defi1965

Digitally signed by defi1965 DN: cn=defi1965, c=YU, email=defi1965@live.com Date: 2011.04.24 11:24:38 +02'00'

Prirunici Agronomskog fakulteta u Zagrebu

TOMISLAV]EMRI

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

SADRAJ

SADRAJ
PREDGOVOR OPI DIO GRAA VOAKA Zbog ega je vano poznavati grau voaka Koji dijelovi tvore voku Korijen Dijelovi korijena Korijenovvrat Deblo Kronja Pupovi Kako prepoznati rodne pupove RASTVOAKA Obiljeja rasta u ivotu voke Obiljeja rasta voke tijekom godine Rast korijena Rast nadzemnoga dijela voke Zimsko mirovanje voaka Kako zatititi voke od hladnoe Vegetativni rast O emu ovisi vegetativni rast to je dominacija vrha Generativni rast Zametanje rodnih pupova Zato voke ne raaju to je naizmjenina rodnost to uzrokuje naizmjeninu rodnost Kako smanjiti naizmjeninu rodnost PODLOGE ZA VOKE Uporaba podloga kroz povijest Zato se rabe podloge O emu ovisi odabir podloge Podudarnost podloge i plemke Kakoje mogue prepoznati nepodudarnost 12 12 12 14 15 16 16
9

17
19 22

23
24

25 25 25
26 27 27

28
29 29

30

32 33
33
34

36 36

37 37
38 podloge i plemke

39 40 40 40
41 42
43

CIJEPLJENJE Zato cijepiti voke Pribor za cijepljenje Je li svejedno na kojoj se visini cijepi voka O emu ovisi uspjeh cijepljenja Precjepljivanje voaka Uzimanje i uvanje plemki za proljetno cijepljenje Naini cijepljenja Cijepljenje pod koru Postrano cijepljenje

44 45 45
49
5

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Cijepljenje na jeziac (Cijepljenje na engleski spoj) Postrano cijepljenje najeziac (Postrano cijepljenje na engleski spoj) Okuliranje ip-okulacija Njega okulanata nakon cijepljenja Cijepljenje na most Cijepljenje radi pojaavanja rasta voke ili popravljanja tete od voluharica Uvijanje izbojaka radi uvrivanja uzgojnog oblika voke REZIDBA Zato orezivati voke Pribor za rezidbu Voarska pila Voarski no (hipa) kare za rezanje debljih grana Obine voarske kare Kada je pravo vrijeme za rezidbu Kakve vrste rezidbe postoje to rezidbom na voki treba odstraniti Kako odrediti jainu rezidbe Kojim redoslijedom obavljati rezidbu Neki dodatni postupci u rezidbi voaka Povijanje ili rezidba bez kara Povijanje debljih grana Zarezivanjem kore moe se mnogo postii Poluprstenovanje i prstenovanje Izolacija vrha radi obuzdavanja njegove dominacije Loretiranje Zalamanje izbojaka i vodopija Odstranjivanje vodopija Odstranjivanje debljih grana UZGOJNI OBLICI VOAKA Obina piramida . Popravljena piramida Etana piramida Vaza Palmeta s kosim granama Palmeta s vodoravnim granama Drapo-Marchand (Zastava) Kordonci Jednostruki okomiti ili kosi kordonac Dvostruki okomiti kordonac etverostruki okomiti kordonac Vretenasti grm i njegove inaice REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA Rezidba voaka stradalih od zimske hladnoe Rezidba radi obnavljanja kronje Rezidba zaputenih voaka

51

52
53 56 56 58
59

60 61 61 61

62 62 62 62
63 65 66 66

66
68 68 70 71 72

73
75
76 76 76 79

80
82 83

84
87

90 90
91
92

94
95 95

102 102 103 104

SADRAJ

POSEBNI DIO JABUKA KRUKA MUMULA OSKORUA DUNJA LJIVA BRESKVA I NEKTARINA MARELICA TRENJA VINJA MALINA KUPINA CRNI I CRVENI RIBIZ OGROZD BOROVNICA CRNABAZGA LIJESKA ORAH BADEM AGRUMI AKTINIDIJA IPAK (NAR) SMOKVA KAKI MASLI A EPOLA KAZALO POJMOVA IZVORI ILUSTRACIJA (KIVI)

108 114 118 120 122 124 128 132 135 138 140 142 144 146 147 149 151 154 157 158 162 165 167 169 170 173 174 180

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

PREDGOVOR
praktian vodi za upoznavanje s osnovnim nainima cijepljenja voaka i njihovom pravilnom rezidbom. Premda cijepljenje i rezidba nisujedino to voar treba poznavati, one su osnova uspjenog uzgoja voaka. Da bi potpuno ovladali uzgojem voaka, preporuujem itateljima da rabe i drugu strunu literaturu, jer nijedna knjiga ne moe u potpunosti odgovoriti na sva pitanja koja se nameu u svakodnevnom druenju s vokama. Voar mora imati hrabro srce, otre kare i naposljetku ono najvanije - znanje. Hrabrost se stjee kada se odlui na rezidbu, otre kare mogu se kupiti, a u stjecanju znanja trebala bi, nadam se, pomoi i ova knjiga. Knjiga je podijeljena Opi i Posebni dio. Opi se dio sastoji od est poglavlja: Grade voaka, Rasta voaka, Podloga za voke, Cijepljenja, Rezidbe i Uzgojnih oblika. Prva dva poglavlja donose osnovne sadraje koji pomau itateljima u razumijevanju posljednjih etiriju poglavlja. U posebnom su dijelu na kratak i pregledan nain iznesene najvanije informacije o podlogama, uzgojnim oblicima i rezidbi pojedinih voaka, oslanjajui se na opise iznesene u opem dijelu. astojao sam, to je mogue vie, izbjei strune izraze kako bi knjiga bila razumljiva i onima koji se prvi put susreu s voarskorn literaturom. Knjigaje bogato ilustrirana,jer su jo stari Kinezi rekli dajedna slika vrijedi kao tisuu rijei. Osim fotografija u knjizi se nalaze crtei koje je nacrtala Maja Devaj. Ne smijem zaboraviti svoje drage prijatelje s Fotozinea (www.fotozine.org) Martinu Rebi (Reba), Slavena Vilusa (Jethrotull) i Sau Savinovskog (Mexico) koji su dali sve od sebe kako bi prikupili fotografije koje su mi nedostajale, ak su i fotografirali "po zadatku". Tuje i Ingrid Ivani iz Pule kojaje ustupila fotografije rodnih izbojaka marelice. Fotografije su pomogli prikupiti i prof. dr. Susan Lurie (Department ofPostharvest Science, ARa, Izrael), Itzhak Kosto (Extension Agent of Agricultural Research Service ofIsrael), dipl. ing. Damir Drvodeli (Zavod za uzgajanje uma umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu), dr. sc. Zoran indrak (Zavod za voarstvo Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu), dipl. ing. Zvonimir Savi (Zavod za voarstvo, Zagreb), mr. sc. Nenad Magazin (Departman za voarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu) i moj student i demonstrator Goran Fruk pa im iskreno zahvaljujem. Zahvaljujem i recenzentima dr. Zoranu indraku, prof. dr. Ines Vrek i prof. dr. Tomislavu osiu na korisnim sugestijama koje su knjigu uinile kvalitetnijom. Takoer zahvaljujem i svome nakladniku, Nakladi Uliks d.o.o. iz Rijeke, koji mije omoguio da ova knjiga bude napisana i objavljena za itatelje koji kao ija vole voke i drue se s njima. I nakraju, no ne manje vano, zahvaljujem svojoj supruzi Meri na lekturi teksta, ajo vie na strpljenju i poticajima da zavrim ovu knjigu. Zahvalnost dugujem i siniu Zvonimiru koji se, nadam se, nije previe ljutio to mu tata nije bio na raspolaganju za igru dokje pisao ovu knjigu. ~ima dvoma i posveujem ovu knjigu. U Zagrebu 2007. godine Autor

njiga Cijepljenje i rezidba voaka namijenjena

je ponajprije

amaterskim

voarima kao

OPI DIO

CIJEPLJE IJE I REZIDBA VOAKA

,/

GRAA VOCAKA
ZBOG EGAJE VANO POZNAVATI GRAU VOAKA
Graa pojedinih organa voaka usko je povezana s njihovom funkcijom. Prema tome, da bismo mogli uspjeno obaviti rezidbu, moramo poznavati grau voke, posebice grau rodnih izbojaka. Bez toga neemo moi svladati vietinu i umjetnost rezidbe pa emo rezati napamet, a rezultat e ovisiti o istom sluaju. Rodni izbojci pojedinih vrsta voaka bit e podrobno prikazani u posebnome dijelu knjige, a u opem e dijelu biti opisani organi koji su zajedniki svim vokama.

KOJI DIJELOVI TVORE VOKU

Kada pomislimo na voku, tada najee zamiljamo stablo (slika 1). Zaista, mnoge vrste voaka i rastu kao stablaice, no postoje i one voke koje nemaju takvu grau. Tako, primjerice, lijeska najee raste u obliku grma koji nema debla nego se sastoji od vie grana koje rastu izravno iz tla blizu jedna drugoj. Grmove stvaraju jo ribiz (slika 2), ogrozd i ipak. Malina i kupina rastu kao

polugrm koji se od grma razlikuje po tome to se izbojci razvijaju udaljeno jedan od drugoga (slika 3). Graa tipine voke stablaice prikazana je na crteu 1. Ona se sastoji od nevidljivih podzemnih dijelova (korijen) i od vidljivih nadzemnih (deblo i kronja) djelova. Postoje i dijelovi koji se djelomino nalaze u tlu, a djelomino izvan njega (korijenov vrat). Kako se danas veina voaka razmnoava cijepljenjem, korijen, korijenov vrat i dio debla najee potjeu od podloge. Ostatak debla i kronja pripadaju sorti koja je cijepljena na tu

Slika 1. - Izgled voke stablaice u razdoblju mirovanja vegetacije.

12

Slika 2. --Grm crvenog ribiza u razdoblju mirovanja vegetacije.

GRAA VOAKA

Slika 3. - Polugrm kupine (mladice u poetku vegetacije).

podlogu. Tako se voka zapravo sastoji od dva dijela - podloge i plemke. Sadnice nekih voaka kao to su, primjerice, smokva, ribiz, lijeska, malina i kupina ne proizvode se cijepljenjem pa se za njih kae da se uzgajaju na vlastitom korijenu.

_ _ _ _

sekundarne grane osnovne grane provodnica _

produljnica suparniki izbojak grane treeg reda

II

debla i korijenov vrat

Crte 1. - Graa voke stablaice.

13

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

KORIJEN Korijen je podzemni organ voke koji ima nekoliko vanih uloga. Prvaje uvrivanje voke u tlu. to je korijen razvijeniji i dublje rasprostranjen, a ile deblje i vre, to se voka bolje dri u tlu. Voke koje imaju slab i nedovoljno vrst korijen lako se mogu prevrnuti pod teretom plodova, stoga ih je potrebno poduprijeti kolcem ili icom razvuenom na betonskim stupovima. Takvaje, primjerice, podloga zajabuku M9. Zbog

jakih kia na nagnu tim terenima, ak i uz primjenu armature od ice i betonskih stupova,jabuke cijepljene na ovoj podlozi mogu se prevrnuti pa nastane velika teta (slika 4). Zbog toga potporanj mora biti vrst i dobro ukopan u tlo. Druga uloga korijena jest upijanje vode i u njoj otopljenih mineralnih tvari iz tla i njihovo slanje nadzemnom dijelu voke gdje e lie procesom fotosinteze iz njih izgraditi organske spojeve potrebne za rast mladica, za

Slika 4. - Izvrtanje jabuka cijepljenih na podlozi M9 zbog prevelike vlage u tlu i poputanja armature.
14

zametanje rodnih pupova te za rast i dozrijevanje plodova. U toj ulozi korijenu esto pomau i razliite gljivice koje mu pribavljaju hraniva koja se nalaze u nepristupanu obliku. Gljivice zauzvrat primaju od korijena eere koji su im potrebni za rast. Pojava korisnih gljivica na korijenu zove se mikoriza a gljive mikorizne gljive. Kako bi se to prije uspostavio ovaj koristan odnos i poboljao rast, rabe se gotovi pri pravci koji sadre spore mikoriznih gljiva u ije se suspenzije umae korijen sadnice prije sadnje. Trea uloga korijena jest stvaranje posebnih tvari rasta (biljnih hormona), citokinina, koji imaju vanu ulogu u rastu voaka, zametanju rodnih pupova i u drugim ivotnim procesima koji se zbivaju u voki. Osim citokinina u korijenu se stvaraju i druge sloene organske tvari koje su potrebne za rast voke. Korijen slui i za uvanje rezervnih organskih tvari koje voka po potrebi rabi. Neke se voke razmnoavaju korijenovim reznicama pa korijen ima i ulogu razmnoavanja. Ovisno o nainu razmnoavanja korijen voke ima razliit oblik. Ako je voka (odnosno vona podloga) iznikla iz sjemena, (generativno razmnoavanje) korijen e imati vretenast izgled sjednom jakom ilom sranicom koja ide duboko u tlo. Iz ile sranice spiralno izlaze manje ile (crte 2). Voke (odnosno vone podloge) koje su nastale vegetativnim razmnoavanjem imaju ile ravnomjerno

GRAA VOAKA

rasporeene u svim smjerovima. Ukorjenjuju se plie od podloga razmnoenih sjemenom (crte. 3).
DIJELOVI KORIJENA

Crte 2. - Izgled korijena generativno razmnoene voeke.

Korijen je sastavljen od ila razliite debljine. Deblje se ile zovu osnovno korijenje i ono uvruje voku u tlu, te provodi vodu i u njoj otopljene mineralne i organske tvari u nadzemni dio. Takoer slui i za uvanje rezervnih tvari. Osnovno korijenje se dalje grana u tanje osnovno korijenje, a ovo u jo tanje vlasasto ili obrastajue korijenje. Tanko vlasasto korijenje upija vodu i u njoj otopljene mineralne tvari iz tla uz pomo korijenovih dlaica koje se nalaze na njegovim vrhovima. Najedan kvadratni mm ovog korijenja rasporeeno je nekoliko stotina korijenovih dlaica. One ive krae vrijeme, potom odumiru, a nove se korijenove dlaice ponovo stvaraju blizu vrhova korijena koji su u meuvremenu narasli. Vrsta tla utjee na izgled korijenja. U plitku i krtu tlu korijen je rasporeen plitko s nekoliko debljih ila koje se dalje slabije granaju. Vlasastog i tanjeg korijenja ima malo pa voke na takvim tlima rastu slabo i donose malo plodova. Nasuprot tome, u dubljem i plodnijem tlu korijen je razgranatiji i ima puno vlasastog korijenja. U zbijenu tlu korijen je plitak i slabo razgranat jer mu za rast treba kisik kojeg jedino ima u povrinskom sloju takva tla.

