Uvod u metodologiju strunog i znanstvenoga rada

1. Nabrojite obiljeja predznanstvenog razdoblja ljudske civilizacije. Predznanstveno razdoblje obiljeeno je primitivnim pretpostavkama, prvim primiti vnim oblicima hipoteza, primitivnim oblicimazakljuivanja kao posljedice razmilja nja i razdoblje poetaka sustavnoga razmiljanja i stjecanja znanja. 2. Nabrojite najstarijie znanstvene discipline u okviru znanosti staroga v ijeka. Najstarije znanstvene discipline su ekonomija, matematika, pravo, astronomija, bi ologija, povijest, fizika, medicina i politika. 3. Opiite osnovna obiljeja znanosti srednjega vijeka. Umjetnost i kulturana po doruju klasine Grke poinju opadati, stari su rimljani prendost davali praksi nad teorijom, grkafilozofska i znanstvena misao stagnira, openito stagniranje i zaostajanje znanstvene misli na europskom prostoru, araspki narodi povezuju grku i indijsku kulturu, ponovno buenje znanstvene misli, znanosti na europskom prostrou zapo inje u 11. st. 4. Objasnite ulogu europskih srednjovjekovnih sveuilita u drutvenom, umjetnikom i znanstvenom ivotu srednjega vijeka na prostoru europskog kontinenta. Uloga europskih sveuilita je bila znaajna. Otvaranje prvih sveuilita tijekom 12. stoljea na kojima se prvenstveno pouava teologija i filozofija, sloboda nauavanja kretala se u granicama ideologije katolike Crkve. Na brojnim sveuilinim centrima pojavljuju se mnogobrojne znanstvene misli i ideje. 5. Opiite osnovna obiljeja znanosti u razdoblju renesanse. Razdoblje renesanse najbolje karakterizira drutveno-politiki pokret s naglaenom tendencijom podravanjem ideologije nove buroaske drutvene klase. Upravljenost protiv dosada feudalnog-crkvenog svjetonazora. Velika je zainteresiranost za umjetnost i knjievnost stare Grke i Rima. Procvat znanosti i filozofije. 6. Opiite osnovna obiljeja znanosti u razdoblju novoga vijeka. Opisujemo na temelju dva shvaanja svijeta empirijsko shvaanje (temelji se na iskustvu) i racionalistiko shvaanje (temelji se na razumu). Znaajnije investiranje u znanosti. 7. Nabrojite znanstvene discipline drutvenih znanosti koje se razvijaju u 19. stoljeu. Napredak je postojeih znanosti. Nove znanosti koje se pojavljuju su poglavito drutvenih karakteristika a to su sociologija, pedagogija, psihologija, defektologija, antropologij, ekonomska statistika, socijalna geografija, ekonometrija. 8. Opiite osnovne karakteristike znanosti u 19. stoljeu.

Osnovne karakteristike su difereciranje znanosti, osamostaljivanja novih znanstvenih podruja, polja i grana, formiraju se samostalna znanstvena podruja prirodnih, tehnikih, biotehnikih, biomedicinskih, drutvenih i humanistikih znanosti. 9. Nabrojite nove znanstvene discipline koje se razvijaju na prijelazu iz 20. u 21. stoljee Razvijaju se genetika, molekularna biologija, ekologija, zatita okolia, kozmologija, komunikacijske znanosti, kibernetika, informatika, informatologija, organizacijske znanosti, znanosti upravljanja (menadment). 10. Nabrojite i objasnite glavne razvojne faze klasifikacije znanosti. 1. razvojna faza - jedistvenost znanosti u starom (antika) i ranom srednjem vijeku, filozofija se smatrala jedinom znanou koja je kao "znanost o znanostima" obuhvaala sva ljudska znanja o prirodi, drutvu i miljenju. 2. razvojna faza - obuhvaa razdoblje od 15. do 18. stoljea, osnovne karakteristike su intenziviranje procesa i diferenciranje znanosti, od filozofije se odvajaju matematika, mehanika i astronomija a zatim i fizika, kemija, biologija, geologija, sociologija i psihologija. 3. razvojna faza - obuhvaa 19. st., dolazi do jo detaljnije diferencijacije znanstvenih disciplina, pojedine znanstvene discipline se intergriraju u nova znanstvena podruja, osnova za stvaranje sustava znanosti. 11. Objasnite glavne znaajke razvoja suvremene znanosti. 1. porast ulaganja kapitala u razvoj znanstvenoistraivake djelatnosti 2. stalno poveanje broja znanstvenika i istraivaa 3. poticanje znanstvenoistraivakog rada 4. ubrzano multipliciranje znanstvenih informacija 5. ubrzano poveanja fonda znanstvenih tehniko-tehnolokih znanja 6. matematizacija znanosti 12. Nabrojite elemente koji determiniraju pojam znanosti. Elementi koji determiniraju pojam znanosti - povijesni okvir, sveukupnost znanja o podruju i predmetu istraivanja, objektivna stvarnost, svjesna primjena znanstvenih metoda, dijagnosticiranje prirodnih i drutvenih pojava sadanjosti, prognoziranje njihovog slijeda i razvoja u budunosti, maksimizacija uinka primjene znanstvenih postignua u praksi. 13. Objasnite sutinsku osnovu opih definicija pojma znanosti. Sutinsku osnovu pojma znanosti ini znanje, neprestano traganje za znanjem i stalno provjeravanje njegove istinitosti, zajedniki korijen rijei znanost i znanje upuuje na znanje kao jedan od znaajnih atributa znanosti. 14. Objasnite razliku izmeu pozitivistikog i antipozitivistikog pristupa kao suprotstavljenih koncepcija tumaenja stvarnosti. Pozitivistiki pristup stvarnosti ima stajalite da je znanje kruto, objektivno i da je opipiljivo, preuzima ulogu opaaa i priklapanje metoda prirodnih znanosti.

