Professional Documents
Culture Documents
WORD 1 :: OSNOVE
MENI TOOLBAR
LENJIR (RULER)
WORD je program za obradu teksta. Tokom raznih verzija, WORD je stekao i mnoge osobine programa za pripremu za tampu.
WORD 1 :: OSNOVE
PAGE UP i PAGE DOWN
HOME i END
KURSORI
Kroz tekst se kreemo pomou mia ili tastature. Na tastaturi koristimo KURSORSKE TASTERE (strelice), PAGE UP i PAGE DOWN (za pomeranje jednog ekrana gore ili dole), kao i HOME i END (poetak, odnosno kraj linije).
WORD 1 :: OSNOVE
BACKSPACE
DELETE
SHIFT
ENTER
Za unos teksta se koriste alfanumeriki tasteri (slova i brojke). Taster SHIFT slui za velika slova i simbole. Da bi se napravio nov pasus (WORD sam prelazi u novi red), koristi se taster ENTER. Za brisanje teksta se koriste tasteri BACKSPACE (brie znakove sa leve strane kursora) i DELETE (brie znakove sa desne strane).
WORD 1 :: OSNOVE
INSERT
NUM LOCK
NUMERIKA TASTATURA
Taster INSERT slui za prebacivanje izmeu INSERT (tekst se ubacuje izmeu postojeih znakova) i OVERWRITE (tekst se unosi preko postojeih znakova) naina unosa teksta. Ukoliko numerika tastatura ne ispisuje cifre, potrebno je pritisnuti taster NUM LOCK.
WORD 1 :: OSNOVE
STANDARD
FORMATTING
Osnovna dva toolbara su STANDARD i FORMATTING. Desnim klikom mia na toolbar se dobija iskaui meni (pop-up) iz koga biramo koje toolbarove elimo da imamo na ekranu. Promena sadraja toolbara (dodavanje novih alata i sl.) se obavlja izborom komande CUSTOMIZE iz tog istog menija.
WORD 1 :: OSNOVE
ZOOM
Veliina dokumenta se odreuje komandom za zumiranje. Mogue je odabrati neku vrednost ili otkucati veliinu koju elimo. Ova komanda samo menja pogled na dokument, stvarna veliina slova se ne menja.
WORD 1 :: OSNOVE
PRIKAZ LENJIRA
Nain prikaza dokumenta se odreuje grupom komandi iz menija VIEW. Uobiajeno se radi u NORMAL pogledu ili PRINT LAYOUT (koji najpriblinije prikazuje kako e dokument izgledati na papiru). Da bi prikazali lenjire (horizontalni i vertikalni) treba da odaberemo opciju RULER. Ukoliko se vertikalni lenjir ni tada ne vidi, potrebno je odabrati opciju VERTICAL RULER u meniju TOOLS OPTINOS, na kartici VIEW.
WORD 1 :: OSNOVE
GLAVNI DEO
MARGINE
Na lenjiru razlikujemo dva glavna dela BELI, koji oznaava poziciju teksta na papiru i SIVI, koji oznaava margine na stranici.
WORD 1 :: OSNOVE
CORRECT TWo INitial... (ispravlja dva velika slova na poetku rei)
WORD inicijalno nije prilagoen naem jeziku. Jedan od problema je i stalno pretvaranje veznika "i" u veliko slovo. Ovo se reava iskljuivanjem opcija u meniju TOOLS AUTOCORRECT OPTIONS, kartica AUTOCORRECT (zavisno od linih elja mogue je iskljuiti i opcije na drugim karticama).
WORD 1 :: OSNOVE
Druga iritirajua pojava je to WORD stalno proverava ispravnost pisanja (engleskog jezika) i nae rei podvlai crvenom bojom. U meniju TOOLS - OPTIONS na kartici SPELLING & GRAMMAR treba iskljuiti sve opcije (ukoliko ne piemo na engleskom).
WORD 1 :: OSNOVE
SNIMANJE DOKUMENTA
U meniju FILE se nalaze osnovne komande za rad sa dokumentom. NEW, OPEN i CLOSE su za kreiranje novog, otvaranje starog i zatvaranje dokumenta. Komanda SAVE snima dokument pod postojeim imenom, a SAVE AS snima dokument pod novim imenom. Za nov dokument je svejedno da li koristimo SAVE ili SAVE AS (uvek moramo da unesemo ime).
WORD 1 :: OSNOVE
IZBOR UREAJA
IZLAZAK IZ FOLDERA NOV FOLDER SPISAK FAJLOVA U FOLDERU
IME FAJLA
TIP FAJLA
Dijalozi za uitavanje, odnosno snimanje su slini. Glavni deo zauzima spisak fajlova u trenutnom folderu. Iznad se nalazi padajua lista iz koje biramo ureaj (hard disk, disketa, CD) i komande za izlazak iz foldera i kreiranje novog foldera, kao i opcije za pogled na fajlove (ikonice, spisak...). U donjem delu se nalazi polje za unos imena i izbor tipa fajla (najee je to WORD DOCUMENT, odnosno DOC fajl). Komande OPEN, odnosno SAVE slue za uitavanje i snimanje, dok CANCEL slui za odustajanje.
WORD 1 :: OSNOVE
Kada selektujemo deo teksta, komande koje biramo se odnose na taj deo teksta. Selekcija se vri miem (prevlaenje + levo dugme) ili tastaturom (bilo koji taster za kretanje + SHIFT). Selekcija celog reda se obavlja kada kliknemo miem ispred reda. Selekcija celog pasusa se obavlja duplim klikom, a kada kliknemo tri puta, selektujemo ceo dokument (isto kao komanda EDIT SELECT ALL). Ukoliko pritisnemo neki taster - taj znak e uobiajeno zameniti ceo tekst u selekciji. Ovako se tekst moe lako sluajno obrisati.
WORD 1 :: OSNOVE
KOMANDA UNDO NAS VRAA KORAK NAZAD AKO POGREIMO
U osnovne komande za rad sa tekstom spadaju dupliciranje i premetanje. Za to se koriste tri komande iz menija EDIT - CUT, COPY i PASTE. Komanda COPY pamti ono to je selektovano. Komanda CUT pamti ono to je selektovano i brie ga iz dokumenta. Ove dve komande funkcioniu samo ako je deo teksta selektovan. Memorija u kojoj se vri pamenje selektovanog teksta se naziva CLIPBOARD.
