenosne ljestve moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima standarda EN 131 te prije upotrebe pregledane i besprijekorne. Ljestve moraju biti pri upotrebi postavljene stabilno, tako da ne mogu skliznuti, slomiti se ili prevrnuti. Prenosne naslanjajue (jednokrake) ljestve, koje radnici upotrebljavaju za pristup na rubove zida, skele, u otvore u zemlji, jame, jarke i slino, moraju biti odgovarajue duine, tako da prelaze najmanje 1 m preko mjesta naslanjanja. Ugao naslanjanja mora iznositi izmeu 65 i 75. Naslanjanje ljestava na klinove (na uglove graevina ili stupova) nije dozvoljeno. Sa ljestvama se mogu izvoditi samo kratkotrajni radovi pri kojima nije potreban vei napor radnika, te se upotrebljava samo laki runi alat i manja koliina materijala, koja ne moe prouzrokovati dodatne opasnosti za bezbjednost i zdravlje radnika. Radnik mora pri tome sa obje noge stajati na istoj preki. Bez zatite od pada radnika u dubinu (bez privezivanja radnika) je dozvoljeno izvoditi radove samo na visini do 3 metra. Najvea dozvoljena duina prenosnih ljestava za naslanjanje, sa kojih se moe obavljati posao je 8 m, duina dvokrakih (A) ljestava 3 metra.

2.1.13.4.13.3

Skele

Skele su pomone konstrukcije namijenjene obavljanju graevinskih radova na visini. Skele moraju biti izraene i postavljene prema nacrtima, koji sadre: veliinu skele i svih njenih sastavnih elemenata, sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata, nain privrivanja skele na objekt odnosno na zemlju, najvee dozvoljeno optereenje, vrste materijala i njihovu kvalitetu, statiki proraun nosivih elemenata, te uputstvo za montau i demontau. Pri planiranju skele potrebno je uzimati u obzir zahtjeve standarda HD 1000. Za tipske skele sa izjavom o skladnosti skele sa zahtjevima standarda HD 1000 je potrebna odgovarajua dokumentacija prema zahtjevima standarda, iz koje je vidljiv nain postavljanja elemenata, sidrenje ili podupiranje zbog zatite od prevrtanja, dozvoljeno optereenje, te nain montae i demontae. Dokumentacija skele mora biti na raspolaganju na gradilitu i potrebno ju je uvati dok se skela ne demontira. Skele mora pregledati voa pojedinih radova prije nego to se ponu upotrebljavati, kasnije u redovnim razmacima, najmanje jednom mjeseno nakon bilo koje modifikacije, nakon dueg neupotrebljavanja, nakon ispostavljenosti slabom vremenu ili potresu ili bilo kojoj drugoj okolnosti, koja bi mogla uticati na stabilnost i vrstou skele. Sva zapaanja se upisuju u kontrolni list skele, kojeg potpisuju odgovorni voa radova i koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu.

Skele smiju postavljati, preraivati, dopunjavati i demontirati samo struno osposobljeni radnici, koji su zdravstveno sposobni za rad na visini i uz neposredni nadzor voe pojedinih radova. Ako su postavljanju skele na putu neizolirani elektrini vodovi ili druge prepreke, sa postavljanjem skele se ne smije poeti dok nije iskljuena opasnost elektrinog toka i dok nisu odstranjene druge prepreke. Radni pod skele mora biti izraen u skladu sa zahtjevima za radne podove(platforme). Pod skele ne smije biti odmaknut od zida objekta vie od 30 cm, osim kada je to potrebno zbog tehnologije rada i kada je obezbjeena zatita radnika od pada u dubinu izmeu objekta i skele na drugi nain (sa zatitnom ogradom, sa najvie 3 metra nanie namjetenom loveom skelom do zida, vezanjem radnika ili drugaije). Elementi poda moraju potpuno popunjavati prostor meu nosivim stupovima skele. Zatitne ograde na skelama moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima za ograde. Do svakog sprata skele mora voditi siguran pristup odnosno istup. Ako se za pristupe na skeli upotrebljavaju ljestve, one moraju biti na gornjem kraju privrene. Visinu radnog mjesta na skeli koje je ue od 100 cm nije dozvoljeno poviavati postavljanjem skela na kozama(nogarima) ili ljestvi, ili drugih pomonih konstrukcija na radni pod skele. U sluaju kada je skela postavljena uz komunikaciju ili na susjednom objektu, mora biti izvedeno osiguranje u skladu sa zahtjevima za postavljanje skela uz komunikaciju ili susjedni objekt. Ako je osiguranje skele izvedeno sa zatitnom mreom koja je namjetena na skeli, upotrebljeni materijal zavjese ne smije prouzrokovati opasnost prevrtanja ili ruenja skele i moe biti samo iz samogasivog materijala. Nepropusne ponjave se mogu upotrebljavati za zatitu skele samo kada je to prijeko potrebno zbog prirode posla (odstranjivanje azbestnog materijala), stabilnost takve skele (i ponjave) mora biti raunski dokazana. Ponjave takoer moraju biti iz samo-gasivog materijala.

2.1.13.4.13.3.1

Skele na kozama

Izvoenje radova je dozvoljeno takoer i sa skelama na kozama(nogarima) do visine od 2 m. Na kozama(nogarima) mora biti namjeten radni pod irine bar 80 cm izraen u skladu sa zahtjevima za radne podove. Na tim skelama nije potrebno namjestiti zatitnu ogradu niti obezbjediti dokumentaciju skela, osim uputstva za izradu. Prije upotrebe skele na kozama(nogarima) adekvatnost izvedbe skele mora pregledati voa pojedinih radova ili druga odgovorna osoba poslodavca.Koze, na koje je postavljen radni pod, moraju biti izraene tako, da izdre predviena vertikalna i vodoravna optereenja. Noge koza nije dozvoljeno produavati, a nije dozvoljeno niti poveavati visinu koza podlaganjem graevinskog materijala. Razmak meu kozama ne smije biti vei od 200 cm. Koze smiju biti postavljene samo na vrstu i vodoravnu podlogu. Nepravilno izraenih ili oteenih koza nije dozvoljeno upotrebljavati. Skele na kozama nije dozvoljeno postavljati na radni pod drugih skela. Na radni pod skele na kozama nije dozvoljeno postavljati sprave za dizanje ili druge teke sprave, ako nije statikim proraunom i projektom drugaije dokazano.

2.1.13.4.13.3.2

Metalne skele

Cijevi metalnih skela moraju po obliku, veliini i kvalitetu materijala odgovarati zahtjevima standarda EN 1039, a vezni i potporni elementi standardu EN 74. Za sastavljanje metalnih skela je dozvoljeno upotrebljavati samo sigurne i neoteene eline cijevi, palice i druge elemente. Sastavni dijelovi metalnih skela (eline palice, cijevi, vezni elementi i drugo) moraju biti meusobno vrsto povezani u stabilnu i jedinstvenu konstrukcijsku cjelinu. Uspravne nosive palice metalne skele moraju biti postavljene u vertikalu na posebne elemente (podupore, cokule), a te na ravnu podlogu (gredice, betonske ploe i drugo). Pri sastavljanju spojnica sa vijcima je potrebno vijke privijati sa momentnim kljuevima prema uputi proizvoaa.Samostojee metalne skele i metalne skele koje su vie od objekta u gradnji ili nekog drugog objekta u svojoj neposrednoj blizini, moraju biti uzemljene prema vaeim propisima.

2.1.13.4.13.3.3

Skele na drvenim stupovima

Skele na drvenim stupovima su dozvoljene samo za izvoenje lakih radova na visini do 10 metara mjereno od zemlje. Promjer okruglog drvenog stuba na tanjem dijelu ne smije biti manji od 8 cm. Podloga stupova mora onemoguavati njihovo vodoravno i uspravno pomicanje. Produavanje stupova nije dozvoljeno. Pri sastavu dva stuba na uglu graevinskog objekta mora biti ugaoni stup na vanjskoj strani skele dvostruk i prema potrebi ukopan u zemlju. Svi vertikalni stupovi moraju biti meusobno povezani takoer i sa dijagonalnim vezama. Razmak izmeu vertikalnih stupova skele ne smije biti vei od 250 cm i mora odgovarati veliini stupova i predvienom optereenju skele. Uzdune grede moraju biti poloene vodoravno uz stupove i na njih dobro privrene. Spojna mjesta produetaka i veze uzdunih greda mogu biti samo iznad stupova ili na nosaima, koji su poloeni preko stupova. Popreni nosai skela moraju imati isti presjek i biti poloeni na uzdune nosae u istim razmacima. Umjesto poprenih nosaa nije dozvoljeno upotrebljavati daske.

2.1.13.4.13.3.4

Lovee zatitne skele

Lovee skele se mogu upotrebljavati za obezbjeenje radnika od padova u dubinu samo, kada na radnim mjestima nije mogue obezbjediti postavljanje zatitne ograde. Namjetene moraju biti to blie mjestu rada, odnosno viseoj ivici, mada ne nie od 3 metra. irina lovee skele je zavisna od vertikalne udaljenosti meu viseim rubom i skelom i mora iznositi za razmake do 200 cm najmanje 130 cm, za razmake do 300 cm najmanje 150 cm. Donji zatitni rub u zatitnoj ogradi lovee skele mora biti pun i visok bar 50 cm.

2.1.13.4.13.3.5

Konzolne skele

Konzolne skele je dozvoljeno postavljati samo za lake graevinske radove, ako je dana mogunost sigurnog privrenja skele na objekt ili njegovu konstrukciju i ako je to sa crteima i raunima dokazano. Maksimalni previs konzolne skele, koja se upotrebljava kao radna skela, moe biti 150 cm. Konzolne skele sa previsom do 3 m se mogu upotrebljavati samo kao zatitne konstrukcije za lovljenje materijala iznad ulaza i prolaza u objekt. Sidrenje konzolne skele je dozvoljeno samo u nosive armiranobetonske elemente (plou, zid, stuba). Za sidrenje se mogu upotrebljavati samo standardizirani elini elementi za sidrenje. Samo u izuzetnim sluajevima je dozvoljeno sidrenje sa dvostrukim omama iz elinih armaturnih palica presjeka bar osam milimetara. Upotreba dasaka (ploha) za nosae konzolne skele nije dozvoljena.

2.1.13.4.13.3.6

Pomine skele

Pomine (provozne) skele se mogu upotrebljavati samo na nosivoj i vodoravnoj podlozi bez neravnina. Izraene moraju biti u skladu sa zahtjevima standarda HD 1004. Uputstva za montau i upotrebu skela moraju biti izraena prema zahtjevima standarda EN 1298 i moraju biti na raspolaganju na gradilitu sve vrijeme upotrebe skela. Skela mora biti sastavljena i upotrebljavana u cjelini u skladu sa uputama tako, da je onemogueno nepoeljno pomicanje, ruenje ili prevrtanje. Na pominu skelu se smiju radnici popeti i raditi samo, kada je skela osigurana od pomicanja. Ako se za penjanje upotrebljavaju ljestve ugraene u stranicu skele, radnici se po njima penju samo po unutranjoj strani skele. Upotreba pominih naslanjajuih ljestvi za pristup na skelu je zabranjena. U toku pomicanja na skeli ne smiju biti niti ljudi, niti materijal ili radna oprema.

2.1.13.4.13.3.7

Zatitne nadstrenice

Ulazi, prolazi i putevi oko objekta u gradnji moraju biti zatieni od materijala, koji bi mogao pasti s visine sa zatitnim nadstrenicama. Izraene moraju biti tako, da mogu zadrati padajui materijal i sprijeiti, da se doletjeli materijal ne odbije i rastrese po okolini. Zatitne nadstrenice na gradilitu ne smiju biti namjetene manje od 220 cm i ne vie od 600 cm od zemlje. Drvena zatitna konstrukcija (streha) nadstrenice, koja nije tipski izraena, mora biti sastavljena i dva meusobno pravougaona sloja dasaka, a uz rubove mora imati punu vertikalnu zatitu visine bar 50 cm. Sa zatitne skele naletjeli materijal je potrebno odmah odstranjivati.

2.1.13.4.13.3.8

Nosive skele i oplate

Nosive skele slue za izvoenje betonskih, armiranobetonskih i slinih masivnih konstrukcija (skele za noenje oplate). Potpornici nosivih skela moraju biti metalni. Kvaliteta materijala, upotrebljenog za izradu nosivih skela, mora odgovarati standardima i odlukama ovog propisa. Teleskopski potpornici sa prilagodljivom duinom i zatitnim elementima za fiksiranje namjetene duine elementa moraju biti izraeni kao to odreuje standard EN 1065. Bez obzira na odluku iz prethodne take mogu se upotrebljavati izuzetno za podupiranje do visine 3 m takoer i drveni potpornici. Moraju biti iz jedenog dijela zdravog drveta, najmanji presjek pa bar 8 cm x 8 cm. Prije upotrebe moraju biti pregledani. Na oba kraja moraju biti vrsto povezane tako, da je sprijeeno nepoeljno pomicanje. Potpornici se mogu podlagati najvie do visine 10 cm samo sa drvenim ili elinim elementima. Prije poetka postavljanja nosivih skela mora se provjeriti nosivost zemljita. Postavljene skele prije poetka upotrebe mora pregledati osoba, koja izvodi struni nadzor nad gradnjom, a meu optereivanjem i izvoenjem radova ih mora pregledavati od strane poslodavca odreeni voa pojedinih radova.Bez pismenog naloga osobe, koja izvodi struni nadzor nad gradnjom, nije dozvoljeno odstranjivati oplatu i demontirati nosivu skelu. Demontau nosive skele treba izvoditi prema uputama proizvoaa. Pri demontai drvenih nosivih potpornika oplate potrebno je postaviti zatitne potpornike za osiguranje od eventualnih ruenja, kao to je to odreeno u projektu skele.

2.1.13.4.13.3.9

Visee skele

Visee skele se mogu upotrebljavati u skladu sa propisima i navodima proizvoaa, ukoliko su izraene, sastavljene, isprobane i pregledane prema zahtjevima standarda EN 1808. Radnici u toku rada na viseim skelama moraju biti privezani za skelu sa linom zatitnom opremom protiv pada u dubinu.

