You are on page 1of 17

novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000.

139
MUALLIMOVA TEMA PRILOG

Muallimova Tema prilog


140 novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000.
MUALLIMOVA TEMA PRILOG
Z
ahvala pripada Bogu, Gospodaru
svjetova, Koga razum ne dosee. On
je prvi i posljedni, vanjski kao i
unutarnji, Koji zna sve nevidljivo i prema Kojem
vode znaci svega vidljivog. Poslanica ukazuje
na znake Boije, govori o potrebi njihova
prouavanja i promatranja. Prouavanjem
znaka postie se nauka o znaku. ovjek je jasan
znak. Bog je stvorio ovjeka u najljepem
uspravljenju. Poduio ga imenima predmeta,
dao mu mo prouavanja imenovanog.
Svjedoim da nema boga osim Boga. Isto tako
svjedoim da je Muhammed Hvaljenik, glasnik
Istine, putokaz Pravog puta, izabrani povjerenik
i Vjerovjesnik, Njegov rob i peat poslanja.
Boe, blagoslovi Muhammeda i asnu eljad
njegovu.
U poretku stvari glas i grlo dva su znaka koji
ukazuju na ivot i smrt, zalog i odgovornost,
povezanost unutarnjeg i vanjskog. Bog alje
poruke. Govori svojim govorom. Zbilja objave
jeste glas. Boija rije probija se kroz tekst Svetih
predanja. Veza izmeu Boga i ovjeka postie se
objavom. Objavom se Bog oglaava. Ta vezanost
biva direktno i posredno
1
, Bog je s Musaom
razgovarao direktno
2
, posredno je razgovarao sa
svim poslanicima i sa Merjemom.
3
Boije rijei
poruke upuene poslanicima, upuene su, ustvari,
svim ljudima. Njime se postie spoznaja svih
vrijednosti kojima je prijetio zaborav i nesvjesnost.
Bog ovjeka stvara i daje mu mo govora. Govor
je Boiji dar ovjeku. Njime ovjek potvruje
puninu svoje uspravljenosti. Glas poruke ga budi,
vodi u ivotu, njime je pozvan; poslije glasnika
nebeskih samo ovjek moe prenijeti poruku od
Boga
4
.
ovjek je najpotpuniji Boiji znak. Poduen je
peru i razumijevanju. Razumijevanju glasa
poduio ga povjerljivi, pouzdaniji i plemeniti
Dibril s doputenjem Boga.
5
On je posrednik u
Nebeskom poslanju. Njegova je rije, glas poduke
i poruke, kojim se obznanjuje poslanje kao
putokaz i uvrenje pravovjernim. Svojim glasom
povezuje ovjekov hod irinom ljudske povijesti.
U punini se obznanio Muhammed, a.s., dva puta,
prvo na obzorju Meke i drugi put kod Sidretu-l-
munteha. Tu je granica, pamet ukazuje na vidik
preko kojeg ne moe dalje. Allah tu razgovara s
melekima aljui ih na Zemlju. ovjek ne moe
te granice dosegnuti.
Allah je svaku stvar stvorio, dao joj uputu, oblik,
svrhu i zadatak prema njenoj namjeni.
... i jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa
i Zemlje, i raznovrsnost jezika vaih i boja vaih,
to je zaista pouka za one koji znaju.
6
Mi nismo poslali ni jednog poslanika koji nije
govorio jezikom naroda svoga, da bi mu
objasnio.
7
Objavljen je kao Kuran na arapskom jeziku da
biste razumjeli.
8
Kuranski stavci potvruju da je kuranski jezik
arapski i da je na tom jeziku Kuran uvan na
ploi Levhi-mahfuz.
9
Ono to je za-pisano ostaje,
a to se pamti isezne. Muhammed, a.s.,
porijeklom je Arap, njegov maternji jezik i jezik
naroda njegova jeste arapski. Dosee iz daleke
Nusret Abdibegovi
GLAS I GRLO
novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000. 141
MUALLIMOVA TEMA PRILOG
prolosti, on je jezik Objave. Objedinjujui te
vrijednosti arapski jezik zrai duhovnom porukom
ijom je puninom ozraen prostor izvan govornog
podruja. Njegovim slovima i rijeima iskazuje
se vjerovanje, dosee spoznaja, zato je on noen i
uvan kroz vrijeme i prostor.
Arapski jezik ima samoglasnike i suglasnike, a
svakom glasu odgovara jedno slovo.
10
Svaki
samoglasnik daje jasan zvuk i melodiju. Suglasnici
bez samoglasnika proizvode um. Osnova je svih
slova taka. Taka je tajna postanka svijeta. Prvo
to je stvoreno u svijetu stvorenja jeste taka.
Taka je prvo odreenje iz koje su nastali ostala
slova i svjetovi. U svijetu stvaranja posljednji je
stvoren ovjek. ovjek se povezuje s prvom
odreenou glasom, rijeima, itanjem, pisanjem
i prouavanjem. Slova ive slino kao jedan narod.
Imajui predvodnike i prvake.
Predvodnik je u arapskom jeziku i jedinu bitnost
i prekida tok pisanja.
11
Njegov vodoravni hod
predstavlja stapanje, promjene i nastajanje.
12
Njegovo se irenje utapa u meusobni odnos slova
koja se pojavljuju u rijei. Odnos slovu u rijei
znaajan je koliko su znaajni redoslijed i raspored
rijei u reenici.
U pravilu, svaka arapska rije izvedena je od
glagola koji se sastoji od tri nepromjenljiva
suglasnika, iz ega se izvodi do dvanaest razliitih
glagolskih oblika. a svaki od tih oblika proizvodi,
sa svoje strane, obilje i imenica i pridjev ije je
prvo znaenje uvijek povezano, manje ili vie
izravno, s onim osnovnog djelovanja, ocrtanim
troslovnim korijenom cijelog glagolskog srveta
13
.
Cijeli je svijet u vidu rijei koje su sastavljene od
slova. Slova su poput zdjele a voda u zdjeli njihovo
je znaenje. Ljudski je lik kao kaluf zdjele i slova.
Kalufima svoju spremnost da prima i oblikuje
smjesu. Glas je svojstvo ovjeka a ne grla, kao to
je okus svojstvo vode a ne zdjele.
Pomou glasova izgovaramo rijei, one polaze iz
jednog izvora i izlaze na jedna vrata potvrujui
svoju izvornost. Rijei i govor su mogue bez grla.
Zapisane su rijei, kao lie, povezane s drvetom,
to je preko Boije svemoi zapisano. Blinje
Bogu zbiva se posredstvom rijei.
14
Rijei su kao oblici: bezgranino natovareni
kapima kie, najavljeni glasom Neba oivljavaju
mrtvu zemlju, osvjeavaju umorne, bude
uspavane. Tako rije istine oivljava zamrlu
ovjekovu duu. Dah i glas pomau se, jedno
drugo podravanju: u odnosu su konanosti i
beskonanosti. Dah ivota to ga je ovjeku
podario Bog ne moe nestati. Prah se vraa u
zemlju, iz koje je nastao, a dah ivota se vraa
Bogu, Koji ga je udahnuo. Sklad udisanja i
izdisanja simbolizira povezanost unutarnjeg i
vanjskog, silazak i uzlazak vratima nega.
Otkucavanje srca u neposrednom skupljanju i
irenju vodi onome glasu iz kojeg je proistekao
svijet sa svojim imenima i posljedinim slikama.
15
ovjekov glas kao znak nieg svijeta jeste ustvari
odraz vieg, jer znak ogleda i osjenjuje viu zbilju.
Ljudima je dat kao zajam prije nego kao dar. On
je ujedno ukras i opomena. ovjek se uzdie
onoliko koliko dosee njegov glas.
Glas moe biti smatran organom u glazbenom
i organskom smislu. Oigledno organ ne moe
proizvoditi glazbu sam od sebe, na njem mora
djelati glazbenik. Ni glina ne moe odrediti oblik
zdjele, ve ga mora primiti. Svoju svrhu ispunjava
samo onaj glas koji koristi osposobljeni govornik.
Osposobljenost u svakom izvoenju jest
ujarmljenje.
16
U tekstu Svetog predanja imenicu glas
susreemo na vie mjesta u dva izraza.
Prvi izraz (savtun), glas, ima ope znaenje. Radi
potpunijeg shvatanja ovaj oblik prati pridjev koji
ga u osnovi definie, odreuje i daje mu blie
znaenje. Stoga se u Kuranu na glas ukazuje kao:
istinit glas,
17
tih glas,
18
straan glas,
19
uasan glas,
20
zavodljiv glas.
21
Drugi izraz (sajhatun) dolazi od glagola saha-
jesihu-sajhatun, to znai: povikati, zavikati,
krijetati. Ovaj oblik ne upuuje na jasnou
izraene misli, on ustvari ima za cilj prenoenje
pruke i upozorenja, kao to to ima za cilj pade
dozivanja, vokativ. Zarad tog se pojavljuje kao
jednak krik.
22
On je u svojoj jednoti izraaja
zastraujui bolan i uasan.
