FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVOD ZA STROJARSTVO I BRODOGRADNJU KATEDRA ZA ELEMENTE STROJEVA

Damir Jelaska

RADIJALNI KLIZNI LEAJ

(Proraun)

Split, srpanj, 2003.

OZNAKE AH AL b d F fH fL ho hkr ku l n psr Qu Re Rekr Rz1,2 r So to tu tv t1,2 v ymax Z - rashladna povrina hladnjaka, m2 - rashladna povrina leaja, m2 - nosiva irina blazinice, m - promjer leaja (rukavca), m - sila na leaj, N - faktor povrine hladnjaka - faktor povrine leaja - najmanja debljina uljnog filma, m - kritina debljina uljnog filma, m - faktor protoka maziva - raspon izmeu leajeva, m - brzina vrtnje rukavca, min-1 - srednji dodirni pritisak leaja, Pa - potrebna koliina ulja, m3/s - Reynoldsov broj - kritina vrijednost Reynoldsovog broja - srednja visina neravnina povrine leaja (blazinice) i rukavca - polumjer leaja (rukavca), m - Sommerfeldov broj - temperatura okolnog zraka, C - srednja temperatura ulja (leaja), C - srednja temperatura rashladne vode, C - ulazni i izlazna temperatura rashladne vode, C - obodna brzina osovine, m/s - maksimalni progib osovine, m - zranost u leaju, m - koeficijent prijelaza topline za hladnjak, W/(m2K) - koeficijent prijelaza topline za leaj, W/(m2K) - obuhvatni kut leaja - radijalna zranost, =Z/2, m - relativna debljina uljnog filma, =ho/r - dinamika viskoznost maziva, Pa s - faktor trenja - gustoa ulja, kg/m3 - relativna zranost - faktor irine leaja - kutna brzina osovine, rad/s - kinematika viskoznost maziva, m2/s

H L r

1. UVOD Za radijalni klizni leaj koji u stacionarnom pogonu preuzima radijalnu silu F pri frekvenciji vrtnje rukavca n, potrebno je dimenzionirati leaj, odrediti ulje za podmazivanje i njegovu temperaturu u stacionarnom pogonu, te provjeriti da li je osigurano hidrodinamiko podmazivanje, odnosno da li je ostvareno tekue trenje. Pri tome treba imati u vidu da ovdje prikazani nain prorauna vrijedi samo za leajeve s cilindrinom blazinicom, na viepovrinske leajeve ili na leajeve s tzv. limunskom zranou ne moe se primijeniti. Isto tako, proraun vrijedi samo za konstantu veliinu i smjer optereenja leaja, konstantnu brzinu vrtnje i za laminarno strujanje u uljnom filmu. 2. DIMENZIONIRANJE LEAJA 2.1 Izbor leajnog materijala Izbor materijala leajne blazinice od presudnog je znaenja za trajnost leaja i itavog stroja kada se zbog nestacionarnih uvjeta pogona ili drugih razloga ne moe postii hidrodinamiko podmazivanje, odnosno tekue trenje. Tipian primjer za to su leajevi strojeva s motornim mehanizmom. Meutim i kod leajeva sa stacionarnim uvjetima pogona (primjerice transmijski leajevi, leajevi elektrikih i turbo-strojeva, reduktora, valjaonikih stanova i sl.) koje ovdje proraunavamo, dolazi do graninog i eventualnog suhog trenja kod pokretanja i zaustavljanja stroja (osim kada posebna pumpa omoguava tzv. hidrodinamiki start), pa je izbor materijala i kod njih vaan. Ovi materijali moraju imati dobra antifricijska svojstva, tj. moraju se dati uraivati (uhodavati) s materijalom rukavca, pri kratkotrajnom radu leaja na suho ne smiju dopustiti zaribavanje, moraju se dati dobro uglaati i omoguiti dobru prionljivost ulja. Pored toga, trebaju se to jednolinije rastezati s poveanjem temperature, ne smiju bubriti, moraju imati odgovarajuu dinamiku vrstou, otpornost na temperaturu, moraju dobro voditi toplinu, te se kao materijal za platiranje trebaju dati dobro vezati za podlogu. Ne postoji materijal koji udovoljava svim ovim zahtjevima, ali bijele kovine (leajne legure na bazi kositra i olova) i razliite vrste bronci su kudikamo bolji leajni materijali od ostalih, koji se primjenjuju samo za specijalne ili podreene svrhe. Pri tome se ovi kvalitetni i skupi leajni materijali postavljaju u leajne blazinice u tankom sloju (bimetalne blazinice), ili se na elinu blazinicu nanosi osnovni sloj od bronce, debljine 0,4 do 0,6 mm, a zatim po njemu klizni sloj od bijele kovine debljine 0,015 do 0,035 mm (trimetalne blazinice). U posljednje vrijeme se sve uspjenije primjenjuju vieslojne blazinice iz plastinih masa. Pregled leajnih materijala dat je u tablici 1. (Vee vrijednosti srednjeg pritiska u leaju treba birati za obilno podmazivanje pomou pumpe, za manje brzine vrtnje, te za povoljne pogonske uvjete.)