2.1.13.4.14 Zatita od poara na gradilitu

2.1.13.4.14.1 Uvod
Poarnu bezbjednost na gradilitima posredno ili neposredno razmatraju Direktiva savjeta 92/57/EGS (osma posebna direktiva u smislu lana 16(1) Direktive 89/391/EGS) te standardi, koje izdaju evropski i meunarodni tehniki odbori: CEN/TC 72 (O), CEN/TC 191 (O), ISO/TC 21 (O), ISO/TC 21/SC 8 (O), CEN/TC 127 (O), CEN/TC 166, ISO/TC 92 (O), ISO/TC 92/SC 1 (O), ISO/TC 92/SC 2 (O), ISO/TC 92/SC 3 (O), ISO/TC 92/SC 4 (O) Meunarodna klasifikacija standarda: 13.220 Zatita od poara 13.220.01 Zatita od poara ope 13.220.10 Gaenje poara 13.220.20 Poarna zatita 13.220.40 Sposobnost zapaljivanja i ponaanje materijala i proizvoda kod gorenja 13.220.50 Poarna otpornost graevinskih materijala i elemenata 13.220.99 Drugi standardi u vezi sa zatitom od poara

2.1.13.4.14.2

Studija poarne zatite na gradilitu

2.1.13.4.14.2.1 Ocjena poarne opasnosti Osnova za opredjeljenje potrebnih poarno zatitnih mjera na gradilitima je ocjena poarne opasnosti. Faktori, koji povisuju poarnu opasnost su: osobine i koliina gorljivih graevinskih materijala, osobine i koliina drugih gorljivih materija (zapaljive tekuine, plinovi i lako gorljive vrste materije), improvizirano skladitenje zapaljivih tekuina, plinova i lako gorljivih vrstih materija, improvizirano izvedene instalacije, improvizirano izvedeni privremeni objekti i prostori, improvizirano izvedeni radovi i radni postupci, - izvedeni i neizvedeni zahvati za zatitu od poara, kao to su to evakuacijski putevi, poarna razdvajanja, sprave za poarno javljanje i alarmiranje, sprave za poetno gaenje (aparati za gaenje, unutranji hidranti), automatske sprave za gaenje, snabdijevanje sa vodom, vanjski hidranti i dovozni putevi za vatrogasna intervencijska vozila itd. stalna prisutnost veeg broja radnika i drugih posjetilaca, koji ne poznaju dovoljno dobro samo gradilite i planirane zatitne mjere. 2.1.13.4.14.2.2 Poarno opasne materije i poarno opasni radovi Na gradilitima se uobiajeno nalaze vee ili manje koliine poarno opasnih materija, kao to su: lako gorljive vrste materije (graevinski materijali: strugotine, drvo, plastika, pjenasti izolacijski materijali (stiropor, PU pjena), ambalani materijali: karton, folija, drvene palete i elementi unutranje opreme itd.), zapaljive tekuine (pogonska goriva, boje, razreivai, topiva, sredstva za ienje), zapaljivi plinovi (acetilen za varenje, UNP, mjesni plin za grijanje itd.), Meu poarno opasne poslove spadaju: vrui radovi, kao to su varenje, lemljenje, obrezivanje i bruenje metalnih i drugih elemenata. skladitenje i pretakanje zapaljivih plinova, zapaljivih tekuina i lako zapaljivih vrstih materijala, ienje sa organskim razrjeivaima, bojenje i lakiranje, polaganje zapaljive toplotne izolacije i krovnog pokrova, upotreba elektrinih i plinskih sprava u privremenim objektima i improviziranim uvjetima drugi poarno opasni radovi. 2.1.13.4.14.2.3 Potencijalni izvori zapaljivanja Mogui su sljedei izvori zapaljivanja zbog: vruih radova, kao to su varenje, lemljenje, obrezivanje i bruenje metalnih i drugih elemenata. greaka na elektrinim instalacijama i spravama, nepotovanja poarnog reda, puenja odn. pepela od cigareta, namjernog paljenja. Treba uzeti u obzir i mogunost zapaljenja zbog: poara na susjednim zgradama - zraenje, letei djelii, poara u opasnoj okolini.

2.1.13.4.14.3

Mjere za poarnu zatitu

2.1.13.4.14.3.1 Graevinsko-tehnike mjere za poarnu zatitu Meu graevinskotehnike mjere za poarnu zatitu na gradilitu spadaju: evakuacijski putevi podjela gradilita na poarne sektore zatita elinih konstrukcijskih elemenata sprave za zatitu od groma sprave za automatsko javljanje poara snabdijevanje vodom priklopi na javnu vodovodnu mreu ili bazeni unutranji hidranti vanjska hidrantna mrea i vanjski hidranti sprave za automatsko gaenje neometan i siguran pristup za gaenje i spaavanje, pristupi za vatrogasna intervencijska vozila 2.1.13.4.14.3.2 Oprema za gaenje U odnosu na karakteristike gradilita, veliinu i upotrebu prostora, opreme na gradilitu, fizikalnih i kemijskih osobina prisutnih materija i najveeg mogueg broja prisutnih osoba, mora biti pobrinuto za dovoljan broj sprava za gaenje poara i, kada je to potrebno, sprava za javljanje poara. Sprave za gaenje poara, sprave za javljanje poara i alarmne sisteme je potrebno redovno pregledavati i odravati. U propisanim rokovima je potrebno izvoditi preglede i probe sprava i prvog stavka, kao i osposobljavanje radnika. Oprema za gaenje poara, koja nije ugraena, mora biti lako dostupna i jednostavna za upotrebu(rukovanje). Oprema iz prvog stavka mora biti oznaena u skladu sa propisom. Znaci/oznake moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na primjernim mjestima. Oprema i njeno razmjetanje mora biti u skladu sa ocjenom poarne opasnosti i odredbama vaeih pravilnika, standarda i smjernica za namjetanje sprava za gaenje. 2.1.13.4.14.3.3 Zatita pred namjernim paljenjem Na svim gradilitima moraju biti izvedeni zahvati, koji sprjeavaju namjerno paljenje. Meu mjere, za sprjeavanje mogunosti namjernog paljenja, spadaju: osvjetljavanje gradilita, upotreba video nadzora sa kamerama stalna 24-satna kontrola obezbjeenja Pri zahtjevima treba uzimati u obzir rezultate ocjene poarne opasnosti u odnosu mogunosti za namjerno paljenje i odredbe smjernica za sprjeavanje namjernih paljenja. 2.1.13.4.14.3.4 Namjetenje i izvedba privremenih objekata Za gradilita je potrebno odrediti namjetenje i izvedbu privremenih objekata, u kojima su postavljene sprave za grijanje, kuhanje i drugi poarno opasni poslovi. Posebnu panju treba posvetiti: odmaku od gradilita, izvedbi poarnih otpornosti vanjskih zidova i plafona tih privremenih objekata, izvedbi instalacija, izvedbi elektrinih i plinskih sprava u tim privremenim objektima, 24-satnom nadzoru privremenih objekata. Pri zahtjevima treba uzimati u obzir rezultate ocjene poarne opasnosti i odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za poarnu zatitu.

2.1.13.4.14.3.5 Skladitenje zapaljivih tekuina i plinova Za gradilita je potrebno odrediti nain i izvedbu privremenog skladitenja: zapaljivih tekuina: dizel gorivo, ulje za grijanje, boje, lakovi, otapala, razrjeivai, sredstva za ienje zapaljivih plinova: UNP, acetilen i sl. lako zapaljivih vrstih materijala: karton, folija, pjenasti izolacijski materijali i sl. Pri zahtjevima treba uzimati u obzir vrstu, koliinu i osobine poarno i eksplozijsko opasnih materija te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za skladitenje, pretakanje i upotrebu zapaljivih tekuina, plinova i vrstih materija. 2.1.13.4.14.3.6 Izvedba elektrinog snabdijevanja te elektrinih i plinskih instalacija Za gradilita je potrebno odrediti izvedbu: elektrinih instalacija i sprava plinskih instalacija i sprava Pri zahtjevima treba uzimati u obzor rezultate ocjene poarne opasnosti u odnosu na opasnosti zapaljenja i zona eksplozijske opasnosti, te odluke vaeih pravilnika, standarda i smjernica za poarnu zatitu, te elektrine i plinske instalacije. 2.1.13.4.14.3.7 Izvoenje vruih radova Za gradilita treba odrediti nain i postupke za vrue radove, kao to su: varenje, lemljenje, rezanje i bruenje metalnih materijala, zagrijavanje i zagrijavanje sa vrstim, tekuim i tvrdim gorivima, loita i spaljivanje, drugi vrui radovi Pri zahtjevima treba uzimati u obzir planirane izvoake radove, planirane graevinske materijale, rezultate ocjene poarne opasnosti, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za izvoenje vruih radova. 2.1.13.4.14.3.8 Postupanje sa zapaljivim otpacima Za gradilita treba odrediti nain skupljanja, odlaganja i odvoza otpadaka, koji nastaju pri gradnji. Pri zahtjevima treba uzimati u obzir vrstu, koliinu i osobine oekivanih otpadaka, rezultate ocjene poarne opasnosti, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za poarnu sigurnost i zatitu okoline. 2.1.13.4.14.3.9 Postupci u sluaju poara Za gradilita treba odrediti: odgovornu osobu za poarnu bezbjednost na gradilitu, aktivnosti i postupke za sprjeavanje nastanka poara na gradilitu, aktivnosti i postupke u sluaju poara na gradilitu, plan gaenja u sluaju poara na gradilitu. nadzor uticanja poara na okolinu Pri izvedbi navedenih zadataka potrebno je uzimati u obzir: rezultate ocjene opasnosti od poara i eksplozijske opasnosti, oekivani poarni scenarij, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica. 2.1.13.4.14.3.10 Poarni red Izvod iz poarnog reda je izraen na osnovu Pravilnika o poarnom redu. Predlaemo slijedei minimalnisadraj: 1. ORGANIZACIJA PROTIVPOARNE ZATITE Direktor poduzea, odnosno s njegove strane ovlatena osoba PPZ, brine i odgovorna je za organizaciju protivpoarne zatite i stvara uslove za sprjeavanje nastanka poara na gradilitu objekta. Zaposleni i svi koji se nalaze na gradilitu su duni potovati i izvoditi odredbe tog poarnog reda, ostalih propisa, uputstava i zahtijeva za zatitu od poara.

Gosti i posjetioci su duni u sluaju izbijanja poara potovati pored odredaba ovog poarnog reda takoer i uputstva zaposlenih te spasilaca! 2. ZAHVATI KOD ZATITE OD POARA Na gradilitu se mogu zadravati samo zaposleni, posjetioci i gosti ali samo uz suglasnost zaposlene osobe. U sluaju nastanka, odnosno pri dojavi o poaru, neka postupa prema strunim uputstvima odnosno prema izvodima iz poarnog reda. Puenje na gradilitu je dozvoljeno samo za na tu namjenu odreenim mjestima. Na gradilite se ne smiju unositi i nenamjensko upotrebljavati elektrine naprave, tijela za grijanje, zapaljive materijale i gorljive materije. U sluaju upotrebe otvorenog plamena, pri kojem postoji mogunost prouzrokovanja poara, se od strane odgovorne osobe, koja je zaduena za izvoenje zahvata pri zatiti od poara, moe dobiti pismena dozvola za rad sa predvienim zahvatima zatite od poara. Za odlaganje gorljivih otpadaka i papira su postavljene metalne posude sa poklopcem. Za gaenje poara su postavljeni aparati za gaenje na vidljivim i uvijek dostupnim mjestima. Po zavretku posla potrebno je provjeriti kakva je situacija na gradilitu i iskljuiti sve korisnike elektrine energije osim onih, koji su u funkciji stalnog rada. Odravati se moraju red i istoa. Zidovi objekta ne smiju biti zatrpani materijalom i graevinskom opremom. Isto vai i za hidrante. Ukoliko zapazite izostavljanje i nepravilnosti prilikom izvoenja zahtijeva iz zatite od poara, morate o tome odmah obavijestiti odgovornu osobu. 3. UPUTSTVA ZA POSTUPKE U SLUAJU NASTANKA POARA Ko zapazi da prijeti neposredna opasnost od poara ili eksplozije, odnosno ko zapazi poar, mora opasnost da odstrani, odnosno da ugasi poar, ako to moe da uradi bez opasnosti za sebe ili za druge. Ako to ne moe sam da napravi, mora odmah obavijestiti najbliu vatrogasnu jedinicu, centar za obavjetavanje ili policijsku stanicu. Pri tome mu mora pomagati svako ko raspolae sa sredstvom veze ili sa prevoznim sredstvom. Uputstvo za javljanje poara: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Upozori okolinu sa jasnim povikom POAR Isklopi elektrini tok u objektu i na gradilitu Sprijei paniku odn. umiri osobe i otprati ih na sigurno Ako su ljudi u neposrednoj opasnosti poni sa spaavanjem Poni sa gaenjem poara sa odgovarajuim vatrogasnim sredstvima Ako ocijeni da poar ne moe da ugasi, odmah napusti objekt i pozovi Centar za obavjetavanje na telefonski broj XXX ili Policiju na telefonski broj YYY i posreduj sljedee podatke: Ko zove? Gdje gori, to gori, obim gorenja? Jesu li ljudi u neposrednoj opasnosti?

2.1.13.4.15 Opis izabranih tehnologija gradnje

Projektant mora u svim fazama planiranja i pripreme projekta potovati temeljna naela bezbjednosti i zatite zdravlja pri radu iz zakona o bezbjednosti i zatite zdravlja na radu, a posebno: kad odluuje o arhitektonskim, tehnikim, tehnolokim i/ili organizacijskim vidicima, da bi mogao planirati razliite postavke ili faze radova, koje je potrebno izvoditi odjednom ili u redoslijedu; kad odreuje vrijeme, potrebno za dovrenje takvih radova ili faza radova.