Crte 3. - Izgled korijena vegetativno razmnoene voke.

15

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

KORIJENOV

VRAT

Korijenov vrat (slika 5) nalazi se na prijelazu iz podzemnog dijela u nadzemni dio voke. On moe biti pravi ili lani, ovisno o tome je li voka ili podloga razmnoena iz sjemena ili vegetativno. Ako je voka razmnoena iz sjemena, ima pravi korijenov vrat koji se razvija iz dijela embrija zvanog hipokotil, a ona razmnoena vegetativnim putem ima lani korijenov vrat. Poznavanje korijenova vrata vano je za odreivanje pravilne dubine sadnje. Ona se obavlja na dubinu korijenova vrata, odnosno na dubinu u kojoj je voka bila posaena u rasadniku. DEBLO Deblo je nerazgranat dio voke (slika 6). Osnovna muje uloga provoenje vode i u njoj otopljenih organskih tvari iz korijena u kronju i obratno. Takoer slui i za uvanje rezervnih tvari. U prolosti je prevladavao uzgoj voaka s visokim deblom (veim od 120 cm) ili vi okostablaica, a danas je visina debla znatno manja (ne vea od 50 do 80 cm) pa se takve voke zovu niskostablaice. Voke s deblom visine izmeu navedenih vrijednosti u srednjestablaice. Prednosti su niskog debla laki pristup kronji radi rezidbe, zatite od bolesti i tetoina i berbe. Voke s visokim deblom manje stradaju od mraza jer u im cvjetovi na veoj visini gdje je obino toplije nego u niim slojevima zraka. Zbog oteana pristupa kronji visokostablaice se dana rjee
16

Slika 5. - Korijenov vrat voke stablaice.

Slika 6. - Deblo voke stablaice.

uzgajaju. Izuzetak je, primjerice, orah koji se uzgaja radi plodova i cijenjena drveta. I na okunici treba dati prednost vokama niskostabla icama jer se

problem mraza moe rijeiti izborom vrsta i sorata koje kasnije cvatu. Osjetljive vrste mogu se posaditi uza zid kue, pa i ako doe do tete ostat e koji plod.

CI]EPLJEl'-ITE I REZIDBA VOAKA

60 - 100% osvjetljeriosti

30 - 59% osvjerljenosti

o-

29% osvjetljenosti

Crte 4. - Djelovanje oblika kronje na njezinu osvjetljenost.

cjelokupan volumen kronje. Najbolji oblik kronje jest stoast oblik jer je u njemu samo mali dio kronje slabo osvijetljen ineproduktivan (crte 4). U razdoblju vegetacije na kronji se uz cvjetove i plodove nalazi i mnotvo mladica koje se razvijaju iz drvnih pupova. Mladice nose lie koje u procesu fotosinteze stvara tvari neophodne za rast mladica i plodova, ali i za zametanje rodnih pupova iz kojih e se razviti cvjetovi u sljedeoj vegetaciji. Kada u jesen mladica izgubi lie, postaje jednogodinji odrvenjeli izbojak. Na mladici se jo u istoj vegetaciji iz pupova smjetenih u pazucu listova mogu razviti nove mladice koje se zovu prijevremene mladice (slika 9).

Slika 9. - Prijevremene na sadnici kruke.

18

mladice

GRAA VOAKA

Slika 10. - Cvijet breskve razvija se iz cvjetnoga pupa.

PUPOVI

Pupovi su vani dijelovi voaka iz kojih se razvijaju nove mladice ili cvjetovi iz kojih se nakon oplodnje razvijaju plodovi. Da bi rezidba "na rod" bila uspjena, treba poznavati rodne pupove. U suprotnome, reemo napamet i pri tome sluajno moemo odstraniti rodne izbojke na kojima se nalaze ovi pupovi i tako berbu "obaviti" prije vremena. Na vokama se nalaze drvni (vegetativni), rodni (generativni), adventivni i latentni pupovi. Rodni pupovi mogu biti cvjetni (slika la), cvatni (slika 11) i mjeoviti (slika 12). C\jetni je pup onaj iz kojeg se razvija samo jedan cvijet, a ako se izjednog pupa razviju dva cvijeta ili vie njih takav se pup naziva cvatni pup. Breskva ima c\jetni pup, a ljiva, trenja i vinja imaju cvatne pupove. Mjeoviti je pup onaj iz kojeg se razviju vegetativni organi (mladica s listovima) i generativni organi (cvijet ili cvat). Tako dunja ima mjeoviti cvjetni pup jer se na vrhu rodne mladice nalazi obino jedan cvijet dok jabuka i kruka imaju mjeoviti cvatni pup jer se na vrhu kratke mladice (prljena) nalazi gronja s nekoliko cvjetova. Rodni se pupovi u veine voaka zameu iz vegetativnih pupova ljeti u vegetaciji koja prethodi cvatnji.

Slika Il. - Cvat trenje se razvija iz cvatnoga pupa.

19

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 12. - Mjeovita rodna mladica kupine razvija se iz mjeovitoga pupa.

.

Pojedini pupovi na izbojku koji u proljee ne krenu nego i dalje miruju zovu se latentni pupovi. U vegetaciji ih prekrije sloj kore pa se vie ne vide. Ako se grane jako skrate ili se slome latentni se pupovi mogu probuditi i iz njih se razviju jake mladice (vodopije ). Postoje i adventivni pupovi koji nastaju na mjestima obilna pritjecanja hraniva i regulatora rasta kao to je, primjerice, kalusno tkivo rane (vidljivo kao prsten) (slika 13). Tada iz ovih pupova potjeraju vodopije. Jedna od najdugovjenijih voaka jest maslina koja svoju
Slika 13. - Izbijanje vodopije iz kalusnoga tkiva rane.
20

GRAA VOAKA

Slika 14. - Izbijanje mladica masline iz guka na debljim ilama.

dugovjenost zahvaljuje mnotvu adventivnih pupova smjetenih posvuda po korijenovu vratu, deblu, starijim granama pa ak i debljim ilama (slika 14). Ovisno o tome gdje su pupovi smjeteni na izbojku, razlikuju se gornji (terminalni) pup (slika 15) i posu-ani (Iateralni) pup (slika 16). Smjetaj pupa vaan je za rodnost jer postoje voke koje zameu rodne pupove na vrhu izbojka i voke koje zameu rodne pupove postrance.

Slika 15. - Gornji pup.

Slika 16. - Postrani pup. 21

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

KAKO PREPOZNATI RODNE PUPOVE

Da bismo umjeli prepoznati rodne pupove, moramo znati na kakvim se izbojcima najee nalaze. Rodni pupovi jezgriavih voaka preteno se nalaze na vrhu izbojka, dok se rodni pupovi kotiavih voaka preteno nalaze sa strane izbojka. Postoji vie tipova rodnih granica karakteristinih za pojedinu vrstu voke, no one e iscrpnije biti opisane u posebnome dijelu knjige. U prepoznavanju rodnih pupova moe pomoi i njihov oblik. Drvni su pupovi najee uska, iljasta vrha (slika 17), a rodni pupovi okruglasta ili zaobljena vrha (slika 18). Pupovi se najbolje razlikuju po obliku prije poetka vegetacije, kada ponu bubriti. Stoga, ako nismo sigurni koji su pupovi na voki rodni, najbolje je rezidbu odgoditi do poetka bubrenja pupova pa tada na temelju njihova oblika pokuati pronai rodne izbojke kako ih ne bismo grekom odstranili. Ponekad je

oblik rodnih i vegetativnih pupova gotovo jednak paje na temelju oblika teko razaznati radi li se o jednoj ili drugoj vrsti pupa. Ako je voka u prethodnoj godini imala velik prirod, moe se oekivati smanjena rodnost, i obratno. Takoer, ako su je napale bolesti itetoine, rodnost joj nee biti velika. Tada je bolje priekati s rezidbom dok se pupovi ne otvore jer nam se tako nee dogoditi da odstranimo rodne pupove i, na alost, obavimo prijevremenu "berbu". Kasnije, kada upoznamo svoje voke, rezidbu emo obaviti bez tekoa u pravo vrijeme, ajedna rezidba ili dvije rezidbe u vrijeme kretanja vegetacije ne mogu nanijeti voki veliku tetu u usporedbi s izgubljenim prirodom, odnosno prijevremenom "berbom" koju smo obavili nepravilnom rezidbom (slika 19) i doivljenim razoaranjem ve pri prvom pokuaju rezidbe.

Slika 17. - Nerodni trljak jabuke s vegetativnim pupom na vrhu.

Slika 19. - Nestruno orezan vrh kronje voke.

Slika 18. - Rodni trljakjabuke s mjeovitim rodnim pupom na vrhu.

22

RAST VOAKA
,/

RASTVOCAKA
ast je odlika svakoga ivog bia pa tako i voaka. Da bi cijepljenje i rezidba voaka bili uspjeni, moraju se upoznati osnovne zakonitosti rasta voaka. Temeljnu ulogu u rastu voaka ima zdravo i dobro osvijetljeno lie koje u procesu fotosinteze stvara eere i druge organske tvari potrebne za rast. Fotosinteza se zbiva samo u stanicama koje sadre klorofil, odnosno zeleni pigment koji prima sunevo svjetlo i uz njegovu pomo iz ugljinog dioksida, biljnih hraniva i vode tvori sloene organske tvari. List na koji padne manje od 30 % suneva svjetla, koje dolazi na obod kronje, za voku predstavlja potroaa, a ne proizvoaa hrane. To je zbog toga to se u liu, uz fotosintezu, zbivajojedan proces: respiracija ili disanje kojije u osnovi jednak kao i kod ljudi i ivotinja. Respiracija se zbiva u svim biljnim organima 24 sata na dan, dok se fotosinteza zbiva u liu samo danju, i to ne podjednako cijelo vrijeme. Okruglasta kronja ima velik udio zasjenjena lia u usporedbi sa stoastom kronjom gdje je samo mali dio kronje zasjenjen (crte 4, str. 18). U povoljnim uvietima koliina organskih tvari stvorena fotosintezom premauje koliinu organskih tvari koja se izgubi disanjem pa se taj ostatak moe utroiti na rast mladica, zametanje rodnih pupova i rast plodova. Voke koje imaju slabo osvijetljeno lie ili rastu na siromanu tlu i imaju slabu fotosintezu pa sporo rastu te daju malo plodova. Mlada stabla respiracijom mogu izgubiti i do treine organskih tvari stvorenih fotosintezom. Starija stabla respiracijom mogu izgubiti dvostruko vie od navedenoga. Jedan od glavnih ciljeva rezidbejest osigurati dobru osvijetljenost svim listovima na voki kako bi ona mogla dobro rasti.

Slika 20. - Izgled suvremenog vonjaka jabuke sorte Golden Delicious (Zlatni Delies) na podlozi Mg u treoj godini nakon sadnje.

23

CI]EPLjEl'UE I REZIDBA VOAKA

Slika 21. - Maslina stara 1600 godina u Nacionalnome

parku Brijuni.

OBILJEJA RASTA U IVOTU VOKE

Voke nemaju jednak rast u svome ivotu. Stoga se razlikuju etiri glavne ivotne faze: faza mladosti, faza rodnosti, faza opadanja rodnosti i faza starosti. U fazi mladosti prevladava vegetativni rast pa voka ne stvara rodne pupove. Tek kada postigne odgovarajuu veliinu i povoljan odnos podzemnoga i nadzemnoga dijela, voka poinje stvarati prve rodne pupove i ulazi u doba rodnosti. Voke razmnoene cijepljenjem ili kojim drugim vegetativnim nainom razmnoavanja (reznicama, poleenicama i sl.) ranije prorode u odnosu na voke koje su iznikle iz sjemena. To je
24

ujedno jedan od glavnih razloga zbog kojeg se voke cijepe. Razlike postoje i izmeu pojedinih vrsta. Tako e breskvi trebati manje vremena do poetka rodnosti nego orahu. Dananje spoznaje o vokama omoguuju suvremenim rasadnicima da proizvode sadnice koje ve imaju rodne pupove, pa se prvi prirod, premda tek nekoliko plodova po voki, moe oekivati u prvoj vegetaciji nakon sadnje. Kada se ima na um u da se na jedan hektar vonjaka moe posaditi nekoliko tisua voaka cijepljenih na slabo bujnim podlogama, tada i tih nekoliko plodova po voki ini dobar poetan prirod po jedinici povrine. elimo li voke uzgajati na okunici, rani ulazak u rod nije

najvaniji. Vano je uzgojiti lijepo i vrsto stablo pa zbog toga ima smisla rtvovati neto plodova u poetku. To e se vratiti kasnije kroz vei prirod i dulji ivotni vijek voke. Naime, ako je voka odmah u poetku optereena rodom, iscrpljuje se i krae ivi. U suvremenim vonjacima (slika 20) dugovjenost nije najvanija jer su na tritu neprestano nazone nove sorte pa je opravdano to prije iscrpsti rodni potencijal voke kako bi se osigurao kapital za sadnju novih vonjaka. Zbog toga se oni sade na male razmake na slabo bujnim podlogama kako bi se postigla to ranija rodnost. Razdoblje iskoriivanja iznosi do dvadesetak godina, nekada i manje, nakon ega se sadi novi vonjak.

RAST VOAKA

reke voke mogu ivjeti iznimno dugo. Jedna od dugovjenih voaka jest maslina. Stoljeima je opstajala unato svim nedaama koje su je pogaale. Primjerice, stablo masline u Nacionalnome parku Brijuni staro je oko 1600 godina (slika 21), ijo uvijek daje plodove. Druge voke ne ive tako dugo, premda se ponegdje u hrvatskim selima mogu nai poprilino stara stabla jabuka i kruaka.