WORD 1 :: OSNOVE
Komanda PASTE slui za ispis onoga to je zapameno. Za pravljenje duplikata se koristi sledea kombinacija selektovanje, COPY, biranje novog mesta, PASTE. Za premetanje se koristi slina kombinacija - selektovanje, CUT, biranje novog mesta, PASTE. Ove komande postoje i u POP-UP meniju (desno dugme mia), na toolbar-u i na tastaturi (CTRL+X, CTRL+C i CTRL+V). Ukoliko smo dovoljno spretni, selektovani deo teksta moemo premestiti i tako to ga prevuemo miem.
WORD 1 :: OSNOVE
B - BOLD (MASNO) I - ITALICS (KURZIVNO) FONT VELIINA U - UNDERLINE (PODVUENO) BOJA
Osnovne komande za formatiranje ispisa su: padajua lista za izbor fonta (vrsta slova) padajua lista za veliinu slova - vrednosti se mogu i runo uneti komande za PODEBLJAN, ZAKRIVLJEN i PODVUEN ispis komanda za promenu boje teksta Ove komande se odnose na selektovani tekst.
WORD 1 :: OSNOVE
Komande za poravnanje omoguuju da se tekst poravna po levoj, desnoj ili obe margine kao i da se centrira.
Na gornjem lenjiru se nalaze markeri koijma se podeava ogranienje pasusa. Ove komande se odnose na ceo pasus, to znai da je selektovanje teksta potrebno samo ako se komanda primenjuje na vie pasusa.
Postoje etiri graninika - tri sa leve i jedan sa desne strane. Ograniavanje pasusa se u WORD-u zove INDENTATION (uvlaenje) i moe biti izvedeno sa LEVE i DESNE strane. Uz to postoji i SPECIAL INDENTATION koji se odnosi na uvlaenje redova - FIRST LINE (prvi red pasusa) i HANGING (uvlaenje svih ostalih redova).
Graninici se pomeraju miem na levo ili na desno. U ovom sluaju pomera se gornji levi graninik kojim se vri uvlaenje prvog reda pasusa.
Pomeranjem donjeg trouglastog graninika uvlae se svi redovi osim prvog (HANGING INDENTATION).
Pomeranjem etvrtastog graninika istovremeno se pomeraju i gornji i donji trouglasti graninik, to efektivno predstavlja ograniavanje pasusa sa leve strane (LEFT INDENTATION).
Pomeranjem desnog graninika, vri se ograniavanje pasusa sa desne strane (RIGHT INDENTATION).
Konani izgled teksta kod koga su pasusi ogranieni sa leve i desne strane, uz uvuen prvi red. Vano je primetiti da ograniavanje pasusa NIJE ISTO to i pomeranje margine. Menjanje margine se odnosi na ceo dokument ili sekciju, dok ograniavanje radi samo za pojedine pasuse.
FIND:: PRETRAIVANJE
REPLACE:: ZAMENA
U meniju EDIT se nalaze komande FIND i REPLACE, koje se odnose na pronalaenje zadatog teksta u dokumentu i zamenu pronaenog teksta novim.
Dijalog za ove komande je zajedniki, s tim to su FIND i REPLACE na odvojenim karticama. U polju FIND WHAT se unosi tekst koji se trai, a pokretanje traenja se vri klikom na dugme FIND NEXT. Da bi se pronala sledea pojava traenog teksta, dovoljno je ponovo pritisnuti ovo dugme. Dugme MORE otvara dodatne opcije za pretragu.
Meu opcijama koje se dobijaju klikom na MORE, su MATCH CASE i FIND WHOLE WORDS ONLY. Sa ukljuenom prvom opcijom, za zadato npr. pera, WORD nee registrovati Pera, PERA i sl. Sa ukljuenom drugom opcijom, nee biti pronaen ni pera u operacija. Opcija USE WILDCARDS pronalazi rei koristei doker znake (npr. pe?a = pepa, pena, peca, pera... Ostale dve opcije se koriste u engleskom jeziku. Opcija SEARCH ima padajuu listu sa mogunostima ALL, UP i DOWN, koje oznaavaju pravac u kome e se vriti pretraga zavisno od pozicije kursora u dokumentu.
Biranjem kartice REPLACE, u dijalogu se pojavljuju i polje za unos teksta kojim e biti zamenjen pronaeni tekst (REPLACE WITH), kao i dve komande za vrenje zamena: REPLACE za pojedinane zamene (gde WORD pronalazi jednu po jednu pojavu traenog teksta) i REPLACE ALL kojom odmah bivaju zamenjene sve pojave traenog teksta u dokumentu zadatim tekstom. Ako se primeni na selektovanom delu teksta, komanda REPLACE ALL operie samo unutar selekcije, da bi na kraju postavila pitanje da li da pretrai i ostatak dokumenta.
Pritiskom na dugme SPECIAL, dobija se meni u kome je mogue odabrati neki od specijalnih znakova. Posebno su znaajni PARAGRAPH MARK koji oznaava kraj pasusa (odnosno pritisnut ENTER) i TAB CHARACTER koji se odnosi na tabulator. PARAGRAPH MARK se u poljima za unos obeleava kao ^p, a TAB CHARACTER kao ^t.
Dugmence FORMAT slui za poziv menija gde se moe definisati posebno formatiranje traenog teksta. Iako postoji vie opcija, ovde e se najvie koristiti opcija FONT. Mogue je traiti i samo formatiranje, ako se u poljima za unos ne navede nikakav tekst.
SAVET:: Podvlaenje (UNDERLINE) koje se nalazi na toolbaru u WORDu, odgovara treoj opciji u padajuoj listi UNDERLINE STYLE (obeleeno na slici).
Opisi formata koji su zadati za traenje, odnosno zamenu, se nalaze neposredno ispod polja za unos. Pri unoenju novog formatiranja, potrebno je obavezno kliknuti na odgovarajue polje za unos i odabrati komandu NO FORMATTING, da bi se obrisalo prethodno formatiranje. Ovaj korak je neophodan jer bi se u suprotnom formatiranje odnosilo na dopunu postojeeg stanja.
Komande za tampanje i preview se mogu pozvati i iz menija i sa toolbara. Preporuka je da se komanda za tampanje (PRINT...) poziva iz menija, poto se tada otvara dijalog sa dodatnim opcijama.
CLOSE
Dobra ideja je da se pre tampanja pozove komanda PRINT PREVIEW, kojom se dobija izgled dokumenta u tampi. Ovo je bitno, poto se ak ni u PRINT LAYOUT pogledu ne dobija sasvim realan prikaz (npr. vidljivost brojeva strana). Iz PRINT PREVIEW-a se izlazi komandom CLOSE.