2.1.13.4.16 Dodatni saobraaj i interakcije sa industrijskim aktivnostima u okolini gradilita

Gradnja novih saobraajnica i prateih objekata prouzrokuje dodatna optereenja na postojeoj putnoj mrei. Poveani promet znai negativno uticanje na okolinu i zdravlje ljudi i na bezbjednost korisnika puteva. Zakon o javnim putevima odreuje, da se za vanredne prevoze i prekomjernu upotrebu javnih puteva, pored godinje takse, plaa dodatni povrat sredstava. Prekomjerna upotreba javne puteve nastaje u sluaju, kada privremeno ili trajno optereenje, koje je posljedica izvoenja investicijskih radova, prelazi 50%-ni udio svih obavljenih provoza po njoj. Vrijednost udjela provoza se ustanovljava u prosjenom dnevnom godinjem prometu teretnih vozila sa nosivou veom od 10 tona. Prekomjerni korisnik puteve je pravna ili fizika osoba, koja izvodi investicijske radove, zbog kojeg dolazi do prekomjernih optereenja. Za ustanovljavanje uticanja na puteve, koje su prekomjerno optereeni, je potrebno sa posebnom studijom ustanoviti i zatim izvesti potrebne fizike zahvate. Obaveza izvoaa radova je prethodno obavjetavanje javnosti u medijima o vremenskim terminima izvoenja pojedinih faza radova, preusmjerenima, vrsti prepreka i o provozanosti u zimskom vremenu. Ako gradnja zahvata u podruje javne i zasebne infrastrukture (distribucija elektrike, vode, plina, telekomunikacije) je potrebno sa upravljaima i vlasnicima terminski uskladiti faze radova. O svakom prekidu infrastrukture je potrebno obavjetavati upravljae i vlasnike i urediti plaanje odtete. Prema uslovima raspisa je izvoa upravlja svih puteva koje teku po gradilitu i na njima tee saobraaj. Izvoa je za vrijeme gradnje duan izvoditi cjelogodinje i zimsko odravanje. Za ustanovljavanje negativnih uticanja na okolinu, koji su posljedica poveanoga prometa, je potrebno u PZ ustanoviti: kapacitet poveanog prometa i vremensku dinamiku; uticaj na buku, prije svega u naseljima; uticaj na povrinske i podzemne vode; uticaj na kvalitetu zraka, prije svega u naseljima; uticaj na biljke i ivotinje; uticaj na bezbjednost ljudi. U skladu sa rezultatima studije negativnih uticaja na okolinu i zdravlje ljudi zbog poveanog prometa na postojeoj putnoj mrei, je potrebno predvidjeti aktivne ili pasivne zatitne zahvate za smanjenje negativnih uticaja. Pri tome je mogue potovati odredbe Zakona o zatiti okoline, koji za povremena prekomjerna optereenja okoline omoguava poveano optereenje uz suglasnost MOP i uz znanje mjesne zajednice. Ukoliko se u tim sluajevima radi o podrujima zatite prirodnog bogatstva ili ugroavanja zdravlja ljudi, se takva dozvola izdaje samo uz suglasnost odgovornog ministarstva. Takvu dozvolu nije mogue dobiti, ako optereenje okoline prouzrokuje kritino optereenje okoline. Za smanjenje negativnih uticaja na zdravlje i ivot ljudi zbog poveanog prometa su mogui sljedei zahvati: aktivna ili pasivna zatita od buke; ureenje kolovoza sa novom asfaltnom prevlakom ; ureenje plonika i biciklistikih staza u naseljima ; upotreba vozila sa manjim uticanjem ispunih plinova na zrak; postavljanje odgovarajue saobraajne signalizacije.

2.1.13.4.17 Plan graenja i plan mjera zatite

Terminski plan graevinskih radova sa navodom radova/mjera za zatitu zdravlja upotrebljavaju:projektant, nadzorni inenjer i koordinator mjera za: usklaivanje i kontrolu izvoenja temeljnih naela bezbjednosti i zatite zdravlja na radu meu poslodavcem, samostalnim poduzetnicima industrijskih disciplina na podruju, unutar koga ili u blizini koga je gradilite; donoenje odluka o tehnikim i/organizacijskim vidicima pri planiranju pojedinih faza posla; pri odreivanju rokova, koji su potrebni za sigurno zavrenje pojedinih faza posla, koje se izvode odjednom ili jedna za drugom; prilagoavanje stvarnog vremena odvijanja radova na gradilitu, upotrebljenog za razliite vrste radova ili radnih faza odmah kada se pokae potreba savjetovanje i sudjelovanja radnicima

2.1.13.4.18 Zajednike mjere bezbjednosti i zatite zdravlja na radu

Prije poetka izvoenja radova izabrani izvoai sklope ugovor o zajednikim mjerama bezbjednosti na radu. O zajednikim mjerama su duni obavijestiti sve podizvoae i radnike. Investitor je duan odrediti odgovornog koordinatora za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu. U sluaju istovremenog izvoenja radova mogue su zajednike mjere kod sljedeih radova: Izrada elaborata privremenog saobraajnog ureenja i postavljanje privremene saobraajne opreme Imenovanje koordinatora u fazi pripreme gradnje i u fazi izvoenja radova Dopune plana zatite Ureenje obezbjeenja gradilita prema okolini Ureenje ulaska na gradilite Graenje, oprema i odravanje komunalnih, smjetajnih i sanitarnih objekata na gradilitu Ureenje transportnih puteva Montaa i zajednika upotreba radnih skela i sprava Postavljanje zatitnih ograda, loveih skela i drugih mjera Namjetenje i odravanje zatitne opreme radnih sprava Elektrine instalacije i osvjetljavanje gradilita Izvedba oznaka na gradilitu za upozoravanje (rad na visini, obaveznost noenja zatitne kacige) Prostori i oprema za pruanje prve pomoi Nabavka i montaa aparata za gaenje i organiziranje poarne zatite Obavljanje pregleda i proba radne opreme, te elektromjerenja prije poetka radova Postupanje sa komunalnim, graevinskim i opasnim otpacima Organiziranje prehrane i snabdijevanja vodom Ureenje prostora za inenjera, odnosno nadzornika Trokovi objava u medijima Trokovi fizike zatite gradilita Zajednike mjere zatite se unesu u gradilini red.

2.1.13.4.19 Meusobno obavjetavanje

Poslodavci (izvoai i podizvoai) su prije poetka radova duni pregledati plan zatite. Sve prijedloge o promjeni prije i u toku izvoenja radova moraju uskladiti sa koordinatorom radova. Odgovorni voa gradilita mora podizvoae odnosno kooperante prije poetkom radova uvesti u rad.

O svim mjerama za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja moraju biti upoznati i radnici. Odgovorne osobe izvoaa na gradilitu su se dune dnevno, pa takoer i u toku rada dogovarati o nainu izvoenja radova i zatitnim mjerama i upisati ih u kontrolnu knjigu mjera. Kontrolnu knjigu mjera postavi ovlateni koordinator naruilac radova za usklaivanje i izvoenje bezbjednog rada i poarne zatite na gradilitu. Knjiga mjera predstavlja ujedno registar svih dogovora izmeu poslodavaca na gradilitu. Izvoai pojedinih radova/tehnolokih faza moraju potovati zajedniki terminski plan radova. Izvoai su duni potovati uputstva koordinatora. Voa gradilita i koordinator mogu: zahtijevati izvjetaje od odgovornih osoba izvoaa radova o izvedenim zatitnim i poarnozatitnim mjerama. zahtijevati od odgovornih osoba izvoaa, da upisuju dogovorene zatitne mjere u knjigu mjera i da je potpisuju. zaustaviti radove, ako radnici odreenog poslodavca ne ispunjavaju mjere i takvo postupanje bi moglo biti opasno za zdravlje i ivot radnika, odnosno bi s tim mogla biti prouzrokovana materijalna teta. pregledavati planove zatite poslodavaca na gradilitu. izvoditi nadzor nad izvoenjem mjera i uputstva. Propisana dokumentacija, koju mora imati na gradilitu svaki poslodavac je sljedea: podaci o radnicima: odluka o zaposlenju sa podacima o strunoj spremi potvrda ljekara o sposobnosti obavljanja odreenog posla. potvrda o obavljenom ispitu znanja iz zatite na radu i zatite od poara podaci o poslodavcima (izvoaima) kooperantski ugovor potpisan dogovor o zajednikim zatitnim i poarno-zatitnim mjerama zanatska dozvola ili registracija poduzea ugovori o zaposlenju potvrda o zdravstvenom i invalidskom osiguranju za strane dravljane radna i dozvola za bivanje podaci o radnim spravama izvjetaji o ispitivanju i pregledima radnih sprava potvrda o bezbjednosti ili izjava uvoznika za uvezene sprave.

2.1.13.4.20 Red na gradilitu

2.1.13.4.20.1 Red na gradilitu
Red na gradilitu je saetak mjera i pravila za bezbjednost i zatiti zdravlja na gradilitu. Namijenjen je prije svega zaposlenom osoblju. Minimalni sadraj reda na gradilitu je sljedei: 1. NASLOV:Navede se: Uredba o obezbjeivanju i zatiti zdravlja radnika na radu na privremenim i pokretnim gradilitima (Sl. List xxxxxx) 2. DOSTUP NA GRADILITE Dostup na gradilite je dozvoljen samo zaposlenim radnicima i osobama sa dozvolom vodstva gradilita; nezaposlene osobe mogu ui na gradilite uz pratnju ovlatene osobe Dostup na ue podruje gradilita je mogu samo u za tu namjenu odraenim mjestima; 3. BEZBJEDAN RAD NA GRADILITU OPTI ZAHVATI Radnik mora biti struno osposobljen za rad kojeg obavlja, zdravstveno sposoban i osposobljen za bezbjedan rad

4.

5.

6.

7.

Radnik ne smije raditi pod uticajem alkohola ili drugih narkotikih sredstava Radnik mora na radu obavezno upotrebljavati linu zatitnu opremu za zatitu od opasnosti odnosno tetnih uticaja koji mu prijete pri njegovom radu Ukoliko u startu rednici ne nose odjeu u narandastoj boji sa odsjevajuim trakama, moraju obavezno upotrebljavati signalne prsluke Sigurnosna kaciga se upotrebljava samo kod radova gdje postoji mogunost povrede glave (odreuje koordinator odnosno voa radova) Radnik je duan kod rada potovati uputstva za bezbjedan rad i bezbjednosne zahvate, te obavljati rad na bezbjedan nain tako da ne ugroava svoje, odnosno zdravlje svojih suradnika Radnik smije obavljati samo poslove za koje je osposobljen i ovlaten Radnik se ne smije zadravati na ugroenom podruju osim tada kada priroda posla to zahtijeva i kada su poduzeti propisani bezbjednosni zahvati PONAANJE U SUAJU USTANOVLJENE OPASNOSTI ODNOSNO TETNIH UTICAJA Radnik je prije poetka rada duan provjeriti da li su na gradilitu obezbjeeni svi uslovi za bezbjednan rad, i u sluaju da nije tako, po slubenoj dunosti je obavezan zahtjev posredovati rukovodiocu radova Ako radnik ustanovi kvar ili nepravilan rad na opremi sa kojom rukuje, prije poetka rada je duan, ukoliko je za to osposobljen, problem otkloniti, a ako to nije mogue o tome obavijestiti rukovodioca odnosno drugu nadreenu osobu U toku rada radne opreme je zabranjeno odstranjivanje bezbjednosnih sprava, ulazak u podruje opasnosti kao i bilo kakvo popravljanje, ienje ili mazanje PONAANJE U SLUAJU NESREE ILI POARA Svaku nezgodu na radu je radnik duan odmah prijaviti svojem neposrednom rukovodiocu, koji se pobrine da se radniku ukoliko je potrebno obezbjedi prva pomo ili ljekarska usluga Neposredni nadreeni povrijeenog se mora pobrinuti da se ispuni obrazac o prijavi nesree na radu i nezgodu adekvatno evidentirati U sluaju vee nesree je potrebno o nesrei obavijestiti Republiki inspektorat za rad U sluaju izbijanja manjeg poara je radnik duan poar ugasiti sam, a u sluaju poara veih razmjera na pomo poziva vatrogasce i brine za spaavanje ljudi; ukoliko je mogue prije dolaska vatrogasaca radnik isklopi elektrini tok i odstrani opasne materije i energente koji mogu da pospjee poar. ZAHVATI PRI ZAVRETKU POSLA Nakon zavretka posla je potrebno na gradilitu isklopiti sve energetske izvore osim onih koji su aktualni i u fazi neizvoenja radova (svjetlosna saobraajna signalizacija, i sl.); Na gradilitu je potrebno dnevno odravati red i obezbjeivati sigurnu prohodnost odnosno provozanost; Sve dostupe na gradilitu je potrebno na kraju radnog dana zagraditi (ograda, table za zatvaranje, ...). VANIJI TELEFONSKI BROJEVI Poziv u nudi xxx Centar za obavjetavanje (hitna pomo, vatrogasci) yyy Policija sss

2.1.13.4.21 Popis i predraun radova za izvoenje mjera bezbjednosti i zatite zdravlja

Popis radova i ocjena trokova ureenja gradilita i izvoenja zajednikih mjera za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu slue izvoau-ponuau, da pravilno

i korektno uzima u obzir trokove u ponudi. Uobiajeno naruilac u uputstvima ponuaima zahtjeva, gdje i kako bi se morali trokovi uzimati u obzir. Pomou ocjene trokova izvoai mogu, kada ih je vie na gradilitu, pravedno razdijeliti trokove ureenja gradilita i zajednikih mjera za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu.

2.1.13.5 UTICAJI GRADILITA NA IVOTNU SREDINU I OKOLINU I MJERE ZA UBLAAVANJE

NEGATIVNIH UTICAJA
2.1.13.5.1

Uticaj buke na prirodnu i ivotnu okolinu i mjere za ublaavanje

U Projektu ureenja gradilita treba predvidjeti: karakteristike strojeva i buke, koju prouzrokuju pri punom optereenju motora, odvojeno ili ako rade u grupi; upotrebu takve mehanizacije, koja e to manje optereivati okolinu bukom; rad samo po danu, ako su nivoi buke prekoraeni nou; upotrebu komunikacija za dovoz i odvoz prije svega van naselja; potrebne pasivne zatitne mjere na pogoenim objektima; potrebne aktivne zatitne mjere (po mogunosti u kombinaciji sa zavrnim mjerama za saobraaj ako su takve mjere predviene): 2.1.13.5.1.1 Projekt monitoringa buke u toku gradnje Kao izvor buke u prirodnoj i ivotnoj sredini moe biti otvoreno ili prekriveno gradilite. Projekt monitoringa buke u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo i sljedee podatke i priloge: Stepen ili stepene osjetljivosti podruja; granine vrijednosti nivoa buke u odnosu na podruja; podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PZO. Ako ih nema potrebno je izvedbu takvih mjerenja ukljuiti u projekt monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odreuje u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti okoline; lokacije i opis objekata, te njihovu namjenu i udaljenost, koje e biti predmet monitoringa; vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova. Obezbjeeno mora biti izvoenje mjerenja za vrijeme najveeg intenziteta radova. nain izvoenja mjerenja; priprema izvjetaja i naziv institucije, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija; grafiki prilog situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene izofonske linije nultog stanja, objekti koji e biti predmet monitoringa i trasa puteve odn. putno tijelo; Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kao to je navedeno u propisu; naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je odgovorna za izvoenje odluka projekta monitoringa; druge podatke i odredbe, koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa. Plan monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje Ministarstva za okolinu. Izvjetaj o mjerenjima buke u toku graenja mora sadrati slijedee podatke: izvoau mjerenja, obavezaniku i njegovoj djelatnosti,

 glavnim tehnikim karakteristikama izvora buke, radnom stanju izvora buke za vrijeme mjerenja, upotrebljenim mjerilima buke, meteorolokih uslovima za vrijeme mjerenja, mjestu imisije i vremenu mjerenja, nainu mjerenja i izraunu ekvivalentnog nivoa buke mjerenju dnevnog, nonog i nivoa buke u pici te nivou pozadine vrijednosti mjerenja buke u odnosu na propisane granine vrijednosti. Osoba, koja je prema projektu odgovorna za izvedbu monitoringa u toku gradnje , mora na osnovu zakljuaka izvjetaja o izvedenih mjerenjima, intervenirati u cilju smanjenja emisije buke na gradilitu. Projekt monitoringa i izvjetaj sa rezultatima mjerenja, moraju biti dostavljeni: Ministarstvu za okolinu i prostor, Inspektoratu za zatitu okoline Zdravstvenom inspektoratu

2.1.13.5.2 emisija

Uticaji graenja na zrak i mjere za ublaavanje prekomjernih

Sa projektom ureenja gradilita je potrebno predvidjeti potrebne mjere za smanjenje negativnih uticaja gradnje na okolinu. Te proizlaze iz upotrebljene mehanizacije i transportnih sredstava i iz sprava ugraenih u privremene graevinske objekte. Mogue mjere su navedene u opem dijelu ovog poglavlja, a odvisne su od razmjera u toku gradnje i prirode posla. Dovoljan je tekstualni opis mjera i uslova za njihovo izvoenje uz navedbu odgovornih osoba.