Tablica 1. - Najnie tem perature potrebne vrsta voke jabuka i kruka breskva, ljiva kesten, kaki smokva agru mi 7-8

za rast korijena

4-5
12

9 -10
16-18

OBILJEJA RASTA VOKE TIJEKOM GODINE

ivot listopadnih voaka tijekom jedne godine moe se podijeliti na dva glavna dijela. To su razdoblje mirovanja i razdoblje vegetacije. Razdoblje vegetacije poinje bubrenjem pupova u proljee, a zavrava opadanjem lia u jesen. Moe se podijeliti na vegetativni rast (rast korijena i mladica) i generativni rast (zametanje rodnih pupova i rast plodova). To je godinji ciklus koji se u ivotu voke stalno ponavlja za razliku od ivotnoga ciklusa koji se ne ponavlja. Godinji ciklus dijeli se na fenofaze koje oznaavaju razvoj pojedinih organa voke. RAST KORIJENA Rast korijena ovisan je o rastu nadzemnoga dijela, i obratno: ako ne raste nadzemni dio, ne raste ni korijen. Korijen moe rasti itave godine, no najvei rast ostvaruje u jesen i rano proljee. U kasno proljee i ljeto rast korijena je usporen jer tada rastu mladice i plodovi koji trebaju mnogo vode i hraniva. Korijen moe rasti i

zimi ako je temperatura tla u njegovoj zoni povoljna. Razliite vrste voaka trebaju razliitu temperaturu za rast korijena. Ti se podaci nalaze u tablici 1. Rast korijena jai je u mladih, tek posaen ih voaka u odnosu na one starije, a pogotovo one koje se nalaze pri kraju svoga ivotnog vijeka. Primjerice, rast korijena oraha u prvim godinama nakon sadnje znatno nadmauje rast nadzemnoga dijela pa nam se moe initi da s vokom nije sve u redu. Nakon nekoliko godina korijen se dobro razvije pa moe osigurati bujan porast izbojaka koji nerijetko dosegnu i vie od jednog metra u jednoj godini. Kada voke uu u punu rodnost, njihova kronja otprilike ocrtava prostor koji zauzima korijen. No i u tome ima izuzetaka. Tako, primjerice, korijenje smokve u potrazi za vodom moe znatno prijei obod kronje, a esto probija i betonske zidove spremita za vodu kako bi dolo do nje. U sunu i manje plodnu tlu korijen raste slabije nego u duboku rastresitu tlu s dosta humusa i vlage. Ako u tlu naie na tvrd, zbijen sloj koji nema dovoljno zraka, vraa se prema povrinskome sloju tla. Slino se dogaa kada se voka

posadi u tlo u kojemu je visoka razina podzemne vode. Svako oteenje lista bolestima i tetoinama ometa i rast korijena jer voki nedostaju asirnilati koji se stvaraju fotosintezom . I jaka rezidba kronje nepovoljno utjee na rast korijena pa je treba izbjegavati. Umjesto toga bolje je na voki odstraniti suvine pupove ili mladice koje su tek poele rasti kako bi se snaga rasta voke usmjerila u druge potrebne mladice, a osobito u plodove zbog kojih se i uzgajaju voke. RAST NADZEMNOGA DIJELA VOKE Rast nadzemnoga dijela voke, ovisno o tome o kojim se organima radi, moe se podijeliti na vegetativni i generativni rast. Prvi se odnosi na rast mladica, a drugi na zametanje rodnih pupova, otvaranje cvjetova i rast plodova. Vegetativni i generativni rast usko su povezani. Ako ne naraste mladica, nee biti novih rodnih pupova stoga ni cvjetova ni plodova. Dakle, da bi se osigurala redovita rodnost, voke moraju imati odgovarajui vegetativni rast svake godine. Nije dobro da je taj ra t prevelik jer voka nee stvoriti dovoljno rodnih pupova, a kronja e biti zasjenjena i gola u niim
25

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

dijelovima, to smanjuje rodnu povrinu. Zbog togaje vano postii dobru ravnoteu izmeu rasta mladica i rodnosti, a rezidba u tome ima znaajnu ulogu. Vegetativni i generativni rast dogaa se u jasno odvojenim fazama koje se zovu fenofaze. Fenofaze se dalje mogu podijeliti najo manje dijelove koji se zovu mikrofenofaze (slika 22). Poznavanje fenofaza vano je za uzgoj voaka jer se prema njima obavljaju obrada tla, gnojidba, rezidba i zatita voaka od bolesti i tetoina. Za rezidbu je vano poznavati vrijeme nastupa fenofaze bubrenja pupova (slika 23), do koje se obino obavlja rezidba . . u mIrovanJu. ZIMSKO MIROVANJE VOAKA Razdoblje mirovanja dijeli se na pravo ili duboko zimsko mirovanje i ekoloko ili prisilno mirovanje. Vokaje najotpornija na hladnou u dubokom mirovanjujer se u njezinim organima nalazi malo slobodne vode, a vea koliina ugljikohidrata koji imaju ulogu prirodnog "antifriza". Veina listopadnih voaka, ovisno o vrsti, moe podnijeti i temperature od -15 do -20 C, a da nema veih teta. Vinja u fazi mirovanja podnosi temperaturu i do -40 C. Nakon dubokog mirovanja dolazi razdoblje ekolokog mirovanja kada samo nepovoljna tem peratura zraka sprjeava voku da zapone vegetaciju. U tom je razdoblju osobito opasna izmjena sunanih, relativno toplih zimskih dana i hladnih noi
0
0

kada razlika temperature zraka moe biti i nekoliko desetaka stupnjeva C. U takvim uvjetima danju, osobito najugozapadnoj strani voke, ponu kolati sokovi koji se nou smrznu pa kora ispuca po duljini. Ta je pojava poznata kao mrazopuc (slika 24). U dugoj i toploj jeseni lie na listopadnim vokama kasnije opada nego inae. Tkivo voke je tada slabije pripremljeno za zimsku hladnou pa se moe lake smrznuti. Vokamaje potrebno odreeno trajanje hladnoe kako bi mogle pravilno zavriti tvorbu rodnih pupova. Ako te potrebe za hladnoom nisu ispunjene, u proljee opadaju cvjetovi. Ne zahtijevaju samo rodni pupovi odreeno trajanje hladnoe. Ono je potrebno i vegetativnim pupovima kako bi se iz njih mogle razvijati mladice. Trajanje hladnoe podrazumijeva odreen broj sati s temperaturom zraka niom od odreene granice (tzv. inaktivna temperatura).

Slika 22. - Mikrofenofaze cvatnje jabuke: a) pred cvatnju b) pred otvaranje gornjega cvijeta c) gornji cvijet otvoren d) puna cvatnja.
26

Slika 23. - Fenofaza bubrenja pupova oznaava poetak vegetacije.

RAST VOAKA

Ta je granica za veinu listopadnih voaka od +5 do +7 C, dok za voke koje se uzgajaju u mediteranskim podrujima ta granica iznosi oko +10 C. U lijeske, ovisno o sorti, muke rese trebaju oko 300 h temperatura ispod +70 C, enski cvatovi oko 600 h, a vegetativni pupovi ak 1000 h. Zbog toga se lijeska ne moe uzgajati u podrujima gdje su zime previe blage. Sorte breskve jako se razlikuju u potrebnom trajanju inaktivnih temperatura. Neke sorte trebaju svega 650 h tem perature ispod +70 C dok druge trae vie od 1000 h. Zbog toga se sorte kojima je potrebno dugo trajanje inaktivnih temperatura ne mogu uzgajati u podrujima s blagim zimamajer e im u proljee opadati cvjetovi. U kontinentalnome dijelu Hrvatske s time uglavnom nema potekoa jer zima dovoljno dugo traje, ali na jadranskoj obali moe doi do osipanja cvjetova sorata kojima je potrebno dulje trajanje inaktivnih temperatura. ak je i maslini potrebno od 800 do 1000 h tem pera tura niih od +8 do + 13 C za pravilno zametanje rodnih pupova.
o
0
0

moivog sumpora radi lakeg nanoenja na voku. Bijela boja odbija suneve zrake i smanjuje zagrijavanje kore pa voke titi od mrazopuc'!.J ema svrhe premazati voke u proljee vapnom, to ima samo ukrasnu vrijednost. Proljetni mrazovi ine tetu mladicama i cvjetovima, a deblje grane i izbojci ne stradavaju jer temperatura zraka ne pada nie od nekoliko stupnjeva ispod nule, to za ove organe nIJe opasno.

VEGETATIVNI RAST Rast mladice poinje bubrenjem i otvaranjem drvnog pupa. Glavni rast mladice veine voaka zavrava krajem lipnja kada nastupa faza zametanja rodnih pupova. Ljetije njezin rast smanjen i zbog nedostatka vode i previsokih temperatura zraka. Nakon jaih kia vegetativni rast ponovo se pokree pa postoji opasnost da te mladice ne odrvene i ojaaju prije zime te stradaju od hladnoe. Pupovi u pazucima

KAKO ZATITITI VOKE OD HLADNOE

@o listopadne voke kasno odbacuju lie u jesen, prskanje pet postotnom otopinom ureje dovest e do breg opadanja lia i ulaska voaka u zimsko mirovanj~J' \.Manji se broj stabala moe zatititi tako da im se deblo i osnovne grane ujesen premau otopinom gaenog vapna kojem se doda malo

Slika 24. -Izgled

zarasle rane nastale zbog oteenja voke od zimske hladnoe (m razopuc).

27

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

listova mladica mladih voaka i voaka koje se odlikuju jakim vegetativnim rastom bude se u istoj vegetaciji. Iz njih se razvijaju prijevremene mladice (slika 25).

o EMU OVISI VEGETATIVNI

RAST

Na vegetativni rast utjee velik broj im ben ika. Genetska obiljeja pojedinih voaka odreuju velik broj svojstava vegetativnoga rasta poput: poetne snage rasta trajanja vegetativnoga rasta duljine trajanja mladenake dobi oblika kronje kuta grananja. Drugi imbenici vegetativnoga rasta uvjetovani su okolinom u kojoj voka raste. To su mjeri klime, tla i primijenjenih uzgojnih mjera (obrada tla, zatita od bolesti i tetoina, rezidba itd). Nain i snaga rasta voke uvijek je rezultat zajednikoga djelovanja svih navedenih imbenika. Tako, primjerice, orah moe izrasti u visoko i dugovjeno stablo, ali ako ga posadim o na neodgovarajuem tlu i na mjestu gdje e biti izloeno loim klimatskim uvjetima i napadu bolesti i tetoina, dobit emo manje stablo koje bi se za nekoliko godina moglo osuiti. Pri sadnji vonjaka u vie redova, meuredne razmake treba prilagoditi visini voke kako ne bi dolo do zasjenjivanja redova.
Slika 26. - Dominacija vrha trenje. Tri najgornja izbojka podjednako su razvijena, a ispod njih su samo svibanjske kitice. 28

Slika 25. - Preuranjene

mladice.

~--------------------------------------------------------------------------------------------------.
RAST VOAKA

.j

U uem meurednom razmaku visina voke mora biti manja, a u irem razmaku vea. Rabe li se podloge slabije bujnosti, visina e voke biti manja. Za voke sa snagom rasta izraenom u vrhovima vrijede neka openita pravila po kojima se odvija vegetativni rast. ~ih prikazuje crte 5. No ona nisu u potpunosti primjenjiva za voke sa snagom rasta izraenom u donjem dijelu (lijeska) , ali ipak mogu biti smjernica. Poznavanje ovih pravila umnogome olakava rezidbu i omoguuje da se snaga rasta voke usmjeri u izbojke koji su potrebni.

Vjetiji e voari njihovom primjenom unaprijed predvidjeti snagu rasta pojedinog izbojka i pravodobno reagirati kako bi dobili ono to su oekivali. a taj e nain smanjiti potrebu za rezidbom suvinih izbojaka i skratiti vrijeme do ulaska voke u rod.
TO JE DOMINACIJA VRHA

Snaga rasta veine voaka najveaje u gornjim dijelovima grana. Pupovi koji se nalaze na vrhu imaju najbolji poloaj s obzirom na osvjetljenje, dotok vode i mineralnih tvari, a u njima se stvaraju regulatori rasta koji silaznim

tokovima putuju u nie dijelove izbojka i koe njihov rast (slika 26). Zbog toga esto donji pupovi na izbojku ne kreu u proljee pa se izbojak razgranjava samo u vrhu. Ta se pojava zove akrotonija ili dominacija vrha. Ona je nepoeljna jer ometa ravnomjerno obrastanje kronje i stvaranje velike rodne povrine pa je treba znati rezidbom obuzdati. GENERATIVNI RAST Generativni rast je rast i razvoj generativnih organa (rodnih pupova, cvjetova i plodova). Prva i najvanija

a)

b)

c)

d)

e)

Crte 5. - Pravila vegetativnoga rasta voaka (zelena strelica oznaava granu koja jae raste; a) dvije grane jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini imaju jednaku snagu rasta, b) od dviju grana jednake debljine, ali nejednake duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visinijae raste dulja grana, c) od dviju granajednake debljine i duljine koje ne rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini jae raste grana koja ima otriji kut u odnosu na okomicu, d) od dviju grana jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom, ali se ne nalaze na istoj visini jae raste grana koja se nalazi na veoj visini, e) od dviju grana nejednake debljine, ali iste duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini jae raste deblja grana, f) od dviju grana jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini jae raste grana koja ima vie razgranjenja). 29

CIJEPLJE ~E I REZIDBA VOAKA

fenofaza generativnoga rasta jest faza zametanja rodnih pupova. Rezidbom voaka, izmeu ostaloga, omoguuju se povoljniji uvjeti za zametanje rodnih pupova. Zbog togaje potrebno o ovoj fenofazi znati vie jer bez zametanja rodnih pupova nema rody.osti.
ZAMETANJE RODNIH PUPOVA

Vrijeme nastupa fenofaze zametanja rodnih pupova svih voaka nije jednako. U veine voaka to je najee sredina ljeta. Vrijeme zametanja rodnih pupova i vrijeme cvatnje veine voaka prikazuje tablica 2.