ODABRANI TAMPA
Pozivanjem komande PRINT sa toolbara, tampanje zapoinje odmah, dok se pozivom komande PRINT iz menija FILE, otvara dijalog sa opcijama (preporuljivo). U gornjem delu dijaloga su opcije vezane za tampa - tu je mogue izabrati konkretni ureaj (ako je instalirano vie tampaa) i podesiti njegove opcije.
REDOSLED
U okviru COPIES se moe odrediti broj primeraka koji e biti odtampan, kao i redosled kojim e se tampati primerci (ukljuena opcija COLLATE oznaava da se tampaju celi primerci, a iskljuena da se prvo tampaju sve prve strane, zatim sve druge itd.
U okviru PAGE RANGE se moe odabrati deo dokumenta koji e se tampati. Opcija PAGES dozvoljava da se navedu brojevi stranica koji e se tampati i to bilo kao pojedine stranice odvojene zarezom, bilo kao rang obeleen povlakom. Npr.: "5,7,12-18, 22-" oznaava stranice 5, 7, 12 do 18, stranicu 22 i sve ostale do kraja.
Padajua lista PRINT oznaava koje e se stranice tampati - sve (ALL PAGES IN RANGE), samo neparne (ODD PAGES) ili samo parne (EVEN PAGES) stranice. Ova opcija je pogodna za dvostrano tampanje.
Izgled dijaloga za podeavanje karakteristika stranica dokumenta se menjao od verzije do verzije Word-a. Ovde e biti predstavljene opcije koje se smatraju najbitnijima za praktian rad sa dokumentom. Komanda PAGE SETUP se poziva iz menija FILE.
PODEAVANJE GUTTER-a
Na kartici MARGINS se moe vriti podeavanje veliine margina. Mogue je uneti razliite vrednosti za gornju, donju, levu i desnu marginu (Top, Bottom, Left, Right). Opcija GUTTER oznaava prazan deo papira koji se nadovezuje na marginu i predvien je za korienje. GUTTER POSITION odreuje da li e GUTTER biti na levoj ili gornjoj strani dokumenta.
MARGINE NA LENJIRU
U odeljku ORIENTATION se odreuje orijentacija papira, koji moe biti uspravan (portrait) ili poloen (landscape). U odeljku PAGES postoji mogunost izbora naina slaganja stranica prilikom tampe (lista MULTIPLE PAGES). Normal oznaava jednostarno tampanje na zadatom formatu stranice Mirror margins se koristi za dvostrano tampanje kada je potrebno da margine budu simetrine 2 pages per sheet e smestiti dve stranice na jednoj tampanoj strani (bez umanjivanja stranica, tekst se samo prerasporeuje) Book fold e preraspodeliti stranice na papiru u tzv. Buklet (prva i poslednja, druga i pretposlednja...)
Header i footer su objekti na vrhu i dnu stranice koji bi trebali da se svojom veliinom uklapaju unutar margina. Njihova veliina se zadaje od ivice strane. Unutar ovih objekata se obino smeta tekst koji se ponavlja na svakoj stranici naslovi, brojevi strana, zaglavlja i sl.
Mogue je zadati razliite headere i footere za parne i neparne strane (korisno kod dvostranog tampanja) kao i za prvu stranu (korisno kada ne elimo da se iste informacije pojavljuju na naslovnoj strani).
U meniju INSERT postoji komada PAGE NUMBERS za ubacivanje brojeva strana u dokumentu. Brojevi strana spadaju u automatski tekst (WORD se sam brine o tome da svaka strana dobije sledei broj) i nalaze se u HEADER-u (vrh strane) ili FOOTER-u (dno strane).
U listi POSITION moemo birati da li se brojevi pojavljuju na vrhu li na dnu stranice. U listi ALIGNMENT biramo da li e broj strane biti poravnat ulevo (LEFT), udesno (RIGHT), centriran (CENTER) ili e se nai na spoljnim (OUTSIDE) ili unutranjim (INSIDE) ivicama stranica (to ima smisla ako se vri priprema za dvostranu tampu). Opcija SHOW NUMBER ON FIRST PAGE definie da li e se broj strane pojaviti ili ne na prvoj strani (u sluaju da je prva strana naslovna). Dugme FORMAT poziva dodatne opcije vezane za izgled broja strane.
NUMBER FORMAT odreuje kako e izgledati brojevi strana (rimski, arapski brojevi, slova...). Opcija CONTINUE FROM PREVIOUS SECTION faktiki znai da WORD zapoinje od broja 1 i dri se te numeracije kroz ceo dokument (sve sekcije). Opcija START AT oznaava broj od koga e poeti numeracija u dokumentu, odnosno sekciji. Opcija INCLUDE CHAPTER NUMBER e automatski ubaciti brojeve poglavlja uz broj strane. Ovo podrazumeva da nazivi poglavlja budu ispisani tano odreenim stilom (npr. HEADING stilovi).
Kada se selektuju sve opcije, broj strane se pojavljuje na zadatom mestu (u ovom sluaju na dnu strane, centrirano). Poto se broj nalazi u FOOTER-u, prikazan je blee u odnosu na ostatak dokumenta. Ukoliko elimo da pristupimo HEADER-u i FOOTER-u, biramo komadnu HEADER AND FOOTER iz menija VIEW.
Kada uemo u HEADER AND FOOTER, brojevi strana se prikazuju crnom bojom, dok je ostatak dokumenta siv. Kada selektujemo broj strane, vidimo da se on nalazi u okviru. Siva pozadina u WORD-u oznaava automatski tekst. Nema potrebe da se okvir menja (poveava ili pomera), poto se on automatski prilagoava sadraju.
WORD 3 ::
HEADER i FOOTER
Broj strane je mogue selektovati i promeniti mu izgled. U ovom sluaju je zadat drugi font i nova veliina.
WORD 3 ::
HEADER i FOOTER
Pored broja strane je mogue i otkucati neki tekst. U ovom sluaju to su crtice i razmaci neposredno ispred i iza broja strane. Tekst koji otkucamo e se ponavljati uz svaki broj strane u dokumentu.