2.1.13.5.2.1 Projekt monitoringa zraka u toku gradnje

Projekt monitoringa zagaenosti zraka u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo sljedee podatke i priloge : podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PZO. Ako ih nema, potrebno je ta mjerenja ukljuiti u projekt monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odreuje u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti okoline. lokacije i opis objekata, te njihovu namjenu i udaljenosti, koji e biti predmet monitoringa. vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova. Obezbjeeno mora biti izvoenje mjerenja za vrijeme najveeg intenziteta radova. nain izvoenja mjerenja; metodologija sa naim propisima nije odreena. priprava izvjetaja i naziv institucije, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija grafiki prilog - situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije mjesta za mjerenja nultog stanja, objekti, koji e biti predmet monitoringa i trasa puteva odn. putnog tijela. Projekt monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje Ministarstva za okolinu. Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kao: naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je odgovorna za izvoenje odredaba Projekta monitoringa. druge podatke i odredbe, koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa. Projekt monitoringa i izvjetaj o mjerenjima moraju biti dostavljeni Ministarstvu za okolinu i prostor

2.1.13.5.3

Uticaji gradnje na povrinske vode

U PZ je potrebno analizirati opasnosti, koje bi mogle negativno uticati na kvalitetu vodotoka i njegovu erozijsku stabilnost i koje su spomenute u opem dijelu, te predvidjeti potrebne mjere za smanjenje tih negativnih uticaja. Misli se prije svega o tehnikim zahvatima koji smanjuju opasnost mehanikog, kemijskog i bakteriolokog zagaenja vode. Posebna panja mora biti posveena onim aktivnostima, koje su potencijalni zagaivai (prevozi i sipanje goriva, skladitenje opasnih materija i mineralnih ulja, parkirni prostori za mehanizaciju i vozila, rad iznad vode na mostovima itd). Ukoliko je otpadna voda zagaena preko graninih vrijednosti parametara za otpadne vode za odvoenje neposredno u vodotoke ili u kanalizaciju je sa tehnikim ili kemijskim zahvatima potrebno vodu prije isputanja u vodotok oistiti do zahtijevanog stepena (zadrivai). Uzimati treba u obzir i ogranienja, koja proizlaze za pojedina podruja iz lokalnih (optinskih) odluka o zatitnim pojasevima vode za pie.

2.1.13.5.3.1 Projekt monitoringa povrinskih voda

Projekta monitoringa zagaenosti povrinskih voda u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo sljedee podatke i priloge : podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PVO. Ako ih nema potrebno je izvedbu tih mjerenja ukljuiti u projekt ovog monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odreuje u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti vodotoka. naziv lokacije pojedinih vodotoka i njihov kvalitetni razred, koji e biti predmet monitoringa mjesta uzimanja uzoraka vode na vodotocima vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova. Obezbjeeno mora biti izvoenje mjerenja za vrijeme najveeg intenziteta radova. nain izvoenja mjerenja uzorkovanje i naziv standarda. priprema izvjetaja i naziv institucija, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija grafiki prilog - situacijo M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije vodotoka i mjerenje nultog stanja vodotoka koji e biti predmet monitoringa i trasa puteva odn. putno tijelo. hidrauline karakteristike vodotoka ( podaci o visokoj vodi, srednje niskoj vodi i niskoj vodi) naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je odgovorna za izvoenje odredaba plana monitoringa. druge podatke i odredbe koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa. Projekt monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje Ministarstva za okolinu. Vodu iz povrinskih vodotoka uzorkujemo nizvodno od lokacije gdje se izvode graevinski radovi. Vodu zahvaamo u homogenem dijelu toka vodne. Uzimanje uzoraka i istraivanje moraju biti izvedeni prema odredbama ovlatene institucije Ministarstva za okolinu i prostor. Pri uzorkovanju je potrebno uzimati u obzir odredbe sljedeih standarda : EN 25667-1:1996 Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 1. dio: Uputstvo za planiranje programa uzorkovanja (ISO 5667-1:1980) EN 25667-2 Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 2. dio: Uputstvo o tehnikama uzorkovanja (ISO 5667-2:1991) EN 25667-3 uputstvo za uvanje i postupanje sa uzorcima EN 25667-6 uputstvo za uzorkovanje rijeka i vodenih tokova EN 25667-12- uputstvo za uzorkovanje sedimenta Plan monitoringa obuhvata parametre, koji se odreuju u odnosu na vrstu radova i mogua zagaivanja. Plan monitoringa i izvjetaji moraju biti dostavljeni:

Ministarstvu za okolinu i prostor Inspektoratu za zatitu okoline Zdravstvenom inspektoratu

2.1.13.5.4 Uticaji gradnje na podzemne vode i mjere za ublaavanje negativnih uticaja

U PZ se odrede potrebne mjere za zatitu vodenih izvora na osnovu prethodnih hidrogeolokih studija. Zbog toga nije mogue dati jedinstveni nain zatite, jer je taj zavisan od mnogih faktora i samog vodnoga izvora. Preteno su za to objekti za zadravanje tetnih materija u otpadnoj vodi Za primjer izvanrednog dogaaja (izlivanje opasne materije u teren ili vodotok, ili drugih primjera), koji bi ugrozio vodene izvore ili samu podzemnu vodu, je potrebno izraditi u okviru PZ Uputstva za postupanje u sluaju izvanrednog dogaaja. Ta uputstva obuhvaaju : nain obavjetavanja i institucije, koje je potrebno obavijestiti i njihov redoslijed; nain obavjetavanja o izvanrednom dogaaju u okviru gradilita; odgovornu osobu izvoaa radova i mjere za sprjeavanje odn. ublaavanje posljedica izvanrednog dogaaja. U sluaju veih nesrea mjere odredi ovlatena inspekcijska sluba.

2.1.13.5.4.1 Projekt monitoringa podzemnih voda

Projekta monitoringa zagaenosti podzemnih voda u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo i sljedee podatke i priloge: podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedene u sklopu PZO. Ako tih nema potrebno je izvedbu tih mjerenja ukljuiti u projekt ovog monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odredi u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti vodotoka; naziv lokacije pojedinih piezometara ili bunara, koji e biti predmet monitoringa i mjesta za uzimanje uzoraka vode; vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova; nain izvoenja mjerenja i potovani propisi; naziv parametara koji se istrauju i granine vrijednosti; priprema izvjetaja i naziv institucija, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija; grafiki prilog - situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije vodotoka i mjerenja nultog stanja, vodotoka, koji e biti predmet monitoringa i trasa puta odn. putno tijelo; naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je odgovorna za izvoenje odredaba Projekta monitoringa; druge podatke i odredbe, koje su vane za pravilnost izvedbe monitoringa. Izvedba monitoringa podzemnih voda obuhvata: mjerenja nivoa podzemnih voda i dubine buotine za posmatranje; crpanje vode iz buotine; mjerenje temperature zraka, vode, elektroprovodnosti, pH vrijednosti, sadraja kiseonika, mutnosti i redoks potencijala na lokaciji buotine; uzorkovanje podzemnih voda i pripremu uzorka; analizu uzorka podzemnih voda; izraun i ocjenjivanje promjene indikativnih parametara; izradu izvjetaja o obavljenih mjerenjima i analizama; Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kat to su navedeni u Pravilniku o monitoringu, i to: naziv izvoaa monitoringa naziv obavezanika monitoringa

vrsta mjerenja i obim osnovnih i indikativnih parametara podzemnih voda o mjestu, vremenu i nainu uzorkovanja nainu predcrpanja i izmjerenim vrijednostima osnovnih parametara upotrebljenim metodama mjerenja i mjernoj opremi rezultate svakog pojedinog mjerenja i izraun promjena indikativnih parametara ocjenjivanje promjene indikativnih parametara u donosu na upozoravajue promjene tih parametara Projekt izvoenja monitoringa i izvjetaj moraju biti dostavljeni: Ministarstvu za okolinu i prostor Inspektoratu za okolinu Zdravstvenom inspektoratu

2.1.13.5.5

Uticaji gradnje na tla, biljke i ivotinje

U PZ treba analizirati mogue posljedice gradnje na tla, biljke i ivotinje i predvidjeti potrebne mjere za ublaavanje negativnih posljedica. Konkretne mjere su zavisne od stepena ugroenosti i stanja okoline to se tie zemljita, biljke i ivotinje. Osim toka trase preko zatienih podruja prirodnog i ivotinjskog svijeta, posebne mjere obino nisu potrebne. Tamo gdje trasa puteva tee preko zatienih podruja, pa su potrebne mjere koje su odreene uobiajeno ve u Uredbi o LN na osnovu studija, koje su za te primjere izraene, a ako ih nema vae odredbe Zakona o ouvanju prirode. U projektu je na osnovu zahtjeva danih u Uredbi o LN potrebno predvidjeti konkretne mjere za smanjenje negativnih uticaja. Ti moraju biti takvi, da su zahtjevi iz Uredbe o LN u potpunosti zadovoljeni. Eventualne tete na ekosistemima i prirodnim vrijednostima moraju biti sanirane na nain, kao to je za takav scenarij predvieno u planu.

2.1.13.5.5.1 Projekt monitoringa zemljita i biljaka

Projekta monitoringa obuhvata: uzorkovanje zemljita, blata sprava za ienje i pripremu uzoraka mjerenje parametara ; ocjenjivanje emisije i godinje koliine opasnih materija; izradu izvjetaja o obavljenim mjerenjima. U PZ je odrediti nain uzimanja uzoraka, metode za uzimanje i pripremu uzoraka to treba predvidjeti u projektu monitoringa. Isto tako treba predvidjeti lokacije uzimanja uzoraka. Granine vrijednosti su navedene u propisima. Izvjetaj o izvedenom monitoringu obuhvata: naziv izvoaa monitoringa; obavezanika za monitoring; glavnih karakteristika podruja; glavnih karakteristika zahvata u rijenom koritu u sluaju da se mjere parametri mulja; namjena i vrste mjerenja, te obima osnovnih i dodatnih parametara; mjesta (parc. broj) i vremena uzorkovanja, te mjerenje zemljita ili mulja iz talonika; upotrebljenih metoda i mjernih tehnika; rezultata mjerenja za svaki parametar; ocjenjivanja rezultata u odnosu na propisane granine vrijednosti; Obavezanik mora izvjetaj predloiti: Ministarstvu za okolinu i prostor; Ministarstvu za poljoprivredu.

2.1.13.5.6 objekte

Uticaj miniranja i drugih vibracija od izvoenja radova na ljude i

Pored lokalnih propisa, koji ureuju zatitu i uvanje okoline, to podruje ureuju i propisi o bezbjednosti i zatiti zdravlja na radu i: Direktiva Evropskog Parlamenta i Savjeta 2002/49/ES sa dne 25. juni 2002 o ocjenjivanju i vladanju bukom u okolini (UL L t. 189 sa dne 18.7.2002, str. 12-26 DIN 30787 - (1 do 6) Transportbelastungen Messen und Auswerten von mechanisch dynamischen Belastungen E VDI 3840-2002-09 Schwingungstechnische Berechnungen DIN 45669 Messung von Schwingungsimmissionen EN ISO 8041:2005 Human response to vibration - Measuring instrumentation (ISO 8041:2005) CR 12349:2000 - Mechanical vibration - Guide to the health effects of vibration on the human body Sa projektom ureenja je potrebno ustanoviti: kakvi e biti dinamiki uticaji odvijanja saobraaja i izvoenja graevinskih radova na objekte za bivanje i druge objekte i mogue posljedice; kakvi e biti zdravstveni uticaji vibracija na stanovnitvo. U zavisnosti od gore navedenih karakteristika je potrebno u projektu: ustanoviti dinamike uticaje, koji se oekuju odrediti vrijeme i lokaciju tih uticaja na okolinu predvidjeti mjere za smanjenje dinamikih uticaja izvriti pregled stanja objekata, koji bi mogli biti oteeni zbog dinamikih uticaja gradnje i dokumentirati sa opisom, slikom ili filmskim snimkom. skupiti takve tehnoloke postupke izvoenja radova, koji prouzrokuju to manje dinamikih uticaja transportni putevi neka budu odmaknuti od objekata izvoditi radove samo popodne izvesti mjerenja dinamikih uticaja gradnje pri osposobljenoj i ovlatenoj instituciji prema programu, koji se odredi u planu. Sastavni dio projekta je: situacija M 1:5000 sa prikazom objekata i sprava, koji su u uticajnom podruju gradilita; dokumentacija o stanju objekata uticajnom podruju (slike, izvjetaji o pregledu); tehnoloki postupci i mjere za smanjenje dinamikih uticaja; program opaanja objekata i mjerna odn. mjesta opaanja.

2.1.13.6 POSTUPANJE SA GRAEVINSKIM OTPACIMA

2.1.13.6.1 Sadraj smjernice
U tim uputstvima je opisano obavezno postupanje sa otpacima, koji nastaju pri graevinskim radovima zbog gradnje, rekonstrukcije, adaptacije, obnove ili odstranjivanja objekta (u daljnjem tekstu: graevinski otpaci). Smjernice vae za otpatke iz skupine otpadaka sa klasifikacijskim brojem 17 iz klasifikacijskog spiska otpadaka. Smjernice ne vae za zemljani iskop, ako se sa zemljanim iskopom postupa prema propisu, koji ureuje optereivanje zemljita sa unoenjem otpadaka. Ako graevinski otpaci sadre azbest, potrebno je uzimati u obzir i odredbe propisa, koji ureuje postupanje sa otpacima, koji sadre azbest, i propisa, koji ureuje uslove, pod kojima se mogu pri

rekonstrukciji ili odstranjivanju objekata i pri radovima na odravanju na objektima, instalacijama li spravama odstranjivati materijali, koji sadre azbest.