Antipozitivistiki pristup stvarnosti kae da je znanje kao osobno subjektivno iskustvo, privrenost istraivaa ispitanicima i priklapanje metodama drutvenih znanosti. 15. Objasnite osnovne razlike u specifinostima podruja prirodnih i drutvenih znanosti. Osnovne razlike proizlaze iz predmeta njihovog istraivanja svako znanstveno istraivanje zapoinje i zavrava znanstvenom teorijom. U prirodnim znanostima podrazumijeva se kvantitativno izraavanje odnosa pojava u prirodi, na osnovu jednog niza podataka moe se predvidjeti drugi niz podataka, deterministiki modeli rjeavanja problema (uzrono-posljedine veze), eksperimentalna provjera potvruje predvianja istraivaa, deduktivnim putem dolazi se do potvrivanja teorije i stvaranja novih teorijskih konstrukata. U drutvenim znanostima utvruju se postojee teorije i definiraju se novi teorijski konstrukti koji nisu jednoznana, veze meu teorijskim konstruktima nisu precizne kao u prirodnim znanostima zbog sloenosti pojava i fenomena u drutvenim znanostima, probabilistiki modeli rjeavanja problema (mogunost vjerojatnosti raznovrsnih utjecaja na istraivane pojave i fenomene) 16. Objasnite pojam znanstvene paradigme. Paradigma je konceptualni okvir unutar kojega djeluje znanstvenik 17. Objasnite Kuhnovu teoriju znanstvene revolucije. Svaka znanost u jednom odreenom razdoblju odreena jednom i samo jednom odreenom paradigmom, taj se period naziva period normalne znanosti, s vremenom se odreeni problemi vie ne mogu objasniti iz perspective vladajue paradigm, javljaju se anomalije koje se kumuliraju i dovode do krize i potrebe za novom paradigmom, nastala kriza prethodi znanstvenoj revoluciji i zaivljava nova paradigma koja reorganizira teorijsko poimanje svijeta na nov nain, proces znanstvene revolucije nastavlja uz raanje nove paradigme i ponavljanje ciklusa. 18. Navedite i objasnite dominantne paradigme u podruju drutvenih znanosti. 1. Zamjena Ptolomejevskog geocentrinog sustava Kopernikovim heliocentrinim sustavom. 2. Zamjena Newtonove mehanike Einsteinovom teorijom relativnosti. 3. Zamjena biblijskog uenja o postanku svijeta Darwinovom teorijom evolucije i prirodnog odabira 19. Objasnite pojam znanstvene metode. Znanstvena metoda je skup razliitih postupaka kojima se znanost koristi u znanstveno istraivakom radu u svrhu istraivanja i izlaganja rezultata znanstvenog istraivanja u odreenom znanstvenom podruju. 20. Objasnite razliku izmeu znanstvene metode i metode znanstvenog istraivanja. Razlika izmeu znanstvene metode i metode znanstvenog istraivanja je u tome to je znanstvena metoda opa metoda spoznaje strukture znanstvenog istraivanja dok je metoda znanstvenog istraivanja dio znanstvene metode specifina za pojedina znanstvena podruja i discipline.