WORD 3 ::
HEADER i FOOTER
TEKST U HEADER-u
Bilo koji tekst koji se oktuca u HEADER-u ili FOOTER-u e se pojavljivati na svakoj stranci dokumenta ili sekcije. U ovom sluaju je tekst otkucan u HEADER-u i poravnat po desnoj strani. Ubaena je i linija, kao grafiki objekat.
WORD 3 ::
HEADER i FOOTER
Kada se zavri rad sa HEADER-om i FOOTER-om, moe da se odabere komanda CLOSE iz toolbara HEADER AND FOOTER, ili da se iskljui komanda HEADER AND FOOTER iz menija VIEW.
WORD 3 :: FUSNOTE
KOMANDA FOOTNOTE
Fusnote su objanjenja koja se nalaze na dnu strane ili kraju sekcije, odnosno dokumenta. U tekstu se obeleavaju brojem ili drugim simbolom. Komanda FOOTNOTE se poziva iz menija INSERT (u novijim verzijama podmeni REFERENCE). Prethodno je potrebno pozicionirati kursor na mestu u tekstu gde elimo da ubacimo fusnotu.
WORD 3 :: FUSNOTE
VRSTA FUSNOTE
U dijalogu je pre svega mogue izabrati vrstu fusnote - na stranici (FOOTNOTE) ili na kraju (ENDNOTE). Fusnota na stranici moe biti unutar teksta (BELOW TEXT) ili na dnu strane (BOTTOM OF PAGE). Fusnota na kraju moe biti na kraju sekcije (END OF SECTION) ili na kraju dokumenta (END OF DOCUMENT).
WORD 3 :: FUSNOTE
IZGLED FUSNOTE
U listi NUMBER FORMAT biramo tip numeracije za fusnote (rimski, arapski brojevi, slova i sl.) U polju CUSTOM MARK moemo da unesemo bilo koji znak koji e predstavljati oznaku za fusnotu. START AT predstavlja broj od koga e poeti numerisanje fusnota, a NUMBERING nudi izbor da li e se fusnote nastavljati jedna na drugu kroz dokument (CONTINUOUS) ili e brojanje zapoinjati od poetka za svaku stranu (RESTART EACH PAGE), odnosno sekciju (RESTART EACH SECTION).
WORD 3 :: FUSNOTE
Kada se odabere vrsta fusnote u dijalogu, WORD pozicionira kursor na odgovarajuem mestu (dno strane, kraj dokumenta), gde se onda unosi objanjenje, odnosno tekst fusnote. Kada se unese tekst ne treba pritiskati ENTER, ve samo kliknuti nazad na tekst dokumenta.
WORD 3 :: FUSNOTE
OZNAKA U TEKSTU
U tekstu se na mestu na kome je bio kursor pre poziva komande FOOTNOTE pojavljuje oznaka fusnote.
WORD 3 :: PRELOMI
U meniju INSERT se nalazi komanda BREAK. Koristimo je kada elimo da ubacimo neki od preloma. Kada se ubacuju prelomi, dovoljno je da pozicioniramo kursor na mesto u tekstu gde ga elimo. Nije potrebno bilo ta selektovati. Zatim iz dijaloga odaberemo odgovarajui prelom.
WORD 3 :: PRELOMI
PAGE BREAK
WORD 3 :: PRELOMI
COLUMN BREAK
COLUMN BREAK se koristi za prekid teksta u stupcima. Tekst se zatim nastavlja u sledeem stupcu.
WORD 3 :: PRELOMI
TEXT WRAPPING BREAK se koristi da se "omotavanje" teksta oko slike ili drugog objekta prekine i nastavi posle slike.
WORD 3 :: PRELOMI
SECTION BREAK
Sledea etiri tipa preloma slue za kreiranje nove sekcije. Sekcije su zasebni delovi dokumenta i mogu imati posebna podeavanja (margine, brojeve strana, fusnote...) NEXT PAGE e zapoeti novu sekciju na novoj strani (slino kao PAGE BREAK). EVEN PAGE i ODD PAGE rade to isto samo to zapoinju tekst na prvoj sledeoj parnoj, odnosno neparnoj stranici.
WORD 3 :: PRELOMI
CONTINUOUS SECTION BREAK e napraviti novu sekciju na istoj strani. Primer ovog preloma su stupci, koji predstavljaju zasebnu sekciju u dokumentu i poinju i zavravaju CONTINUOUS prelomom.
Dijalog za napredno podeavanje karakteristka fonta se poziva iz menija FORMAT, preko komande FONT. U listama FONT, FONT STYLE i SIZE se podeavaju izgled, ispis (bold i italic) i veliina slova. U padajuim listama FONT COLOR, UNDERLINE STYLE i UNDERLINE COLOR se podeavaju boja slova, nain podvlaenja i boja podvlaenja.
PRECRTAVANJE
Pojedinane opcije u okviru EFFECTS predstavljaju posebne dodatke u prikazu teksta. STRIKETHROUGH oznaava prectan tekst, a DOUBLE STRIKETHROUGH se koristi za precrtavanje duplom linijom.
SUPER i SUBSCRIPT
SUPERSCRIPT ispisuje tekst u eksponentu (npr. "m2"), dok SUBSCRIPT ispisuje tekst u indeksu (npr. "Xi").
SHADOW i OUTLINE
SHADOW e ubaciti senku ispod slova, a OUTLINE e ispisati tekst kao konturu. Da bi se efekti videli, ove opcije ima smisla upotrebljavati samo na veim slovima.
EMBOSS i ENGRAVE
EMBOSS prdstavlja efekat ispupenih, a ENGRAVE udubljenih slova. SMALL CAPS e mala slova ispisati kao velika ali sa manjom veliinom fonta (npr. "OVAKO"), ALL CAPS e sva slova prikazati kao velika, dok opcija HIDDEN slui za sakrivanje selektovanog teksta (tekst e se prikazati tek kada se ukljui opcija za prikaz nevidljivih znakova)
IRINA TEKSTA
Na kartici CHARACTER SPACING se podeavaju irina slova, razmak meu slovima i poloaj teksta po vertikali. U listi SCALE se podeava irina slova. Svaka vrednost iznad 100% e dati razvuena, a svaka vrednost ispod 100% e dati suena slova.
Opcija SPACING se sastoji iz liste u kojoj se bira da li e se razmaci izmeu slova poveavati (EXPANDED) ili smanjivati (CONDENSED) i polja BY u kome se odreuje za koliko e slova biti razmaknuta, odnosno zbijena. Stavka NORMAL iz liste, vraa tekst na uobiajeni izgled.