Tablica 1 Materijal Lijevano eljezo Oznaka SL 20 SL 25 L. PbSn5 L. PbSn10 Bijela kovina L.PbSn6Cd L.PbSn9Cd L. Sn80Pb L. Sn80 L. Sn89 Legura cinka Olovna bronca Kositrena bronca Sintetiziran o Fe i bronca Mekana guma Politetraflouretilen PTFE sa dodatkom olova 15% grafit, ostalo PTFE 55% bronca 5% MoS2, ostalo PTFE Najlon Poliamid Zn A1 4Cu1

Doputeni srednji pritisak leajnih materijala, u MPa Primjena Velika optereenja na habanje, osjetljivo na rubne pritiske Za vea optereenja i zahtjeve za dobra klizna svojstva Za najvea optereenja i zahtjeve za dobra klizna svojstva Za jaka udarna optereenja, izvrsna klizna svojstva Za rad pri povienim temperaturama i jakim udarnim optereenjima Osjetljive na visoke temperature. Temperatura u radu ne smije prekoraiti 80C pdop 1,0...2,0 1,0...3,0 1,0...6,0 2,5...3,0 2,0...25

5,0...10

P. CuPb25

Mali koeficijent pri suhom trenju. Dobro 7,0...30 vodi toplinu. Za jako optereenje (15 za prsten) leajeva. 5...25

P. CuSn10Pb10 Dobra mehanika i antifricijska svojstva, dobro se lijeva. Za udarno optereenje i P. CuSn14 visoke temperature. Npr. SINT B11 70 ShA PTFE Upijaju mazivo i sami podmazuju svoju kliznu povrinu. Za manje brzine. Ne podnose udarna optereenja. Za podmazivanje vodom brodskih, te osovina vodnih turbina i pumpi Za vieslojne leajeve s meuslojem od sinterirane bronce Za vieslojne leajeve s meuslojem od sinterirane bronce

10 0,3...2,0 3,5 50...140

Za vieslojne leajeve s meuslojem od sinterirane bronce. Otporan na agresivne sredine. Mogu rad bez podmazivanja

10 ako se podmazuje, 1,4 ako se ne podmazuje 10, ako se podmazuje

Za podmazivanje vodom

2.2 Srednji povrinski pritisak Sredinji povrinski pritisak u leaju

psr =

F d b

ne smije prijei doputenu vrijednost koja ovisi o materijalu leaja, nain podmazivanja i uvjetima pogona (tablica 1.). Iz tog uvjeta moe se odrediti promjer leaja d, ako nije definiran na drugi nain:

d=

F . pdop

Ovdje je faktor irine leaja koji se za normalna optereenja uzima u granicama od 0,6 do 1, a za poveanja optereenja 0,4 do 0,6. Za leajeve s hidrodinamikim podmazivanjem poeljno je ograniiti dodirni pritisak na 2,5 do 4 MPa za bijelu kovinu ili na 5 do 10 MPa za kvalitetnije materijale, primjerice za broncu sparenu s cementiranim i kaljenim osovinama. Kada se promjer leaja zaokrui na vei standardni, ili bar na parni broj milimetara, ukupna irina leaja (ujedno duljina blazinice) je onda

b = d .
2.3 Zranost u leaju Prethodna vrijednost relativne zranosti u leaju:

=
Tablica 2 psr, MPa do 2 2 do 10 preko 10 do 20 0,3...0,6 0,6...1,2 1,2...2,0

r Z = . r d
Preporuene vrijednosti relativne zranosti u promilima () za metalne leajeve v, m/s 20 do 100 preko 100 0,6...1,2 1,2...2,0 1,2...2,0 2,0...3,0 2,0...3,0 3,0...4,5

Odreuje se za metalne leajeve iz tablice 2. na osnovi srednjeg pritiska u leaju i obodne brzine rukavca:

v = r

pri emu je kutna brzina rukavca

=
za brzinu vrtnje n zadanu u okr/min.

n
30

Za manje promjere osovine (primjerice d < 100 mm), mogue je navedene vrijednosti relativne zranosti jo poveati. Ponekad se relativna zranost rauna prema iskustvenoj formuli Vogelpohla

= 0,8 10 3 4 v
gdje se v uvrtava u m/s. Kod transmisijskih vratila relativna zranost je obino u granicama od 0,2 do 4,0, kod leaja reduktora 0,5 do 1,5 a kod leajeva elektromotora, generatora i centrifugalnih pumpi 1,0 do 1,5 promila. Ovako dobivenu relativnu zranost treba jo kontrolirati da li udovoljava uvjetima vezanim za toplinsko rastezanje materijala blazinice. Na osnovi ovako odabrane relativne zranosti treba odabrati dosjed blazinice i rukavca, koji e imati relativnu zranost priblino jednaku odabranoj. Pri tome se rauna sa srednjom zranou leaja

Z=

Z min + Z max . 2

Granina odstupanja ta neka preporuena tolerancijska polja dana su u tablici 3. Tablica 3 Mjera >30-50 >50-80 >80-120 >120-180 >180-250 H7 +25 0 +30 0 +35 0 +40 0 +46 0 d8 -80 -119 -100 -146 -120 -174 -145 -208 -170 -242 d9 -80 -142 -100 -174 -120 -207 -145 -245 -170 -285 Odstupanja u m za neka tolerancijska polja e8 f7 g6 H8 d10 f8 -50 -25 -9 +39 -80 -25 -89 -50 -25 0 -180 -64 -60 -30 -10 +46 -100 -30 -106 -60 -29 0 -220 -76 -72 -36 -12 +54 -120 -36 -126 -71 -34 0 -260 -90 -85 -43 -14 +63 -145 -43 -148 -83 -39 0 -305 -106 -100 -50 -15 +72 -170 -50 -172 -96 -44 0 -355 -122

3. TEMPERATURA LEAJA I IZBOR ULJA Temperatura leaja za koju se smatra da je jednaka srednjoj temperaturi ulja u leaju, u ustaljenom pogonu, kada je postignuta ravnotea izmeu proizvedene topline koja se predaje okolini, rauna se prema

tu = to +

F v . L AL

Temperaturu okolnog zraka uobiajeno je raunati s to = 40C (zatvoreni prostori strojarnica sa slabom ventilacijom) za dobro provjetravane prostorije, ili za rad na otvorenome moe se raunati s to = 30C. Koeficijent prijelaza topline s leaja na zrak rauna se prema iskustvenoj formuli

L = 7 + 12 vz , W ( m 2 K ) ,
gdje je vz 1 m/s brzina strujanja zraka oko leaja. Za neiste povrine uzima se L = 20 W/(m2K) i manje, bez obzira na strujanje zraka. Za umjereno strujanje zraka vz = 1...2 m/s. Za jako strujanje zraka vz > 2 m/s (prostorije s jakom ventilacijom). Prema navedenoj formuli, temperatura ulja za odreeni leaj u stacionarnom pogonu ovisi samo o faktoru trenja . Proraun rashladne (vanjske) povrine leaja prilino je nepouzdan. Rauna se pomou izraza