2.1.13.6.2 Plan postupanja sa graevinskim otpacima

Investitor, koji namjerava odstraniti objekt, mora uz projekt za dobivanje graevinske dozvole priloiti nacrt postupanja sa graevinskim otpacima, ako iz projektne dokumentacije odstranjivanja objekta slijedi, da je povrina tlocrta vanjskog oboda objekta vea od 100 m2. Plan postupanja sa graevinskim otpacima iz prethodnog stavka mora u donosu na vrstu i koliinu graevinskih otpadaka sadravati sve podatke o: odstranjivanju opasnih graevinskih otpadaka prije ruenja objekta, odvojenom sakupljanju graevinskih otpadaka, prije svega opasnih, na samom gradilitu, preradi graevinskih otpadaka na mjestu nastanka, postupanju sa zemljanim iskopom, prije svega zagaenim, koliinama i vrstama graevinskih otpadaka, koje treba dati u preradu ili na odstranjivanje, predvienim nainima prerade i odstranjivanja graevinskih otpadaka. Plan postupanja sa graevinskim otpacima mora u vezi sa predvienim nainima, te koliinama prerade ili odstranjivanja graevinskih otpadaka uzimati u obzir usmjerenja iz operativnog programa zatite okoline na podruju postupanja sa graevinskim otpacima. Investitor mora obezbjedititi narudbu za preuzimanje graevinskih otpadaka ili njihove prevoze u preradu ili odstranjivanje, te njihovu preradu i/ili odstranjivanje prije nego to se ponu izvoditi graevinski radovi. Ako pri rekonstrukciji ili odstranjivanju objekta nije mogue sprijeiti mijeanja graevinskih otpadaka, mora investitor obezbjediti, da se prije ruenja objekta odstrane svi opasni graevinski otpaci iz grupe otpadaka sa klasifikacijskim brojem 17. Investitor mora za itavo gradilite ovlastiti jednog od izvoaa radova, koji e u njegovo ime emitirati graevinske otpatke u preradu ili odstranjivanje i uz emisiju svake poiljke otpadaka ispuniti evidencijski list, odreen propisom, koji ureuje postupanje sa otpacima. Investitor moe sam da obezbjedi preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka tako, da obezbjedi predaju graevinskih otpadaka neposredno preraivau ili odstranjivau otpadaka. Ako se radi o odstranjivanju graevinskih otpadaka, mora biti u narudbi za odstranjivanje graevinskih otpadaka razvidna i adresa i ime izvoaa ocjene otpadaka, koju mora obezbjediti investitor prema propisu, koji ureuje odlaganje ili spaljivanje otpadaka. Investitor prije poetka radova ne treba naruiti preuzimanje od sakupljaa graevinskih otpadaka ili predaje graevinskih otpadaka neposredno u preradu ili odstranjivanje ako nastaju graevinski otpadci na gradilitu zbog radova za koje ne treba dobiti dozvolu prema propisima o gradnji, a koliina graevinskih otpadaka za sve vrijeme izvoenja graevinskih radova ne prelazi najmanju koliinu iz sljedee tabele:
Vrsta otpadaka beton, cigla, ploice, keramika i materijali na osnovu sadre graevinski materijali na osnovu azbesta drvo, staklo, plastika asfalt, katran i katranirani proizvodi metal zemljani iskop izolirni materijali min. kol. 5 m3 0,5 m3 5 m3 0,5 m3 20 dm3 500 m3 1 m3

Investitor mora za navedene graevinske otpatke sam obezbjediti odvoz i predaju u sabirni centar. Investitor moe graevinske otpatke ponovo upotrijebiti ili odstraniti sam, ako ima dozvolu za preradu ili odstranjivanje tih otpadaka prema propisu, koji ureuje postupanje sa otpacima. Investitor moe sam upotrijebiti graevinske otpatke, a ne mora za to dobiti dozvolu za preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka, ako graevinske otpatke upotrebi na mjestu nastanka i unutar gradilita a radi se o betonu, cigli, ploicama, keramici i graevinskim

materijalima na osnovu sadre ili mjeavini tih graevinskih otpadaka sa zemljanim iskopom, koliine pa ne prelaze najvee koliine iz gornje tabele.

2.1.13.6.3 Izvjetaj o postupanju sa graevinskim otpacima

Investitor, koji namjerava dobiti upotrebnu dozvolu, mora kao sastavni dio projekta izvedenih radova (PIR) odgovornom upravnom organu priloiti Izvjetaj o postupanju sa graevinskim otpacima, iz koga su vidljivi sljedei podaci: koliina graevinskih otpadaka, danih sakupljaima graevinskih otpadaka, koliina graevinskih otpadaka, danih neposredno na preradu ili odstranjivanje, koliina opasnih otpadaka, danih sakupljaima ili neposredno na preradu ili odstranjivanje, koliina preraenih graevinskih otpadaka na mjestu nastanka, koliina graevinskih otpadaka, koje je preradio samostalno na gradilitu, koliina zemljanog iskopa, prije svega zagaenog, koji je bio odstranjen sa gradilita, firme i sjedita sakupljaa, preraivaa ili odstranjivaa graevinskih otpadaka, kojima je predao graevinske i opasne otpatke. pregled propisanih evidencijskih listova, koje su sakupljai graevinskih i opasnih otpadaka potvrdili pri preuzimanju, i sa kojima garantuje predaju otpadaka sakupljaima otpadaka, pregled propisanih evidencijskih listova, koje su preraivai i odstranjivai graevinskih ili opasnih otpadaka potvrdili pri preuzimanju, i sa kojima garantira predaju otpadaka neposredno preraivaima ili odstranjivaima otpadaka. Izvjetaji o postupanju sa graevinskim otpacima iz prethodnog stavka ne treba izraditi, ako koliine pojedinih vrsta pri gradnji nastalih graevinskih otpadaka ne prelaze najmanje koliine iz tabele. Za gradnje, pri kojima koliine nastalih graevinskih otpadaka prelaze najmanje koliine iz tabele se smatra, da je zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole nepotpun, ako projekt izvedenih radova ne sadri izvjetaje o postupanju sa graevinskim otpacima. Ako je u okviru gradnje, za koju je uloen zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole, izvedeno i odstranjivanje objekta, se moraju podaci o vrstama i koliinama otpadaka, nastalih zbog odstranjivanja objekta, u izvjetaju o postupanju sa graevinskim otpacima iz prvog stavka ovog lana slagati sa podacima o vrstama i koliinama otpadaka iz nacrta postupanja sa graevinskim otpacima. Ako za gradnju, u okviru koje je izvedeno odstranjivanje objekta ne treba dobiti upotrebnu dozvolu, mora investitor predati izvjetaj o postupanju sa graevinskim otpacima iz prvog stavka ovog lana zajedno sa kopijom nacrta postupanja sa graevinskim otpacima najkasnije trideset dana nakon zavretka gradnje, ovlatenom inspektoru za zatitu okoline.

2.1.13.6.4 Obaveze investitora i izvoaa u toku izvoenja radova

Investitor, koji narui gradnju objekta ili je sam izvodi, mora obezbjediti, da izvoai graevinskih radova na gradilitu uvaju ili privremeno skladite otpatke, koji nastaju pri graevinskim radovima, odvojeno po vrstama graevinskih otpadaka iz klasifikacijskog spiska otpadaka. Ako zbog prirode graevinskih radova nije mogue sprijeiti mijeanja pojedinih vrsta opasnih graevinskih otpadaka meusobno ili sa drugim graevinskim otpacima, mora investitor obezbjediti, da izvoai graevinskih radova odvojeno od drugih otpadaka uvaju ili skladite opasne graevinske otpatke, a ako to nije izvodljivo da njih predaju odvojeno prema pojedinim vrstama neposredno sakupljau, preraivau ili odstranjivau graevinskih otpadaka. Investitor mora obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke uvaju ili privremeno skladite na gradilitu tako, da ne zagauju okolinu i da je sakupljau ili prevozniku graevinskih otpadaka omoguen pristup za njihovo preuzimanje i otpremanje preraivau ili odstranjivau graevinskih otpadaka.

Ako uvanje ili privremeno skladitenje graevinskih otpadaka nije mogue na gradilitu, mora investitor obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke odlau neposredno nakon nastanka u sanduke, koji su smjeteni na gradilitu ili uz gradilite i ureeni su za odvoz graevinskih otpadaka bez njihovog pretovarivanja. Investitor mora obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke predaju sakupljau graevinskih otpadaka. Iz potvrda o narudbi preuzimanja graevinskih otpadaka mora biti vidljiva vrsta graevinskih otpadaka, predviena koliina nastajanja graevinskih otpadaka, te adresa gradilita sa brojem pripadajue graevinske dozvole, na koju se odnosi preuzimanje graevinskih otpadaka. Iz dokaza o narudbi prerade ili odstranjivanja, te prevoza graevinskih otpadaka mora biti vidljiva vrsta otpadaka, predviena koliina prerade ili odstranjivanja graevinskih otpadaka, mjesto prerade ili odstranjivanja, te adresa gradilita sa navedbom pripadajue graevinske dozvole, na koju se odnosi prerada ili odstranjivanje graevinskih otpadaka.

2.1.13.6.5 Sakupljanje otpadaka

Sakuplja graevinskih otpadaka moe poeti sa sakupljanjem, kada dobije dozvolu ministarstva, ovlatenog za zatitu okoline po propisu, koji ureuje postupanje sa otpacima. Ministarstvo izdaja dozvolu iz prijanjeg stavka osobi, koja: je privredno drutvo ili samostalni poduzetnik pojedinac, registriran za obavljanje djelatnosti sakupljanja i odvoza otpadaka po propisima o klasifikaciji djelatnosti, ima sredstva i opremu, te objekte i sprave za sakupljanje graevinskih otpadaka, koji ispunjavaju tehnike i druge propisane uslove, i ima obezbjeene mogunosti ponovne upotrebe ili odstranjivanja sakupljenih graevinskih otpadaka. Zahtjevima za dozvolu ministarstva mora biti priloen plan sakupljanja graevinskih otpadaka, te obezbjeivanja njihove ponovne upotrebe ili odstranjivanja. Plan sakupljanja graevinskih otpadaka iz prethodnog stavka mora sadravati podatke o: podruju sakupljanja graevinskih otpadaka, vrstama graevinskih otpadaka, za koje obezbjeuje sakupljanje, broju i lokacijama sabirnih centara, predvienoj ukupnoj godinjoj koliini graevinskih otpadaka i godinje preuzetih koliina odvojeno, po nainu ponovne upotrebe ili odstranjivanja, kojeg obezbjeuje, vrsti i kapacitetu sredstava i opreme za sakupljanje i prevoenje, kapacitete sabirnih centara, te o nainu privremenog skladitenja i razvrstavanja ili drugim aktivnostima u vezi sa graevinskim otpacima i mjerama za zatitu okoline za sprjeavanje nekontroliranih uticanja na okolinu pri postupanju sa graevinskim otpacima. Plan sakupljanja otpadaka mora u vezi sa predvienim nainima ponovne upotrebe ili odstranjivanja graevinskih otpadaka uzimati u obzir usmjerenja iz operativnog programa zatite okoline na podruju postupanja sa graevinskim otpacima. U dozvoli ministarstvo sakupljau graevinskih otpadaka moe odrediti podruja, gdje mora urediti sabirni centar ili podruja gdje mora obavezno obezbjeivati preuzimanje graevinskih otpadaka. Sakuplja graevinskih otpadaka mora imati najmanje jedan sabirni centar za najmanje jednu vrstu graevinskih otpadaka iz skupine otpadaka sa klasifikacijskim brojem 17 iz klasifikacijskoga spiska otpadaka, odreenog u propisu o postupanju sa otpacima. Sabirni centar mora biti ureen tako, da pri primanju, privremenom skladitenju ili razvrstavanju skupljenih graevinskih otpadaka ili pri njihovoj predaji na preradu ili odstranjivanje ne dolazi do zagaivanja okoline.

Sakuplja graevinskih otpadaka mora za graevinske otpatke, koje sakupi, obezbjediti ponovnu upotrebu ili odstranjivanje. Sakuplja graevinskih otpadaka mora voditi evidenciju o: sabranim koliinama graevinskih otpadaka po investitorima i sabirnim centrima, ukupno sabranoj koliini graevinskih otpadaka u odnosu na vrstu graevinskih otpadaka i u odnosu na nain ponovne upotrebe ili odstranjivanja, predanim koliinama graevinskih otpadaka u ponovnu upotrebu ili odstranjivanje po izvoaima graevinskih radova i ukupnoj koliini predanih graevinskih otpadaka. Sastavni dio evidencije iz prethodnog stavka su propisani evidencijski listovi koje sakuplja graevinskih otpadaka primi kod preuzimanja graevinskih otpadaka i propisanoj evidencijskoj listi koju sakupljau graevinskih otpadaka vrate izvoai ponovne upotrebe ili odstranjivai graevinskih otpadaka. Sakuplja graevinskih otpadaka mora ministarstvu u skladu sa propisom, koji ureuje postupanje sa otpacima dostaviti izvjetaj o sabranim graevinskim otpacima i postupanju sa njima za proteklu kalendarsku godinu.

2.1.13.6.6 Prerada i odstranjivanje graevinskih otpadaka

Preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka mogu izvoditi samo osobe, koje imaju propisanu dozvolu za preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka prema propisima, koji ureuju postupanje sa otpacima. Ako je preraiva ili odstranjiva graevinskih otpadaka ujedno ii sakuplja graevinskih otpadaka, se u dozvoli iz prethodnog stavka utvrdi i ispunjenje slova za sakupljanje graevinskih otpadaka. Iz plana postupanja sa otpacima, koga treba priloiti zahtjevu za dobivanje dozvole za preradu graevinskih otpadaka i za dobivanje dozvole za odstranjivanje graevinskih otpadaka, mora biti pored uslova iz propisa, koji ureuje postupanje sa otpacima, vidljivo i sljedee: vrste i koliine graevinskih otpadaka, za koje se obezbjeuje recikliranje, predvieni nain upotrebe graevinskih materijala, dobivenih sa recikliranjem graevinskih otpadaka, razloge za odstranjivanje graevinskih otpadaka ako se odstranjuju neposredno bez prerade, nain te mjesto odstranjivanja preostataka graevinskih otpadaka i usmjerenja iz operativnog programa zatite okoline na podruju postupanja sa graevinskim otpacima u vezi sa predvienim nainima te koliinama prerade. Ministarstvo odobri neposredno odstranjivanje graevinskih otpadaka bez prethodne prerade, ako je iz plana postupanja sa otpacima vidljivo, da za preradu te vrste graevinskih otpadaka ne postoje tehnike moguosti ili da su trokovi ponovne upotrebe nerazmjerno vii od trokova njihovog odstranjivanja.

