tetnost jedenja svinjskog mesa

Svinjetina uzrokuje bolest zbog slijedeih razloga: *STRUKTURA BJELANEVINA SVINJETINE VRLO JE SLINA ONOJ U LJUDSKOM MESU, zbog toga je pri probavi stalni obrambeni crijevni sistem ne prepoznaje kao strano tijelo,te lako kroz crijevne zidove prolazi u limfu i krv zajedno sa bjelanevinastim produktima truljenja i toksinima (otrovima). To se dogadja bre i lake nego bilo kojim drugim ivotinjskim ili biljnim bjelanevinama. *SVINJETINA SADRI JEDNU BJELANEVINU koja na osnovi svoje strukture ima vrlo visoku stopu raspadanja (truljenja). Vrlo brzo prelazi u gnjilost. Tako nastali produkti truljenja znatno optereuju crijeva, limfu, krv, jetra i sve organe za izluivanje i odlaganje toksina.Zbog masti, kolesterina i svoje specifine strukture bjelanevina, svinjetina je najvei podstreka ateroskleroze. *SVINJSKO MESO IMA VISOK SADRAJ MASTI koje se nalaze u svim stanicama a ne samo u takozvanim masnim stanicama kao kod janjetine ili junetine. *VISOK SADRAJ KOLESTERINA, najvei je u svinjskom mesu.Kolesterin u ljudskom tijelu ima razliite zadatke, npr. Izgradnju staninih opni i prijenosa masti ali to je previe, previe je! *VEZIVNA TKIVA su naroito izloena negativnom djelovanju jedenja svinjetine. Vezivno tkivo ima zadatak da organizam kao cjelinu dri na okupu. Voda se u vezivnom tkivu zadrava u spoju malih molekula koje najee sadre sumpor. to je vie spojeva u vezivnom tkivu utoliko vie se nakuplja voda pa je tkivo nateenije. Budui da svinjetina ima visok postotak sumpora, koritenjem svinjskog mesa se velik dio ovih sumpornih spojeva odlae u vezivnom tkivu (tetive i hrskavice). Time se vezivno tkivo poput spuve puni vodom a kod redovite upotrebe svinjetine doslovno natie. *SLUZAVE supstance svinjskog mesa odlau se u ilama, tetivama i hrskavicama sistema za kretanje. Koritenjem svinjetine, ove supstance vezivnog tkiva postaju u neku ruku sluzave, mekane i manje otporne. Posljedica je da se ile lake isteu, tetive ne mogu izdrati optereenje a hrskavice degeneriraju (potroe se). Tako nastaju tipina oboljenja kao reuma, artritis, artroza, oteenja hrskavinih spojeva... *HORMON RASTA koji se u velikoj koliini nalazi u svinjskom mesu i koji ne djeluje samo na pojaani rast mladih do puberteta, nego je aktivan i kod odraslih, pospjeuje upale, bujanje itd. Budui da potie sve procese rasta, potie i rast stanica raka. Zakrenjem vezivnog tkiva sudjeluje neosporno kao uzronik u nastanku raka a porastom hormona ubrzava njegov razvoj. *HISTAMIN se u svinjetini nalazi u visokoj koncentraciji. Njegova koncentracija je najvea u usporedbi sa drugim ivotinjama za klanje. Histamin je pak najai izaziva alergijskih reakcija uope.Tijelo koje se hrani svinjskim mesom je zbog visoke kolkiine histamina manje otporno na stres pa je zbog toga sklonije irevima na elucu, sranim aritmijama i

infarktima. Svinjetina zbog histamina pospjeuje i kone alergije kao urticarija, neurodermatitis i peludna hunjavica. Toksini iz svinjskog mesa ometaju rad nervnog sistema a time i druge funkcije organizma. Svinjetina je najvei limfni optereeva koji se testom moe obuhvatiti.Svinjetina optereuje limfni sistem jo 4 (etiri) sedmice nakon jela. Svinje iz masovnog uzgoja sadre najveu koliinu ADRENALINA i izluuju ga direktno u krv pa jedenje krvi ima pogubne posljedice za onog tko to ini. Kod pisanja ovog teksta koritena knjiga Dr.sc.Josipa Antolovia koju su potpisali i Dr. Carlo Rubbia, (Nobelova nagrada) i Prof.Dr. I. Prigogine, (Nobelova nagrada) kao i mnogi drugi znanstvenici.