23
Iz prethodno navedena dva oblika glasa jasno se
razabire da postoji dobar i postoji lo glas. Glas
istine koju Bog alje je rije spasa i upute, dok
varljivi glas ogaava zabludjeli koji vodi rijeima
u propast. Tu se prepoznaje odnos vieg i nieg,
konanog i beskonanog, ba kao to je odnos
dobrog i loeg djela, ili dobre i loe rijei.
Grlo
24
je sredite vrata, a vrat je sjedite na kom
142 novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000.
MUALLIMOVA TEMA PRILOG
se nalazi glava. Ustanovljen na pleima, on je
sredite prvog zgloba. Prvi zglob kojim se u
novoroeneta oituje ivot: (prvi glas) i obratno,
u njemu se odigrava posljednje ivotno
oitovanje.
25
Grlo je ishodite, uvjet postojeeg
glasa i njegova prestanka jer dua naputa tijelo
odlazkom iz grkljana.
Grlo je Allah stvorio i uinio ga ishoditem
glasova. Ono je nenadmana tajna. Tajna zbilje
glasa iz ega se razumije Boija rije. Poslanica
Boija dospijeva do ljudskog glasa koji ona
oblikuje u Govor Boiji, slino kako prsti
glazbenika oblikuju glazbu na strunama glazbala
ili prsti grnara zdjelu od bezobline zemlje. Tako
govor Boiji proizvodi govor ljudski, postavljajui
ljestve izmeu konanosti i beskonanosti. Time
sve pojave svijeta riznie kazivanje o Izvorniku.
26
Bog stvara ile krvotoka koje osvjedouju
biljeenje, a rijei iskazuju sjenku svega. i drugi
pomoni organi koji se nalaze u blizini vrata
jedanko slue glasu. Usta, usne, zubi oblikuju zvuk
grla. Krunim kretanjem jezik dijeli i spaja, alje i
uzvraa zvuk koji se kree razliitim prostorom i
upljinom usne duplje. Time se ispoljava narav
njegove jasnoe, jer sluatelj moe shvatiti i pojmiti
samo to je jasno izreeno. Jezgra je jezika govor
o Bogu. Islamsko se predanje (ehadet) osvjedouje
glasom a uvjerenje (iman) ukorjenjuje u srcu. Time
javnost islama postaje odsjaj unutarnje vrijednosti
koja se preliva i ozrauje u ovosvjetovnosti. Ui
ne samo da slue glasu i normalnom razvoju
govora nego potvruju da do onoga ko ne
posjeduje sluh ne dopire poruka. Usljed toga gubi
se slast osjeaja slunog shvaanja i slikovnog
shvaanja
27
koje se javlja kao uroeni pratilac
sluanja, jer se spoznaja postie putem glasa. Grlo
jeste uvjet ljudskog glasa, ali ne i govora i rijei.
Govor i rijei su mogui bez glasa, ali glas nije
bez govora i rijei.
Svaki narod ima svoj jezik. Budui da postoje
mnogi narodi postoje i mnogi jezici. Zajedniko
je svih jezika da imaju mo sporazumijevanja i da
se dijele na samoglasnike i suglasnike. Pomou
organa govora proizvode se raznovrsni zvukovi.
Meu tim raznovrsnim zvukovima samo je
odreeni broj od znaaja za jezik. Zovu se
samoglasnici. Izgovor samoglasnika moe biti jai,
slabiji, nii, vii, dui ili krai. Oni uestvuju u
stvaranju rijei. Rije, uzeta u svojoj ukupnosti,
jest oblik potreban zamislima koji su u znanju
onog koji govori i eli da ih kae javno.
28
Samoglasnici se razlikuju po boji njihovih glasova.
Glasovi se u jeziku rijetko upotrebljavaju
pojedinano, najee se upotrebljavaju po dva,
tri, etiri i vie, jer se u govoru ne mogu izgovarati
posebno. Stoga se oni esto dodiruju i
prilagoavaju jedan drugom. Njihovim
udruivanjem nastaje rije. Glasovi se u rijeima
upotrebljavaju u raznim kombinacijama. Rijei
su sredstvo spoznaje i uzdizanja koje proistjee iz
ustrajnog sjeanja.
29
Rijei Istinskog Boga sainjavaju same biti
mogueg. Sve mogue jest jedan od iskaza Rijei
Boije. Tako, ono to je mogue jest i
neiscrpljeno.
30
Poslanica istie: Ako bi more bilo
mastilo za pisanje rijei Gospodara moga, more
bi bilo iscrpljeno prije nego to bi bile iscrpljene
rijei Gospodara mog.
31
Slova objavljene Knjige jesu poput lia. A
upravo kako je lie povezano s granama, tako
su slova povezana u rijei, potom u reenice, i
naposljetku u ukupnu i jedinu istinu. Knjige. Ona
proistjeu iz prvorednih glasova, koji su
nedovoljni od Intelekta, Svijetla ili Rijei. Zato
njihovo dospijevanje u slova uva izvornost u vezi
s prvim glasovima.
32
ovjek se usmjerava glasom, zbliava i panju
privlai govorom. Kuran, Allahov govor, ukazuje
na znak i pozia znaku. Svaki znak sadri u sebi
poruku. Do poruke se dolazi naukom o znaku.
Znak svojom puninom koristi iz blizine pouka
korisnih i znakova blistavih
33
, a Bog se otkriva
umovima preko onog to im pokazuje od
znakova.
34
To su poruke koje su sadrane u
znaku. Kuran je jasan znak. Njegovim
objavljivanjem nebesa su otvorena. On ukazuje
na milost i njime se oituje jasna Rije spasa i
upute. Dubokim prodiranjem u duu objava
osvjetljava i pobuuje u ovjeku glas istine.
Svojom svetom umjetnou oplemenjuje
vanjtinu, dajui joj time svetu spoljanost. U
svakom glasu i svakoj slici gledatelj, ija je dua
proeta Kuranom, prepoznaje jasan znak. A taj
znak ispunjava ogledanje objave i priestno
odgovaranje na nju.
35
Radi tog je uenju Kurana, njegovom sluanju i
zapisivanju kod Bonjaka potrebno pristupati sa
posebnom odgovornou. To stoga jer i gledanje
novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000. 143
MUALLIMOVA TEMA PRILOG
i govor i zapis proizvode uenike koji su izravno
povezani s Objavom.
36
Uenje Kurana iskazuje sa glasom. To je melodija
koja se izvodi tedvidom. Dibril je poduio
Poslanika nauku o teritilu
37
, koji se javlja nakon
tiine. Glasa nema bez tiine. Ta vrsta nauke jeste
Objava. Njegovo sluanje je sluanje objave.
Prisutnost svete umjetnosti jami, uz ostalo,
vjerodostojnost svakog svetog predanja.
38
Ovdje
nije rije o filozofskoj ili nekoj drugoj umjetnosti
koja se povezuje s praizvorom. Kuranski, glas i
zapis oivljavaju ljudske unutarnjosti i ine na
zaudan nain da ljudske kretnje, gledanja i
sluanja postaju posve unutar Boije volje. Tako
ovjek ponov postaje posrednik izmeu Zemlje i
nebesa.
39
Time se neizbjeno susreu pisanje kao
najasniji poduhvat i najuzvienije sudjelovanje
u Jednosti i njezinom otkrivanju u svijetu
40
i
ljepota glasa potvrujui da proistjeu iz Boijeg
Budi, proizveli su ljepotu i rasko pisanja.
41
Pismo se vjebanjem i upornou priskrbi. To je
rezultat ovjekova napora i htijenja.
Tako Kuran kao znak potie govor o znaku, jer
njegovo uenje iskazuje nunost povezanosti
nebeskog koje se otiskuje u zemaljskom. Njegovim
uenjem i sluanjem postie se zadovoljstvo Boije.
U tome se oituje potpunost znaka. Mi Bonjaci,
bosanski muslimani, u viestoljetnom predanju
izjanjavamo se kao pripadnici Nebeske knjige i
sljedbenici poslanja Muhammeda, a.s. Tim inom
izjanjenja nae obaveze prema Objavi ne prestaju,
naprotiv one se uveavaju, a malo je onih koji to
shvataju. to uiniti da se odnos naspram glasa
istine promjeni nabolje? Kuran ima za cilj
preinaku ljudskog bia. Ona ne polazi niti
dolazi sama po sebi. Javlja se kao potreba bia
koje tei potpunosti. Da bi do nje dolo,
potrebno je uiniti temeljne promjene u svijesti
pojedinca kao i metodu prilaenja Objavi. Prije
promjene metoda pristupa vrijedi znati da svoju
svrhu ispunjava samo onaj glas koji koristi
osposobljen govornik.
42
Ako elimo promjenu, u emu se krije njena tajna?
Krije se u promjeni naina sluanja, pisanja, itanja
i govora o svetom predanju kao jasnom znaku.
Koliko smo u tome osposbljeni, a koliko druge
moemo osposobiti u tom. Glas istine nije zarad
potvrde naeg uha, jezika i govora, nego radi naeg
preobraanja. Kuran je uinjen lahkim i jasnim
za razumijevanje.
1
42:51.
2
7:144.
3
3:45.
4
Ali ibn Ebi Talib, Staza rjeitosti, Zagreb, 1994., str. 61.