Vertikalni poloaj teksta se moe podesiti kao RAISED (podignuta) ili LOWERED (sputena slova). U polju BY se navodi za koliko e se slova pomeriti. Opcija KERNING FOR FONTS se odnosi na podeavanje prikaza pojedinih parova slova u fontu i ovde se nee koristiti.
ANIMIRANI EFEKTI
NIVO U STRUKTURI
U meniju FORMAT se nalazi komanda PARAGRAPH kojom se otvara dijalog za napredno podeavanje opcija pasusa. Padajua lista ALIGNMENT se odnosi na poravnanje koje moe biti po levoj, desnoj ili obe margine (JUSTIFY), tj. centriranje pasusa. OUTLINE LEVEL oznaava nivo pasusa u strukturi dokumenta (npr. HEADER stilovi za pasuse imaju razliite nivoe).
UVLAENJA
Okvir INDENTATION definie ograniavanje pasusa sa leve i desne strane, kao i uvlaenja - SPECIAL koji moe biti FIRST LINE za prvu liniju ili HANGING za sve ostale linije.
U okviru SPACING se odreuju razmaci pre (BEFORE) i posle (AFTER) pasusa, kao i razmaci samih linija unutar pasusa (LINE SPACING). Za razmak linija se moe odabrati neka od unapred ponuenih vrednosti ili zadati sopstvena vrednost u polju "AT".
Na kartici LINE AND PAGE BREAKS se definie prelamanje pasusa izmeu strana. Opcija WIDOW / ORPHAN CONTROL e spreiti da samo jedan red pasusa pree na sledeu ili ostane na prethodnoj strani.
Opcija KEEP LINES TOGETHER znai da se pasus nikada ne prelama po stranama, ukoliko je mogue. Opcija KEEP WITH NEXT znai da e pasus uvek biti na istoj strani kao i sledei pasus. Opcija PAGE BREAK BEFORE e automatski ubaciti prelom strane ispred pasusa. Ove opcije se pre koriste za naslove, nego za tekst.
DROP CAP
WORD poseduje simpatinu opciju koja omoguava da se prvo slovo pasusa posebno izdvoji. Za to se koristi komanda DROP CAP iz menija FORMAT.
WORD 4 ::
DROP CAP
U dijalogu komande je mogue odabrati jednu od unapred ponuenih mogunosti. DROPPED oznaava slovo koje "ulazi" u pasus, dok IN MARGIN oznaava poetno slovo koje se nalazi unutar margine, pored pasusa.
WORD 4 ::
DROP CAP
DODATNE OPCIJE
U listi FONT biramo izgled poetnog slova. LINES TO DROP oznaava veliinu izdvojenog slova predstavljenu brojem redova pasusa. DISTANCE FROM TEXT oznaava udaljenost slova od ostatka pasusa.
U meniju FORMAT se nalazi komanda BORDERS AND SHADING kojom se otvara dijalog za kreiranje linija oko zadatog teksta, pasusa ili celih strana, kao i za bojenje pozadine. Dijalog se sastoji od tri kartice. BORDERS se odnosi na iscrtavanje okvira oko zadatog teksta, PAGE BORDER na okvir oko celih stranica, a SHADING na boju i rafuru pozadine zadatog teksta.
DEBLJINA
U panelu SETTINGS moemo odabrati neki od unapred definisanih okvira. Osnovna podeavanja NONE i BOX slue za uklanjanje i postavljanje okvira. Jednom postavljeni okvir je mogue menjati. Svakom okviru ili ak liniji okvira moemo menjati izgled (STYLE), boju (COLOR) ili debljinu (WIDTH).
PRIMENA
U panelu PREVIEW moemo videti kako e okvir izgledati u tekstu. Izborom odgovarajuih dugmia (koji se nalaze rasporeeni oko prostora za prikaz) moemo iskljuiti ili ukljuiti pojedinu liniju, kao i menjati samo njen izgled. Preko padajue liste APPLY TO biramo da li e okvir biti za ceo pasus ili samo za selektovani tekst.
Kartica PAGE BORDER nam omoguava da definiemo okvir oko cele stranice. Razlika u odnosu na obine okvire, je padajua lista ART u kojoj se nalaze dodatne sliice kojima je mogue kreirati okvir.
BOJA RASTERA
U kartici SHADING biramo boju pozadine. Moemo odabrati jednu od ponuenih boja ili pozvati paletu boja na dugmencetu MORE COLORS. U padajuoj listi PATTERNS moemo odabrati raster (rafuru) za pozadinu, a odmah ispod i boju te rafure.
WORD 4 :: TABS
LEVI
CENTRIRANI
DESNI
DECIMALNI
U WORD-u postoji etiri razliite vrste tabulacije levo poravnata, centrirana, desna i decimalna (BAR TAB jednostavno povlai vertikalnu crtu preko pasusa i ovde nee biti razmatran). Ukoliko nisu zadati, tabovi (levo poravnati) se nalaze na jednakim i unapred odreenim rastojanjima.
WORD 4 :: TABS
Tabulatori se podeavaju za pasuse i mogu se zadavati runo (levi klik miem na lenjiru) ili preko dijaloga TABS iz menija FORMAT. Obino je dobra ideja da se selektuju pasusi za koje se zadaju tabulatori, zatim da se runo postave na lenjiru, a onda (dok su pasusi i dalje selektovani) koriguju u dijalogu.
WORD 4 :: TABS
UNOS NOVE POZICIJE
Novu poziciju tabulatora zadajemo u polju TAB STOP POSITION, koju potvrdimo pritiskom na dugmence SET ime se zadata pozicija pojavljuje u listi tabulatora. DEFAULT TAB STOPS predstavljaju razmake na kojima se nalaze tabulatori ukoliko nisu definisani (npr. posle poslednje pozicije koju je zadao korisnik).
WORD 4 :: TABS
ODABRANI TABULATOR IZ LISTE
LEADER TABULATORA
Kada elimo da menjamo karakteristike nekog tabulatora, moramo da ga selektujemo u listi. U panelu ALIGNMENT biramo poravnanje, odnosno tip tabulatora. U panelu LEADER moemo odabrati znak kojim e se popunjavati praznina tabulatora (takice, crtice i sl.) Poto zadamo promene, obavezno ponovo biramo dugmence SET, da bi promene bile zapamene.
WORD 4 :: TABS
ODABRANI TABULATOR IZ LISTE
BRISANJE TABULATORA
Brisanje tabulatora se obavlja na slian nain. Prvo izaberemo tabulator iz liste, a zatim ga obriemo pomou dugmenceta CLEAR. Sve zadate tabulatore briemo komandom CLEAR ALL.