Iz tablice 2. moe se zakljuiti da pogrena rezidba ugroava rodnost u tekuoj godini, ali i rodnost u sljedeoj godini ako se odstrane mladice na kojima bi se trebali zametnuti rodni pupovi ili se izazove pretjerani vegetativni rast u vrijeme zametanja ovih pupova. z poznavanje rodnih izbojaka, treba znati i o emu ovisi zametanje rodnih pupova voaka. uvodu poglavlja o rastu voaka napomenuto je da se rast mladice izametanje rodnih pupova nalaze u oprenom odnosu. Prema tome, ako voke pre bujno rastu, ne mogu zametnuti puno rodnih pupova. Ako je,
rodnih

pak, vegetativni rast preslab, voke nee zametnuti puno rodnih pupova jer nemaju dovoljno veliku lisnu povrinu koja bi fotosintezom stvorila asirnilate za zametanje rodnih pupova. Dakle, vano je regulirati vegetativni rast, a to se postie pravilnom rezidbom. Sljedei imbenik koji djeluje na zametanje rodnih pupovajest svjetlost. Bez svjetlosti nema rasta biljke jer nema fotosinteze. Ranije je ve navedeno da list na koji padne manje od 30 % suneva svjetla ne moe stvoriti dovoljno asimilata, stoga za voku predstavlja potroaa. Zbog toga slabo osvijetljeni dijelovi

Tablica 2. - Poetak zametanja vrsta jabuka kruka dunja breskva marelica ljiva trenja vinja lijeska (m. rese) (. rese) orah (m. rese) (. cvjetovi) badem smokva (prvi rod) smokva (drugi rod) kaki aktinidja pistachio

..

pupova i vrijeme cvatnje voaka

rpnja sljedee proljee sljedee proljee isto proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedea zima sljedea zima sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee ista sezona sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee

od sredine svibnja do redine

od poetka srpnja do poetka kolovoza proljee prije cvatnje od kraja lipnja do kraja srpnja poetak kolovoza

--od kraja srpnja do sredine kolovoza poetak srpnja sredina srpnja svibanj od srpnja do rujna rano ljeto kasno ljeto od sredine kolovoza do sredine rujna kasno ljeto rano ljeto srpanj kasno ljeto kraj travnja

--------------------------

30

RAST VOAKA

Slika 27. - Zametanje mjeovitih cvatnih pupovajabuke sa strane jednogodinjeg izbojka gdje se uobiajeno nalazi vegetativni pup.

kronje propadaju, a voka postupno gubi rodnu povrinu. lAko se voke previe gnoje duinim gnojivima, slabije e se zametati rodni pupovi zbog pretjeranog rasta mladica i njihova meusobnog zasjenjivanj~ Stoga se duina gnojiva ne smiju pretjerano rabiti. \yoke koje imaju prevelik broj plodova slabo zameu rodne pupove jer ih u tome ometaju hormoni (giberelini) koji se stvaraju u sjemenkama i iz plodova dolaze u pupove. Zbog togaje potrebno prorijediti plodove i ostaviti ih onoliko koliko nee loe utjecati na zametanje rodnih pupov~ Za jedan kg plodova

jabuke potrebno je imati lisnu povrinu od pet m", odnosno na jedan bi plod trebalo doi 35-40 zdravih i dobro osvijetljenih listova. Trenja i vinja nemaju tekoa sa zametanjem rodnih pupova jer njihovi plodovi dozrijevaju uglavnom prije nego nastupi ova fenofaza. Breskva takoer ne trpi od slabog zametanja rodnih pupova jer ima bujan vegetativni rast koji stvara dovoljno veliku povrinu lia. Zametanje rodnih pupova ovisi i o starosti voke. Mlade, tek posaene voke slabije zameu rodne pupove jer se nalaze u mladenakoj dobi kada izgrauju svoju kronju pa se ne stvaraju rodni pupovi. Kasnije, kada se postigne

odgovarajui odnos volumena korijena i kronje, zapoinje zametanje rodnih pupova. Ono se sa starou voke postupno pojaava dok ne postigne vrhunac. Poetak zametanja rodnih pupova oznaava ulazak voke u doba rodnosti. Nakon toga ponovo opada jer voka ulazi u doba opadanja rodnosti, a zatim u doba starosti nakon koje slijedi kraj njezina ivotnog ciklusa. Zbog toga rezidbu treba prilagoditi starosti voke kako bi se to vie skratilo mladenako doba i produilo doba rodnosti. Podloga takoer utjee na zametanje rodnih pupova. Voke cijepljene na slabo bujne vegetativne podloge poinju raati ranije nego one cijepljene na bujne podloge izrasle iz sjemena (sjemenjaci). Rezidba mora biti usklaena i s podlogom pa je poznavanje njihovih svojstava rasta nuan preduvjet za pravilnu rezidbu. Oteenje listova bolestima i tetoinama loe utjee na zametanje rodnih pupovajer voke gube lie paje fotosinteza slaba. Suvino je izvoditi rezidbu ako se ne obavi zatita od bolesti i tetoina,jer e rodnost ionako izostati. Rezidba nije jedina mjera kojom se postie rodnost voke, ali je izuzetno vana. U vruim i sunim ljetima moe doi do zametanja rodnih pupova i na mjestima gdje bi obino bili samo vegetativni pupovi (slika 27). Iz takvih se pupova u proljee razviju cvjetovi.iali se slabije oplouju i daju plodove loije kakvoe od onih zametnutih iz cvjetova koji se nalaze na tipinim rodnim izbojcima.
31

CijEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

ZATO VOKE NE RAAJU

Postoje dvije vrste nerodnosti voaka: mladenaka ili poetna nerodnost i nerodnost u dobi rodnosti. Mladenaka ne rodnost uobiajena je pojava kojoj je uzrok juvenilni stadij voaka koje su iznikle iz sjemena ili mladenako doba voaka razmnoenih vegetativno. Juvenilni stadij sjemenjaka traje dulje od mladenakog doba vegetativno razmnoenih voaka i u toj fazi voka jednostavno ne tvori hormone rasta koji su potrebni da se pokrene proces zametanja rodnih pupova. Voke u mladenakoj dobi mogu stvarati potrebne regulatore rasta, ali ipak ne dolazi do zametanja rodnih pupovajer voka izgrauje svoju kronju paje izraen vegetativni rast. Cijepljenje na slabo bujne vegetativne podloge, primjena sintetskih regula ora rasta, pinciranje i druge uzgojne mjere mogu skratiti mladenako doba i dovesti do ranijeg poetka rodnosti voke. Nerodnost u dobi rodnosti izazvana je poremetnjom uzametanju rodnih pupova ili problemima u cvatnji i zametanju ploda (nedostatkom opraivaa, uestalim kiama u cvatnji, nefunkcionalnou tuka i sl., oteenjima od mraza, napadom bolesti itetoina). amalim okunicama voari esto zbog nedostatka prostora posade samo jedno stablo jabuke, kruke ili neke druge voke koje redovito cvate, a ne donosi plodove jer nema odgovarajueg opra ivaa. Sve

su sorte jabuke i kruke stranooplodne i trebaju biti opraene polenom druge sorte da bi donijele plod. eke sorte jabuke i kruke imaju slabo klijav polen pa ne mogu biti dobri opraivai. Od dobrog se opraivaa trai da ima puno polena dobre klijavosti, da cvate u isto vrijeme kada i sorta koju treba opraiti, da osigurava dobro zametanje plodova opraene sorte i da ima plodove dobre kakvoe. Problem se nedostatka opraivaa moe rijeiti tako da ga se ucijepi u kronju voke koju treba opraiti kako bi se osigurao polen za oplodnju. Ako je susjed posadio drugu sortu iji polen moe oploditi nau sortu, problem emo rijeiti. No, bolje je imati dva ili tri opraivaa pa u pojedinim godinama nee doi do odstupanja u vremenu cvatnje ili izostanku cvatnje opraivaa i neemo ostati bez plodova. Samooplodne se sorte mogu oploditi svojim polenorn pa ne trebaju imati opraivaa u svojoj blizini. Da bismo dobili ukusne plodove aktinidije, moramo imati "ensku" biljku, odnosno sortu na kojoj e se razviti plodovi, i "muku" biljku koja e osigurati polen za opodnju. U posebnome dijelu knjige nalaze se podaci o obiljejima pojedine voke s obzirom na oplodnju paje prije sadnje potrebno prouiti taj dio kako bismo znali moramo li ili ne osigurati opraivae. Proljetni mraz moe otetiti cvjetove ili zametnute plodove pa voka ostaje bez roda. eotvoreni su cvjetovi neto otporniji na mraz, a

najneotporniji su tek zametnuti plodovi. Ako se nalazimo u podruju gdje se esto javlja proljetni mraz, poeljno je ne saditi voke koje cvatu u to vrijeme. Dodatnu zatitu od mraza moe pruiti sadnja uza zid kue. Manje se voke mogu prekriti agrilom ili nekim drugim materijalom kako bismo ih za titili od mraza. Bolesti i tetoine takoer mogu unititi cvjetove ili plodove u razvoju pa voke nee roditi. To se esto dogaa sa ljivama koje napadne ljivina osica ili jabukama koje stradaju od prve generacije jabunog savijaa. Voke je tada potrebno pravilno zatititi, pri emu se ponekad rabe i kemijska sredstva. O njihovoj se uporabi treba posavjetovati sa strunjacima i rabiti ih samo prema napucima koji su uz njih priloeni. estruna rezidba sigurno dovodi do nerodnosti jer se odstranjuju rodni pupovi pa voka ne cvate premda je zametanje rodnih pupova bilo dobro. Ako nismo sigurni da znamo to radimo ili ako sumnjamo u znanje onoga tko obavlja rezidbu, bolje je ostaviti voku neorezanu nego rezidbu obaviti nestruno pa voku "obrati" jo prije cvatnje. Pretjerana gnojidba duinim gnojivima pojaava vegetativni rast i smanjuje tvorbu rodnih pupova paje rodnost manja. Gnojidba voaka znatno se razlikuje od gnojidbe drugih kultura paje o tome potrebno potraiti savjet strunjaka ili pronai naputke u voarskoj literaturi.

32

RAST VOAKA

Crte 6. - Prorjeivanjem

plodova smanjuje se broj plodova na voki, ali se poveava njihova krupnoa pa nema smanjenja priroda.

TO JE NAIZMJENINA

RODNOST

U uzgoju voaka na okunici esto se dogodi da se u jednoj godini na voki zametne velik broj plodova, a sljedee godine ta voka slabo rodi ili ak potpuno ostane bez plodova. Ljudi tada kau da se voke "odmaraju" od prevelikog roda u prethodnoj godini. U sljedeoj godini ponovo mogu roditi, a zatim opet slijedi nerodna godina. Takav slijed e se, vie - manje, ponavljati ne poduzme li se to. Voke su zapravo ule u stanje naizmjenine rodnosti. U naizmjeninu rodnost mogu ui i voke u suvremenim vonjacima gdje o njima brinu strunjaci jer je ona dijelom i genetski uvjetovana. Razlikaje jedino u tome to se li suvremenim vonjacima

naizmjenina rodnost nastoji sprijeiti i prije nego to se pojavi, a ako se i pojavi, voari prilagouju tehnologiju uzgoja kako bi voke to prije izale iz stanja naizmjenine rodnosti.
TO UZROKUJE NAIZMJENINU RODNOST

Da bismo postigli bolju i redovitu rodnost voaka, moramo poznavati uzroke naizmjenine rodnosti. Uzroci naizmjenine rodnosti dijele se u tri osnovne skupine. 1. Genetski uzroci Naizmjeninoj rodnosti sklonije su starije sorte voaka, pogotovo kada se uzgajaju na bujnim podlogama. Bujne podloge pogoduju pojavi naizmjenine rodnosti jer potiu vegetativni rast.

2. Ekoloki uzroci Pojava mraza ili tue u vrijeme cvatnje moe izazvati naizmjeninu rodnost jer dolazi do oteenja cvjetova ili unitenja lisne povrine pa voka ne moe zametnuti plodove ili rodne pupove .: Ako se u istoj godini dogode i mraz u vrijeme cvatnje i tua u fenofazi zametanja rodnih pupova, rodnost izostaje i u tekuoj i u sljedeoj vegetaciji. Takve e voke biti trajno ugroene ako ih se pravilno ne njeguje. 3. Tehnoloki uzroci Prevelik broj zametnutih plodova uzima puno hraniva i asmilata za rast i razvojJ>aih nema dovoljno za rast mladica i zametanje rodnih pupova. U sjemenkama se nalaze biljni hormoni - giberelini koji tijekom
33

CI]EPLJE~E

I REZIDBA VOAKA

razvoja sjemenke i rasta ploda izlaze u rodne izbojke i ometaju zametanje rodnih pupova. Ako voka ima puno plodova, poveat e e i koncentracija giberelina pa e voka zametnuti manje rodnih pupova. Preslab vegetativni rast ne stvara dovoljno veliku lisnu povrinu i pridonosi slabijem zametanju rodnih pupova. edostatak, ali i viak, pojedinih biljnih hraniva moe takoer izazvati nerodnost. zrok nerodnosti stranooplodnih voaka moe biti i nepostojanje odgovarajueg opraivaa to je opisano ranije. aizmjeninu rodnost moe izazvati i napad neke bolesti ili tetoina koji uniti cvjetove ili plodove, ili pak toliko oteti lisnu povrinu da izostaje zametanje rodnih pupova.

Primjerice, ljiviBistrici u vrijeme zametanja plodova ljivina osica uniti velik broj plodova, a ono to ostane dokraji virus arke zbog kojeg opada ju pred samu berbu.
KAKO SMANJITI NAIZMJENINU RODNOST

Iz prethodnog je teksta vidljivo da su uzroci naizmjenine rodnosti viestruki pa prema tome ni rjeenje ne moe biti jednostavno. Na alost, nema tog arobnog tapia kojim moemo odstraniti naizmjeninu rodno t voaka. U smanjenju naizmjenine rodnosti treba razmiljati pri sadnji. Prije sadnje treba razmisliti o tome koje vrste i sorte moemo uzgajati s

obzirom na dostupan prostor u vrtu, a zatim i s obzirom na obiljeja tla i klime. Pravilnim uzgojem i njegom postie se bolja ravnotea rasta i rodnosti pa e pojava naizmjenine rodnosti biti manja. Treba odabrati sorte koje su manje sklone naizmjeninoj rodnosti. Suvremene sorte voaka uglavnom su manje sklone ovoj pojavi. Kada se biraju podloge, treba uzeti, ako je mogue, vegetativno razmnoene slabo bujne podloge zato to one dodatno smanjuju pojavu naizmjenine rodnosti. Postoji jo jedan zahvat koji se moe poduzeti kako bi se smanjila naizrnjenina rodnost. To je prorjeivanje suvinih plodova. Amaterskim se voarima moe preporuiti

Slika 28. - Izgled zametnutih plodova u gronjijabuke 34

prije prorjeivanja.