21. Nabrojite i opiite osnovne znaajke znanstvene metode. Objektivnost - nepristran i neutralan odnos prema pojavama, predmetima i objektima koji postoje neovisno o subjektu i njegovim zapaanjima i miljenjima. Pouzdanost - dovoljna obrazloenost podatak tj rezultata, primjerenu potkrepljenost argumentima i dokazanost rezultata odgovarajuim logikim postupcima. Preciznost - tono i precizno odreivanje znaenja koritenja znanstvenih pojmova. Sustavnost - rad po naelima teorije sustava, funkcionalna povezanost svih elemenata koje istraiva tretira (stvari, pojave, pojmovi i odnosi u prirodi i drutvu) jedan sustav koji funkcionira u svojoj ukupnosti. Openitost - omoguavanje otkrivanja i istraivanja opih osobina pojava i odnosa, jednako kao i zajednikih obiljeja odreenih pojava i odnosa koja se ponavljaju radi otkrivanja novih spoznaja i zakonitosti. 22. Nabrojite najmanje pet metoda znanstvenog istraivanja i jednu od njih detaljno objasnite. Delfi metoda, deduktivna i induktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i kokretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije, statistika metoda, komparativna metoda, metoda deskripcije, metoda klasifikacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja. Metoda deskripcije postupak jednostavnog opisivanja injenica, procesa, pojava ili predmeta u prirodi i drutvu uz empirijsko potvrivanje njihovih odnosa i veza, ali bez znanstvenog tumaenja i objanjavanja. Najee se primjenjuje u poetnim fazama znanstvenog istraivanja. Ima veu ukoliko je jednostavno opisivanje povezano s objanjenjima o uoenim vanijim obiljejima opisivanih injenica, predmeta ili procesa te njihovih zakonitosti i uzronih veza 23. Opiite osnovne znaajke Delfi metode. Delfi metoda koristi se u predvianju i prognoziranju fenomena i pojava, ubraja se u meu intuitivne metode, uspjeno se primjenjuje u fundamentalnim i razvojnim istraivanjima, u predvianju i prognoziranju fenomena i pojava nije uvijek mogue koristiti se kvantitativnom metodom, umjesto njih je koriste kvalitativne i intuitivne metode. Uspjeno se koristi u prognoziranju ekonomskih fenomena, za pripremanje makrostratekih odluka koje se odnose na ekonomske sustave itd. 24. Opiite osnovne znaajke induktivne i deduktivne metode. Induktivna metoda - polazi od analize pojedinanih injenica, od opaanja konkretnih pojedinanih sluajeva dolazi se do zakljuaka. Odnos posebnog i opeg kao od najosnovnijih predmeta zakljuivanja i znanstvenog spoznavanja. Deduktivna metoda - polazi od opih sudova na temelju kojih se izvode posebni i pojedinani zakljuci, omoguava objanjenje injenica, zakonitosti i zakona, povjeravanje i dokazivanje hipoteza, otkrivanje novih injenica i zakona. Indukcija predstavlja poetni, a dedukcija zavrni proces znanstvenog spoznavanja. 25. Opiite osnovne znaajke metode generalizacije i specijalizacije. Temelji se na misaonim postupcima generalizacije i specijalizacije. Generalizacija polazi od uopavanja pomou koga se od jednog posebnog pojma dolazi do

openitijeg koji je po stupnju vii od ostalih pojedinanih, izvode se uopeni zakljuci koji su realni samo ako imaju oslonac u realnoj stvarnosti. Specijalizacija polazi od opeg pojma pomou kojega se dolazi do novoga pojma uega u opsegu, a bogatijega po sadraju, temelji se na analitiko-sintetikim i apstraktno-konkretiziranim postupcima. 26. Objasnite pojam znanstvenoistraivakog rada. Znanstvenoistraivaki rad je sustavna stvaralaka aktivnost kojom se uz primjenu znanstvenih metoda stjeu nova znanstvena spoznaja. 27. Nabrojite osnovne znaajke znanstvenoistraivakog rada. Osnovne znaajke su objektivnost, racionalnost, pouzdanost, preciznost, analitiko-sintetiki postupak, sustavnost. 28. Objasnite osnovna obiljeja znanstvenog istraivanja. Osnovna obiljeja su sustavnost, otkrivanje znanstvenih principa, zakonitosti i zakona, znanstvena utemeljenost i mjerljivost rezultata, generalizacija, novina je u odnosu na postojee radi doprinosa opoj riznici postojeeg znanja. 29. Objasnite osnovna obiljeja strunog istraivanja. Osnovna obiljeja, nemaju znanstvene ciljeve, usmjerena prema konkretizaciji, njihov cilj je usmjeren na rjeavanje nekog konkretnog problema iz prakse, izravno i brzo posRatignuta korist u uskom podruju, oslanjaju se na rezultate znanstvenih istraivanja, imaju strogu namjenu u praksi.