2.1.13.6.7 Postupanje sa otpacima, koji sadre azbest

2.1.13.6.7.1 Ope
Azbest je zajedniko ime za niz prirodnih mineralnih vlakana. Otporan je na kiselinu, luila i visoku temperaturu. Zbog spomenutih osobina su ga u prolosti u velikoj mjeri upotrebljavali u industriji i graevinarstvu. Poznatih je priblino 3000 proizvoda, koji sadre azbest. U industriji su se upotrebljavali isti azbest te materijali u kojima je bio azbest pomijean drugim materijama, koje su bile kao vezivo za azbestna vlakna.

Postoje dvije vrste azbestnih materijala: U prvu skupinu spada isti azbest i materijali koji se zbog svoje strukture s lakoom drobe i vlaknaju, zato kaemo, da su to materijali, koji sadre slabo vezan azbest. Najei proizvodi koji sadre slabo vezani azbest, su:
proizvod indra iz krovne ljepenke pricani malteri runo naneseni malteri izolacione ploe mogua lokacija ugradnje krov krovovi, zidovi, eline graevinske skele stropovi(plafoni), zidovi zidovi

graevinski kemijski proizvodi, koji sadre azbest: zaptivne mase, smole, ljepila podovi, zidovi zaptivna i izolacijska masa kotlovi, grijai, posude pod pritiskom azbestno platno cijevi valovita ljepenka iz azbesta toplovodne cijevi papirni i valjani papirni trakovi loita, parni ventili, elektrine instalacije ljepenka ventili kitovi i paste premazi na dodirima vodovodnih i toplovodnih cijevi prskana i runo nanesena izolacija rezervoari za gorivo, rezervoari u petrokemiji tkanina odjea i pokrivai, klobuina(filc), ponjave, uad, trakovi, prea, zavjese, materijal za ovijanje cijevi, idr. U drugu skupinu spadaju materijali, u kojima je azbest primijean materijama, koje se ponaaju kao vezivo za azbestna vlakna. Najee upotrebljena veziva su bili cement, vinilhlorid ili asfalt. U toj skupini su proizvodi iz azbest-cementa (iz tih proizvoda se, ako nisu oteeni ili ako se ne obrauju (bui, ree, pila, brusi), azbest ne oslobaa), i drugi azbestni proizvodi. Graevinski proizvodi iz azbest-cementa drugi azbestni proizvodi ploe velikog formata (ravne ili valovite) vinilne podne azbestne obloge krovne ploe malog formata asfaltne talne azbestne obloge fasadne ploe, zidovi i stropovi(plafoni) veziva, punila, kitovi, paste, boje i premazi vodovodne i kanalizacijske cijevi i koljena zaptivci graevinski kemijski proizvodi, koji sadre azbest: zaptivne mase, smole, ljepila podovi, zidovi vodeni sakupljai kone obloge i spojnice idr. korita za cvijee idr.

2.1.13.6.7.2 Opasnosti kod upotrebe azbesta

Azbest ima vlaknastu grau. Vlakna se veoma rado lome uzduno, pri emu nastaju tanja, iglama slina vlakna. Zato to su tako mala, ak nevidljiva, a takoer su i bez mirisa, moemo ih udisati, a da toga nismo niti svjesni. Pri udisanju vlakna mogu doi duboko u plua i prouzrokovati bolesti kao to su to azbestoza i rak plua (mezoteliom - rijetki oblik raka poplunice ili trbune maramice kojeg skoro u svim primjerima prouzrokuje azbest). Izmeu prve ispostavljenosti i pojava znakova bolesti moe proi i do 40 godina. Azbest, koji se nalazi u zgradama, postaje opasan, kada materijal dotraje, kada se oteti ili pa se zbog neprimjernog postupanja s njim poinju azbestna vlakna oslobaati u zrak i na taj nain predstavljaju opasnost za zdravlje. Opasni su znai prije svega takvi proizvodi, koji kada ih upotrebljavamo ili se drobe ili se pretvaraju u prah. Drobljivi azbest moemo drobiti rukama, nedrobljivi azbest je pretvrd za runo drobljenje. Zato je najbolje, da proizvode iz azbesta, koji nisu dotrajali ili oteeni, ostavimo na miru i po mogunosti ih po povrini jo zatitimo. Njihovo ivotno doba je od trideset do etrdeset godina. Neki proizvodi, koji sadre slabo vezani azbest, su trajno ugraeni u objekte. To su: pricani malteri, izolacijska sredstva, ljepila ili izolacijske mase. Sa azbestom doemo u dodir preteno tek kada se odstranjuju materijali, koji sadre azbest.

2.1.13.6.7.3 Sanacija krovova i fasadnih ploa iz azbest-cementa

U vrsto vezane azbestne otpatke se ubrajaju graevinski materijali iz azbest-cementa, kao to su ploe velikog formata, ravne ili valovite, fasadne i krovne ploe malog formata, upotrebni proizvodi, kao to su posude za biljke, pepeljare, korita za cvijee i slino, te cijevi za zgrade i inenjerske gradnje iz azbest-cementa. Da bi se sprijeila odnosno smanjila emisija azbestnih vlakana u okolinu su propisane obavezne mjere pri rekonstrukciji ili odstranjivanju objekata i pri radovima na odravanjima na objektima, instalacijama ili spravama, kada se odstranjuju materijali, koji sadre azbest. Obaveze kod postupanja sa azbestom su zavisne od toga, da li se izvode radovi veeg obima ili radovi manjeg obima. Radovi manjeg obima, ukljuujui sa dodatnim radovima koji su potrebni na podruju odstranjivanja, su radovi koje do zakljuka radnog postupka obave najvie dva radnika i ne traju vie od etiri sata kod: odstranjivanju azbest-cementnih proizvoda ili odstranjivanju malih koliina materijala, koji sadre slabo vezani azbest, kao na primjer odstranjivanje azbestnih kartona ispod prozorskih polica, odstranjivanju zaptivki na gorionicima ili vratima, ili odravanju azbestnih proizvoda, kao to je preslojavanje mjesta zatvaranja pri zranim i dimnim kanalima ili kablovskim vodovima ili preslojavanje slabo vezanih azbestnih ploa u dobrom stanju, osim fasadnih, sa valjkom, ili odstranjivanje fasadnih obloga, krovnih pokrova i cjevovoda iz azbest-cementa, ako su radovi na otvorenom a skupna povrina azbest-cementnih ploa ne prelazi 1.000 m2 odnosno ukupna duina azbest-cementnih cijevi ne prelazi 300 m. Pri tom je odreeno, to obuhvata pojam svi radovi, t.j. svi radovi do zakljuka radnog postupka, ulaenje u prostore, koji su zagaeni sa azbestom; uzimanje uzoraka zraka za mjerenje koncentracija azbestnih vlakana u zraku; pranjenje prostora, koji su zagaeni sa azbestom; ienje prostora i predmeta, koji su zagaeni sa azbestom prevozi po gradilitu, te privremeno skladitenje odstranjenih materijala, koji sadre azbest. Radove manjeg obima moe da izvodi svako. Ne trai se dozvola ili sprava za odstranjivanje azbesta iz objekata.

2.1.13.6.7.4 Obaveze investitora prije poetka odstranjivanja krovnih ploa

Investitor mora obezbjediti, da se prije poetka projektiranja rekonstrukcije ili odstranjivanja objekta i radova na odravanju ustanovi, dali e radnici pri izvoenju radova biti ispostavljeni azbestnoj praini ili praini materijala, koji sadre azbest. Ako postoji sumnja da su u objektu odnosno u instalacijama ili u spravi ugraeni materijali, koji sadre azbest, potrebno je uzorak materijala dati na istragu strunoj organizaciji, koja je za takva istraivanja osposobljena.

2.1.13.6.7.5 Postupci pri odstranjivanju azbestno-cementnih pokrova

1. Prije nego to se pone sa odstranjivanjem azbestno-cementnih ploa se moraju ploe prije rada na njima ili prije pomicanja smoiti. Namakanje se izvodi sa rasprivanjem ili kropljenjem sa rasprivaima sa niskim pritiskom. Nikada se voda ne smije pricati pod visokim pritiskom. Azbestna vlakna, koja su se nakupila u vodenim odtocima, se moraju

smoiti sa vodom, tako da nastane gusta smjesa, koja se odstrani sa lopaticom u PE kesu. Vrea se mora nepropusno zatvoriti ili zalijepiti. 2. Ploa se mora pri odstranjivanju podii a ne iupati ili lomiti. Kuke, vijci ili avli, sa kojima su bile ploe privrene, se moraju odstraniti tako, da se ploa pri tome ne oteti. Kada se odstrane elementi za privrivanje ploa se mora osigurati od otklizavanja. Pri demontai se ne smiju upotrebljavati svrdla, pile ili alat za trganje sa velikom brzinom. Ako se ploa ne moe odstraniti bez upotrebe alata, vano je da se iskljuivo upotrebljava runi alat ili mehanika pomagala za obradu azbest-cementa sa ugraenim usisavaima koji imaju HEPA filtre. Ploa se ne smije vui preko rubova i preko drugih proizvoda. 3. Odstranjene ploe se ne smiju bacati sa krova. Na zemlju se sputaju sa primjernom dizalicom. 4. Ploe se na zemlji ponovno namoe sa obje strane, i tek zatim se sloe u skladite na drvenu paletu. Paleta se zatim ovije sa polietilenskom folijom, koja se nepropusno zalijepi sa ljepljivom trakom. Materijali koji su odstranjeni, zbog nastojanja da bi se smanjila zapremina otpadaka, se ne smiju drobiti. 5. Podruje, na kome su se odstranjivale ploe, se dobro pregleda, da ne bi gdje leali otpaci. Krovna konstrukcija, letve, rogovi, obloga se moraju nakon odstranjivanja ploa paljivo oistiti, tako da se usisaju sa usisivaem, koji ima HEPA filtar. Ukoliko izvoa radova takvog usisivaa nema, se potkrovlje obrie sa mokrom krpom. Upotrebljene krpe se nakon obavljenog posla odloe u PE vreu. Vodu posuda, u kojima se ispiraju krpe, se mora nakon obavljenog ienja izliti u odtok, tako da se preko odtoka poloi mokra krpa kao filtar. Krpa se zatim odloi u PE vreu. 6. Na zemlji se svaka vrea sa otpadcima stavi u jo jednu PE vreu koja se nepropusno zalijepi i oznai sa naljepnicom "Azbestni otpadak".

2.1.13.6.7.6 Skladitenje i prevoenje azbestno-cementnih proizvoda

vrsto vezani azbestni otpaci moraju biti zapakovani u nepropusno zatvorenim vreama tako, da su dodiri tkanine, odnosno folije zavareni ili zalijepljeni. Prevoz vrsto vezanih azbestnih otpadaka na mjesto odstranjivanja je dozvoljen u zatvorenim sanducima ili vreama ili u pokrivenim vozilima za prevoz tereta tako, da je u najveoj moguoj mjeri sprijeena emisija azbestnih vlakana u okolinu. Utovar i istovar azbestnih otpadaka na ili sa utovarnih povrina vozila za prevoz tereta treba izvesti paljivo, tako da se ti ne bacaju ili stresaju. Sanduci ili vree, u kojima se uvaju azbestni otpaci u privremenim skladitima, moraju biti na dobro vidljivim mjestima i oznaeni sa natpisom Azbestni otpadak.

2.1.13.6.7.7 Odlagalita
vrsto vezani azbestni otpaci se odlau na odlagalite inertnih (ali opasnih!) otpadaka. Investitor mora od upravnika odlagalita za preuzete azbestne otpadke dobiti potvren evidencijski list o postupanju sa otpacima, koji je dokaz o predaji azbestnih otpadaka na odlagalite. Ako je azbestne otpadke na odlagalite predao izvoa graevinskih radova, mora potvreni evidencijski list biti naslovljen na investitora. Investitor moe dobiti potvren evidencijski list o predaji azbestnih otpadaka u odlaganje i od izvoaa graevinskih radova, ako on ima dozvolu za sakupljanje graevinskih otpadaka.

2.1.13.6.7.8 Obaveze upravnika odlagalita

Upravnik odlagalita mora obezbjediti, da se azbestni otpaci odlau na unaprijed odreeno polje za odlaganje azbesta, koje mora biti vidljivo oznaeno i namijenjeno samo za odlaganje azbestnih otpadaka. Dovoz do polja za odlaganje za azbestne otpadke mora biti tako ureen, da se otpaci mogu odloiti neposredno sa teretnog vozila u jamu ili jarak, gdje se odlau azbestni otpaci. Ako se azbestni otpaci stresaju u jamu ili jarak sa njegovog ruba, treba obezbjediti, da se otpaci ne rastresaju. Otpadke treba nakon odlaganja prekriti. Preko odloenih azbestnih otpadaka, koji nisu prekriveni zemljom ili slinim inertnim materijalom se ne smije voziti sa teretnim vozilima i radnim mainama. Upravnik odlagalita mora pri voenju propisanog radnog dnevnika obezbjediti, da se redovno upisuju koliina, vrsta i nain obrade odloenih azbestnih otpadaka, te lokacija polja za odlaganje.