RAST VOAKA

runo prorjeivanje plodova kao jednostavan i djelotvoran nain smanjenja naizmjenine rodnosti. Treba naglasiti daje suvian svaki strah da emo odstranjivanjem dijela plodova izgubiti na prirodu. Upravo suprotno. Ako se prorjeivanje plodova provede dovoljno rano i na odgovarajui nain, dobit e sejednak prirod kao i bez prorjeivanja, ali e plodovi biti krupniji i atraktivniji (Crte 6). Prorjeivanje plodova najee se obavlja na jabukama, krukama i breskvama, a rjee na drugim vokama. Meutim, cilj prorjeivanja plodova bresaka nije smanjenje naizmjenine rodnosti,jer ova vrsta nema tih potekoa, nego je cilj dobiti bolje i krupnije plodove. Prorjeivanje plodova drugih voaka obavlja se rjee, premda e i na njima u pojedinim situacijama biti potrebno smanjiti broj zametnutih plodova ako doe do znaajne poremetnje rasta i rodnosti iz bilo kojeg razloga. Plodovi se prorjeuju kada ponu rasti. to se prorjeivanje ranije obavi to e ostavljeni plodovi biti vei. To je zato to odstranjivanjem suvinih plodova ostaje vie asimilata za ovaj zahtjevan proces u preostalim plodovima. Osim toga, i stvaranje hormona giberelina u sjemenkama jezgriavih voaka zapoinje otprilike etrdesetak dana iza oplodnje pa do tada treba odstraniti viak zametnutih plodova kako bi se iskljuio negativan utjecaj prevelike koncentracije ovog regulatora rasta na zametanje rodnih pupova. Zato prorjeivanje

plodova jabuka i kruaka treba obaviti u roku od mjesec dana nakon cvatnje. To se radi tako da se karama ili utipavanjem peteljke iz gronje odstrane svi plodovi osim jednog najveeg (slike 28 i 29). Naravno, ako je ovaj napadnut nekom boleu ili tetnikom, umjesto njega odabrat emo drugi najbolji plod. Ako je cvatnja slabija, treba ostaviti i do dva ploda po gronji da se nadomjesti manjak zbog slabe cvatnje. Prorjeivanje se plodova bresaka obavlja kada su plodovi promjera otprilike dvadesetak mm. Na jednoj se mjeovitoj rodnoj ibi na svakih desetak ili petnaestak cm ostavlja po jedan plod, a ostale se otrgne. Kao korisno "mjerilo" za odreivanje potrebnog razmaka moe posluiti i aka.

Na mladim vokama, iju kronju tek oblikujemo, mora biti manji broj plodova. Voke cijepljene na slabo bujnim vegetativnim podlogama rano poinju raati, a ponekad se dogodi da zametnu vie plodova nego to ih mogu prehraniti. Zato treba procijeniti koliko plodova moe ostati na voki, a da se ne ugrozi vegetativni rast koji je u ovom razdoblju potreban kako bi se to prije oblikovala kronja. Bolje je ostaviti manje nego vie plodova. Postupno emo stei dovoljno iskustva sa svojim vokama kako bismo tono znali kada treba prorijediti plodove i koliko ih mora ostati na voki da bismo dobili krupne i lijepe plodove na koje emo biti ponosni.

Slika 29. - Nakon prorjeivanja

ostaje samo najbolji plod u gronji.

35

CijEPLJENJE

I REZIDBA VOAKA
,/

PODLOGE ZA VOCKE
odloga je dio voke na koji se cijepi plemka kako bi se postigla odgovarajua bujnost i rodnost. Kod cijepljenih voaka podloga daje korijen ijedan dio debla (crte 7). Ima primjera kada, uz podlogu i plemku, voku ini i meupodloga koja se cijepi na podlogu kako bi se odstranila nepodudarnost podloge i plemke (slika 30) ili kako bi se postiglo uspravno i vrsto deblo. Takva se voka sastoji od triju dijelova. Prema nainu razmnoavanja, razlikuju se generativne i vegetativne podloge. Generativne podloge razmnoene su iz sjemena i imaju neujednaena genetska obiljejajer su nastale oplodnjom. Vegetativne podloge razmnoavaju se nekim od vegetativnih naina razmnoavanja (nagrtanjem, poloenicarna i sl., a u novije vrijeme i razmnoavanjem "in vitro") pa imaju ujednaena genetska obiljeja. Stoga cijepljenje na vegetativno razmnoenu podlogu daje voku s poznatim obiljejima rasta, rodnosti i kakvoe plodova. Generativne se podloge rabe samo za one voke za koje se rijetko rabe vegetativne podloge, primjerice za orah.
vegetativnih podloga za jabuku. Vegetativne podloge za ostale voke razvile su se Vjeruje se daje uporaba uglavnom u posljednjih podloga u voarstvu stara osamdesetak godina. barem 2000 godina. Postoje literaturi emo pronai pisani dokazi da su stari Grci razna imena podloga koja, u oko 323. godine prije Krista usporedbi s imenima sorata, rabili razliite podloge za uzgoj nisu odve matovita. esto voaka. Prve su podloge bile emo pronai samo oznaku kao to su, primjerice, MM 106, PiKu 420A i sl. Radi se o kratici koja dolazi najee od naziva instituta gdje je provedena selekcija, a brojana oznaka dolazi od ifre koju je ta podloga nosila u i traivanjima. aravno, ima i izuzetaka, kao to u podloge Paradox, Fereley, Yaspi i sl. To je zbog toga to je podloga vana za uzgoj voa, ali ne i za prodaju plodova. Kupca ne zanima na kojoj je podlozi cijepljena odreena orta nego kakve je kakvoe. injenicaje da se voe kupuje oima, alije vano i privlano ime. Zbog toga davanje takvih imena Crte 7. - Cijepljena voka sastoji se od podloge, koja daje korijen, sortama doprinosi njihovoj malog dijela debla (smee) i plemke, koja izgrauje ostatak debla i prodaji na tritu. kronju (zeleno). . uzgoj ene iz sjemena uzeta ispod stabala koja su rasla u neposrednoj okolici mjesta gdje se najeravao posaditi vonjak. Uglavnom su se za pojedine voke rabile podloge koje su botaniki pripadale istome rodu ili vrsti. Tako je bilo sve do sredine 19. stoljea kadaje poela uporaba prvih

UPORABA PODLOGA KROZ POVIJEST

36

PODLOGE

ZA VOKE

jo poneko, ova su najvanija. Oplemenjivaki rad na stvaranju novih i boljih podloga ni danas ne prestaje. Tako je stvoreno vie slabo bujnih podloga za trenju koje omoguuju sadnju 1000 i vie voaka po hektaru, to je do prije dvadesetak godina bilo nezamislivo.

o EMU
PODLOGE

OVISI ODABIR

Slika 30. - Okulirani pup kruke sorte Williams (Viljamovka) na meupodlozi Beurr Hsrdy (Gelertova) cijepljene na dunji.

ZATO SE RABE PODLOGE

Cijepljenjem na odreenu podlogu voka ima odgovarajuu bujnost, rodnost, prilagodljiva je razliitim klimatskim uvjetima i vrstama tla, otporna je na bolesti i tetoine koji se nalaze u tlu. Neke se voke teko ukorjenjuju pa ih se ne moe uzgajati bez cijepljenja na neku podlogu. Uporabom podloge moe se mijenjati nain uzgoja neke voke. Lijeska i ribiz prirodno rastu kao grmovi ako ih se uzgaja na vlastitom korijenu, no ako se lijeska cijepi na medvjeu lijesku, a ribiz na zlatni ribiz, moe ih se uzgajati u obliku stabla.

Nema ni jedne podloge koja bi potpuno zadovoljila sve zahtjeve koji se pred nju postavljaju paje to razlog zbog kojeg postoji vie podloga za jednu voku. Kada bi postojala idealna podloga, morala bi imati sljedea obiljeja: podudarnost sa svim sortama slabu bujnost poticati rani ulazak u rod i dobru rodnost cijepljene sorte ne tjeranje izdanaka dobro ukorjenjivanje prilagodljivost na razliite tipove tla otpornost na bolesti i tetoine koji se nalaze u tlu. Premda bi se navedenim obiljejima moglo pridruiti

Kada imamo vie podloga za jednu voku, moemo odabrati onu koja najbolje odgovara klimatskim uvjetima i vrsti tla. Tako, primjerice, vinogradarska breskva moe biti dobra podloga na tlu u kojemu nema previe fizioloki aktivnog vapna, ali ne i na tlu gdje je njegova razina visoka. Drugi vaan im benik pri izboru podloge jest njezino djelovanje na bujnost voke. Ako elimo posaditi nekoliko voaka na maloj okunici, nije svejedno koliko e one narasti. Zbog toga se za sadnju na malom prostoru odabiru podloge slabe do srednje bujnosti, a izbjegavaju bujne podloge kao to su sjemenjaci. Izbor podloge treba uskladiti s razinom znanja i vremenom koje elimo posvetiti njezi voaka. Podloga slabe bujnosti omoguuje uporabu uzgojnih oblika koji trae vie njege, ali za uzvrat prua dobar prirod na maloj povrini i berbu bez uporabe ljestava. Bujni sjemenjaci osiguravaju dobar rast u loijim uvjetima, a njega se svodi na prorjeivanje pregustih dijelova kronje svakih
37

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

nekoliko godina. Loa strana tog izbora jest sadnja na velikom razmaku, vea sklonost voke naizmjeninoj rodnosti, berba uz pomo ljestava i slabija mogunost zatite od bolesti i tetoina. Veje ranije reeno da idealne podloge nema, pa zato moramo prvo dobro promisliti to od voke elimo dobiti te prema tome odabrati odgovarajuu podlogu.

PODUDARNOST PODLOGE I PLEMKE

Cijepljenje najbolje uspijeva kada podloga i plemka pripadaju istoj vrsti. Tako se bez potekoa moe cijepiti jedna sorta jabuke na drugu sortu jabuke, jedna sorta

kruke na drugu sortu kruke itd. Cijepljenje plemke jedne vrste voke na podlogu druge vrste ne uspijeva ako meu njima ne postoji podudarnost. Podudarnost se, prema tome, moe opisati kao sposobnost podloge i plemke da nakon cijepljenja dobro srastu i tvore voku koja ima zadovoljavajui rast i rodnost. Kada podloga nije podudarna splemkom, javljaju se simptomi koji se razlikuju ovisno o tome koliki je stupanj nepodudarnosti. Kada su podloga i plemka nepodudarne, na mjestu cijepljenja ne stvaraju se provodni snopovi, nego umjesto njih nastaje zrakasto tkivo koje slabo odrvenjava. Zbog togaje oteano

protjecanje vode, mineralnih i organskih tvari iz podloge u plemku i obratno pa se plemka sui. Do nepodudarnosti najee dolazi kada se cijepljenjem pokuavaju spojiti dvije potpuno razliite vrste. Primjerice, nije mogue uspjeno cijepiti jabuku na limun. Meutim, postoje izuzeci. Dunjaje dobra podloga za kruku sorte Beurr Hardy (Gelert), ali veina ostalih sorata kruke nije dovoljno podudarna s dunjom. Meu njima se nalazi i "kraljica" kruaka, odnosno sorta Williams (Viljamovka). Unato slaboj podudarnosti velikog broja sorata kruke s dunjom, voari se ne odriu ove podloge. Problemu nepodudarnosti doskoili su

Slika 31. - Trolisna narana. 38

PODLOGE

ZA VOKE

uporabom podudarnih sorata kao posrednika ili meupodloge koja se umee izmeu dunje inepodudarne sorte. eli li se na dunji uzgajati neka s njome nepodudarna sorta kruke, prvo se na dunju mora cijepiti podudarna sorta (meupodloga) , a zatim na nju nepodudarna sorta (slika 30). To je tzv.dvostruko cijepljenje. Trolisna se narana (slika 31) uspjeno rabi kao podloga za agrume premda se radi o listopadnoj vrsti iz drugog roda, za razliku od agruma koji su zimzelene voke. Ponekad nije svejedno koja se vrsta uzima za podlogu a koja za plemku. Ranije je spomenuto da se dunja uspjeno rabi kao podloga za kruku, ali ako se na kruku pokua cijepiti dunja nee biti uspjeha. Sorta ljive Beauty zadovoljavajue je podudarna s bademom, ali sorta Santa Rosa nije. Trenja nije podudarna podloga za vinju, ali na vinju se moe cijepiti trenja. Cijepljenje kruaka sorata D 'Anjou i Williams (Viljamovka) na podlogu Pyrus betulaefolia daje voku koja dobro raste i raa, ali plodovi pate od crnjenja ake pa se ova podloga ne rabi za te sorte. Modaje najgora vrsta nepodudarnosti ona kada se plemka primi i dobro raste dugo godina, a zatim iznenada doe do suenja ili loma na cijepljenome mjestu. Takva se pojava zove remanencija ili podmukla nepodudarnost. Javlja se, primjerice, kada se europski orah cijepi na ameriki crni orah. Takva voka moe ivjeti i tridesetak godina, a zatim iznenada doe

KAKO JE MOGUE PREPOZNATI NEPODUDARNOST PODLOGE I PLEMKE Postoji vie vanjskih znakova po kojima se moe prepoznati nepodudarnost podloge i plemke. Oit znak nepodudarnosti jest slab primitak plemki, a zadovoljeni su svidrugi uvjeti za cijepljenje. Drugi znak nepodudarnosti jest pucanje na mjestu cijepljenja, pri emu je prijelom relativno gladak i ravan, a ne grub i isprekidan. Postoje i drugi znakovi nepodudarnosti koje je tee sa sigurnou prepoznati jer se slini znakovi mogu javiti i zbog drugih problema u rastu voaka kao to su nedostatak hraniva ili napad bolesti itetoina. Primjerice, moe doi do uenja i preranog opadanja lia. Vegetativni rast slabi, mnoge mladice odumiru, a voka ima slabu kondiciju. Iz podloge moe potjerati velik broj korijenovih izdanaka. Ponekad se kao znak nepodudarnosti javljaju velike razlike u rastu podloge ili plemke (slika 33).