30. Objasnite razliku izmeu strunog i znanstvenog istraivanja. Razlika je u ciljevima, struni nema znanstvene ciljeve dok znanstveno istraivanje ima. Struno istraivanje temelji se na konkretizaciji, na konkretnim stvarima u praksi, dok se kod znanstvenog istraivanja istrauje neki dio, neko podruje. Znanstveno istraivanje donosi rezultate, struni ne, nego se on nadovezuje, povezuje sa dotadanjim znanjem. Znanstveno istraivanje donosi neto sasvim novo, a struno istraivanje ne. 31. Nabrojite osnovne vrste istraivanja sukladno opoj podjeli istraivanja. Fundamentalna, aplikativna i razvojna istraivanja. 32. Objasnite osnovne karakteristike fundamentalnih istraivanja. Spada u kategoriju znanstvenih istraivanja, obuhvaaju sva ona istraivanja iji rezultati doprinose poveanju fonda znanstvenoh injenica i znanja. Nemaju praktinu primjenu svojih rezultata, Fundamentalna se jo naziva i temeljna istraivanja. Zahtijevaju znaajna financijska ulaganja. 33. Objasnite osnovne karakteristike aplikativnih istraivanja. Takoer spadaju u znanstvena istraivanja, poduzimaju se sari stjecanja novih znanja primarno usmjerenih na rjeavanje praktinih problema. Osnovni je cilj usmjeren na ispitivanje mogue primjene rezultata fundamentalnih istraivanja. Proiruju i nadopunjuju postojea znanja.

34. Objasnite osnovne karakteristike razvojnih istraivanja. Spadaju u struna istraivanja, usmjerena su prema postizanju koristi i razvoju nekom uskom podruju i postizanju poboljanja u odnosu na postojea postignua. Sve je vei interes za akcijska istraivanja. 35. Objasnite pojam etosa znanosti. Etos znanosti je skup vrijednosti i normi moralnog karaktera za koje se smatra da su obvezujue za svakoga tko se bavi znanou i znanstvenoistraivakom radom. 36. Nabrojite osnovne etike dvojbe u znanstvenoistraivakom procesu. Etike dvojbe u znanstvenoistraivakom procesu su prikupljanje i koritenje izvora literature, izrada nacrta istraivanja, pristupanje ispitanicima, prikupljanje podataka, analiza i interpretacija podataka 37. Objasnite pojam metodologije. Metodologija je znanost o metodama znanstvenoga istraivanja. 38. Objasnite razliku izmeu metodologije i metodike. Metodologija je znanost a metodika je nain znansvtenoga istraivanja. 39. Objasnite razliku izmeu ope i posebnih metodologija znanstvenog istraivanja. Opa metodologija - ope spoznaje o procesima znanstvenog istraivanja, metodama i tehnikama koje se u takvim istraivanjima primjenjuju. Kombinira se s posebnim metodologijama znanstvenog istraivanja. Posebne metodologije specijalistika znanja o postupcima znanstvenoga istraivanja, metodama i tehnikama koje se primjenjuju u pojedinim znanstvenim disciplinama. Razlikuju se prema predmetu istraivanja.

40. Nabrojite osnovne znaajke kvantitativnog pristupa istraivanju. Osnovne znaajke su pristup nacrtu istraivanja, glavni cilj istraivanja mjerenje varijabli, veliina uzorka, fokus istraivanja, dominantna istraivaka vrijednost, dominantne istraivake teme, analiza podataka, interpretacija rezultata istraivanja. 41. Nabrojite osnovne znaajke kvalitativnog pristupa istraivanju. U kvalitativno pristupu presudnu ulogu ima ljudski faktor, otvoren je i usmjeren je prema dubljem uvidu i razumjevanju istraivanih pojava, primarna zainteresiranost istraivaa za sam proces istraivanja, a manje za rezultate istraivanja. Istraiva je vrijednosno angairan u procesu prikupljanja empirijskog materijala, osnovni je instrument za prikupljanje podataka i interpretaciju rezultata i rad na terenu i odlazak u stvarno okruenje. 42. Objasnite razliku izmeu kvantitativnog i kvalitativnog pristupa istraivanju.