5
26:193.
6
30:22.
7
14:4.
8
12:2.
9
85:21,22.
10
Rusmir Mahmutehaji, O nauku znaka, Sarajevo,
1996., str. 32.
11
Isto, str. 32.
12
Isto, str. 32.
13
Isto, str. 30.
14
Isto, str. 35.
15
Isto, str. 35.
16
Isto, str. 9.
17
Isto, str. 42.
18
Isto, str. 18.
19
Isto, str. 67.
20
Isto, str. 94.
21
Isto, str. 64.
22
Isto, str. 54:31.
23
Isto, str. 36-29.
24
Isto, str. 33:, 40:18.
25
Rjenik simbola, Zagreb, 1989., str. 763.
26
Rusmir Mahmutehaji, O nauku znaka, Sarajevo,
1996.,str. 2.
27
Isto,str.3o.
28
Isto, str. 26.
29
Isto, str. 24.
30
Isto, str. 26
31
Isto, str. 18:109
32
Rusmir Mahmutehaji, O nauku znaka, Sarajevo,
1996., str. 33.
33
Ali ibn Ebi Talib, Staza rjeitosti, Zagreb, 1994., str. 82.
34
Isto, str. 142.
35
Rusmir Mahmutehaji, O nauku znaka, Sarajevo,
1996., str. 35.
36. Isto, str. 35.
37. Isto, str. 73:4.
38. Rusmir Mahmutehaji, O nauku znaka, Sarajevo,
1996., str. 34
39. Isto, str. 34.
40. Isto, str. 33.
41. Isto, str. 33.
42. Isto, str. 9.
144 novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000.
MUALLIMOVA TEMA PRILOG




Poiman|e, iasuivan|e, zakl|uivan|e
i osrali misaoni piocesi kao i
n|ilovo pievoen|e u govoi i |ezik
uaiovani su, na Zeml|i, meu svim
uiugim srvoien|ima, samo ov|eku.
To |e bila n|egova pieunosr ua ga |e
Bog imenovao svo|im zasrupnikom
(laliom) na Zeml|i.
1
Zalval|u|uci
ro| sposobnosri ov|ek |e srvoiio
kulruiu i rako irav svo| iou
povezao u piosroiu i viemenu.
Svakako ua |e ro bilo moguce
zalval|u|uci pozirivnim i li|epim
svo|srvima |ezika i govoia ko|a
riebamo n|egovari i oplemen|ivari.

Nas ovu|e govoi inreiesiia,
pivensrveno, kao sieusrvo
komunikaci|e meu l|uuima (rz.
iazgovoi jace to jace). Usp|el i
kvalirera re komunikaci|e u
mnogome zavisi ou naseg
c|elokupnog srava i ounosa spiam
govoia, |ei onu inu miezu veza i
ounosa ko|a nas povezu|e s uiugim
l|uuima imamo zalvaliri, pona|vise,
ovo| naso| sposobnosri. Nazalosr, i
sukobi, i nepii|arel|srva, i mizn|a, i
nasil|e, pa na|veca neu|ela i zloini
obino su zapoin|ali, bili
pousricani, voeni, siieni i na
visesriuk nain su eskaliiali pomocu
govoia.

Ukoliko zelimo s l|uuima
usposraviri li|epe, piisne i ispiavne
ounose moiamo vouiri iauna o
piavilima li|epa govoia.

1
Qur -Baqara, 30-34.

/,-(3$5,-(

--'`'+-'- -=-=~- -=~``~ '-----'
'~ ~'_'+= '+ -~'--= .'+'_-- '---
~--+ ' -.'`~`' - `-='`-=-=~`--=~.`~
'~'+'~`' ~ .-'-'-~' -~ ' '- -`-
-=`'_'-- ~'--='_--' `' -~' =' ' .-- .--
'~-'~ ' --'-' `
Zar ne tidis kako Allab natodi prinjer lijepa rije kao
lijepo drto: korijen nu je trsto u zenlji, a rane prena
nebu,
Ono plod stoj daje u stako doba koje Gospodar njeot
odredi -, a Allab ljudina natodi prinjere da bi pouku
prinili.
A ruzna rije je kao ruzno drto: isupanon drtetu s potrsine
zenlje nena opstanka.
Allab ce tjernike postojanon rijeju utrstiti i na oton i na
onon stijetu, a netjernike ce u zabludi ostatiti, Allab radi
sto boce. ( Ibialim 24, 25, 26 i 27 )

~='_-_- ''--,~'-. +---_--'=- ~' ' ''=- ~' '
'---~'~='~-` ~`'
Reci robotina Mojin da otore sano lijepe rijei: - jer bi
sejtan noao posijati neprijateljstto neu njina, sejtan je,
doista, otjekot ottoreni neprijatelj.
(Al-Isia 53)

-~'`'~='_-_-'-`'-'-'.-''~'=-`
+-~'~= -~'' -'.-''--'.-',~'-'
~~~=-~='+''-+' ---'
I sa sljedbenicina Knjie raspratljajte na najljepsi nain, - ne
sa onina neu njina koji su nepratedni -, i recite: Mi
tjerujeno u ono sto se objatljuje nana i u ono sto je
objatljeno tana, a nas 8o i tas 8o jeste- jedan, i ni se
Njenu pokoratano. ( Al-`Ankebur 46)

` -,` , , .``` ,` , , - ' , ,` ,
` ,` ` '` , ` ,` ,` ` `, ` ,` ` .` ' ` ` -`
.` .,` ` ,
I kada sno od sinota Israilotib zatjet uzeli da cete se jedino
Allabu klanjati, i roditeljina, i bliznjina, i siroadi, i
sironasina dobroinstto initi, a ljudina lijepe rijei
otoriti i nolittu obatljati i nilostinju datati, i ti ste se
poslije, izuzet tas nalo, izopaili i zatjet iznetjerili.

/LMHSDULMHMHVDGDND (Muslim)
'~ '.= '_.'~='
Ali|a ibn Huse|n veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao. L|epora
ov|eka |e n|egov |ezik (r|. govoi)(Hakim - Salil)




LIJEPO GOVORITI
Abdulah Imirevi
1
Quran, Baqara 30-34.
novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000. 145
MUALLIMOVA TEMA PRILOG

261291,(/(0(17,
5$=*2925$

Svaki iazgovoi se sasro|i ou
nekoliko osnovnil elemenara i svaki
ou ril elemenara sam ali i povezano
i za|euno moia uobio unkcioniiari
ua bi iazgovoi bio ugouan i
usp|esan. Ti elemenri su.

1. Posi|aac poruke
(mi u razgovoru);
2. Primaac poruke
(nasi sugovornici);
3. Poruka (razgovor) i
4. Okonosfi u ko|ima vodimo
razgovor.

U RAZCOVORU SA SUCOVOR-
NIKOM MORAMO VODIJI RACUNA
O SEBI, SUCOVOR-NIKU, SADRZA]U I
OKOLNO-SJIMA. AKO SE ZANEMARI
BILO KO]I OD JA CEJIRI ELEMENJA,
RAZCOVOR JRPI NA SVO]O]
KVALIJEJI.

0,85$=*29258

Razgovoiom zelimo usposraviri
ouieene veze i ounose s osobama
s ko|ima iazgovaiamo. Zelimo im
se piibliziri, piiopciri im ouieene
poiuke ali isro rako zelimo se o
n|ima neposieuno inoimiiari i
saznari n|ilove sravove i misl|en|a.
Da bismo u svemu rome bili
usp|esni, moiamo vouiri iauna o
vlasrirom uizan|u u roku iazgovoia.

BOC NAM ]E DAO DVA UHA I ]EDAN
]EZIK. TREBAMO DVA
PUTA VISE SLUSATI NECO COVORITI,
A ]OS VISE RAZMISL]ATI ]ER SU I USI I
]EZIK SM]ESTENI BLIZU MOZCA.









0,85$=*29258


%,7,2'0-(5(1,80-(5(1$1(2+2/

- , ` _. _ ` . , ` ` - ` ,` .` ., , _,`- ` -` ' .-`, . ., .
=--~-='=-~~_~-' --'-`'-' ' -~='-
'~- ^
I, iz obolosti, ne okreci od ljudi lice stoje i ne idi zenljon nadneno, jer
Allab ne toli ni ordo ni btalisato. U bodu budi odnjeren, a u
otoru ne budi rlat, ta najneprijatniji las je retanje naarca!

%,7,%/$*$1(*58%

, - , ,` , _ ,` ~ , , ,` ~ ' . . , ` ` .,` ` ` , .,` ` ` ,` `,


` , ` , `, - ` .` , . ` ,, - ` ,` ,
Tiazire znan|e a sa znan|em sr|eire piibianosr i blagosr. Buuire blagi i
piema onima ko|e pouavare i piema onima ou ko|il se pouavare, a
nemo|re biri ololi uen|aci, pa ua vam neznan|e nauvlaua znan|e! -
(lauis, Allak, Saban Houzic, 65. sr., Saia|evo 199.)