Zavisno od toga ta elimo da postignemo, kreiranje obinih ili numerisanih lista u WORD-u moe biti veoma jednostavan ili veoma sloen zadatak. Za najjednostavnije liste postoje izvuene komande na TOOLBAR-u: NUMBERING, BULLETS, DECREASE INDENT i INCREASE INDENT.
KREIRANA LISTA
Da bi se napravila najjednostavnija lista, dovoljno je selektovati odreene stavke i kliknuti komandu BULLETS na TOOLBAR-u. Stavke e odmah biti prebaene u listu. Komande BULLETS i NUMBERING spadaju u tzv. toggle komande, odnosno predstavljaju stanje koje se moe ukljuivati i iskljuivati. Drugim reima, ako elimo da ukinemo listu, dovoljno je da je selektujemo i ponovo izaberemo komandu BULLETS.
KREIRANA PODLISTA
Ukoliko u postojeoj listi elimo da napravimo podstavke, jednostavno selektujemo one stavke koje treba da uvuemo i onda koristimo komadu INCREASE INDENT. Onoliko puta koliko kliknemo na tu komandu, napraviemo stavke dubljeg nivoa (podstavke podstavki). Isto tako, ukoliko se predomislimo, stavke moemo izvui na vii nivo korienjem komande DECREASE INDENT. Inae, ove komande se donekle mogu koristiti i za ograniavanje pasusa sa leve strane.
Na slian nain se kreira i numerisana lista. Razlika je samo u tome to se umesto komande BULLETS koristi komanda NUMBERING. Prednosti korienja WORD-ovih lista u odnosu na runo pravljene su viestruke. Pre svega obine liste se automatski formatiraju da budu preglednije (to je mogue i runo postii ali uz kombinovanje uvlaenja pasusa i tabulatora). Numerisane liste su pogodne zbog mogunosti automatske numeracije, to znai da se redosled brojeva nee pokvariti kada dodajemo, briemo ili premetamo stavke.
Ukoliko elimo da promenimo izgled oznaka za listu, moemo birati neke od ve ponuenih mogunosti u dijalogu BULLETS AND NUMBERING iz menija FORMAT. Na kartici BULLETED se nalaze stilovi za obine liste. Ukoliko elimo da definiemo svoj stil za listu, koristiemo komandu CUSTOMIZE. Korienje ovog dijaloga funkcionie isto kao i komanda BULLETS sa TOOLBAR-a za selektovane stavke se bira odgovarajui stil koji e biti primenjen na listu kada se klikne na dugmence OK.
Izabrani unapred definisani stil moemo promeniti u dijalogu CUSTOMIZE. U panelu BULLET CHARACTER moemo odabrati drugu oznaku za BULLET-e, FONT iz koga se oznaka uzima, koji znak iz fonta se koristi (CHARACTER) ili sliku. U panelu BULLET POSITION biramo koliko e BULLET biti uvuen u odnosu na marginu, a u panelu TEXT POSITION odreujemo uvlaenje teksta (to se odnosi na udaljenost prve linije od BULLET-a) i uvlaenje svih ostalih linija. Najbolji rezultati se postiu kada su vrednosti u poljima TAB SPACE AFTER i INDENT AT jednake.
Na slian nain, u kartici NUMBERED, biramo razne mogunosti za numerisanu listu, gde moemo birati unapred ponuene rimske ili arapske brojeve, kao i slova abecede. Razlika je to se ovde nudi opcija brojanja od poetka ili nastavka brojanja od prethodne liste. Pojedini stil moemo promeniti tako to kliknemo na njega i odaberemo komandu CUSTOMIZE koja poziva poseban dijalog za promenu izgleda numeracije.
Pre svega mogue je promeniti font ispisa numeracije (komanda FONT). Zatim, mogue je promeniti nain ispisivanja u polju NUMBER FORMAT, gde se odreuje da li e se pored numeracije pojavljivati takice, poluzagrade ili bilo koji drugi znak. U padajuoj listi NUMBER STYLE biramo rimske, arapske brojeve, velika slova ili mala slova. Polje START AT odreuje poetak numeracije. Panel NUMBER POSITION oznaava koliko e broj biti udaljen od margine, a postoji i padajua lista koja oznaava poravnanje brojeva jednih ispod drugih po levoj, desnoj strani ili centrirano. Opcije za uvlaenje teksta su iste kao i kod BULLETED liste.
U kartici OUTLINE NUMBERED, postoji izbor mogunosti za numerisanu listu sa podstavkama. Lista se ak moe sastaviti i kao kombinacija numeracije i bullet-a, brojki i slova, rimskih i arapskih brojeva i sl. Zbog toga je oigledno da e podeavanje ovakve liste zahtevati najvie napora i najkomplikovaniju CUSTOMIZE opciju. Kartica LIST STYLES nee biti razmatrana na ovom kursu.
U dijalogu CUSTOMIZE e biti objanjene samo osnovne mogunosti. Paneli NUMBER POSITION i TEXT POSITION su isti kao pri podeavanju obine numerisane liste. Sa druge strane panel NUMBER FORMAT ukljuuje i listu vezanu za nivo numeracije (LEVEL). Treba imati u vidu da prvi nivo oznaava glavne stavke, drugi podstavke, trei podstavke podstavki, itd. Da bi se promenio izgled odreenog nivoa podstavki, potrebno je prvo izabrati taj nivo u listi LEVEL.
U polju NUMBER FORMAT odreujemo ispis brojeva (take, crte, zagrade i sl). Takoe, u ovom polju, pomou padajue liste PREV. LEVEL NUMBER, moemo odrediti i da li e se pored broja podstavke videti i broj neke od njenih nadstavki. Polja NUMBER STYLE i START AT imaju istu funkciju kao u CUSTOMIZE dijalogu za obine numerisane liste, odnosno koriste se biranje vrste numeracije stavki i broja od koga numeracija poinje.
WORD 5 :: TABLES
BROJ KOLONA I REDOVA
IRINA TABELE
DIJALOG AUTOFORMAT
WORD poseduje veliku kolekciju alata za rad sa tabelama. Osnovni dijalog za kreiranje tabele se nalazi u meniju TABLE INSERT TABLE. Ovo je preporueni nain za postavljanje tabele. U dijalogu odreujemo broj kolona i redova, kao i nain kako e se ponaati kolone po irini (mogu imati zadatu ili automatsku irinu).