Kvantitativan pristup je objektivan, a kvalitatina je subjektivan pristup. Kvalitativnost (antipozitivizam), kvantitativnost (pozitivizam). Kod kvantitativnog pristupa istraivanju osnovno naelo je mjerenje podataka i njihova povjerljivost, kod kvalitativnog je osnovno naelo iskustvo istraivaa. 43. Objasnite pojam triangulacije. Triangulacija je kombinirano koritenje kvalitativnog i kvantitativnog pristupa istraivanjima. 44. Nabrojite osnovne karakteristike primjene triangulacije. Kvantitativni i kvalitativni postupci i strategije prikupljanja empirijskih podataka, vie teorijskih perspektiva u interpretaciji rezultata istraivanja i povezivanje razliitih teorijskih perspektiva i paradigmatskih sustava. 45. Objasnite pojam znanstvenoistraivakog procesa. Znanstvenoistraivaki process je sloen proces ija struktura obuhvaa sustavnu primjenu znanstvene metode tijekom svih njegovih faza. 46. Nabrojite osnovne faze znanstvenoistraivakog procesa. 1. Faza odabira podruja istraivanja 2. Faza postavljanja teorijskog okvira istraivanja 3. Faza postavljanja metodologijkskog pristupa istraivanju 4. Faza prikupljanja podataka 5. Faza obrade prikupljenih podataka 6. Interpretacija i rasprava rezultata istraivanja 7. Pisanje znanstvenog izvjetaja i objavljivanje rezultata istraivanja 47. Objasnite pojam podruja istraivanja. Podruje istraivanja obuhvaa iroko podruje zanimanja iz kojega se moe generirati specifini problem istraivanja. 48. Objasnite pojam problema istraivanja. Problem istraivanja je problem koji se ne moe rijeiti uenjem i studiranjem, ve je za njegovo rjeenje potrebno provesti znanstveno istraivanje kako bi se dolo do novih znanstvenih spoznaja.

49. Nabrojite initelje koji utjeu na izbor problema istraivanja. 1. Potrebe prakse 2. Interes znanosti 3. Osobni afiniteti istraivaa 4. Kadrovske mogunosti 5. Metodoloke mogunosti 6. Materijalne mogunosti 50. Nabrojite osnovne korake u fazi postavljanja teorijskog okvira istraivanja. 1. Teorijske deskripcija istraivanoga problema 2. Eksplikacija metodolokog pristupa istraivakom problem

3. Znaaj istraivanog problema u kontekstu ireg podruja istraivanja 51. Objasnite razliku izmeu primarnih, sekundarnih i tercijarnih izvora informacija u fazi prikupljanja literature. Primarni - izvori informacija koji sadre teorijske i empirijske podatke vezane za neko odreeno podruje. Sekundarni - izvori koji upuuju na publikacije u kojima se mogu pronai odreeni teorijski i empirijski podaci vezani za neko odreeno podruje Tercijarni - citiranost znanstvenih i strunih radova, uvid u najvie citirane znanstvene i strune publikacije. 52. Nabrojite osnovne korake u procesu prikupljanja literature. 1. Odreivanje kljunih rijei za pretraivanje 2. Pretraivanje knjinica 3. Pretravanje internet 4. Dodatne publikacije 53. Objasnite osnovne naine pisanja biljeki prilikom prouavanja prikupljene literature. 1. Biljeenje u literarnoj grai - podcrtavanje i oznaavanje dijelova teksta koji se smatraju znaajnim, biljeenje vlastitih misli na marginama teksta koji se prouava 2. Kartine biljeke - prepisivanje teksta koji e se koristiti na kartice koje se razvrstavaju prema podrujima kojima pripadaju. 3. Raunalno pisanje biljeki - prepisivanje teksta iz literature koja se prouava i analizira u odreene datoteke prema temama, u praksi je najee koriten. 54. Nabrojite osnovne korake u fazi postavljanja metodologijskog okvira istraivanja. 1. Odreivanje cilja istraivanja 2. Definiranje hipoteza istraivanja 3. Operacionalizacija varijabli istraivanja 4. Odreivanje uzorka istraivanja 5. Odabir metoda prikupljanja podataka 55. Objasnite pojam hipoteze. Hipoteza je privremeni odgovor na postavljena istraivaka pitanja, odnosno privremeno najvjerojatnije rjeenje postavljenog problema. 56. Objasnite princip Ockhamove britve prilikom postavljanja hipoteza. Pojave ne treba nepotrebno komplicirati, a sloeno ne treba dodatno uslonjavati. 57. Navedite osnovne oblike formuliranja hipoteza. 1. Nul hipoteza (Ho) 2. Alternativna hipoteza (radna) 58. Objasnite pojam varijable. Varijabla je promjenjivo obiljeje istraivane pojave ili procesa koje nije konstantno i koje se kvalitativno ili kvantitativno mijenja.