, , ` ,, :` , ` - , .` ` , `, . , .. _- ,
Hazieri Aisa veli ua |o| |e Mulammeu, a.s., iekao. Duznosr ri |e ua
blago posrupas, i uva| se giubosri i bezobiazluka. (Bulaii u Euebu, -
Salil)

67,'
. ` ` '_ , ., - ` . ` ` . , , . , . . , ,, , , ~' ,- ,
Ebu Umame veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao. Sriu i kiarkoca u
govoiu su uva znaka v|eiovan|a (imana), a bezobiazan govoi i opsiina
iaz|asn|avan|a (bibl|an|e) su uva znaka licem|eisrva. (Tiimizi, Almeu i
Hakim, - Salil)

U piosrakluku |e samo zlo, a u sriuu samo l|epora. Allal ima sriu
plemenirosri. Sriui se ua ne uuovol|i ov|eku ko|i Ca moli i ua piuzene
iuke viari piaznim.
( Almeu )

'26/-('1267

1722 ' ., - `` ` . _ `, _ ` , , , ` , ` _ . ,` _ ` .`
` _ - ` _,` , ,, ` _,` , = , ` . ' ` ` _` _ `, , `,, ` -` ,, _ ` ,`, , ,
-` ,, _,` , ,` ,` , `,` ' ` ` , ' : . , ., , , _` ` ' ` , , ` _ ` -, _
, , , ` ` _,` ', , ., ,` ,` , ` ,` ` .` ` _ , , , , ` ` ' , , ,
Hauis Usame ibn Ze|ua ko|i kaze. "Cuo sam Allalova Poslanika,
s.a.v.s., kau |e iekao. `Dovesri ce ov|eka na Suun|em Danu i baciri ga
u variu, pa ce mu rigari cii|eva iz ribula i virir ce ga kao sro se viri
magaiac kau okiece mlinski roak pa ce se sranovnici varie okupiri oko
n|ega i upirari ga. `Cov|ee, zai ri nisi naieivao uobio a zabian|ivao
zlo`, a on ce ougovoiiri. `]esam, neieivao sam uobio ali ga sam
nisam inio i zabian|ivao sam zlo ali sam ga osobno inio".


/,&(0-(56792

'~-=--~ = .''~+-= '-~=- -= '_ - '.~.'
~_-' ~
_ -='--~ =---' +-~ =---'~'-'='-'-~'-
~='~''+=~ - -'='~'-='~='~'~=~-'='~'-~- = --~
-=


146 novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000.
MUALLIMOVA TEMA PRILOG

Ako zelimo ua nam iazgovoi buue
usp|esan, moiamo vouiri iauna o
svo|o| osobnosri i sugovoinicima
riebamo sraviri uo znan|a ua
uizimo uo sebe i svoga misl|en|a.
Moiamo biri uosro|ansrveni, ali ne
uobiazeni, pamerni i oum|eieni ali
ne aioganrni i ukoeni. Dobio |e ua
ziaimo oprimizmom, ua buuemo
konsriukrivni, ua piepozna|emo
pozirivno u onome sro nam
sugovoinik kaze, ua posru|emo
osobnosr sugovoinika i imamo
pov|eien|a u n|ega.

Covoi ni|e samo veibalni iskaz.
Veibalni iskaz ini, kako kazu
|eziki sriun|aci, samo oko
riecinu govoia. Posro|i |os govoi
ri|ela (pokieri i uizan|e po|euinil
oigana, giimase, gesrikulaci|a
iui.), paia|ezik (bizina
govoien|a, inronaci|a, bo|a glasa
iru.) sroga |e vazno, kako
govoiimo, kako se za vii|eme
iazgovoia uizimo, kao i sra
govoiimo. Neizgovoieno za
vii|eme iazgovoia birno ur|ee
na rumaen|e poslanil poiuka,
orkiiva osobnosr, nam|eie i
oekivan|a posil|aoca poiuka,
iazorkiiva ounose i sravove
meu sugovoinicima, re rako
porie ili koi iazgovoi.

IZCOVORENA PORUKA JEK
UZ NEVERBALNU PRAJN]U DOBIVA
SVO] SMISAO I ZNACEN]E, SVO]U
D]ELOJVORNOSJ I UJ]ECA].

Hauis Abuullala ibni Omeia, i.a., ko|i kaze. Rekao |e Bozi|i Poslanik
s.a.v.s.. `Kou koga se naueriii svo|srva piavi |e munaik a kou koga se
nae uio ril svo|srava pos|euu|a uio munaikluka uok se ne ii|esi ril
svo|srava, a ra svo|srva su. ua laze kaua govoii, ne izvisi pieuzere
obaveze, iznev|eii kaua obeca i kaua se svaa pier|eiu|e i u laz ugoni.

-= '-----'--~= ' _ - '.~ -= ' -'.' ~
'=~-''~'-='~='~'-~- ~='~'-``'-~' -=--~
Hauis ko|i pienosi Ebu Huie|ie i.a., ko|i kaze ua |e Bozi|i Poslanik,
s.a.v.s., iekao. Tii suznaka munaika, kaua govoii laze, kaua obeca ne
izvisi i iznev|eii pov|eien|e.

%(=2%5$=/8.

. ., - ., .` . , .` =, ` ` ,` `, .
, ~ , _- , , .- ,, ,- ,
Ibn Mes`uu veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao. Ni|e piavi v|einik ona|
ko|i napaua i vii|ea, ko|i pioklin|e, ko|i |e bezobiazan, niri ona| ko|i |e
besriuan. (Almeu, Bulaii|a u Euebu, Ibn Hibban i Hakim, -Salil)

69$$/,&$

` ,. - ' . _ , -` , ` ` , ' . , , , ,, , ~' , _ ,
Hazieri Aisa veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao. Allalu |e na|mizi ona|
ov|ek ko|i se na|zesce piepiie i svaa. (Murreekun ale|li, Tiimizi,
Nesai i Almeu)

. -` , . . ' ` , :, _ . , ,, ,
Ibn Abbas veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao. Dosra ri |e gii|ela ro ua se
sralno piepiies (Tiimizi, - Da`i)

_ ,` , _` - - _ ,, ` , , ,` , , ,`. - _ - ` , . _ ,,' ,, ,
Ebu Huie|ie veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao. Ko se svaa uok
iaspiavl|a ili piepiie a neuosra|u mu (ielevanrne) inoimaci|e, sralno
navlai na sebe Allalovu mizn|u uok ou roga ne ouusrane. (Ibn ebu
uun-|a, - Salil)

%5%/-,9267

Ko mnogo govoii mnogo posice, a ko mnogo posice mnogo i gii|esi, a
ko mnogo gii|esi na|pii|e ce u Dzelenem. (Tabeiani)

.,` ` ., ,`, ` .,` _ ` , ` , ` _ , , ' .,. ,` ` - ' ` , ` - ' ` , ` _,- .


Ibn Abbas veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao.
Na|bol|i ou vas su oni ko|i su na|l|epse naiavi, i oni ko|i iauo piima|u u
okiil|e i zasriru one ko|i ro ou n|il zariaze. A na|goii ou vas su oni ko|i
mnogo govoie, nasro|e (ua se israknu iznau osralil u govoiu i posru|u
samo svo| govoi. Be|leki - lasen)

+9$/,6$1-(

, ` - ,, -` ,` -`, _ . ,'
. ,' -` , ' _ , ` - ' . , ,, , . - ,, , _ ,, , ,, ,,' , ,, ,,' , , ,
Ebu Huie|ie, Ibn Umei i uiugi vele ua |e Mulammeu, a.s., iekao. Bacire
piasinu u lice onima ko|i se mnogo lvale, a po |eunom uiugom
pieuan|u. Bacire u usra oniol ko|i se mnogo lvale piasinu. (Tiimizi, Ibn
Hibban, Ibn Mauzuze i Ebu nu`a|m, - Salgil) lauis bil|eze i Muslim i Ebu Davuu






novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000. 147
MUALLIMOVA TEMA PRILOG


1$j68*29251,.


Da bismo osrvaiili piavu i zel|enu
komunikaci|u moiamo sriogo vouiri
iauna o svo|im sugovoinicima.

Za usp|esan iazgovoi nuzno |e vouiri
iauna o unurain|em iaspolozen|u i
komunikaci|skim poriebama nasil
sugovoinika. Tiebamo im uopusriri
ua se s nama i ne sloze, piibliziri im
se onoliko koliko oni ro zele,
piilagoui se n|ilovom viemenu za
poerak, ria|an|e i zaviserak
iazgovoia, uopusriri im ua buuu
koliko oni zele akrivni ili pasivni u
iazgovoiu.

Nase sugovoinike ne smi|emo koiri.
Tiebamo maksimalno nasro|ari ua se
uobio os|eca|u u iazgovoiu s nama.
Osnov romu |e pozirivan ounos
piema sugovoiniku. U vii|eme
iazgovoia riebamo riaziri ono
pozirivno i ro naglasavari, uiugim
ii|eima uari uo znan|a ua uvazavamo
svoga sugovoinika.