Automatska irina prema sadraju znai da e se tabela kreirati sa minimalnom irinom, koja e se prilagoavati sadraju elija, dok irina prema prozoru kreira tabelu maksimalne irine u kojoj se irine pojedinih kolona kasnije prilagoavaju sadraju (dok se ukupna irina ne menja).
Dijalog AUTOFORMAT nudi mogunost primene nekog od unapred definisanih izgleda tabele.
WORD 5 :: TABLES
GLIF ZA SELEKCIJU TABELE
Redovi i kolone se selektuju jednostavnim klikom mia neposredno ispred reda, odnosno neposredno iznad kolone. elija se selektuje levim klikom na marginu elije. Vie elija se selektuje povlaenjem mia od poetne do krajnje elije. Celu tabelu je mogue selektovati klikom na krstasti glif koji se pojavljuje iznad njenog gornjeg levog ugla kada se mi nalazi iznad tabele.
Osim miem i u podmeniju TABLE SELECT je mogue selektovati tabelu, kolonu, red ili eliju. Svaka elija je donekle celina u malom - ima svoje margine i markere za ograniavanje i uvlaenje redova.
WORD 5 :: TABLES
WORD 5 :: TABLES
POMERANJE GRANINE LINIJE
POMERANJE GRANICE NA LENJIRU irinu elija je mogue promeniti pomeranjem graninih linija ili pomeranjem margina izmeu elija na lenjiru. Pomeranje graninih linija utie na irinu svih elija ija se linija pomera, a ukupna irina tabele se ne menja.Menjanje irine na lenjiru utie samo na irinu leve elije, ime se menja i ukupna irina reda. Mogue je promeniti irinu kolona u samo nekoliko selektovanih redova, dok isto to ne vai za visinu kolona. Ukoliko nita nije selektovano, pomeraju se cele kolone, odnosno tabela.
WORD 5 :: TABLES
DELJENJE I SPAJANJE ELIJA
Selektovane elije je mogue spojiti u jednu komandom MERGE CELLS. Komandom SPLIT CELLS je mogue razdvojiti jednu eliju na vie njih pri emu se u dijalogu odreuje broj novih redova i kolona na koje se razdvaja elija. Celu tabelu je mogue podeliti na dve tabele komandom SPLIT TABLE, pri emu se tabela deli po vertikali na deo iznad reda u kome je kursor i deo ispod. Red u kome je kursor e pripasti donjoj tabeli.
WORD 5 :: TABLES
PRAVAC ISPISA
Za selektovane elije je mogue podesiti poravnanje, odnosno centriranje po horizontali i vertikali, kao i pravac ispisa teksta. Ove komande se pozivaju iz POP-UP menija. TEXT DIRECTION slui za pravac ispisa, a CELL ALIGNMENT za poravnanje.
WORD 5 :: TABLES
PODJEDNAKO RASPOREIVANJE
Pri podeavanju izgleda tabele se moe javiti potreba da odreene kolone ili redove izjednaimo. Koriste se komande DISTRIBUTE ROWS EVENLY i DISTRIBUTE COLUMNS EVENLY iz podmenija TABLE AUTOFORMAT. Komanda za redove e izjednaiti redove promenivi visinu tabele ako treba, a komanda za izjednaavanje irine kolona e promeniti irinu kolona u okviru irine tabele.
WORD 5 :: TABLES
IRINA TABELE
Finija podeavanja tabele se vre u dijalogu komande TABLE PROPERTIES. U kartici TABLE se nalaze podeavanja za tabelu. Mogue je zadati irinu tabele i kako e tabela biti poravnata na stranici.
U panelu TEXT WRAPPING se odreuje da li se tekst prekida na mestu gde se nalazi tabela ili se moe omotavati oko tabele ukoliko njena irina to dozvoljava.
Na ovoj kartici se nalazi i komanda OPTIONS kojom je mogue podesiti margine elija.
WORD 5 :: TABLES
MARGINE ELIJA
Dijalog za podeavanje opcija omoguava promenu gornje, donje, leve i desne margine elija.
Ovde je mogue kreirati i razmak meu elijama, kao i ukljuiti ili iskljuiti opciju da se elije automatski prilagoavaju sadraju.
Ove opcije se odnose na celu tabelu a ne samo na selektovane elije.
WORD 5 :: TABLES
VISINA REDOVA
Na kartici ROW se podeava visina selektovanih redova. Postoji i opcija koja omoguava da se red deli na dve ili vie stranica ukoliko to zahteva prelom strana. Ukoliko je selektovan prvi red i ukoliko on predstavlja zaglavlje tabele, moemo odabrati da se taj red ponavlja na svakoj stranici na kojoj se prostire tabela.
WORD 5 :: TABLES
IRINA KOLONA
Na kartici COLUMN je mogue podesiti irinu za jednu ili vie selektovanih kolona.
WORD 5 :: TABLES
IRINA ELIJE
VERTIKALNO PORAVNANJE
Na kartici CELL se podeava eljena irina elija. Treba uvek imati u vidu da se jednom definisane mere mogu menjati u tabeli ukoliko sadraj probije zadate dimenzije elije. Na ovoj kartici se moe podesiti i poravnanje, odnosno centriranje teksta po vertikali. Horizontalno poravnanje se zadaje putem komandi za poravnanje na toolbaru, koje vae i za obine pasuse. Na ovaj nain se postie isti efekat kao komandom CELL ALIGNMENT. Komanda OPTIONS omoguava da podesimo margine samo za selektovane elije, kao i da odredimo da li e tekst automatski prelaziti u novi red (WRAP TEXT) i da li e se veliina fonta prilagoditi veliini elije (FIT TEXT).
WORD 5 :: TABLES
BORDERS & SHADING
Za selektovane elije ili celu tabelu je mogue pozvati komandu BORDERS AND SHADING, pomou koje se mogu crtati ili brisati okviri za selekciju, kao i odreivati boja i senenje pozadine.
WORD 5 :: COLUMNS
Tekst u WORD-u je mogue formatirati u obliku dva ili vie stupca. Vano je znati da stupci predstavljaju zasebnu sekciju tipa CONTINUOUS, to treba imati u vidu pri uklanjanju stubaca.
WORD 5 :: COLUMNS
LINIJA IZMEU
U dijalogu komande FORMAT COLUMNS se pre svega nalazi ponueno nekoliko mogunosti koje su unapred definisane.