59. Nabrojite osnovne vrste varijabli s obzirom na njihove mjerne karakteristike. 1. Kvalitativne - Diskontinuirane - Diskontinuirani prijelaz u novu kvalitetu na osnovi kategorija svojstva koja varijabla mjeri. 2. Kvantitativne - Kontinuirane - Kontinuirani stupnjevani prijelaz u novu kvantitetu na osnovi veliine koju varijabla mjeri. 60. Nabrojite osnovne ljestvice mjerenja u podruju drutvenih znanosti. Nominalne, ordinalne, intervalne, omjerne. 61. Objasnite pojam populacije. Populacija je osnovni skup koji obuhvaa sve ispitanike koji imaju neka zajednika obiljeja. 62. Objasnite pojam uzorka. Uzorak ispitanika ini onaj dio populacije koji reprezentativno predstavlja populaciju. Reprezentativni uzorak ispitanika je onaj uzorak koji vjerno predstavlja populaciju u svim njenim bitnim obiljejima. 63. Objasnite razliku izmeu uzorka i populacije. Populacija obuhvaa sve ispitanike koji imaju neka zajednika obiljeja, a uzorak ini onaj dio populacije Shoji reprezentativno predstavlja populaciju. 64. Nabrojite osnovne vrste sluajnog uzorka. Osnovne vrste sluajnog (probabilistikog) uzorka su jednostavni sluajni uzorak, klaster uzorak, stratificirani uzorak i intervalni (sistemski) uzorak 65. Nabrojite osnovne vrste namjernog uzorka. Osnovne vrste namjernog (neprobabilistikog) uzorka su prigodni uzorak, uzorak lanane reakcije, kvotni uzorak i uzorak prema odluci istraivaa. 66. Nabrojite najmanje pet metoda prikupljanja podataka i jednu od njih detaljno opiite. -Metode prikupljanje podataka su: metoda testiranja, metoda intervjuiranja, metoda anketiranja, metoda promatranja, metoda meta-analize, metoda studije sluaja, metoda analize sluaja i metoda eksperimentiranja. -Metoda testiranja- prikupljaju se podaci o znanjima, sposobnostima i osobinama linosti ispitanika testovi znanja velik interes za mjerenje varijable znanja proizlazi iz injenice da je znanje povezano s cjelokupnom ovjekovom aktivnou na gotovo svim podrujima ljudskih djelatnosti ukoliko se radi o provjeri informiranosti ispitanika umjesto primjene testa moguse koristiti i nizovi zadataka objektivnog tipa (ZOT-ovi). Razlika izmeu ZOT-a i testa -izostanak prethodne empirijske provjerenosti njihovih mjernih znaajki-izostanak standardiziranosti

67. Navedite osnovne karakteristike metode intervjuiranja. Pitanja se postavljaju u usmenom obliku, ispitanici na postavljena pitanja odgovaraju takoer u usmenom obliku, intervju kao "razgovor sa svrhom" , podrazumijeva oblik prikupljanja podataka

putem razgovora s ciljem koritenja dobivenih spoznaja u znanstvene svrhe , od bilo koga drugog razgovora formalno, sadrajno i psiholoki razlikuje poznaajkama koje su specifine za intervju 68. Navedite osnovne karakteristike metode promatranja. Promatranje je neposredno osjetilno doivljavanje objektivne stvarnosti. Znanstveno promatranje je oblik spoznajnog procesa tijekom koga se organiziranim, planski i metodski izvedenim opaanjem otkrivanju nove injenice ili provjerevenju znanstvene hipoteze. Osnovni oblici promatranja: pomatrenje bez ukljuivanja i promatrenje s ukljuivanjem (sudioniko promatranje, strukturirano pormatranje, eksperiment u prirodnim uvjetima) 69. Navedite osnovne tipove studije sluaja. Tipovi studije sluaja: eksploratorni (izviajni), eksplanatorni (kauzalni) i deskriptivni (opisni). 70. Objasnite pojam ankete u uem i irem smislu. -Anketa u irem smislu-cjelokupni straivaki postupak koji podrazumijeva svako prikupljanje podataka uz pomo postavljanja pitanja o istraivanoj pojavi ili procesu (anketa, intervju i test). Anketa u uem smislu-dio istraivakog postupka u kome se ispitanicima u pismenom obliku postavljaju pitanja radi dobivanja podataka o istraivanoj pojavi ili procesu (anketni upitnik) 71. Nabrojite osnove naine provoenja ankete. Individualno, grupno, anketiranje putem interneta, anketiranje putem pote, anketiranje putem telefona 72. Objasnite pojam instrumenta istraivanja. Instrument istraivanja je svaki mjerni instrument koji istraiva koristi prilikom prikupljanja podataka. 73. Navedite osnovne mjerne karakteristike mjernih instrumenata. Valjanost, pouzdanost, osjetljivost, objektvnost 74. Nabrojite najee koritene instrumente istraivanja u drutvenim znanostima. Protokol promatranja, protokol intervjua, anketni upitnik, test, protokol analize sadraja 75. Nabrojite osnovne tipove pitanja u anketnom upitniku. Pitanja otvorenog tipa, pitanja zatvorenog tipa, kombinirana pitanja 76. Navedite osnovne tipove ljestvica u anketnom upitniku. Bogardusova ljestvica, Thurstonova ljestvica, Lickertova ljestvica, semantiki diferencijal 77. Objasnite osnovne karakteristike Likertove ljestvice. Likertova skala je psihometrijska skala obino ukljuena u istraivanje koje koristi upitnike. To je najee koriten pristup skaliranje odgovora u anketi istraivanja, tako da se termin esto koristi naizmjenino s ljestvicom za procjenu, ili tonije Likertovim tipom ljestvice, iako ta dva nisu istoznanice.