89$$9$-'58*(
3$(,21,7(%(

381289$$9$1-(68*29251,.$

` , ,` ` , ` ,- ` , ` ` , - ` , ` ' ` , ` . ,` ' ` , . .,
` , , .
Vasa kiv, vase asri i vasi imeci su vam zabian|eni onako kao
sro vam |e zabian|en uanasn|i uan u ovom m|esecu i u ovom
m|esru. (zaviserak govoia na Opiosnom lauzu) Saban Houzic,
Allak, Saia|evo, 199.

~'-`'---='-~' -~ ''+ -''- `' ='- ' =' `


'-------`'~ ~=- -='=.'-'~=' -=-'
-~--'--~ ''- -' -=-'- ' ' -'=='
O tjernici, klonite se nnoib sunnjienja, neka sunnnjienja
su, zaista rijeb. I ne ubodite jedni drue i ne ootarajte jedni
drue! Zar bi nekon od tas bilo drao da jede neso unrlo
brata stoa,- a tana je to odtratno zato se bojte Allaba, Allab,
zaista, prina pokajanje i sanilostan je. Qui`an, Al-Huguiar,
12

.`_` ' , `, ` ' ` _ ` , `` , , - ' `, , .` ' , '
' - ' . ., , ` ` ' ` . ., ` ` ` , .,
` `.,
Znare li sra |e ogovaian|e, upira |eunom Mulammeu, a.s.,,
na sro mu aslabi ougovoiise ua Allal i N|egov Poslanik
na|bol|e zna|u, na sro im on iee. Da spomenes o svome
biaru ono sro mu ni|e milo, na sro ga neko ou piisurnil
zapira. A sra kazes na ro, ako se kou moga biara buue
nalazilo ono sro o n|emu velim, a on mu na ro ougovoii.
Ako se kou n|eg buue ro nalazilo, onua si ga ogovaiao, a ako
ne buue, onua si na n|ega slagao.
lauis, Saban Houzic, Allak, sr. 77- Saia|evo 199.

:` .'` . ` .` ' _ ` `, , ` ,` ' , ` ` ,` ,
` ` . . . ` - - `, ` ,` ' ` . ` , .` .,` ` , . ' , .` ., ,
` ` -, , ` _ ' . ` ,`` ` ,` '. ` ,, ` `, ` :. '
, ` ` , ` ' ` ,` ` ,` = , . .` - ,
61) Kad in se kaze: Iribtatite ono sto Allab objatljuje, i
Ioslanik! tidis licenjere kako se od tebe sastin okrecu.
62) A sta ce tek biti kada ib, zbo djela ruku njibotib, poodi
kakta nesreca, pa ti dou kunuci se Allabon: Mi sno sano
btjeli da uinino dobro i da bude sloe.
63) Allab dobro zna sta je u srcina njibotin, zato se ti ne
obaziri na rijei njibote i posatjetuj ib, i reci in o njina ono
sto ce ib dirnuti.

148 novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000.


MUALLIMOVA TEMA PRILOG
5$=*2925

Razgovoi |e, sro i sama ii|e znai, u
svom osnovnom znaen|u, iazliir govoi.
L|uui ima|u poriebu za iazgovoiom ua
upozna|u uiugog i uiugai|eg i ua
upozna|u uiuga i uiugai|a misl|en|a, ua
izmi|ene misl|en|a. A nikaua ne
mi|en|amo isro za isro, nego nesro sro
imamo za nesro uiugo i uiugai|e ou
onoga sro imamo.

RAZCOVOR MORA BITI
RAZUML]IV, ZANIML]IV ALI I
PRIVLACAN.

]EDNOSTAVNE, KRATKE, ]ASNE I
RAZUML]IVE ISKAZE SLUSAMO I
SHVACAMO, A KOMPLICIRANE,
OPSIRNE, NE]ASNE I DOSADNE
IZB]ECAVAMO I NE RAZUMI]EMO.
JEDNOSTAVAN

KRATAK
RAZUMLJV
JASAN
ZANMLJV

RAZGOVOR


KOMPLCRAN
NERAZUMLJV
OPSRAN
NEJASAN



DOSADAN
012*,0,6/(.$.268
1(6+9$(1,$=$35$9268
1(5$=80/-,9

Svo|e os|eca|e, poriebe i zel|e
riebamo izgovoiiri uiiekrno i

k ,67,1$

.='-' - =' '= . ` ' .='-' ' '- ) '~' - ^ (
I reci: Dosla je istina, a nestalo je lazi, laz, zaista
ne-staje!

-' . ~= _- '~-;' ' . -'=' -' '~= '-~' -~ ' `'
-'- ='- '- '- ' - -'- ) -' (
Tako ni trenena, - otjek, doista, ubi, sano ne oni koji tjeruju
i dobra djela ine, i koji jedni druina istinu preporuuju i koji
jedni druina preporuuju strpljitost. - Qui`an, Al-asi

= `' .' ` _~` _ -' ' -
Ibn Omei veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao. ]a se zaisra ne
salim, a necu ieci (ni u sali nisra uiugo) osim isrine (Tabeiani i
Harib - lasen)

,6.5(1267 -

'-'= -'- '+'---''~ -'' =- '--''-~''---=


+'- '-'= -'- ~'-- ~=
Muuzemi ibn ]al|a veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao. Covoiire
isrinu, i kaua viuire u n|o| piopasr, pa zaisra |e u n|o| spas. I
klonire se lazi, pa kaua viuire ua |e u lazi spas, zaisra |e u n|o|
piopasr. (Hennau, - Hasen)
-' '+-= ' - --' _ ~-'= --~= : ~ ~ -= ' _- ' .~ - ,~- '~ .' ' .`~ -'= `' '- ,- ` ' -' ~'-' '-' ='
- ~~' -`' '-' ~--' - - --=-- '= '- '=- ' `=' -' --= ` _--' =' -= _-= '+`~ ~-- =-~= _' _=- ` =~ ~-- -' _' _=- ' .
-= -= -~=' .' ,'-- '-' '~ .' '' .'- =~' -'= '= '= - _- _-= --'`' -= -~=' .' ,'-- '-' '~ - .' '' .'- -~' ` ~+=' -~ _- _
' -= -~=' ,'-- '-' '~ -- '' .'- -~' ` ~+=' - ~ .'- -~' ` ~+=' -~ _- _-= `'` ) `' =- '' = ~ '~-;' = = ~' =- ~'- ''
- '~ '~-;' = -'- = ~' ( ~ '+- _= .' ` _' -= --~ _-= -~ -~ -~ .'- =-~= _= .=~ _-= -~'- -=- ~ -= ' _- ' .
~- .' -=' '--=' '~ =-~= ' =-~= -~- .' .~=- --~=' ~-- =' .-- =-' ' '~-' ' =-=- ` ' ~-' ` =-~= -' ~-- _= --~=
' --'- _= -- ---' -- ~~' --'=' --- '~' ' '+--' =' =-~= = -' - ,' ~-= -' ~~' - .- - - --' _-= =-~= - --=-' =
~ --- -' -'-' --- ' =' -' '- .- - .' =-=' -' ~ _~~' = ' =-~= -'- ~= ~ '-- '=-~ ' --- ' ' '~ '~ --'- .-=-;'
- ' .~ --=' ,- '~'~ -= '-= ' --- '- '=~= '+- --- '- ~ -= ' _- _~~ _= .-' ~' ~'-' '~- .'- -' '~ -= ~ -= ' _
' .~ .' =~ ===- '~ '-- =--' =~- -~- ' ~= `' - --= '~- = .= -'- - .' - ==~ ' ~ -= ' _- ) . -= --~ (
Hadis koji prenosi Aisa, Poslanikova supruga, r.a., koja kaze: Prva objava s kojom je zapocelo poslanstvo Muhammedovo, a.s., bili su snovi
koji su se obistinjavali, tako da ne bi nista sanjao a da mu se to ne bi ukazalo poput svitanja zore, pa mu je omilila samoca i poceo se
osamljivati u pecini na brdu Hira. Osamljivao se po nekoliko noci provodeci ih u poboznosti a potom se vracao porodici, potom je
produzavao boravak pa se vracao Hatidzi a onda je sve vise i vise produzavao boravak na Hiri dok mu se nije ukazala istina, a bio je to
melek koji mu je dosao i rekao: LWDM - Poslanik je na to odgovorio: 1a c||a|| ne znam. Pa me je (kaze Poslanik} me|e| 0|ta||o | s||sn0o |a|o
da sam ma|a|sao, a onda me p0s||o pa po|om ponot|o LWDM - 1a sam ope| |e|ao. 1a c||a|| ne znam. Pa me je ponoto zg|ao|o | s||sn0o da
sam ma|a|sao pa me je p0s||o | ope| ponot|o. C||ajl - 4 ja sam ope| odgoto||o. 1a c||a|| ne znam. Pa me je | ||ec| p0| zg|ao|o | s||sn0o |a|o da
sam ma|a|sao a po|om me p0s||o | |e|ao: Citaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara; Stvara covjeka od ugruska! Citaj, pIemenit je
gospodar tvoj, Koji poucava peru, Koji covjeka poucava onome sto ne zna. Potom se Boziji Poslanik vratio a grudi i kozica na vratu su
mu drhtale i tako je usao Hatidzi govoreci: Po|||j me, po|||j me l- Pa ga je ona (necim) pokrila dok mu nije prestao strah. Tada je rekao
Hatidzi: E Ha||dza, s|a je |o sa mnom?, i ispricao joj sta mu se desilo, i dodao: Boj|m se za se. Hatidza mu je na to odgovorila: Nemoj se
ooja|| nego se |ad0j, 4||a|a m|, |eoe 4||a| n||ad nece os|amo|||| je| || od|zatas |odo|ns|e teze, goto||s samo |s||n0, ops||o|j0jes stoj0
po|od|c0 | pomazes 0ooge | s||omasne, gos|op||m|t s|, pod0p||es one |oj| p|onose |s||n0. Zatim ga je odvela vereki b. Nufejlu b. Esedu b.