Slika 32. - Guka na mjestu cijepljenja (jabuka na podlozi Mg) .

do pucanja na spojnome mjestu podloge i plemke. Pojedini biljni virusi i mikoplazme mogu utjecati na podudarnost podloge i plemke pa je stoga za cijepljenje vano rabiti samo zdrave i provjerene podloge i plemke. Na alost, voke zaraene ovim uzronicima bolesti esto ne pokazuju jasne simptome pa se bez sloenih testova ne moe znati je li voka zdrava ili ne. Neke podloge pokazuju blagu nepodudarnost s pojedinim sortama pa se na mjestu cijepljenja javlja "guka" ili zadebljanje (slika 32), ali nema potekoa s uzgojem. Zbog blage nepodudarnosti smanjuje se bujnost, a poboljava se rodnost i kakvoa plodova. Takvaje, primjerice, podloga M9 (ili popularna devetka) zajabuku. Blaga nepodudarnost naziva se hortikulturna nepodudarnost i zapravo je poeljna.

Slika 33. - Velika razlika u rastu podloge i plemke kao znak nepodudarnosti i uzrok pucanja voke na mjestu cijepljenja. 39

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

CIJEPLJENJE
ijepljenje je postupak spajanja podloge i plemke koje nakon sraivanja tvore jedinstvenu voku (crte 7, str. 36). Kakoje pojam podloge opisan u prethodnom poglavlju, treba objasniti pojam plemke. Plemka je onaj dio voke koji se cijepi na podlogu kako bi se iz nje uzgojila kronja i dobili plodovi. Ovisno o nainu cijepljenja, plemka moe biti dio izbojka ili samo jedan pup. Cijepljenjem ne dolazi ni do kakvih genetskih promjena podloge ili plemke paje cijepljenje takoer i nain vegetativnog razmnoavanja voaka kojim se proizvode sadnice svih voaka koje se ne uzgajaju na vlastitom korijenu iz bilo kojeg razloga. Cijepljenje je vrlo stara vjetina. Poznavali su gajo tari Kinezi, za to postoje dokazi koji datiraju iz 1560. godine prije Krista. Aristotel i Teofrastus u svojim djelima iscrpno opisuju cijepljenje. O cijepljenju se govori i u Bibliji u Poslanici Rimljanima gdje apostol Pavao spominje cijepljenje "dobre" na "divlju" maslinu. Vjetina cijepljenja pravi procvat doivljava u renesansi kada su u vrtove europskih vladara dole mnoge egzotine biljke koje su se morale razmnoavati na ovaj nain. U 18. stoljeu poinje se iscrpnije prouavati cijepljenje, a Thoun 182l. godine opisuje ak 119 razliitih naina. Zanimjivo je da se mnogi naini cijepljenja, koji se rabe i danas, nisu puno promijenili u odnosu na to kako ih je opisivala voarska i vrtlarska literatura od prije stotinjak godina.
slabije bujnosti, to je jo jedan od razloga za cijepljenje. Druge prednosti uporabe podloga u voarstvu opisane su u poglavlju o podlogama. Ponekad se dogodi daje korijen ili deblo voke oteeno te je potrebno popraviti nastalu tetu pri emu mogu pomoi cijepljenje na most ili ucjepljivanje sjemenjaka ili izdanaka podloge u de blo. alata nema ni zanata! Zbog toga, uz dobru volju i vjetinu koja se moe stei jedino strpljivim vjebanjern, za cijepljenje je potreban odgovarajui pribor. Cjepljarski no (slika 34) osnovni je pribor za cijepljenje. e treba aliti novaca za dobar no s otricom (slika 35) napravljenom od elika vrhunske kakvoe koja e dugo biti otra. Postoji vie vrsta cjepljarskih noeva. Razlikuju se u izvedbi jezica koji slui za odizanje kore s podloge kako bi se lake ubacila plemka. eki modeli

ZATO CIJEPITI VOKE

Kada bi se voke uzgajale iz sjemena, imale bi neujednaena obiljeja koja se ne bi mogla predvidjeti. Uz to, potrebno im je vie vremena da dou u rod jer svakisjemenjak mora proi juvenilni stadij. Da bi se izbjegli navedeni nedostaci uzgoja voaka iz sjemena, rabi se cijepljenje kojim se ~erno prenose obiljeja roditelja na potomstvo. Pri tome je roditelj samo jedan, odnosno ona voka od koje se uzima plemka. Cijepljenjem se od jedne voke moe dobiti velik broj istovrsnih potomaka (klonova) . Voke od kojih se uzimaju plemke stadijski su zrele pa zato cijepljene voke ranije prorode od onih koje su uzgojene iz sjemena. Ranijem raanju i veoj rodnosti doprinosi i uporaba podloga
40

PRIBOR ZA CIJEPLJE [JE

Kao i za rezidbu, i za cijepljenje vrijedi izreka: Bez

Slika 34. - Cjepljarski no.

CIJEPLJENJE

Slika 35. - Otrica cjepljarskog noa.

jer su prekratke i ne mogu dobro stegnuti cijepljeno mjesto. Tada za vezivanje slui buir ili elastina traka koja se rabi u odjei. Moe se uporabiti i PVC folija kojom se u mesnicama omata meso ili ak ljepljiva izolirajua vrpca kojom se slue elektriari. Od svega navedenog buir je najpogodniji jer se njime lako radi i vrsto vee cijepljeno mjesto. Nakon to se plemka primi i cijepljeno mjesto sraste, sva se veziva, osim cjepljarskih gumica, moraju zarezati i otpustiti kako ne bi dolo do usijecanja veziva u tkivo voke.

JE LI SVEJEDNO NA KOJ OJ SE VISINI CIJEPI VOKA

Slika 36. - Dvije vrste cjepljarskih noeva: gornji imajeziac za odizanje kore suprotno od otrice, a donji imajeziac na vrhu otrice. imaju jeziac na vrhu otrice, a drugi pak imaju poseban jeziac na kraju drke, nasuprot otrici (slika 36). Treba napomenuti da su cjepljarski noevi zbog svoje otrine opasni pa radei njima treba biti vrlo oprezan kako ne bi dolo do ozljede. Takoer ih treba drati na sigurnome mjestu dalje od djece. adalje, za cijepljenje je potreban pribor za vezanje i cjepljarski vosak kojim se cijepljeno mjesto zatiuje od isuivanja. U prolosti se za vezivanje rabio prirodan materijal kao to je rafija, a danas se uglavnom rabe razliite vrste cjepljarskih gumica (slika 37). Njima se vezivanje obavlja brzo i jednostavno i ne mora ih se skidati s voke nego same otpadnu. Idealne su za okuliranje, ali za cijepljenje debljih podloga nisu pogodne U poglavlju o podlogama navedeno je da se uporabom odgovarajue podloge djeluje na bujnost voke. Uz podlogu, na bujnost voke djeluje i visina na koju se cijepi plemka. to je visina cijepljenja vea, to

Slika 37. - Cjepljarske gumice.

41

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

je izraenije djelovanje podloge na bujnost. Zbog toga se danas uglavnom cijepi na visini od 25 cm od razine tla kako bi podloga to jae utjecala na voku. Ranije se cijepilo na 10 - 15 cm od razine tla. Ako se na slabo bujnu podlogu cijepi plemka na visini veoj od 25 cm, mogla bi se smanjiti rodnost zbog slabog vegetativnog rasta koji onemoguuje obnovu rodnih izbojaka. U Sjedinjenim Amerikim Dravama znanstvenici su otkrili da u stabla ljive cijepljena na podlogu Myrobalana 29C na visini od 90 cm od razine tla rjee obolijevala od bakterijskog raka nego ona cijepljena na 15 i 50 cm. Imala su i vei vegetativni rast. Iz ovog se primjera vidi da cijepljenje na veu visinu, uz djelovanje na bujnost, moe djelovati na otpornost voke prema bolestima. Marelica, primjerice, esto pati od padavice ili apopleksije, odnosno iznenadnog suenja i propadanja stabla. Ovoj se pojavi jo uvijek ne moe utvrditi toan uzrok, ali iskustva su pokazala da na njezinu pojavu takoer utjee vrsta podloge i visina cijepljenja. Apopleksija je rjea na stablima cijepljenima na bijeloljivu na visini od 80 do 100 cm. elimo li sami uzgojiti marelicu za svoju okunicu, moemo pokuati na navedeni nain.
V

VANO Uvjeti za cijepljenje: podudarnost podloge i plemke ist pribor prikladan nain cijepljenja odgovarajue stanje podloge i plemke pravilno postavljena plemka poklapanje kambijalnog tkiva podloge i plemke odgovarajua temperatura i vlaga zatita cijepljenog mjesta od isuivanja. podloge i plemke kojaje ranije iscrpno opisana u poglavlju o podlogama. Drugi je uvjet nain cijepljenja. Sve se voke ne cijepe na isti nain. J ezgriave se voke mogu cijepiti najjednostavnijim nainima. Za razliku od njih, kotiave je voke tee cijepiti jer je potrebno paziti na kakvou izvoenja postupka. adalje, vanaje i vjetina kojom se cijepi. Cijepljenje ne polazi svakome za rukom, i svaki cjepljar ima neke svoje male tajne koje nerado dijeli s drugima. ekome jedan nain cijepljenja ide bolje od drugoga pa nije pretjerano rei da naina cijepljenja ima onoliko koliko ima i cjepljara. ovoj e knjizi biti opisani naini cijepljenja koje e, uz malo vjebe i volje, moi svladati svaki amaterski voar. Sljedei uvjet jest poklapanje kambijalnog tkiva podloge i plemke kako bi

EMU OVISI C:gEPLJE [JA

SPJEH

Uspjeh cijepljenja ovisi o nekoliko uvjeta. Prvi je uvjet za u pjeno cijepjenje meusobna podudarnost
42

sraivanje bilo to potpunije. To je osobito vano za neke naine cijepljenja kao to je englesko spajanje. e pazimo li na dobro poklapanje kambijalnog tkiva, ne moemo oekivati dobar uspjeh. ita manje nisu bitni ni istoa i otrina pribora za cijepljenje. Neist i tup no e to je glavni razlog neu pjeha zbog prljanja i infekcije cijepljenog mjesta razliitim uzronicima biljnih bolesti te nagnjeenja tkiva to dovodi do slabog zaraivanja cijepa ili njegova propadanja. porabom zaraenih podloga ili plemki lako se Viremnogi uzronici biljnih bolesti pa je potrebno rabiti samo zdrave podloge i plemke. Za sve naine cijepljenja potrebno je paziti na polaritet podloge i plemke. Plemka mora biti postavljena na podlogu tako daje njezin gornji kraj postavljen prema gore, a donji kraj prema podlozi. Da bi cijepljenje bilo uspjeno, potrebno gaje obavljati u vrijeme kada su najpovoljniji uvjeti za sraivanje podloge i plemke. Za stvaranje kalusnog tkiva neophodnog za sraivanje potrebna je odgovarajua tem peratura zraka i koliina vode u biljci. Premda se neki naini cijepljenja mogu obavljati prije kretanja vegetacije, bolje je voke cijepiti u razdoblju vegetacije. Suvremeni rasadnici imaju opremu i uvjete za izvoenje cijepljenja u kontroliran im uvjetima okoline, znanja i iskustvo paje njihov izbor vremena i naina cijepljenja

CIJEPLJE

IJE

iri nego to ga imaju amaterski voari. Gubitak vlage i slab kontakt podloge i plemke takoer su jedan od razloga neuspjeha cijepljenja. Mjesto cijepljenja obvezno se povezuje cjepljarskom gumicom ili drugim priborom za vezivanje. Kod onih naina cijepljenja gdje se prave vee rane na podlozi ili plemci, obvezno se mora rabiti i voarski vosak kako bi se sprijeilo isuivanje.

PRECJEPLJIVANJE VOAKA
esto na okunici imamo voke s kojima nismo zadovoljni. Ili smo kupili sorte koje se ne mogu uspjeno uzgajati u naem klimatu ili, pak, sorte iji nam se plod ne svia. Ili imamo voke samo jedne sorte koje cvatu, ane rode jer nemaju odgovarajueg opraivaa. Umjesto krenja tih voaka i sadnje novih, moemo uporabiti precjepljivanje. Budui da se kronja precijepljenih voaka, uz pravilnu njegu, brzo obnavlja, takve se sorte mogu brzo zamijeniti boljima. Smatra se da je mogue precjepljivati voke stare 10 - 20 godina, no ima primjera kada su uspjeno precijepljena i starija stabla . . Precjepljivanje se rabi i u suvremenim vonjacima kada odreena sorta izae "iz mode", odnosno slabo se prodaje, a pojavi se nova gospodarski isplativa sorta. Ako su stabla u dobroj kondiciji, precjepljivanje je umnogome jeftiniji nain zamjene sorte, nego sadnja novog vonjaka.

Crte 8. - Priprema voke za precjepljivanje. Oznaena su mjesta gdje treba skratiti grane.