78. Objasnite pojam i osnovna logika polazita statistike. 79. Navedite osnovne korake u procesu obrade kvantitativnih podataka. 1. sreivanje podataka 2. logika kontrola podataka 3. ifriranje podataka 4. unoenje podataka 5. plan obrade podataka 6. obrada podataka 80. Nabrojite najee koritene postupke statistike obrade podataka u okviru deskriptive statistike. - srednje vrijednosti - mjere disperzije - koeficijent korelacije - postotci - relativni postoci 90. Nabrojite najee koritene postupke statistike obrade podataka u okviru inferencijalne statistike. - hi-kvadrat - t-test - analiza varijacije - linerana regresija 91. Navedite osnovne korake u procesu obrade kvalitativnih podataka. 1. prikupljanje podataka 2. redukcija podataka 3. sreivanja podataka 4. izvoenje zakljuaka 92. Objasnite svrhu interpretacije rezultata istraivanja. 93. Objasnite svrhu rasprave rezultata istraivanja. 94. Objasnite razliku izmeu interpretacije i rasprave rezultata istraivanja kao dviju razliitih faza znanstvenoistraivakog procesa. 95. Navedite osnovne naine prikazivanja rezultata istraivanja. -tablino prikazivanje: -grafiko prikazivanje: 96. Nabrojite najee koritene oblike grafikog prikazivanja rezultata istraivanja. -strukturni krug -linijski grafikon -trodimenzionalni stupci -dvodimenzionalni stupci

97. Navedite osnovne dijelove izvjetaja o provedenom istraivanju. 1. naslov 2. saetak 3. uvod u problem 4. obrazloenje koritenih metoda 5. interpretacija i rastrava rezultata 6. zakljuak 7. popis koritene literature 98. Navedite osnovna obiljeja strunog rada. -ne sadri nove ni orginalne znanstvene spoznaje, rezultate i teorije -teite je na primjeni ve poznatih znanstvenih spoznaja -ne postoji jedinstvena klasifikacija strunih radova 99. Navedite osnovna obiljeja znanstvenog rada. -rad koji je nastao kao rezultat znanstvenog istraivanja primjenom znanstvenih metoda, a otkriva do tad nepoznate injenice i objanjava zakonitosti meu pojavama 100. Objasnite razliku izmeu strunog i znanstvenog rada. Struni rad: -ne sadri nove ni orginalne znanstvene spoznaje, rezultate i teorije -teite je na primjeni ve poznatih znanstvenih spoznaja -ne postoji jedinstvena klasifikacija strunih radova Znanstveni rad: -rad koji je nastao kao rezultat znanstvenog istraivanja primjenom znanstvenih metoda, a otkriva do tad nepoznate injenice i objanjava zakonitosti meu pojavama 101. Navedite osnovne vrste strunih radova. - struni lanak - struni prikaz - struni elaborat - struna ekspertiza - struni izvjetaj - recenzija - vodi - magistarski struni rad 102. Navedite osnovne vrste znanstvenih radova. - znanstveni lanak - znanstvena studija - patent - magistarski znanstveni rad - doktorska disertacija - monografija

103. Navedite osnovne vrste znanstvenostrunih radova. -udbenik -enciklopedija -leksikon -praktikum -rjenik -zbornik radova -bibliografija -prirunik -ljetopis -asopis 104. Navedite osnovne vrste strunih i znanstvenih radova na visokim uilitima. Struni radovi - seminarski radovi, diplomski radovi, kritiki prikaz, mag. spec. radovi i zavrni radovi Znanstveni radovi - mag. znan. radovi, habilitacijski radovi i doktorski radovi 105. Navedite radove na prijediplomskom i diplomskom studiju. - seminarski rad - zavrni rad - diplomski rad 106. Objasnite osnovnu svrhu izrade seminarskog rada. - znanstveno usavravanje magistranda priprema za pisanje znanstvenih i strunih radova - stjecanje vjetine pisanja znanstvenih i strunih radova - osposobljavanje za samostalnu izradu magistarskog rada 107. Objasnite osnovnu svrhu izrade zavrnog rada. Izradom i obranom zavrnog rada student dokazuje: - sposobnog primjene znanja steenih tijekom studija - sposobnog primjene primjerenih metoda u obradi odabrane teme - sposobnost koritenja relevantnih tuih spoznaja, stavova i injenica koje su objavljene u koritenoj literaturi - sposobnost pravilne obrade ilustracija (tabela, grafikona,crtea) - sposobnost i vjetinu pisanja strunih radova 108. Navedite radove na poslijediplomskom studiju. - seminarski rad - kritiki prikaz - magistarski struni rad - magistarski znanstveni rad - doktorski rad 109. Opiite osnovna obiljeja znanstvenog jezika i stila pisanja. Jasnoa - autor mora imati na umu da ne pie za sebe, nego za druge