AL = f L b d
pri emu se faktor rashladne povrine fL uzima 20 do 25 za lagane transmisijske leajeve, 25 do 30 za srednje transmisijske leajeve, te 30 do 40 za teke transmisijske leajeve. Na veliinu rashladne povrine leaja utjee i dio osovine izvan leaja. Budui da prema dijagramima na slikama od 1 do 4. faktor trenja ovisi samo o Sommerfeldovom broju

So =

psr 2 ,

a ovaj samo o dinamikoj viskoznosti, to je i temperatura ulja ovisna iskljuivo o dinamikoj viskoznosti ulja. Ova ovisnost se rauna (prema dijagramima na slikama 1-4) za desetak pretpostavljenih vrijednosti dinamike viskoznosti (obino izmeu 10 i 100 mPas), te se kao karakteristika leaja ucrtava u -tu dijagram za normna ulja (slika 5). Na presjecitu karakteristika leaja i -tu karakteristike odabranog ulja, dobije se radna toka leaja, ije koordinate predstavljaju stvarnu temperaturu leaja u stacionarnom pogonu i dinamiku viskoznost kod te temperature. Ulje se odabire iskustveno prema tablici 4. Pri upotrebi dijagrama treba voditi rauna da je veina standardnih leajeva izvedena s obuhvatnim kutom = 180 ili neto manjim, jer na razdjelnoj ravnini imaju uzdune kanale za raspodjelu ulja, koji prekidaju uljni film, 7

ili pak uope nemaju gornji dio blazinice. Samo u iznimnim sluajevima leaj se izvodi sa = 360 tj. s neprekinutom blazinicom. Leajevi kojima je gornja blazinica izvedena s veim udubljenjem za raspodjelu ulja, odnosno leajevi koji samo na uskim rubovima ukupne irine do 0,3b dodiruju osovinu, raunaju se sa = 180. Umjesto izbora konkretnog ulja, moe se odrediti samo ISO-VG broj (tj. kinematika viskoznost u mm2/s kod 40C), a izbor ulja obaviti naknadno u dogovoru sa specijalistima i korisnicima. Tablica 4 Izbor maziva za klizne leajeve Nain Uvjeti pogona: Karakteristika maziva Preporuuje podmazivanja temperatura t C viskoznost krutite plamite se mazivo brzina vrtnje min-1 kod 50C C max C min 1 2 3 4 5 6 PODMAZIVANJE - Uljem n < 50 91 -5 210 L 100 runo ili n = 50-200 62 -5 200 L 60 mazalicom n = 200-700 49 -5 200 L 45 t > 0C n < 50 91 -5 210 CP-NT n = 50-200 62 -5 200 CP-VT - Uljem n = 200-700 49 -5 200 CP-T cirkulacijski n = 700-1500 37 -5 180 CP-S ili prstenom n = 1500-3000 19 -5 170 CP-VL n > 3000 7,0 -7 140 CP-EE t < 0C 30 -25 180 KH-S Mau Mazalicama kapljite 85C t < 60C KS-3 sapun na bazi Ca kapljite 85C KS-2 sapuna na bazi Ca Tlano t>60C kapljite 150C NS-4 sapun na bazi CaNa Ukoliko je ovako dobivena temperatura ulja previsoka (za mineralno ulje ne bi smjela prelaziti 60...75C, iznimno 80C), odabere se drugo ulje s manjom viskoznou. Za brzohodne, manje optereene leajeve ISO VG broj ne bi smio biti manji od 10, za sporohodne, teko optereene leajeve preporuuje se ISO VG 32...320. Ako u navedenim rasponima nije mogue postii odgovarajuu temperaturu ulja, uvodi se dodatno hlaenje, koje se moe ostvariti na vie naina. Ovdje e se pretpostaviti cijevni hladnjak uronjen u ulje u kuitu leaja. Za njega je poeljno da razlika temperature rashladne vode na ulazu i izlazu bude t2 t1 = 5...10 K, pa je srednja temperatura vode