Crte 9. - Izgled pripremljene voke za precjepljivanje. Tanje grane ostaju kako bi pomogle sraivanju plemki, nakon ega se odstranjuju.
43

CI]EPLJE [JE I REZIDBA VOAKA

Voku se prije precjepljivanja mora pripremiti tako da joj se sve osnovne grane skrate za otprilike dvije treine. Gornje se grane skrate jae, a donje slabije, kako bi kronja zadrala stoast oblik (crtei 8 i 9). Ovakav nain precjepljivanja primjenjuje se kada se eli u potpunosti zamijeniti jednu sortu drugom. Meutim, ako samo elimo dodati sortu opraiva, nije potrebno precjepljivati sve grane, nego se to moe uiniti na amo nekoliko grana u kronji. Rane treba zagladiti voarskim noem (hipom) te obaviti cijepljenje nainom "pod koru" ili nekim drugim nainom koji je pogodan za cijepljenje kada je podloga deblja od plemke. Tanje se grane mogu privremeno ostaviti na kronji kako bi njihovo lie osiguralo asimilate potrebne za razvoj mladica iz plemki. Kada se razviju grane iz nacijepljenih plemki, ove se grane iz stare kronje odstrane.

tijekom uvanja pa, na alost, nisu za uporabu. ajbolje vrijeme uzimanja plemki jest desetak dana nakon opadanja lia. Vano je da se plemke uzimaju s potpuno zdravih stabala odgovarajuih sorata. Treba uzeti umjereno bujne izbojke, i to samo njihov srednji dio koji imajasno vidljive i dobro razvijene vegetativne pupove (slika 38) sjune ili jugozapadne strane zdravih i rodnih stabala. ajpogodniji su izbojci debljine od 8 do la mm. Plemke treba povezati u snop, jasno oznaiti i zamotati u vlanu krpu, zatim ih staviti u crnu polietilensku vreicu koja se takoer oznai. akon toga se vreica stavi u hladnjak (idealno na temperaturu od nule dojednog stupnja C). U tim se uvjetima plemke mogu

uvati nekoliko mjeseci, ovi no o vrsti. Potrebno je stalno kontrolirati stanje plemki kako bi se one na kojima se pojavi plijesan ili im neki pupovi ponu bubriti odbacile. Ako je povoljno vrijeme za cijepljenje, treba ga to prije obaviti jer je ve i nekoliko krenulih pupova siguran znak da e ubrzo i ostali pupovi potjerati pa plemke nee biti uporabljive. Iznenaujue, ali pupovi mnogih voaka mogu potjerati i u hladnjaku. Dovoljno je da prou razdoblje inaktivnih tem peratura i spremni su za rast mladica koji je na ovoj temperaturi spor, ali dovoljan da plemku uini neuporabljivom. Plemke zimzelenih vrsta uzimaju se u proljee, neposredno prije cijepljenja i odstrane im se peteljke listova kao i za okulaciju.

UZIMANJE I UVANJE PLEMKI ZA PROLJETNO CIJEPLJE [JE

Za sve naine cijepljenja koji se obavljaju u proljee (cijepljenje pod koru, cijepljenje na jeziac, postrano cijepljenje, proljetna okulacija i proljetna ip - okulacija) , plemke se moraju uzeti u vrijeme mirovanja dok jo u njima ne kolaju sokovi, ali ne u vrijeme jakih hladnoa, i uvati ih dok u podlozi ne krenu sokovi. Pupovi na plemkama uzetima kasnije mogu potjerati
44

Slika 38. - Izgled plemke za proljetno cijepljenje s dobro razvijenim vegetativnim pupovima.

CIJEPLJE

[JE

Naini cijepljenja
CIJEPLJENJE POD KORU . Cijepljenje pod koru primjenjuje se kadaje podloga deblja od plemke. ain je relativno jednostavan pa se preporua za precjepljivanje voaka ili za cijepljenje debelih podloga koje nisu pogodne za okulaciju na spavajui pup. Mana mu je slabiji primitak kotiavih voaka koje trae da podloga i plemka u vrijeme cijepljenja budu u fazi mirovanja. Podloga moe biti razliite debljine, a uspjeh cijepljenja je bolji to je podloga mlaa. Ako je podloga promjera veeg od dva do tri cm, trebaje cijepiti tako da se dvije plemke postave jedna nasuprot drugoj kako bi rana bre zacijelila. Najo deblju podlogu treba staviti etiri plemke u kri, a ako je podloga iznimno debela kao to su to, primjerice, starija stabla, treba staviti vie plemki, odnosno na svakih tri - etiri cm oboda podloge treba doi po jedna plemka. Pravo se vrijeme cijepljenja odreuje prema podlozi koja mora biti u "soku", kako bi se kora mogla odvajati. Ako se kora na podlozi dobro i lako ne odvaja, treba priekati s cijepljenjem. Plemke moraju biti u stanju mirovanja pa se ubiru i do cijepljenja uvaju kao to je ranije opisano. Ovako se moe precjepljivati i maslina, ali za nju plemke treba ubrati neposredno prije cijepljenja, a najbolje je uzeti dvogodinje izbojke kojima se odreu plojke listova kako se ne bi isuile.
KAKO SE IZVODI

Podlogu treba na eljenoj visini prerezati pilom (slika 39), a ranu zagladiti voarskim

noem (hipom). Zatim se na kori podloge napravi uzduni zarez duine tri - etiri cm, a kora malo odvoji (slike 40,

Slika 39. - Cijepljenje "pod koru". Priprema podloge.

Slika 40. - Cijepljenje "pod koru". Pravljenje uzdunog zareza na kori podloge.

45

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

41 i 42). Plemka se pripremi tako da se koso preree suprotno od pupa (slika 43) .. Iznad tako odrezanog mjesta trebaju ostati jo tri pupa. a plemci se s one strane koja nalijee na koru podloge odstrani malo kore da se vidi kam bij (sloj tkiva ispod kore) (slika 44). Plemka se zatim koso prerezanim krajem utisne u napravljeni zarez izmeu kore i drva podloge tako da vrsto stoji (slike 45 i 46). Zakoeni kraj mora viriti dva do tri mm kako bi se pospjeilo zaraivanje (slika 47). Kada se postave sve plemke, cijepljeno se mjesto mora vrsto povezati, najbolje buirom. Umjesto buira, moe se rabiti i krojaka elastina traka (slika 48) koja se stavlja u odjeu. Nakon vezivanja treba sve rane premazati cjepljarskim voskom (slike 49 i 50) ili drugim pripravkom za premazivanje rana. Tijekom cijepljenja plemke koje jo nisu uporabljene obvezno se moraju drati u vlanoj krpi kako se ne bi posuile. Ako je cijepljenje uspjelo, iz plemke e ubrzo poeti tjerati mladice (slika 51). Potjera li vie plemki, prve se godine ostave sve mladice na plemkama da slobodno rastu. Druge se godine u proljee ostave izbojci najednoj plemci, a na ostalim se plemkama svi izbojci poviju. Ove e plemke brzo donijeti rod, i to je vanije, omoguit e dobro zaraivanje rane na precijepljenoj grani. Cijepljene voke treba dobro njegovati kako bi se mladice uspjeno razvijale. Sve mladice koje tjeraju iz
46

Slika 41. - Cijepljenje "pod koru". Napravljen zarez na kori podloge.

Slika 42. - Cijepljenje "pod koru". Lagano podizanje kore na podlozi jezikom cjepljarskog noa kako bi se lake umetnula plemka.

CIJEPLJENJE

Slika 43. - Cijepljenje "pod koru". Priprema plemke.

Slika 44. - Cijepljenje "pod koru". Uklanjanje tankog sloja kore na strani plemke koja e biti naslonjena uz koru podloge. 47

CijEPLJENJE

I REZIDBA VOAKA

Slika 45. - Cijepljenje "pod koru". Postavljanje plemke na podlogu. Slika 46. - Cijepljenje "pod koru". Umetanje plemke pod koru podloge.

Slika 47. - Cijepljenje "pod koru". Izgled pravilno postavljene plemke na podlozi prije vezivanja. Slika 48. - Cijepljenje "pod koru". Vezivanje cijepljenog mjesta krojakom elastinom trakom.

Slika 49. - Cijepljenje "pod koru". Premazivanje cijepljenog mjesta cjepljarskim voskom. 48

Slika 50. - Cijepljenje "pod koru". Premazivanje vrha plemke cjepljarskim voskom.

CIJEPLJENJE

podloge treba redovito odstranjivati kako bi se se omoguio dobar razvoj mladica iz plemki. Osim toga, potrebno je pregledavati sloj cjepljarskog voska na rani. Ako je sloj oteen, treba ga obnoviti. To se radi sve dok rana na grani potpuno ne zacijeli. Vano je zatititi mladice od bolesti itetoina, a osobito od lisnih ui koje ih rado napadaju. Nakon 6-7 tjedana mora se popustiti vezivo na cijepljenome mjestu prije nego se pone urezivati u tkivo. PaSTRANO CIJEPLJENJE Postrano je cijepljenje pogodno kada je podloga predebela za cijepljenje na engleski spoj, a pretanka za cijepljenje pod koru. Za taj su nain cijepljenja idealne podloge debljine oko 2,5 cm. Kako nije potrebno odvajati koru podloge, to je cijepljenje pogodno i za kotiave voke koje se cijepe kada je podloga u fazi mirovanja. Jezgriave voke cijepe se neposredno prije kretanja vegetacije. Plemke treba ubrati i uvati do cijepljenja kao to je opisano ranIJe.
KAKO SE IZVODI

Slika 51. - Poetak rasta mladica iz pupova plemki nakon uspjeno obavljenog cijepljenja "pod koru".

Na podlozi se noem napravi urez pod kutom od 25 do 30 i duljine oko 2,5 cm tako da, kada se podloga lagano savije suprotno od reza, nastane otvor koji se pri otputanju podloge potpuno zatvori (crte 10). Plemka je izbojak debljine 6 - 8 mm s dva ili tri pupa. Na njezinu donjem kraju

Crte lO. - Priprema podloge za postrano cijepljenje pravljenjem ureza pod kutom od 25 do 30. 49

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Crte 11. - Priprema plemke za postrano cijepljenje pravljenjem kosog reza s obje strane na donjoj strani plemke.

napravi se klin, kako to pokazuje crte Il. Rez treba napraviti ujednom mahu otrim cjepljarskim noem kako bi tkivo ostalo neoteeno, a povrina reza ravna i glatka. Duljina svake strane klina mora odogovarati duljini ureza na podlozi. Plemka se zatim umee u podlogu kako to pokazuje crte 12. Podloga se lagano savije suprotno od mjesta reza kako bi se urez otvorio radi ubacivanja plemke. Plemku treba postaviti malo ukoso pod odgovarajuim kutom kako bi se kambijalni slojevi plemke i podloge to bolje poklopili. Podloga se lagano otputa i, ako je sve u redu, plemka e vrsto stajati na mjestu. Cijepljeno se mjesto povee, a podloga se iznad njega odree otrim priborom kako ne bi dolo do lomljenja podloge na cijepljenome mjestu ili nagnjeenja plemke i njezina ispadanja iz odgovarajueg poloaja, Cijep se obvezno mora premezati cjepljarskim voskom da se potpuno zatvore sva mjesta presjeka, ukljuujui rez na podlozi i vrh plemke.

Crte 12. - Postrano cijepljenje. Umetanje plemke u podlogu ukoso kako bi se kambijalni slojevi poklopili (lijevo i u sredini). Nakon cijepljenja podlogu treba prerezati iznad cijepljenog mjesta (desno), a cijepljeno mjesto vezati i premazati cjepljarskim voskom, ukljuujui i gornji dio podloge i plemke. 50

CIJEPLJENJE

CIJEPLJENJE NA JEZIAC (CIJEPLJENJE NA ENGLESKI SPOJ) Cijepljenje na jeziac moe se obavljati i zimi (tzv. "cijepljenje u ruci") i u proljee. Kontakt kambijalnog tkiva izmeu podloge i plemke je velik, to je jedan od razloga njegove uspjenosti. To se cijepljenje uporabljuje u rasadnicima pa su konstruirane i odgovarajue naprave kojima se znatno olakava i ubrzava njegovo izvoenje. Obino se uzimaju podloge i plemke jednake debljine, mada neki strunjaci kau da bi podloga trebala biti malo deblja od plemke. Cijepljenjem na jeziac dobivaju se sadnice oraha tako da se cijepljenje obavlja "u ruci" prije kretanja vegetacije, a cijepi se u podruju korijenova vrata jer on ima najmanje tanina koji ometa sraivanje podloge i plemke. Na isti se nain cijepi i pitomi kesten. Za druge voke cijepljenje se obavlja na eljenoj visini.

Slika 52. - Izgled pravilno spojenog cijepa nakon cijepljenja na jeziac.

KAKO SE IZVODI

Za uspjeno cijepljenje na jeziac podloga i plemka trebale bi biti debljine 6 - 13 mm. Plemke treba ubrati i uvati kao to je opisano ranije. Moraju imati dva do tri pupa, a prerez za cijepljenje izvodi se malo ispod najdonjeg pupa. I podloga i plemka koso se prereu pod kutom od 30 tako da duljina prereza bude oko 2,5 - 6 cm. Rez treba napraviti u jednom mahu kako bi bio potpuno gladak (crte 13). to su podloga i plemka deblje,
0

Crte 13. - Cijepljenje najeziac (lijevo: priprema podloge i plemke; desno: izgled spojenog cijepa prije vezivanja) .

to je i duljina prereza vea. Takoer je vano da prerez plemke i podloge bude izveden tako da se one nakon spajanja potpuno sljube (slika 52). Prije spajanja, malo iznad sredine prereza, napravi se jeziac onako kako to prikazuje crte 13. Spajanje se izvodi tako da jezici podloge i plemke tijesno uu jedan u drugi kako bi nakon spajanja cijep izgledao kao to je prikazano na slici 52. Dobro izvedeno cijepljenje na engleski spoj prepoznaje se po tome to su podloga i plemka vrsto sljubljene jedna s drugom i bez vezivanja. Na kraju se cijepljeno mjesto povee i premae cjepljarskim voskom.
51

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

POSTRANO CIJEPLJENJE NA JEZIAC (POSTRANO CIJEPLJENJE NA ENGLESKI SPOJ) Podloge mogu biti ukorijenjene vegetativne ili generativne podloge, a plemka je dio izbojka s dva do tri pupa koja se uzima i uva kao to je opisano ranije. Ovaj se nain cijepljenja moe rabiti i za cijepljenje agruma i drugih zimzelenih voaka, ali tada se plemke ubiru neposredno prije cijepljenja i odstrane im se plojke listova kako bi se sprijeilo isuivanje.
KAKO SE IZVODI

a podlozi se kora uzduno odree da tono odgovara prerezu plemke (crte 14). Dubina bi ureza trebala u donjem kraju biti do otprilike jedne etvrtine debljine podloge. Zatim se napravi tanki jeziac od otprilike jedne treine od vrha prvog ureza do njegova dna. Ovajjeziac mora u potpunosti odgovarati jezicu na plemci. Plemka se priprema kao i za cijepljenje najeziac. I za ovo cijepljenje plemkaje zapravo izbojak s dva do tri pupa. Prvo

Crte 14. - Priprema podloge za pastrana cijepljenje na jeziac pravljenjem ureza sa strane i jezica koji e ui u plemku.