Abdul-Azizu, Hatidzinu amidzi, bratu njena oca, koji je u vrijeme dzahilijeta bio krscanin, a bio je i pismen i prevodio je iz lndzila na arapski
ono sto je Allah htio, a vec je bio vrlo star i oslijepio, pa mu Hatidza rece: S|0saj, am|dza s|a se des||o |tome o|a||c0 - na sto vereka rece: E,
o|a||c0, s|a || se |o dogod||o? Pa ga je Poslanik obavijestio o onome sta mu se desilo. vereka na to rece: 7o je |s|a do||||na (za|on, no|ma,
cas|} |oja je oojat|jena | V0sa-0 a.s.. Da m| je 0 |ome s0dje|ota||, da m| je poz|t||| do t|emena |ad |e o0d0 p|ogon||| |toj| s0na|odn|c|. -
Poslanik na to rece: Za| ce me p|ogon|||? - vereka na to odgovori: Da, n||ada n|je dosao ne|o s onm| s c|m s| || dosao a da ga n|s0
z|os|at|ja||, | a|o doz|t|m |o t||jeme p|0z|| c0 || te|||0 pomoc.
novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000. 149
MUALLIMOVA TEMA PRILOG
iskieno, a ne oekivari ua ce
uiugi ro sami orkiiri ili
iziazavari il piikiiveno,
neiskieno, pieko uiugil,
naknauno ili ak supiorno!
Mnogo foga u zivofu ne
dobivamo samo zafo |er ne
znamo o fome ofvoreno
razgovarafi!


9-(j7,1(5$=*2925$

Covoi |e inrelekrualno umi|ece
ko|e se sasro|i iz eriii v|esrine.

1. Usposfav|an|e konfakfa;
2. Izazivan|e pazn|e;
3. Davan|e informaci|e i
4. V|esfine da posana
informaci|a bude prim|ena
i da se uvrsfi kod onog
kome |e posana.


j7$=1$,/,-(32*2925,7,

Usp|el i u|elorvoinosr govoia
izuzerno mnogo zavise ou
n|egove l|epore a l|eporu
govoia, pivensrveno, ine.
- govoiiri suvislo i logino;
- uvazavari sugovoinika;
- pazl|ivo ga slusari;
- s uvazavan|em piilvarari
i uvazavari ono sro
sugovoinik kaze;
- li|epo |e gleuari
sugovoinika u oi
- biri iskien i piema sebi i
piema svo|im
sugovoinicima;
- govoiiri samo isrinu;
- u govoiu biri um|eien i
oum|eien;
- govoiiri biianim
ii|eima i u sro l|epso|
srilsko| oimi;
- riuuiri se ua sro vise
govoiimo o li|epim


Zl ,67,16.2'2%52

.' -= ' - --- -' --~= : ~ -= ' _ - ' .~ .'
-~-- ' '-= .-- =`' -' '- ~- ' ~ .' ." ) -= --~ (
Pienosi se ou Ebu Huie|ie, i.a., ua |e Allalov Poslanik iekao. Ko
v|eiu|e u Allala i Suun|i uan, neka govoii isrinu ili neka suri.

35,%5$1267,%/$*267

_= -' = _' '--~' . ' ~-- '- - ` `- _~=- .


) = (
Idite jaraonu, on se, doista, osilio,
pa nu blain rijeina otorite, ne bi li raznislio ili se pobojao !
(Ta-Ha, 43-44.)



.5$7$.,-$6$1*2925

,~- _ _~' - .' . ,~' _ ~- . -~-= .=' _-'~ ~ . '+---
_ ) . = ^ - (
Gospodaru noj,- ree Musa uini prostranin prsa noja
i olaksaj zadatak noj:
odrijesi uzao sa jezika no
da bi razunjeli otor noj.
(Ta-Ha, 43-44.)

'~ `' -= .~ . .
Na|bol|i govoi |e. govoiiri sro kiace a ua sro vise upucu|e ka uobiu (ua
|e govoi sro u|elorvoini|i).


-~' -'-'--'-'---'-'-'-~~'--~~'-'~~~'-~~~'
-'-' -'--' -'-'~' -' ' ~=' '~-=='='--~+
-'=`'
Muslinanina i nuslinankana, i tjernicina i tjernicana, i poslusnin
nuskarcina i poslusnin zenana, i iskrenin nuskarcina i iskrenin
zenana, i strpljitin nuskarcina i strpljitin zenana . - Allab je,
doista, za ste njib oprost i teliku naradu priprenio. - Qui`an, Al-
Alzab, 35

. = ' .-- = -' ' '~-' ' =-=- ` ' ~-' ` =-~= -'
~~' -~- .' .~=- --~=' ~-- -- --'- _= -- -- -'
=' . ) -= --~ (
.Hariuza mu |e na ro ougovoiila. "Nemo| se bo|ari nego se iauu|,
Allala mi, rebe Allal nikau nece osiamoriri |ei ri ouizavas ioubinske
veze, govoiis samo isrunu, opskibl|u|es svo|u poiouicu i pomazes uboge
i siiomasne, gosropiimiv si, pouupiies one ko|i pionose isrinu."
(Murreekun ale|l - c|elovir lauis u usnori na pierlouno| sriani)

150 novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000.


MUALLIMOVA TEMA PRILOG
srvaiima, pozirivnim
rekovinama l|uuskog
uula, li|epim l|uuskim
osobinama i pozirivnim
piim|eiima;
- govoiiri |asno iazgovi|erno
i iazuml|ivo, voueci iauna
o uobi, spolu,
inrelekrualnim
sposobnosrima i iskusrvu
sugovoinika;
- u svakounevno|
komunikaci|i li|epo
|e, kaua ro
sugovoinik, piilika i
sauiza| uopusra|u
biri uulovir;
- svo| ounos i srav piema
sugovoiniku, posebice ako
|e pozirivan, (uvazavan|e,
l|ubav i ui.) rieba iskazari
ali na pameran i piiklauan
nain.


35(3258.$

1. Kada s nekim razgovaras,
geda| mu u oi i pokusa|
mu se iskreno nasmi|esifi!
2. Izb|egava| pri|efeci fon i
vikan|e!
3. Izaberi prikadno vri|eme i
m|esfo za razgovor!
4. Proci|eni pofrebnu disfancu
sa konkrefnim
sugovornikom!

~-'= = . _ . -' : ` ' ' .~ . _ . . `- '~` . ~+--


~~- ~ ) . -' ~'~ (
Pienosi se ou Aise i.a. ua |e iekla. Covoi Allalova Poslanika bio |e
|asan. Razumio ga |e svako ko ga |e slusao.

-= - .-' _ '=' ' .-' _ =-' ' -~' ~- .
Ami ibn As veli ua mu |e Mulammeu, a.s., iekao. Zapovi|eeno mi |e
ua u govoiu buuem kiarak, |ei zaisra kiarkoca govoia |e li|epa
osobina.
(Ebu Davuu i Be|leki, - Hasen)


novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000. 151
MUALLIMOVA TEMA PRILOG
SAMO SADRZA]NO KOMIORNA
KOMUNIKACI]A S PRAVOM NA SLICNOST I
RAZLICITOST, KVALITETNA ]E I STVARNA
KOMUNIKACI]A.



U USP]ESNOM RAZCOVORU SE MEUSOBNO
PARTNERISKI DOPUN]U]EMO, A U
NEUSP]ESNOM NASTO]IMO DRUCOCA
ZADRZATI U NAMA ODCOVARA]UCO]
POZICI]I, PODVRCNUTI CA NASIM
POTREBAMA I PLANOVIMA, SKRIVENO S N]IM
MANIPULIRATI.

NE MIJESAJ SVOJA MISLJENJA,
SLUTNJE I OPAZANJA!

JASNO OPAZA
COVJEK LOGICKI MISLI
MAGLOVITO NASLUCUJE

6.,0(,8.2-,035,/,.$0$75(%$
/,-(325$=*29$5$7,

Covoi pivensrveno govoii o onome ko ga
izgovoii. Pamerni, piisro|ni i li|epo ougo|eni
l|uui uvi|ek i sa svakim govoie samo li|epo.