tv =

t1 + t 2 2

a temperatura ulja se rauna prema izrazu:

tu =

F v + AL L to + AH H tv AL L + AH H

Ovdje se rashladna povrina hladnjaka AH rauna iskustveno

AH = f H b d

pri emu se faktor rashladne povrine hladnjaka fH moe dosta tono izraunati. Za standardne izvedbe (cijevna spirala u uljnoj kupki, dvostruke stjenke na dnu kuita i sl.) kree se fH u granicama 2 do 8. Koeficijent prijelaza topline za hladnjak H nepouzdan je podatak, jer ovisi o brzini strujanja vode u cijevima i intenzitetu mijeenja ulja oko cijevi. Ako ne postoje pouzdane teorijske ili iskustvene podloge, treba raunati s minimalnim vrijednostima H = 75...159 W/(m2K). Daljnji tok prorauna isti je kao i onaj opisan za leaj bez dodatnog hlaenja. Potrebna koliina ulja za hidrodinamiko podmazivanje je: Qu = ku b v ho gdje je ku faktor protoka maziva, koji se kree u granicama ku = 0,5...0,75. 4. GRANINI UVJETI POGONA Pored srednjeg dodirnog pritiska u leaju i temperature ulja, koji su ve provjereni, potrebno je jo provjeriti je li najmanja debljina uljnog filma osigurava hidrodinamiko podmazivanje, je li dolazi do ciklikog kovitlanja u rukavcu leaju, te je li u uljnom filmu ostvareno laminarno strujanje ulja. 4.1 Provjera ciklikog kovitlanja rukavca u leaju Kod veih debljina uljnog filma, poloaj rukavca u leaju postaje nestabilan. Dolazi do ciklikog kovitlanja najee s frekvencijom od 0,5n. Smatra se da do ove pojave nee doi ako je ispunjen uvjet

ho < 0,3 . r Stvarna vrijednost relativne debljine uljnog filma ho / r dobije se iz slike 2. ili slike 1. za Sommerfeldov broj izraunat za dinamiku viskoznost ulja kod radne temperature. Ukoliko ovaj uvjet nije ispunjen, treba ponoviti proraun s poveanim srednjim pritiskom leaja.

4.2 Provjera hidrodinamikog plivanja

Da bi se ostvarilo hidrodinamiko podmazivanje odnosno plivanje rukavca u leaju (a time i tekue trenje), potrebno je da najmanja debljina uljnog filma ho bude vea od kritine debljine uljnog filma: ho > hkr + (2...5) m. Najmanja debljina uljnog filma dobiva se iz stvarne relativne debljine uljnog filma = ho / r izraunate u toki 4.1: ho = r . Kritina debljina uljnog filma rauna se prema hkr = Rz1 + Rz2 + h. Srednje visine neravnine Rz1 i Rz2 ovise o primijenjenom nainu obrade, odnosno stupnja povrinske hrapavosti (tablice 5. i 6.). Veliina h uzima u obzir neparalelnost osi rukavca i blazinice, progib osovine du leaja, te odstupanje uzdunog presjeka rukavca i blazinice od nominalnog profila. Budui da je tono odreivanje h mukotrpan posao s neizvjesnom tonou rezultata, obino se orijentacijski uzima:
h = 1, 6 ymax b + (2...3) m. l

Ako su maksimalni progib osovine izmeu dva oslonca ymax i raspon izmeu leajeva l nepoznati podaci, uvjet hidrodinamikog podmazivanja se rauna priblino ho > (1,5...3) ( Rz1 + Rz 2 ) Ukoliko ovaj uvjet nije ispunjen, potrebno je ponoviti proraun sa smanjenom vrijednosti srednjeg pritiska u leaju.
Tablica 5