- nedovoljno jasan jezik i stil posljedica je zbrkanih misli, neadekvatnog izbora i rasporeda rijei, nagomilavanja rijei i predugih reenica Jednostavnost, prirodnost i odmjerenost: - bez pretencioznosti, skeptinosti, ironije, polemike i hiperkritinosti - u pravilu je najtee postii odmjerenost Konciznost - ekonominost i saetost - izbjegavati verbalizam i suvine reenice Koherentnost: - povezanost i logiki slijed reenica ivost: - odlika dobrog znanstvenog jezika i stila - postie se dinaminou i raznovrsnou uporabe razliitih vrsta rijei (imenice, glagoli, veznici, razliiti padei) 110. Navedite osnovne metodoloke postupke prilikom izrade seminarskog rada. 1. Definiranje zadatka 2. Prikupljanje podataka 3. obrada materijala 4. Prezentacija rezultata 111. Objasnite pojam citiranja. Citiranje je pismeno navoenje tuih dijelova teksta od rijei do rijei stavljanjem u navodnike. 112. Objasnite pojam parafraziranja. Parafraziranje je ''prepriavanje'' tueg teksta vlastitim rijeima uz navoenje izvora iz koga je preuzet. 113. Objasnite razliku izmeu citiranja i parafraziranja. Citiranje je dosovno prepisivanje reenice ili dio iz knjige, a parafraziranje je prepriavanje nekakvog djela. 114. Objasnite pojam pozivne biljeke (fusnote). Oznaava biljeku ispod teksta koja obino sitnim slovima objanjava neto u vezi s tekstom. 115. Navedite osnovne vrste pozivnih biljeki. Dokumentaren, eksplikativne, komparativne. 116. Objasnite osnovne sustave citiranja i pisanja pozivnih biljeki. Europski sustav - primjenjuje se u zemljama njemakog, talijanskog, francuskog, hrvatskog i slovenskog jezika. Ameriki ili harvardski sustav - osim u SAD prakticira se i u europskim zemljama, sustav je praktian za opsenija djela, direktno povezivanje citata s bibliografskim jedinicama, kod citiranja: na kraj reenice u zagradi se pie prezime autora, godina objave i broj stranice, kod parafraziranja: prezime autora, godina objave. 117. Objasnite razliku izmeu bibliografije i literature. Literatura - popis svih referenci navedenih u tekstu rada, izvori svih citata moraju biti navedeni u popisu literature.

Bibliografija - popis svih reference koritenih u tekstu, ali i drugih referenci relevantnih za danu problematiku koje nisu bile citirane u tekstu. 118. Objasnite to se podrazumijeva pod tehnikom obradom strunih i znanstvenih radova. 119. Navedite postupke koje struni ili znanstveni rad treba proi prije objavljivanja. Lektoriranje (lektura), recenziranje (recenzija), redakcija. 120. Objasnite postupak i svrhu recenziranja strunog ili znanstvenog rada. To je kritika prosudba i vrednovanje rada od strane recenzenta. Za manje strune radove dovoljan je jedan recenzent, za knjige i znanstvene radove najmanje dva recenzenta (recenzent - strunjak u viem zvanju od autra recenziranog rada). 121. Objasnite pojam kategorizacija rada. Kategorzacija rada je pojam koji opisuje gdje rad pripada, strunom ili znanstvenom. 122. Nabrojite osnovne vrste kategoriziranih radova. Struni rad, znanstveni rad. 123. Navedite osnovne mogunosti objavljivanja strunog ili znanstvenog rada. asopisi, zbornici radova, publikacije. 124. Navedite osnovne oblike prezentiranja strunog ili znanstvenog rada. Izlaganje, power point prezentacija, poster. 125. Navedite i objasnite osnovne dijelove prezentacije rada. Uvodni dio (predstavljanje sutora i najava teme), glavni dio (izlaganje teme) i zavrni dio (iznoenje zakljuka)