Postoji i opcija LINE BETWEEN koja definie da li e se izmeu stubaca pojaviti linija.
U panelu PREVIEW moemo videti kako e stupci izgledati sa zadatim postavkama.
WORD 5 :: COLUMNS
BROJ STUBACA
Ukoliko nismo zadovoljni unapred definisanim mogunostima, moemo sami uneti broj stubaca.
U panelu WIDTH AND SPACING odreujemo irinu stubaca i razmak izmeu njih. Ukoliko je selektovana opcija EQUAL COLUMN WIDTH, moemo da definiemo samo jednu irinu i jedan razmak koji se odnose na sve stupce. U suprotnom, definisaemo irinu svakog pojedinog stupca.
WORD 5 :: COLUMNS
SECTION BREAK Ve je reeno da stupci kreiraju zasebne sekcije. Ovo je znaajno kada elimo da uklonimom stupce. Nije dovoljno pozvati komandu COLUMNS i odabrati samo jedan stubac, poto sekcije i dalje ostaju u dokumentu kao to se vidi na slici.
Ispravan nain je ustvari uklanjanje oba SECTION BREAK-a (i ispred i posle stubaca), jednostavnim brisanjem. Pri tom vodimo rauna da donji SECTION BREAK pamti formatiranje teksta koji se nalazi iznad, to znai da e u trenutku kad obriemo gornji, ceo tekst iznad stubaca biti prikazan u obliku stubaca. Ovo ne predstavlja greku stupci e nestati kada obriemo i donji SECTION BREAK.
Stilovi predstavljaju skup razliitih formatiranja teksta odnosno pasusa. Po tome ih i delimo na PARAGRAPH i CHARACTER stilove. Ukoliko elimo da primenimo stil na jedan pasus, dovoljno je da se kursor nalazi u tom pasusu, a tekst selektujemo ukoliko primenjujemo stil na vie pasusa. Kod tekstualnih stilova uvek selektujemo tekst na koji ga primenjujemo. Stilovi se biraju iz padajue liste na toolbar-u.
NOVI STIL
IZMENA STILA
Komanda FORMAT STYLES AND FORMATTING otvara osnovni prozor za manipulaciju stilovima. Za potrebe ovog kursa su najbitnije komande NEW STYLE za kreiranje novog stila i MODIFY koja se dobija u pop-up meniju, kada se klikne desnim dugmetom na ve postojei stil iz liste. U pop-up meniju postoji i komanda UPDATE TO MATCH SELECTION koja e odabrani stil izmeniti tako da se uklopi sa selektovanim tekstom iz dokumenta.
BAZINI STIL
STIL SLEDEEG PASUSA
Komanda NEW STYLE otvara novi dijalog gde se definiu karakteristike stila. U polje NAME se unosi naziv stila, au listi STYLE TYPE biramo tip stila. Iako postoji vie tipova za stilove, obratiemo panju samo na prva dva (PARAGRAPH i CHARACTER). STYLE BASED ON lista oznaava stil na kome se bazira novi stil, odnosno stil ije se karakteristike inicijalno preuzimaju za novi stil. Lista STYLE FOR FOLLOWING PARAGRAPH je bitna za PARAGRAPH stilove i oznaava kojim stilom e se ispisivati sledei pasus (poto se pritisne ENTER). Osnovni stil je gotovo uvek NORMAL i to je stil kojim je uobiajeno ispisan dokument.
Pomou menija FORMAT se mogu pozvati sva dosadanja napredna podeavanja koja se onda primenjuju na stil. Za potrebe ovog kursa stilovi e biti formirani korienjem prve etiri komande.
Modifikovanje stila je sutinski isto kao kreiranje novog stila, s tim to se samo vre izmene ve postojeeg stila nema unosa novog imena i tipa.
Prednost upotrebe stilova je oigledna. Jednom primenjeni stilovi za tekst, naslove, podnaslove i sl. se kasnije mogu veoma brzo menjati. Dovoljno je izvriti modifikaciju stila i ceo tekst koji je pisan tim stilom e biti promenjen. Nema potrebe da se podeavanja vre runo kroz celi dokument.
PRIMER SADRAJA
Umesto runog kreiranja, WORD nam prua mogunost da automatski generie sadraj. Ova mogunost se zasniva na ideji da su naslovi ispisani jednim stilom, podnaslovi drugim itd. Za naslove se inicijalno podrazumeva stil HEADING 1, za podnaslove HEADING 2, za pod-podnaslove HEADING 3 itd.
Komanda za automatsko kreiranje sadraja je INSERT REFERENCE INDEX AND TABLES, u kojoj postoje 4 kartice, ali ovaj put nas zanima samo druga po redu: TABLE OF CONTENTS.
POPUNJAVANJE RAZMAKA
Unutar ovog dijaloga se pre svega nalaze dva prikaza budueg sadraja. Prvi je znaajan za pisani dokument, a drugi samo ako nameravamo da dokument snimimo u obliku Internet prezentacije. Opcija SHOW PAGE NUMBERS slui za prikaz brojeva strana, a opcija RIGHT ALIGN PAGE NUMBERS slui za njihovo desno poravnanje. Padajua lista TAB LEADER se koristi za simbol kojim e biti popunjena praznina do broja isto kao i LEADER u dijalogu za tabulatore.
PREDEFINISANI STILOVI
NIVO PODNASLOVA
U panelu GENERAL, moemo izabrati neki od ve definisanih stilova za ispis sadraja (padajua lista FORMATS). SHOW LEVELS oznaava do kog nivoa podnaslova se kreira sadraj. 1 oznaava samo naslove, 2 naslove i podnaslove, 3 naslove, podnaslove i pod-podnaslove... Komanda OPTIONS poziva poseban dijalog u kome moemo odrediti koji stilovi u tekstu pripadaju kom nivou u sadraju
DIJALOG OPTIONS
DIJALOG MODIFY
Komanda OPTIONS poziva poseban dijalog u kome moemo odrediti koji stilovi u tekstu pripadaju kom nivou u sadraju. Uobiajeno je da su to HEADING stilovi, a na ovom mestu moemo odrediti da su naslovi ispisani i nekim drugim stilom. Komanda MODIFY otvara dijalog u kome je mogue runo podeavati izgled samog sadraja promenom TOC stilova, poto je svaki nivo ispisa u sadraju definisan zasebnim stilom: TOC 1 za naslove, TOC 2 za podnaslove, itd.