Cak i s l|uuima s ko|ima se ne slazemo na
nekom planu (ieligi|skom, iueoloskom,
polirikom i ui.), pa il mozua smariamo i
piorivnicima, riebamo li|epo iazgovaiari.



723267,(02/,-(3,0*292520

Li|epim govoiom se posrize.
- usposravl|an|e noimalnil i koiekrnil
ounosa;
- usposravl|an|e plounil i visril veza
ko|e pomazu.
- ua se meu l|uuima usposravi plouna
suiaun|a,
- ua se iazvi|a uul l|ubavi,
iazum|evan|a i roleianci|e,
- ua l|uui |euni uiuge piilvare i
- ua |euni kou uiugil osrvaie
zel|ene ur|eca|e.

"LIJEPA RIJEC I GVOZDENA
VRATA OTVARA"
5$'261,,5(/$.6,5$-8,
6$'5$-,8*29258,
+8025

~-';, ~-V;';, ~- ';, ---V;';,


Olaksava|re, a ne orezava|re,
iazvesel|ava|re, a ne oubi|a|re!
(lauis, Allak, Saban Houzic, 53. sr., Saia|evo
199.)

Vi sre poslari ua l|uuima olaksavare a ne
ua im orezavare. (Bulaii)


_ , ` . ' . - ' _ _,` ,' -` , . , ` ,
,` ` .
Ibn Abbas veli ua |e Mulammeu, a.s.,
iekao.
Na|uiazi posao Uzvisenom Allalu
posli|e aizova sriogil v|eiskil
uuznosri, |esre iazveseliri muslimana.
(Tabeiani, - uai)

,` _ , , ' ` - _ -` `, . ' _ ` _` . , . ` ' ,
`_,`- , ` -` , . ` - ., . ` . , , '` , . - ,` , - ,` ' ~
` - `-` ` ,` ' - , `, , ,` : ' _ ` ` . , . _,`- .,
_,`- ` - `-` ` ` , - - ` , ` ` , , ` ` , ,`-`
, , . _ `, ,`, , `` - . ` , ` ` ' ` ' ` ,
,` ' ,` ,` _ ` , ' , , . - , ,, ,
(Dosla Poslamiku |euna sraia zena i
upirala ga.) Bozi|i Poslanie, zaisci mi ou
Allala ua me uveue u Dzenner. On |o| |e
iekao. Ma|ko, sraiice, neces uci u
Dzenner! Ona se uznemiiila i zaplakala
misleci ua nece uci u Dzenner. Kaua |e ro
Poslanik, a. s., viuio, ob|asnio |o| |e svo|u
nam|eiu. ua sraiica nece uci u Dzenner
kao sraiica, nego ce |e Allal, uz. s. ,
srvoiiri u novom obliku pa ce uci u
Dzenner kao mlauica, neraknura u|evo|ka,
i piouio |o| kui`anski a|er.

Stuaranjem nouim mi emo ib stuoriti i
djeuicama ib uiniti, mi/im muzeuima
njibouim i godina istib. - (Al-Waki`a 35-
37)

152 novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000.
MUALLIMOVA TEMA PRILOG
581,*2925,

Ruzan govoi za iazliku ou li|epa govoia
ne uonosi pozirivne iezulrare a neii|erko
osravl|a vilo iuzne posl|euice u
meul|uuskim ounosima.
Ruznoca govoia moze pioisreci kako iz
sauiza|a rako i iz n|egove oime i
ounosa ko|i se usposravl|a rokom
iazgovoia.
U sauiza|e ko|i govoi ine iuznim
spaua|u. laz, klevera, ogovaian|e,
uenunciian|e, pienosen|e ruil ii|ei,
ueerizam, pouilazen|e, licem|eino
laskan|e, psovka, piosrore, ismi|avan|e i
ui.
U oime ko|e govoi ine iuznim spaua|u
vikan|e i ueian|e, bibl|avosr,
neiazgovi|eran i neiazuml|iv govoi,
svaalaki i pousm|esl|iv ron,
snisloul|ivosr, pouoziivosr, osoian i
giub govoi i ui.
U ounos ko|i usposravl|amo rokom
iazgovoia, a ko|i ga mogu uiniri
iuznim, spaua neslusan|e, piekiuan|e,
upauan|e u ii|e sugovoinika,
naumenosr i ololosr, nevoen|e iauna
kako s|euimo, sro|imo, kako smo
obueni, kako gleuamo ili ne gleuamo
sugovoinika iru.


.$.$95$=*29251,.$.21(
%,60,2%,7,

Nasi iazgovoii esro izgleua|u ovako.
]euan uiugoga obino ne slusamo.
Uv|eieni smo ua smo |euini mi pamerni
pa ne rieba gubiri vii|eme na slusan|e
buuala oko nas! Ako i nesro u|emo,
o rome ne iazmisl|amo. Za vii|eme
iazgovoia na|esce iazmisl|amo o rome
sro cemo govoiiri kaua ona uosauna
buuala pokia| nas piesrane govoiiri.
Na ra| nain nasi se iazgovoii piervaia|u
u obosriane monologe, ko|i reku |euan
pokia| uiugoga, |euan mimo uiugoga,
|euan bez veze s uiugim.

/,&(0-(56792/$,3(7/-$1-(

38 `` ` . _ ,`, ,` , ' ., - , , ` , ` _ . ,` _ . '


. - ` ` , , , . ` - ' , , , . .` - , . ` , . , , ,
Hauis ko|i pienosi Lbu Huie|ia i. a., ko|i kaze ua |e Bozi|i
Poslanik s.a.v.s. |e iekao. Tii su znaka munaika, kaua
govoii laze, kaua obeca ne izvisi i iznev|eii pov|eien|e.

.-.--'-==---~-- ~=-,~ .-

Muavi|a ibn Ha|ue veli ua |e Mulammeu, a.s., iekao.


Tesko onome ko|i piipov|eua lazuci ua bi rako nasmi|ao
l|uue. Tesko n|emu! Tesko n|emu!(Lbu Davuu, Tiimizi,
Hakim i Almeu - salil)

'|--^ --'~, - --';,^~-'-~--= ^ --'_ -~ - --' ,'


-> ~-'-;---,'- -~;^--- ~'--,-4--;-' -! | --'
;-';,---' '-=--'^---,-4--;-';J' + --'_-~--'^---,-4--
~'---' ; -;-' -! | --' ,--';-'--',-4- ~-'- ^-J'--
--'J;~,'-,--',----~-'-,--''-J-'- ,!J'--^ '-!J+ ,-'
~-='---;;~---~ -=,-
Hauis Aise, supiuge Bozi|eg Poslanika, i.a., ko|a kaze ua |e
Bozi|i Poslanik s.a.v.s. u namazu molio Allalu mo|,
ur|eem Ti se ou kabuiskog azaba, i ur|eem Ti se ou
Deuzuzalovog iskusen|a, i ur|eem ri se ou iskusen|a zivora i
smiri, i ur|eem Ti se ou m|esra na kome se gii|esi i ur|eem
Ti se ou uuga , zarim |e iekla kako ga |e neko upirao.
Zbog ega se na|vise ur|ees zbog uuga o Bozi|i Poslanie,
pa |e Poslanik ougovoiio. Zaisra ov|ek kaua |e uuzan piia
(perl|a) pa laze, obecava pa iznev|eiava.

.$'$-(/$'2=92/-(1$

,`, - ` , `, ' ,`, - ` , ` , , _ ` . ' ` . , `, .
Ne smaria se lascem ko slaze ili pienese nesro
uobio s nam|eiom ua izmiii zavaene.
lauis, Saban Houzic, Allak sr.85. , Saia|evo, 199

,` _ .` , ,. , . _ ., . .` _ ` -` ,,
, _` . , ` ,,` , ` , , , ` -`, ` -`, , .` , - _ ` , , , ` -`,
, -`, _ .`` - '` , , ` ' ,` , .` ` - ,
Piipovi|euala |e Ummi Kulsum. Nisam ula ua
|e Bozi|i Poslanik s.a.v.s. ikaua uopusrao laz
osim ua ov|ek slaze ua bi izmiiio zavaene, ua
slaze u iaru (iarne vaike), ua muz slaze zeni a
zena muzu (l|ubavna laskan|a).
lauis, Saban Houzic, Allak, sr.85, Saia|evo, 199.

novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000. 153
MUALLIMOVA TEMA PRILOG

OPAZAMO STO ZELlMO

U LOSEM
RAZGOVORU
TUMAClMO KAKO NAM
ODGOvAPA

DODAJEMO STO NAM MANJKA

.2/,.281$j,05$=*2925,0$
'-(/,0,1223$$02
68%-(.7,912780$,02,
352,=92/-12,6.5,9/-8-(02
2%-(.7,91(,1-(1,&("

DESAVA SE DA
u iazgovoiu |euan uiugog selekrivno
slusamo, sub|ekrivno rumaimo i
nesv|esno iskiivl|u|emo.
Kaua bi se vise slusali, nasa rumaen|a
za|euniki piov|eiavali, re iiacionalne
pieuiasuue i sravove ispiavl|ali, bol|e
bismo se iazum|eli i vise vol|eli.