Nain obrade Tokareno normalno Tokareno fino Razvrtano Brueno normalno Brueno fino Polirano mehaniko Poliranje elektrolitno Honovanje Lepovanje Super fini

Raspon klasa hrapavosti i srednje visine neravnina za razne naine obrade povrina (izvadak) Srednja visina neravnina Klasa hrapavosti Rz u m N7...N10 6,3...50 N4...N7 0,8...1,6 N4...N6 0,8...3,2 N6...N8 1,6...12,5 N3...N6 0,4...3,2 N3...N6 0,4...3,2 N1...N5 0,1...3,2 N1...N6 0,1...3,2 N1...N5 0,1...1,6 N1...N3 0,1...0,4

10

Tablica 6

Povrinska obrada stupanj povrinske hrapavosti N1 0,025 0,1 0,16 N7 1,6 6,3 10 N2 0,05 0,2 0,32 N8 3,2 12,5 20 N3 0,1 0,4 0,63 N9 6,3 25 80 N4 0,2 0,8 1,25 N10 12,5 50 80 N5 0,4 1,6 2,5 N11 25 100 160 N6 0,8 3,2 5 N12 50 200 320

Stupanj povrinske hrapavosti Srednje odstupanje profila Rz (m) Srednja visina neravnina Rz (m) Najvea visina neravnina Rmax (m) Stupanj povrinske hrapavosti Srednje odstupanje profila Ra (m) Srednja visina neravnina Ra (m) Najvea visina neravnina Rmax (m)

4.3 Provjera laminarnosti strujanja u uljnom filmu

Laminarno strujanje u uljnom filmu bit e ostvareno ako je Reynoldsov broj manji od njegove kritine vrijednosti za koju nastupa turbolentno strujanje: Re < Rekr Pri tome je

Re =

v d 2
41,3

Rekr =

Ukoliko ovaj uvjet nije ispunjen, treba ponoviti proraun sa smanjenom vrijednou relativne zranosti.

11

Slika 1. Sommerfeldova znaajka kao funkcija relativne debljine uljnog filma = ho r , faktora irine leaja = b d i obuhvatnog kuta

Slika 2. Sommerfeldova znaajka za podruje 0 < 0,3

13

Slika 3. Znaajka trenja kao funkcija relativne debljine uljnog filma =ho/r, faktora irine leaja i obuhvatnog kuta . 14

Slika 4. Znaajke trenja za podruje 0< 0,15

15

Slika 5. Ovisnost dinamike viskoznosti o temperaturi za normna ulja 16

Slika 6. Oblici kanala za dovoenje i razvoenje maziva kod dijeljenih blazinica

Dimenzije kanala prikazanih na slici 6. d od - do 45-70 70-110 110-180 1,6 2 2,5 h 7 8 10 e d1 5 6 8 6 8 10 a r1 8 10 13

180-280 3 15 10 14 15

280-450 3 20 12 16 15

450-710 4 25 16 20 20

70-1000 5 40 20 25 25

Slika 7. Dimenzije klizne obloge leajnih blazinica

Dimenzije osovinskih brtvila Promjer 10 11 12 13 14 15 16 32 18 19 20 vratila d1 25 28 30 32 35 40 D 7 7 10 B 22 24 25 26 28 30 32 35 38 40 42 45 48 50 52 55 58 60 65 d1 40 42 45 47 52 58 60 62 65 70 75 80 85 90 D 10 12 B 18

Orijentacijske dimenzije slobodnog prstena za podmazivanje leaja

(Izvadak) mjere u mm Promjer leaja s D1 B (rukavca) d 50 70 75 10 3 60 80 70 90 100 80 110 12 4 90 120 100 130 110 140 150 15 5 125 165

Za rastavljive prstene vrijede dimenzije D1 i B, a debljinu (s) treba odabrati prema konstrukciji razdjelnih reka.

Konini zatik (za osiguranje)

d l od do

2 12 36

2,5 12 40

3 14 50

Primjer oznaavanja: zatik 10x40 4 5 6 8 16 20 24 28 60 70 100 120

10 32 140

19