2.1.13.6.7.9 Predaja i sakupljanje graevinskih otpadaka

Investitor moe azbestno-cementne otpadke prepustiti za daljnju manipulaciju sakupljau graevinskih otpadaka, koji je upisan u evidenciju sakupljaa graevinskih otpadaka. Investitor mora od sakupljaa graevinskih otpadaka za preuzete azbestne otpadke dobiti potvren evidencijski list o postupanju sa otpacima, koji je dokaz o predaji azbestnih otpadaka sakupljau. Ako je azbestno-cementne otpadke predao sakupljau izvoa graevinskih radova, mora potvreni evidencijski list biti naslovljen na investitora. Investitor moe dobiti potvren evidencijski list o predaji azbestno-cementnih otpadaka na sakupljanje i od samog izvoaa graevinskih radova, ako taj ima dozvolu za sakupljanje graevinskih otpadaka. Pri odstranjivanju azbest-cementnih proizvoda se preporuuje upotreba line zatitne opreme, bar za zatitu udisajnih puteva. (poluobrazne/etvrtinske maske sa P2 filterom ili poluobrazne maske FFP2 sa filtracijom elia ili maske sa provjetrivaem i filterom za djelie TM1P)

2.1.13.6.8 Klasifikacijski spisak otpadaka

2.1.13.6.8.1 Ope
Otpaci su klasificirani pomou brojane kode koja ima est mjesta. Za oznaku spiska vrsta otpadaka se upotrebljavaju prva etiri mjesta. Opasni otpaci su klasificirani sa brojem od est mjesta i dodatno oznaeni sa asteriksom (zvjezdicom), koji znai opasni otpadak

2.1.13.6.8.2 Klasifikacija grupa otpadaka

01 Otpaci pri istraivanju, dobivanju i preradi mineralnih sirovina 02 Otpaci iz poljoprivrede, vrtlarstva, lova, ribolova, ribogojstva i proizvodnje hrane 03 Otpaci iz obrade i prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, ljepenke, vlaknastih tkanina, ploa i namjetaja 04 Otpaci pri proizvodnji koe, krzna i tekstila 05 Otpaci pri rafinaciji nafte, ienju zemljanog plina i pirolize uglja 06 Otpaci iz anorganskih kemijskih procesa 07 Otpaci iz organskih kemijskih procesa 08 Otpaci pri proizvodnji, pripremi, trenju i upotrebi premaza (boja, lakova, emajla), ljepila, zaptivnih masa i tamparskih boja 09 Otpaci pri fotografskim djelatnostima 10 Otpaci iz termikih procesa 11 Anorganski, otpaci koji sadre metale iz obrade i povrinske zatite metala i hidrometalurgije obojenih metala 12 Otpaci iz postupaka oblikovanja i povrinske obrade metala i plastike 13

Otpadna ulja (osim jestivih ulja i onih, koji su obuhvaeni u 05, 12 i 19) 14 Otpaci iz upotrebe organskih topiva, hladila i potisnih plinova (osim 07 i 08) 15 Otpadna ambalaa, absorbenti, istae krpe, filtrirna sredstva i zatitna odjea, koji nisu navedeni drugdje 16 Otpaci, koji nisu navedeni drugdje u spisku 17 Graevinski otpaci i ruevine (ukljuujui sa iskopanom zemljom iz zagaenih mjesta) 18 Otpaci iz zdravstva i veterinarstva, te s njima povezanih istraivanja (bez otpadaka iz kuhinja i restorana, koji ne potiu iz neposredne zdravstvene njege) 19 Otpaci iz sprava za obradu otpadaka, sprava za ienje otpadne vode i objekata za snabdijevanje vode za pie i tehnoloke vode 20 Komunalni otpaci i njima slini otpadci iz industrije, zanatstva i uslunih djelatnosti, ukljuujui i odvojeno sabrane frakcije

2.1.13.6.8.3 Otpaci, koji nastaju pri gradnji inenjerskih objekata i proizvodnji graevinskih proizvoda
01 Otpaci pri istraivanju, dobivanju i preradi mineralnih sirovina 01 01 02 Otpaci pri dobivanju nemetalnih mineralnih sirovina 01 04 Otpaci pri fizikalnoj i kemijskoj preradi nemetalnih mineralnih sirovina 01 04 07* otpaci pri fizikalnoj i kemijskoj preradi nemetalnih mineralnih sirovina, koje sadre opasne materije 01 04 08 otpadni ljunak i sitne, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07 01 04 09 otpadni pijesci i gline 01 04 10 prainasti i prakasti otpaci, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07 01 04 11 otpaci pri preradi kalijeve i kamene soli, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07 01 04 12 jalovina i drugi otpaci pri pranju i odabiranju(sortiranju) mineralnih sirovina, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07 i 01 04 11 01 04 13 otpaci pri rezanju i piljenju kamena, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07 01 04 99 drugi otpaci te vrste 01 05 Muljevi, gusti i blato, te drugi otpaci pri buenju 01 05 04 muljevi, gusti i blato, te otpaci od vodenog buenja 01 05 05* muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre ulja 01 05 06* muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre opasne materije 01 05 07 muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre barit i nisu obuhvaeni u 01 05 05 i 01 05 06 01 05 08 muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre kloride i nisu obuhvaeni u 01 05 05 i 01 05 06 01 05 99 drugi otpaci te vrste 03 Otpaci iz obrade i prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, ljepenke, vlaknastih tkanina, ploa i namjetaja 03 01 Otpaci iz obrade i prerade drveta, te proizvodnje ploa i namjetaja 03 01 01 otpadna kora (lika) i pluta 03 01 04* pilotina, ishoblani djelii, sjekanice, odresci, otpadno drvo, djelii ploa i furnira, koji sadre opasne materije 03 01 05 pilotina, ishoblani djelii, sjekanice, odresci, otpadno drvo, djelii ploa i furnira, koji nisu obuhvaeni u 03 01 04 03 01 99 drugi otpaci te vrste 03 02 Otpadna sredstva za zatitu drveta 03 02 01* nehalogenirana organska sredstva za zatitu drveta 03 02 02* klorirana organska sredstva za zatitu drveta 03 02 03* organo-metalna sredstva za zatitu drveta 03 02 04* anorganska sredstva za zatitu drveta

03 02 05* druga sredstva za zatitu drveta, koja sadre opasne materije 03 02 99 druga sredstva za zatitu drveta 05 Otpaci od rafinacije nafte, ienju zemljanog plina i pirolize uglja 05 01 Uljni muljevi, gusti i blato, ter vrsti otpaci 05 01 17 asfalt 06 Otpaci iz anorganskih kemijskih procesa 06 05 Muljevi, gusti i blato iz ienja otpadne vode 06 05 02* Muljevi, gusti i blato iz ienja otpadne vode na mjestu nastanka, koji sadre opasne materije 06 05 03 Muljevi, gusti i blato iz ienja otpadne vode na mjestu nastanka, koji nisu obuhvaeni u 06 05 02 06 13 Otpaci iz ostalih anorganskih kemijskih procesa 06 13 01* anorganski pesticidi, biocidi i sredstva za zatitu drveta 06 13 02* iskoriteni aktivni ugalj (osim 06 07 02) 06 13 03 a(katran) 06 13 04* otpaci iz prerade azbesta 06 13 05* a 06 13 99 drugi otpaci te vrste 07 Otpaci iz organskih kemijskih procesa 07 02 Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci i upotrebi plastike, sintetike gume i umjetnih vlakana 07 02 13 otpadna plastika 07 02 14* otpadni aditivi, koji sadre opasne materije 07 02 15 otpadni aditivi, koji nisu obuhvaeni u 07 02 14 07 02 16* otpaci, koji sadre silikone 07 02 99 drugi otpaci te vrste 07 03 Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci i upotrebi organskih boja i pigmenata (osim 06 11) 07 03 03* organska halogenirana topiva, pralne tekuine i matine lunice 07 03 04* druga organska topiva, pralne tekuine i matine lunice 07 04 Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci i upotrebi organskih pesticida (osim 02 01 08 i 02 01 09) sredstava za zatitu drveta (osim 03 02) i drugih biocida 07 04 03* organska halogenirana topiva, pralne tekuine i matine lunice 07 04 04* druga organska topiva, pralne tekuine i matine lunice 07 04 13* vrsti otpaci, koji sadre opasne materije 08 Otpaci pri proizvodnji, pripremi, trenju i upotrebi premaza (boja, lakova, emajla), ljepila, zaptivnih masa i tamparskih boja 08 01 Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci, upotrebi i odstranjivanju boja i lakova 08 01 11* otpadne boje i lakovi, koji sadre organska topiva ili druge opasne materije 08 01 12 otpadne boje i lakovi, koji nisu obuhvaeni u 08 01 11 08 01 17* otpaci od odstranjivanja boja i lakova, koji sadre organska topiva ili opasne materije 08 01 18 otpaci iz odstranjivanja boja i lakova, koji nisu obuhvaeni u 08 01 17 08 01 19* vodene suspenzije boja i lakova, koje sadre organska topiva ili druge opasne materije 08 01 20 vodene suspenzije boja i lakova, koje nisu obuhvaene u 08 01 19 08 01 21* otpaci sredstava za odstranjivanje boja i lakova 08 01 99 drugi otpaci te vrste 08 04 Otpaci pri dobivanju, pripremi, nabavci i upotrebi ljepila i zaptivnih masa 08 04 09* otpadna ljepila i zaptivne mase, koje sadre organska topiva ili druge opasne materije 08 04 10 otpadna ljepila i zaptivne mase, koje nisu obuhvaene u 08 04 09 08 04 15* vodene otpadne rastopine ljepila i zaptivnih masa, koja sadre organska topiva ili druge opasne materije

08 04 16 vodene otpadne rastopine ljepila i zaptivnih masa, koje nisu obuhvaene u 08 04 15 08 04 17* ulja smola (kolofonije) 08 04 99 drugi otpaci te vrste 10 Otpaci iz termikih procesa 10 01 Otpaci iz termoenergetskih objekata i drugih sprava za loenje (osim 19) 10 01 01 pepeo, ljaka i kotlovski prah (osim kotlovskog praha iz 10 01 04) 10 01 02 elektrofilterski pepeo iz sprava za loenje na ugalj 10 01 03 elektrofilterski pepeo iz sprava za loenje na treset i drvo 10 01 04* elektrofilterski pepeo i kotlovski prah i sprava za loenje na ulja 10 01 09* sumporna kislina 10 01 13* elektrofilterski pepeo iz spaljivanja emulzija ugljikovodonika 10 01 20* muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri ienju otpadnih voda na mjestu nastanka i sadre opasne materije 10 01 21 muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri ienju otpadnih voda na mjestu nastanka i nisu obuhvaeni u 10 01 20 10 12 Otpaci iz proizvodnje keramikih proizvoda, cigle, ploica i graevinskih proizvoda 10 12 01 otpadna smjesa prije peenja 10 12 03 drugi djelii i prah 10 12 05 muljevi, gusti i blato i filtarske pogae od ienja otpadnih plinova 10 12 06 odbijene(odbaene) forme 10 12 07 iskoritene obloge i vatrostalni materijali 10 12 08 otpadna keramika, cigle, ploice i graevinski proizvodi (nakon termike obrade) 10 12 09* vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i sadre opasne materije 10 12 10 vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i nisu obuhvaeni u 10 12 10 10 12 11* otpaci iz glaziranja, koji sadre teke metale 10 12 12 otpaci iz glaziranja, koji nisu obuhvaeni u 10 12 11 10 12 13 muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri ienju otpadne vode na mjestu nastanka 10 12 99 drugi otpaci te vrste 10 13 Otpaci iz proizvodnje cementa, krea, gipsa i njihovih proizvoda 10 13 01 otpadna smjesa prije peenja 10 13 04 otpaci iz kalcinacije i hidratacije krea 10 13 06 drugi djelii i prah 10 13 07 muljevi, gusti i blato i filetrske pogae od ienja otpadnih plinova 10 13 09* otpaci iz azbestno-cementne proizvodnje, koji sadre azbest 10 13 10 otpaci iz azbestno-cementne proizvodnje, koji nisu obuhvaeni u 10 13 09 10 13 11 otpaci iz proizvodnje sastavljenih materijala (kompozita) na cementnoj osnovi, koji nisu obuhvaeni u 10 13 09 i 10 13 10 10 13 12* vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i sadre opasne materije 10 13 13 vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i nisu obuhvaeni u 10 13 12 10 13 14 otpadni beton i otpadni muljevi iz betona 10 13 99 drugi otpaci te vrste 11 Anorganski otpaci koji sadre metale iz obrade i povrinske zatite metala i hidrometalurgije obojenih metala 11 05 Otpaci iz procesa galvaniziranja 11 05 01 sirovi cink 11 05 02 cinkov pepeo 11 05 03* vrsti otpaci iz ienja otpadnih plinova 11 05 04* iskoritene tekuine 11 05 99 drugi otpaci te vrste 12 Otpaci iz postupaka oblikovanja i povrinske obrade metala i plastike 12 01 Otpaci iz postupaka oblikovanja i povrinske obrade metala i plastike

12 01 01 opiljci i ostruci eljeza 12 01 02 drugi djelii eljeza 12 01 03 opiljci i ostruci obojenih metala 12 01 04 drugi djelii obojenih metala 12 01 05 djelii plastike 12 01 06* iskoritena mainska ulja, koja sadre halogene (osim emulzija) 12 01 07* iskoritena mainska ulja, koji ne sadre halogene (osim emulzija) 12 01 08* iskoritene strojne emulzije, koje sadre halogene 12 01 09* iskoritene strojne emulzije, koje ne sadre halogene 12 01 10* sintetika mainska ulja 12 01 11* uljni muljevi iz strojeva za obradu 12 01 12* istroeni voskovi i masti 12 01 13 otpaci pri varenju 12 01 14* strojni muljevi, koji sadre opasne materije 12 01 15 strojni muljevi, koji nisu obuhvaeni u 12 01 14 12 01 16* otpaci, koji nastaju pri pjeskanju i sadre opasne materije 12 01 17 otpaci, koji nastaju pri pjeskanju i nisu obuhvaeni u 12 01 16 12 01 18* metalni muljevi, koji nastaju pri bruenju(poliranje), honanju i lepanju i sadre ulja 12 01 19* lako biorazgradljiva strojna ulja 12 01 20* iskoritena brusna tijela i brusni materijali, koji sadre opasne materije 12 01 21 iskoritena brusna tijela i brusni materijali, koji nisu obuhvaeni u 12 01 20 12 01 99 drugi otpaci te vrste 13 Otpadna ulja (osim jestivih ulja i onih, koja su obuhvaena u 05, 12 i 19) 13 01 Otpadna hidraulina ulja 13 01 01* hidraulina ulja, koja sadre PCB 13 01 04* hlorirane emulzije 13 01 05* nehlorirane emulzije 13 01 09* hlorirana hidraulina ulja na osnovu mineralnih ulja 13 01 10* nehlorirana hidraulina ulja na osnovu mineralnih ulja 13 01 11* sintetika hidravulina ulja 13 01 12* lako biorazgradljiva hidraulina ulja 13 01 13* druga hidravulina ulja 13 02 Otpadna motorna, strojna i ulja za mazanje 13 02 04* hlorirana motorna, strojna i uja za mazanje na osnovu mineralnih ulja 13 02 05* nehlorirana motorna, strojna i ulja za mazanje na osnovu mineralnih ulja 13 02 06* sintetika motorna, strojna i ulja za mazanje 13 02 07* lako biorazgradljiva motorna, strojna i ulja za mazanje 13 02 08* druga motorna, strojna i ulja za mazanje 13 03 Otpadna ulja i druge tekuine za izolaciju ili prenose toplote 13 03 01* ulja za izolaciju ili prenos toplote, koja sadre PCB 13 03 06* ulja za izolaciju ili prenos toplote na osnovu mineralnih ulja, koja nisu obuhvaena u 13 03 01 13 03 07* nehlorirana ulja za izolaciju ili prenos toplote na osnovu mineralnih ulja 13 03 08* sintetika ulja za izolaciju ili prenos toplote 13 03 09* lako biorazgradljiva ulja za izolaciju ili prenos toplote 13 03 10* druga ulja za izolaciju ili prenos toplote 13 04 Brodska (kaljuna) ulja 13 04 01* brodska (kaljuna) ulja iz unutranjeg brodskog prometa 13 04 02* brodska (kaljuna) ulja iz odtonih kanala na privezima 13 04 03* brodska (kaljuna) ulja iz drugog brodskog prometa 13 05 Sadrina iz sprava za razdvajanje ulja i vode 13 05 01* vrste materije iz sprava za razdvajanje ulja i vode 13 05 02* muljevi iz sprava za razdvajanje ulja i vode