USPJESAN RAZGOVOR SE
OSTVARUJE SURADNICKOM, A NE
KRITIZIRAJUCOM I BUNTOVNICKOM
KOMUNIKACIJOM.

U iazgovoiu rieba izb|egavari iioniziian|e,
opruzivan|e, zasriasivan|e, ponizavan|e,
iziugivan|e i ignoiiian|e sugovoinika. Humoi |e
pozel|an a iioniziian|e sreri iazgovoiu.
Opruzivan|em piervaiamo iazgovoi u suunicu, a
sugovoinika sravl|amo na opruzeniku klupu, na
ko|o| se biani surn|om. Zasriasivan|em
onemogucu|emo iazgovoi. Ponizavan|em
uobi|amo nepii|arel|a. Iziugivan|em gubimo
sugovoinika. Ignoiiian|em negiiamo piisurnosr
sugovoinika. Takvi u svo|o| biri neposreni
iazgovoii onemogucu|u usposravl|an|e
armoseie pov|eien|a i iazum|evan|a i ne mogu
iezulriiari usp|esnom i plounom
komunikaci|om.

SAMO SLOBODNI I NEUGROZENI
MOZEMO PRIHVATITI RAZGOVOR,
U NJEMU BITI ISKRENI I USPJESNI.





1$*$?$1-$,6801-,(1-$

`, ,` ,.` . ' ,` `, , , ` ` , . - ., ,` . , ,', ' , , -,
` ,` _ ,` -` .` . -'=='
O tjernici, ako tan nekakat neposten otjek
donese kaktu tijest, dobro je protjerite, da u
neznanju nekone zlo ne uinite, pa da se zbo
onoa sto ste uinili pokajete. Qui`an, Al-Huguiar, 6

., - `. ' ` = ., ` =, ` , `,, .
Cuva| se sumn|e, |ei |e sumn|a na|lazni|a vi|esr!
lauis, Saban Houzic, Allak, Saia|evo, 199.


95,-(?$1-(,3629$1-(

Lbu Dzuie|l el-Huuzeni piipovi|eua. Dosao sam Bozi|em
Poslaniku i iekao mu.
`Da| sav|er`. Bozi|i Poslanik mi iee.
`Ne vii|ea| i ne psu| nikoga. Ne omalovazava| ni
na|man|u uslugu. Ne ua| svom biaru neko obecan|e a ua ga
ne ispunis` (Murreekun ale|li)


2*29$5$1-$./(9(7$
35(12j(1-(
78?,+5-(,,'(181&,5$1-(

, , ` ` ,, . , , ,
Tesko stakone kletetniku-podruljitcu.
Qui`an, Al-Humaza, 1

Cov|eku |e uovol|no gii|ela samo ua
piepiiava sve sro u|e. (Bulaii)
_ ` ,``, ' , `,, ,,` ` `, ' ,` , . .

Lbu Huie|ie veli ua |e Mulammeu,a.s.,iekao.
Na|vise gii|ela na Suun|em uanu ce imari
ov|ek ko|i na|vise govoii o onome sro ga se ne
rie.(Almeu - lasen)

'~+-= '-''-~=- '~-=--~ = ' `=
~.'-=-~~~' ' ~-= '_ - '.~.' ~
-~--'~~~~~' ~ , , ,
Hauis Abuulala ibn Omeia i ibn Asa i.a. ko|i pienose ua
|e neki ov|ek upirao Poslanika s.a.v.s., ko |e na|bol|i
musliman a On |e ougovoiio, ua |e ro ona| musliman ou
i|eg su |ezika i iuku miini i siguini osrali muslimani.

154 novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000.


MUALLIMOVA TEMA PRILOG
5(=,0(

KAKO BI TREBALO RAZGOVARATI

1. Jrebamo se meusobno susati a ne
samo |edni drugima govoriti;
2. ni|e dovo|no susati, o tome treba i
razmis|ati;
3. vastita razmis|an|a trebamo
sugovorniku saopciti;
4. u razgovoru treba n|egovati uvazavan|e
i ravnopravnost;
5. kod sugovornika treba uoavati i
podvaiti pozitivno i korisno;
6. predagati treba, upotreb|iva,
prim|erena i ostvar|iva r|esen|a;
7. povremeno treba razgovarati i o
razgovoru, |er smo mozda nerazum|ivi;
S. na sugovornika se treba nadovezivati i
9. u govoren|u treba ostvariti di|aog.



KAKO NE BISMO SMJELI RAZGOVARATI

1. Da niko nikoga ne susa;
2. susamo pasivno, nezainteresirano
i o tome ne razmis|amo;
3. biti isk|uiv, tzv. "ii - ii razgovor;
4. inzistirati na hi|erarhi|skom i pozici|skom
autoritetu, pooza|u i statusu;
5. uoavamo i nagasavamo samo negativno i
pogresno kod drugih;
6. predazemo neuptreb|iva, neprim|erena i
utopistika r|esen|a probema;
7. iznosimo generaizirane tvrdn|e,
postav|amo di|agnoze i di|eimo etikete;
S. svo|a mis|en|a i pretpostavke pretvarati u
"oite in|enice;
9. izb|egavamo razgovor o razgovoru;
10. interesira nas samo prosost, man|e
sadasn|ost, a |os man|e buducnost;
11. |edan drugoga u razgovoru stano
prekidamo i mi|en|amo teme i
12. razgovore pretvaramo u monooge.









1528 -= '-~~~- '~-=--~= '~ ~=~ '
~-= '_ - '-'~-~ -'--''~- --'`'.'
_ -=-~-'-- ~----_ -=~--.= ' '' -'--
'-' ~-- - -=--~
Hauis Abuullala ibn Mes`uua, i.a. ko|i |e
iekao. Zaisra |e Mulammeu s.a.v.s. iekao.
`Hocere li ua vam ieknem sra |e klevera To |e
pienosen|e ruil ii|ei pii iazgovoiu. Covi|ek
govoii isrinu uok ne buue upisan meu iskiene
a govoii lazi uok ne buue upisan u lazove.`

` ` ` - ` -` , . .
Pienosilac ruil ii|ei nece uci u Dzenner.
lauis, Saban Houzic, Allak, Saia|evo, 199


`_ ` , , .` -` . ' , .` , , _ . , ,- , ,, ,,' ,
Lbu Huie|ie veli ua |e Mulammeu, a.s.,
iekao.
Dosra |e ov|eku gii|ela ua piipovi|eua o
svemu sro |e uo. (Lbu Davuu i lakim, - Salil)

162 `,` ` . _ ` ` , ., - ` , ` _ . ,` _ ` ,
` ' . , `, , . , `, `,` , ' ` , ,` _ , , ` ` - '
., , ` , , ` ` , ` , . . `, - ` ', ,` , ` , .
. ' ` `, - , _ , - , _ , `, ` , , ` . ~ _
`,` `. -`, `,, ` , ' -=--~
Hauis ko|i pienosi Ibn Abas, i.a., ko|i |e iekao.
Piolazio Allalov Poslanik, s.a.v.s., pokia| uva
kabuia pa iee. `Ll, ova uvo|ica ce biri
kazn|eni, ali ne zbog neeg velikoga, |euan ou
n|il |e pienosio rui govoi, a uiugi se ni|e
uvao (ni|e pazio na ligi|enu) pii obavl|an|u
male nuzue. Zarim |e zariazio ua mu se uoua
|euna siiova giana, ko|u |e zarim pielomio na
uva ui|ela i po |euan uio zabo u svaki mezai
govoieci, mozua ce im ublaziri parn|e uok se
ne osusi.

` - ` _ . , .,', , ` -` , . .
U Dzenner nece uci svounik niri uenunci|anr.
Hauis, Saban Houzic, Allak, Saia|evo, 199

novi uallim br. 3 7. redep 1421. / 5 .oktobar 2000. 155


MUALLIMOVA TEMA PRILOG
Literatura:
1. KURAN S PREVODOM (prevodilac BESIM
KORKUT), Medina Menevvera;
2. SAHIH AL-BUHARI;
3. SAHIH AL-MUSLIM;
4. BIN BIR HADIS, Mehmed Arif, prevod: hfz. Fuad ef.
Subai, Buim, 1991.
5. TAKO JE GOVORIO MUHAMMED RESULULLAH,
prevod: Ahmed Mehmedovi, Islamska zajednica
Bosne i Hercegovine, Istanbul, 1994;
6. AHLAK ZA I RAZRED MEDRESE, aban Hadi,
Sarajevo 1990.;
7. JEDAN DAN S BOIJIM POSLANIKOM, Ahmad von
Denffer, prevod: Zijad Deli, Islamski kulturni centar
Zagreb, 1995,;
8. UMIJEE RAZGOVORA, Pavao Braja, C.A.S.H. Pula
1996.;
9. METODE RAZGOVORA U NASTAVI, Vlasimir Juri,
Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu, 1979.
10. SOCIOLOGIJA, Nenad Fanuko,
PROFIL international d.o.o., Zagreb, 1997.

You might also like