13 05 03* muljevi iz lovaca ulja 13 05 06* ulja iz sprava za razdvajanje ulja i vode 13 05 07* voda koja je zagaena uljem iz sprava za razdvajanje ulja i vode 13 05 08* mjeavina otpadaka iz sprava za razdvajanje ulja i vode 13 07 Otpaci tekuih goriva 13 07 01* ulje za loenje i dizel ulje 13 07 02* benzin 13 07 03* druga goriva ukljuujui i mjeavine 15 Otpadna ambalaa, apsorbenti, krpe za ienje, filtrirna sredstva i zatitna odjea, koje nisu navedene drugdje 15 01 Ambalaa, ukljuujui i odvojeno sakupljenu ambalau, koja je komunalni otpadak 15 01 01 papirna i kartonska ambalaa 15 01 02 plastina ambalaa 15 01 03 drvena ambalaa 15 01 04 metalna ambalaa 15 01 05 sastavljena (kompozitna) ambalaa 15 01 06 mijeana ambalaa 15 01 07 staklena ambalaa 15 01 09 ambalaa iz tekstila 15 01 10* ambalaa, koja sadri ostatke opasnih materija ili je zagaena sa opasnim materijama 15 01 11* metalna ambalaa, koja sadri opasni vrsti oklop (na primjer iz azbesta), ukljuujui sa praznim tlanim posudama 15 02 Apsorbenti, filtrirna sredstva, krpe za ienje i zatitna odjea 15 02 02* apsorbenti, filtrirna sredstva, krpe za ienje, zatitna odjea, zagaeni sa opasnim materijama 15 02 03 apsorbenti, filtrirna sredstva, krpe za ienje i zatitna odjea, koji nisu obuhvaeni u 15 02 02 16 Otpaci, koji nisu navedeni drugdje u spisku 16 01 Iskoritena motorna vozila ukljuujui i necestovna transportna sredstva i otpaci, koji nastaju pri rastavljanju iskoritenih vozila i odravanju vozila (osim otpadaka, koji su obuhvaeni u 13, 14, 16 06 i 16 08) 16 01 03 iskoritene automobilske gume 16 01 04* iskoritena motorna vozila 16 01 06 iskoritena motorna vozila, iz kojih su odstranjene tekuine i drugi opasni sastojci 16 01 07* uljni filtri 16 01 08* sastojci, koji sadre ivu 16 01 09* sastojci koji sadre PCB 16 01 10* eksplozivni sastojci (na primjer iz zranih jastuka) 16 01 11* koione obloge, koje sadre azbest 16 01 12 koione obloge, koje nisu obuhvaene u 16 01 11 16 01 13* koione tekuine 16 01 14* tekuine protiv smrzavanja, koje sadre opasne materije 16 01 15 tekuine protiv smrzavanja, koje nisu obuhvaene u 16 01 14 16 01 16 rezervoari za tekui plin 16 01 17 metali eljeza 16 01 18 obojeni metali 16 01 19 plastika 16 01 20 staklo 16 01 21* opasni sastojci koji nisu obuhvaeni u 16 01 07 do 16 01 11 i u 16 01 13 te 16 01 14 16 01 22 drugi sastojci te vrste 16 01 99 drugi otpaci te vrste 16 02 Otpaci iz elektrine i elektronske opreme

16 02 09* transformatori i kondenzatori, koji sadre PCB 16 02 10* odbaena oprema, koja sadri ili je zagaena sa PCB i nije obuhvaena 16 02 09 16 02 11* odbaena oprema, koja sadri hlorofluorougljenike, HCFC i HFC 16 02 12* odbaena oprema, koja sadri slobodni azbest 16 02 13* odbaena oprema, koja sadri opasne sastojke (2) i nije obuhvaena u 16 02 09 do 16 02 12 16 02 14 odbaena oprema, koja nije obuhvaena u 16 02 09 do 16 02 13 16 02 15* opasni sastojci, odstranjene i odbaene opreme 16 02 16 sastojci, odstranjene i odbaene opreme, koji nisu obuhvaeni u 16 02 15 16 03 Neuspjene proizvodne serije i neupotrebljavani proizvodi 16 03 03* anorganski otpaci, koji sadre opasne materije 16 03 04 anorganski otpaci, koji nisu obuhvaeni u 16 03 03 16 03 05* organski otpaci, koji sadre opasne materije 16 03 06 organski otpaci, koji nisu obuhvaeni u 16 03 05 16 04 Otpadni eksplozivi 16 04 01* otpadna municija 16 04 02* otpadni proizvodi za vatromet 16 04 03* drugi otpadni eksplozivi 16 05 Odbaene kemikalije i plinovi u posudama 16 05 04* plinovi u tlanim posudama (ukljuujui i halone), koji sadre opasne materije 16 05 05 plinovi u tlanim posudama, koji nisu obuhvaeni u 16 05 04 16 05 06* laboratorijske kemikalije, koje su sastavljene iz ili pa sadre opasne materije, ukljuujui i mjeavine laboratorijskih kemikalija 16 05 07* odbaene anorganske kemikalije, koje su sastavljene iz ili pa sadre opasne materije 16 05 08* odbaene organske kemikalije, koje su sastavljene iz ili pa sadre opasne materije 16 05 09 odbaene kemikalije, koje nisu obuhvaene u16 05 06, 16 05 07 ili 16 05 08 16 06 Baterije i akumulatori 16 06 01* olovne baterije 16 06 02* nikl-kadmijeve baterije 16 06 03* baterije, koje sadre ivu 16 06 04 alkalne baterije (osim 16 06 03) 16 06 05 druge baterije i akumulatori 16 06 06* elektroliti iz baterija i akumulatora 16 07 Otpaci pri ienju transportnih i skladinih rezervoara (osim 05 i 13) 16 07 08* otpaci, koji sadre ulja 16 07 09* otpaci, koji sadre opasne materije 16 07 99 drugi otpaci te vrste 16 09 Oksidativne materije 16 09 01* permanganati, kao to je kalijev permanganat 16 09 02* hromati, kao to je kalijev hromat ili natrijev dihromat 16 09 03* peroksidi, kao to je vodikov peroksid 16 09 04* druge istovrsne oksidativne materije 17 Graevinski otpaci i ruevine (ukljuujui i iskopanu zemlju sa zagaenih mjesta) 17 01 Beton, cigla, ploice i keramika 17 01 01 beton 17 01 02 cigla 17 01 03 ploice, keramika i krovni cijepovi 17 01 06* mjeavine ili odvojene frakcije betona, cigle, ploica i keramike, koje sadre opasne materije 17 01 07 mjeanice betona, cigle, ploica i keramike, koje nisu obuhvaene u 17 01 06 17 02 Drvo, staklo i plastika 17 02 01 drvo

17 02 02 staklo 17 02 03 plastika 17 02 04* staklo, plastika i drvo, koji su zagaeni sa opasnim materijama ili sadre opasne materije 17 03 Bitumenske mjeavine, ugljeni katran i katranski proizvodi 17 03 01* bitumenske mjeavine, koje sadre ugljeni katran 17 03 02 bitumenske mjeavine, koje nisu obuhvaene u 17 03 01 17 03 03* ugljeni katran i katranski proizvodi 17 04 Metali (ukljuujui sa legurama) 17 04 01 bakar, bronza, mesing 17 04 02 aluminij 17 04 03 olovo 17 04 04 cink 17 04 05 eljezo i elik 17 04 06 kalaj 17 04 07 mijeani metali 17 04 09* metalni otpaci, koji su zagaeni sa opasnim materijama 17 04 10* kablovi, koji sadre ulja, ugljeni katran i druge opasne materije 17 04 11 kablovi, koji nisu obuhvaeni u 17 04 10 17 05 zemlja (ukljuujui i iskopanu zemlju sa zagaenih mjesta), kamenje i zemljani iskopi 17 05 03* zemlja i kamenje, koji sadre opasne materije 17 05 04 zemlja i kamenje, koji nisu obuhvaeni u 17 05 03 17 05 05* zemljani iskopi, koji sadre opasne materije 17 05 06 zemljani iskopi, koji nisu obuhvaeni u 17 05 05 17 05 07* tucanik ispod eljeznikih ina i pragova, koji sadri opasne materije 17 05 08 tucanik ispod eljeznikih ina i pragova, koji nije obuhvaen u17 05 07 17 06 Izolirni materijali i graevinski materijali, koji sadre azbest 17 06 01* izolirni materijali, koji sadre azbest 17 06 03* drugi izolirni materijali, koji su sastavljeni iz ili pa sadre opasne materije 17 06 04 izolirni materijali, koji nisu obuhvaeni u 17 06 01 i 17 06 03 17 06 05* graevinski materijali, koji sadre azbest 17 08 Graevinski materijali na osnovu gipsa 17 08 01* graevinski materijali na osnovu gipsa, koji su zagaeni sa opasnim materijama 17 08 02 graevinski materijali na osnovu gipsa, koji nisu obuhvaeni u 17 08 01 17 09 Drugi graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata 17 09 01* graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata, koji sadre ivu 17 09 02* graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata, koji sadre PCB (na primjer: zaptivci, koji sadre PCB; tlakovci na osnovu smola, koji sadre PCB, kondenzatori, koji sadre PCB) 17 09 03* drugi graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata (ukljuujui i mijeane otpadke), koji sadre opasne materije 17 09 04 mijeani graevinski otpadci i otpaci pri ruenju objekata, koji nisu obuhvaeni u 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03 19 Otpadci iz sprava za obradu otpadaka, sprava za ienje otpadne vode i objekata za snabdijevanje vodom za pie i tehnoloke vode 19 07 Izcjedne vode iz odlagalita 19 07 02* izcjedne vode iz odlagalita, koje sadre opasne materije 19 07 03 izcjedne vode iz odlagalita, koje nisu obuhvaene u19 07 02 19 08 Otpaci iz sprava za ienje otpadne vode, koji nisu navedeni drugdje 19 08 02 otpaci iz pjeskolovov 19 08 05 muljevi iz sprava za ienje komunalnih otpadnih voda 19 08 06* zasiene ili istroene smole ionskih izmjenjaa 19 08 07* rastopine i muljevi iz regeneracije ionskih izmjenjaa

19 08 08* otpaci iz membranskih sistema ienja, koji sadre opasne materije 19 08 09* masti i uljne mjeavine iz sprava za razdvajanje ulja i vode, koji sadre jestiva ulja i masti 19 08 10* masti i uljne mjeavine iz sprava za razdvajanje ulja i vode, koje nisu obuhvaene u 19 08 09 19 08 11* muljevi iz biolokih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji sadre opasne materije 19 08 12 muljevi iz biolokih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji nisu obuhvaeni u 10 08 11 19 08 13* muljevi iz drugih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji sadre opasne materije 19 08 14 muljevi iz drugih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji nisu obuhvaeni u 10 08 13 19 08 99 drugi otpaci te vrste 19 12 Otpaci iz mehanike obrade otpadaka (kao to je sortiranje, drobljenje, kompaktiranje, peletiranje), koji nisu obuhvaeni drugdje 19 12 01 papir i karton 19 12 02 metali eljeza 19 12 03 obojeni metali 19 12 04 plastika i gume 19 12 05 staklo 19 12 06* drvo koje sadri opasne materije 19 12 07 drvo koje nije obuhvaeno u 19 12 06 19 12 08 tekstil 19 12 09 minerali, kao to je kamenje 19 12 10 gorljivi otpaci (iz otpadaka dobiveno gorivo) 19 12 11* drugi otpaci (ukljuujui i mjeavine materijala), koji nastaju pri mehanikoj obradi otpadaka i sadre opasne materije 19 12 12 drugi otpaci (ukljuujui i mjeavine materijala), koji nastaju pri mehanikoj obradi otpadaka i nisu obuhvaeni u 19 12 11 19 13 Otpaci, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i podzemne vode 19 13 01* vrsti otpaci, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i sadre opasne materije 19 13 02 vrsti otpaci, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i nisu obuhvaeni u 19 13 01 19 13 03* muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i sadre opasne materije 19 13 04 muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i nisu obuhvaeni u 19 13 03 19 13 05* muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i sadre opasne materije 19 13 06 muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i nisu obuhvaeni u 19 13 05 19 13 07* otpadne vodene rastopine i vodeni koncentrati, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i sadre opasne materije 19 13 08 otpadne vodene rastopine i vodeni koncentrati, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i nisu obuhvaeni u 19 13 07 20 Komunalni otpaci i njima slini otpaci iz industrije, zanatstva i uslunih djelatnosti, ukljuujui sa odvojeno sakupljenim frakcijama 20 03 Drugi komunalni otpaci 20 03 03 otpaci pri ienju puteva 20 03 04 septiki muljevi,, blato i gusti 20 03 06 otpaci, koji nastaju pri ienju komunalnih otpadnih voda 20 03 07 otpaci u komadima

20 03 99 drugi otpaci te vrste

2.1.13.6.8.4 Graevinski otpaci koje je dozvoljeno odlagati na odlagalite za inertne otpadke

Na odlagalite za inertne otpadke je dozvoljeno odlagati sljedee graevinske otpadke: beton i ojaani cementni beton - vlaknasti cement silikatni beton - azbest-cement porobeton - klinker zidanci od cigle i drugi zidanci - keramike ploice malta i malteri - pjear ljunak - prirodno kamenje pijesak - lomljeni prirodni minerali asfalt, asfaltni beton, pjeani asfalt - zidanci od cigle na bazi sadre bitumenska sitne - tukaturni material bitumenski beton - fajansa staklo - kaminsko kamenje i amoti iz domainstva ciglasti, betonski i drugi mineralni cijepovi Graevinski otpaci iz tabele ne smiju biti zagaeni sa opasnim materijama i mogu da sadre najvie 10% sljedeih sastojaka: Drveta i produkata, koji sadre drvene djelie odnosno sastojke kao to su iveri, ostruci, strugotine, obresci, drvena vlakna, drveno brano ili celulozna vlakna, kao npr.: vezane ploe(ljepenke), - kore, vrsto vezane vlaknene ploe, - slame, lake ugradne ploe iz drvene vune, - prozorskih okvira iz PVC, drvenu vunu, - ploa, folija ili traka iz umjetnih masa, cementom vezane ploe na bazi celuloze, - talnih obloga, kamene obloge, obloge za zatitu od buke sa mineralno vezanim drvenim vlaknima cijevi, armatura ili krovnih ljebova, iz starog papira izraene materijale za zatitu od buke, izolacija za ice i kablove, gipsano - kartonskih ploa ili ploa iz gipsa, - stvrdnutih fugirnih masa, ili tapeta, - izolacijskih ploa. pluta,