Crte 15. - Priprema plemke za pastrana cijepljenje na jeziac kasim rezom i pravljenjem jezica u koji e ui jeziac podloge.

se napravi kosi prerez pod kutom od oko 30, a zatim se uree jeziac koji svojom duljinom i debljinom mora u potpunosti odgovarati jezicu napravljenom na podlozi (crte 15). Zatim se plemka umee na pripremljenu podlogu

malo ukoso tako da jezici tijesno ulaze jedan u drugoga i da se kambijalni slojevi to bolje poklope (crte 16). Cijepljeno se mjesto povee i premae cjepljarskim voskom. Potrebno je priekati nekoliko tjedana da podloga i plemka potpuno srastu, a onda se podloga preree iznad cijepljenog mjesta kako bi pupovi plemke potjerali.

Crte 16. - Pastrana cijepljenje na jeziac. Postavljanje plemke na podlogu mora biti izvedeno malo ukoso radi poklapanja kambijalnih slojeva. 52

CIJEPLJENJE

OKULIRANJE

nke za eziac jem iac

Cl

goga 1 to ee .ekati loga a

Okuliranje je esto rabljen nain cijepljenja u proizvodnji sadnica zbog jednostavnosti, uspjenosti i mogunosti dobivanja velikog broja sadnica. Dobio je ime po plemci koja je pup (oko) s komadiem okolnog tkiva koji se umee pod koru podloge. Okuliranje se moe obaviti u rano proljee, poetkom ljeta ili u kasno ljeto. Bez obzira na vrijeme cijepljenja,jednako se izvodi, a razlikaje u vremenu u kojem se dobije sadnica i u postupku s cijepom (okulantom) nakon cijepljenja. Za okulaciju u rano proljee prije kretanja vegetacije rabe se pupovi s izbojaka koje smo ubrali i uvali kao to je opisano ranije. Ovo je rano proljetno cijepljenje manje uspjeno jer se pupovi dobro ne prime i mladice iz okuliranih pupova slabije rastu. U toje vrijeme bolje rabiti cijepljenje na jeziac, pod koru ili druge naine cijepljenja. Okuliranje poetkom ljeta izvodi se od svibnja do najkasnije poetka lipnja, a kasno ljetno okuliranje od polovice srpnja do poetka rujna. Prednost je ranog ljetnog okuliranja to okulirani pup odmah potjera i ve se u jesen dobiva gotova sadnica. Rana proljetna i rana ljetna okulacija zovu se i "okulacija na tjerajui pup". Kada se okulacija obavlja u kasno ljeto, treba ekati sljedeu vegetaciju kako bi se iz okuliranog pupa razvila mladica, stoga se takvo okuliranje zove "okulacija na spavajui pup", U kontinentalnim krajevima Hrvatske rano ljetno okuliranje na tjerajui pup ne izvodi se jer

nema dozrelih plernki (mladice koje su zavrile s rastom i koje imaju potpuno razvijene vegetativne pupove). Ono se moe izvoditi samo na krajnjem jugu nae zemlje gdje povoljne temperature omoguuju dugu vegetacijsku sezonu potrebnu za rano dozrijevanje plemki i potpuno odrvenjavanje izbojaka izraslih iz okuliranih pupova. S okulacijom na spavajui pup ne smije se zapoeti prerano da pup ne bi potjerao, a ni prekasno jer nee biti lijepa vremena da se pup primi. Podloge za okulaciju moraju biti debljine olovke. Ako su predebele, moe se dogoditi da okulirani pup biva izbaen zbog pretjerane tvorbe kalusnog tkiva. Drugije vaan uvjet da podloga bude "u soku" kako bi se kora lako odvajala od drveta i umetnuti pup lake srastao. Jednogodinje vegetativno ili generativno razmnoene podloge najbolje su za okulaciju, pa se zato ova metoda i najee rabi za proizvodnju sadnica. Plemke za okulaciju u rano ljeto i onu na spavajui pup jesu pupovi s komadiem kore i dijelom peteljke koja nam slui za pridravanje pupa prilikom postupka cijepljenja i kasniju kontrolu primitka. Mladice s kojih e se uzimati pupovi moraju biti umjereno bujne i ubrane neposredno prije cijepljenja na jugozapadnoj strani kronje. Odmah nakon ubiranja treba odstraniti plojke listova tako da se peteljka preree na pola (slika 53). Za okulaciju treba uzeti pupove samo sa sredine mladice jer su oni najbolje razvijeni.

Slika 53. - Izgled pravilno pripremljene plemke za uzimanje pupova za okulaciju.

KAKO SE IZVODI

Prije izvoenja okulacije treba provjeriti pogodnost podloga za cijepljenje. Doe li do sue, kora se nee lako odvajati od drveta pa okulacija nee biti mogua. Zbog toga je dva do tri tjedna prije planiranog vremena okulacije potrebno podloge dobro zaliti kako bi se pojaalo kolanje sokova i kora se lake odvajala. Za okulaciju na tjerajui pup vano je obaviti okulaciju tako da ispod okuliranog pupa ostanu dva do tri lista podloge kako bi se okulirani pup lake pnmlO.
53

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 54. - Cijepljenje okulacijom. Pravljenje ureza u obliku slova "T" na kori podloge.

Vano je prije okulacije pripremiti podlogu. S mjesta gdje e se umetnuti pup obriu se istom krpom ostaci tla ili druga neistoa s kore. Ako nei toa dospije na ranu, okulirani se pup nee primiti. a podlozi se zatim napravi urez u obliku lova 'T". Prvo se zaree vodoravan rez, a zatim, po njegovoj sredini, okomit rez (slika 54). Vano je zarezati samo koru. Ako je podloga u odgovarajuemu stanju, dovoljanje lagani pritisak da otrica noa prosijee tkivo do odgovarajue dubine. Uz pomo jezica cjepljarskog noa razrezana se kora lagano podigne (slika 55) i pod nju se umetne pup (slika 56) koji je odrezan onako kako to prikazuje lika 57. Za ljetnu okulaciju na tjerajui pup vano je da i pod kore pupa ne ostane nimalo drveta, dok za proljetnu okulaciju i okulaciju na spavajui pup to nije bitno. Ako nakon umetanja pupa ostane viak njegove kore, ona e odree do mjesta vodoravnog reza kako bi pup potpuno i vrsto nalegao na svoje mjesto (slika 58). Sada se sve dobro povee cjepljarskom gurnicom (slika 59). Vezivanje poinje od gornje strane kako stezanjem veziva pup ne bi iskoio iz mjesta, a zavrava kada

Slika 55. - Cijepljenje okulacijom. Lagano podizanje kore na podlozijezikom cjepljarskog noa kako bi se lake umetnuo pup s komadiem kore. 54

Slika 56. - Cijepljenje okulacijom. Umetanje pupa pod koru podloge.

CIJEPLJENJE

se potpuno prekrije cijepljeno mjesto. Treba paziti da se vezivomne prekrije pup jer e se otetiti i nee moi potjerati, Veztreba biti vrst i bez praznina kako u cijepljeno mjesto ne bi ula voda i kako bi se ostvario vrst kontakt pupa i podloge. Nakon 10 - 14 dana treba provjeriti je li se pup primio. Otpadne li peteljka sama ili na lagani dodir prsta, pup se primio. Ako i na dodir prsta peteljka ostane vrsto stajati na mjestu, pup se nije primio pa okulaciju treba ponoviti, ako za to jo ima uvjeta. Kod ljetne okulacije on se zbog povoljne temperature zraka primi ve nakon nekoliko dana, dok za cijepljenje na spavajui pup treba vie vremena.

Slika 57. - Cijepljenje

okulacijom.

Skidanje pupa splemke.

Slika 58. - Cijepljenje okulacijom. Izgled pravilno postavljenog pupa.

Slika 59. - Cijepljenje okulacijom. Pravilno povezivanje cijepljenog mjesta cjepljarskom gumicom.
55

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

IP-OKULACIJA ip-okulacija se poela nairoko uvoditi urasadnike osamdesetih i devedestih godina prologa stoljea zbog jednostavnosti, manjih zahtijeva na stanje podloge i plemke i bolje kakvoe sadnica. Moe se obavljati u vrijeme mirovanja ili u vegetaciji, kao i obina okulacija. ip-okulacija pogodna je za voke koje imaju tanku koru pa se ne mogu okulirati klasinim nainom. Podloge su istovjetne onima koje se rabe u klasinoj okulaciji, a plemkaje pup s dijelom izbojka.
KAKO SE IZVODI

Na podlozi se napravi kosi usjek pod kutom od 45 do otprilike etvrtine debljine podloge (slika 60). Zatim se na udaljenosti od 2,5 cm iznad prvog reza podloga usijee kosim rezom do prvog reza (slika 61) kako bi se napravilo mjesta za umetanje pupa (slika 62). S plemke se potom izree pup s dijelom izbojka tako da se prvo na udaljenosti od 5 mm napravi kosi urez pod istim kutom kao i na podlozi (slika 63). Zatim se na na udaljenosti od oko 1,5 cm iznad pupa napravi drugi rez kako bi se pup odvojio (slike 64 i 65). Pup se umee na pripremljeno mjesto na podlozi (slika 66), pri emu treba paziti da se kambijalni slojevi poklapaju, makar na jednoj strani. Umetak treba vrsto povezati plastinom vrpcom jer, za razliku od uobiajene okulacije, nema podlogine kore koja bi titila pup od isuivanja.
o

Slika 60. - "ip" - okulacija. Priprema podloge prvim poprenim rezom.

NJEGA OKULANATA NAKON CIJEPLJENJA Prvi korak u njezi okulanata jest poputanje veziva ako nisu uporabljene cjepljarske gumice koje same vremenom ispucaju i otpadnu. Vezivo se cjepljarskim noem zaree suprotno od cijepljenog pupa pazei da se podloga ne oteti. U ranoj proljetnoj okulaciji, vezivo se otputa dva tjedna nakon cijepljenja, u isto vrijeme kada se podloga pre ree iznad okuliranog pupa kako bi mogao potjerati. Poputanje

veziva u ranoj ljetnoj okulaciji izvodi se desetak dana nakon to se pup primi. Tada se podloga iznad cijepljenog mjesta zalama u smjeru suprotnome strani na kojoj je obavljena okulacija. Tako se zaustavlja njezin rast, a lie proizvodi asimilate vane za brz razvoj mladice iz okuliranih pupova. Kada mladica iz okuliranog pppa naraste 20 do 30 cm, podloga se preree iznad te mladice. Skraivanje podloga kod cijepljenja na spavajui pup obavlja se tek

56

CIJEPLJE

[JE

Slika 63. - "ip" - okulacija. Vaenje pupa s dijelom izbojka.

Slika 61. - "ip" - okulacija. Priprema podloge drugim uzdunim rezom.

Slika 64. - "ip" - okulacija. Dovretak vaenja pupa s dijelom izbojka.

Slika 62. - "ip" - okulacija. Izgled pripremljene podloge.

Slika 65. - "ip" - okulacija. Izgled izvaenog pupa s dijelom jednogodinjeg izbojka prije umetanja na podlogu. 57

CIJEPLJE1'{fE I REZIDBA VOAKA

Slika 66. - "ip" - okulacija. Postavljen pup na podlogu prije vezivanja. sljedee proljee prije kretanja vegetacije, ajedini zahvat na okulantu jest poputanje veziva dvadesetak dana nakon okulacije ako nisu bile rabljene cjepljarske gumice koje same ispucaju i otpadnu. Podloga se skrauje kosim rezom iznad cijepljenog mjesta (slika 67).

Slika 67. - Izgled okulanta nakon skraivanja podloge. CIJEPLJENJE NA MOST

Potrebno je odrezati sve nove mladice koje izrastaju iz podloge, a ostaviti samo onu koja raste iz okuliranog pupa (slika 68). To treba redovito obavljati sve dok neeljene mladice ne prestanu rasti,jer o tome ovisi kakvoa budue voke.

Slika 68. - Poetak tjeranja mladice iz okuliranog pupa.

58

Cijepljenje na most rabi se kadaje potrebno popraviti tetu koju su voki nanijeli zeevi ili druge ivotinje zimi. Oni glou koru na deblu pa stradaju provodni snopovi koji se nalaze neposredno ispod nje. Zbog togaje onemogueno kolanje sokova iz korijena u nadzemni dio, i obratno, pa je voka osuena na propast. Glodavci najee naprave tetu zimi kada nemaju dovoljno hrane pa im je kora voaka i drugog drvea ~otovo jedini izvor hrane. Steta se moe sprijeiti ograivanjem vonjaka i uporabom sredstava koja mirisom odbijaju ivotinje. Ponekad, unato poduzetim mjerama, ipak dolazi do teta. Stoga treba uvijek imati pripremljene plemke kako bi se moglo obaviti cijepljenje na most ako doe do tete. To su

CIJEPLJENJE

jednogodinji izbojci duljine 20 - 25 cm,jer oglodana povrina kore moe biti velika pa plemka mora biti dovoljno duga kako bi mogla "premostiti" ranu. Po tome je ovaj nain cijepljenja i dobio naziv. Cijepljenje na most treba obaviti u rano proljee im pone kolanje sokova i kora se lako odvaja. Voke kojima je kora potpuno oglodana treba to prije cijepiti kako bi se ponovo uspostavila veza korijena i nadzemnog dijela.
KAKO SE IZVODI

Prije poetka cijepljenja treba odstraniti koru na oteenome mjestu sve do zdravog i neoteenog dijela. Zatim se na svakih 5 - 8 cm napravi isjeak s obje strane rane (one od korijena i one prema nadzemnome dijelu) te se ostavijeziac kore koji e se kasnije uporabiti za preklapanje plemke. Isjeak kore mora veliinom odgovarati debljini plemke (crte 17).

a plemci se s obje strane napravi kosi prerez duine 2,5 - 3 cm kako to pokazuje crte 18. Rez mora biti s iste strane plemke. Na gornjoj strani reza napravi se neto manji kosi rez sa suprotne strane veeg reza (crte 18). 0Y<!:i e se dio plemke kasnije podvui pod ostavljeni mali isjeak kore na deblu (crte 19). Sada se u pripremljeni izrez postavi plemka tako da njezin vei rez potpuno nalegne u izrez, a ostavljeni dio kore iz izreza dobro se preklapa preko manjeg reza na plemki (crte 19). Mora se paziti na ispravan polaritet plemke i okrenuti je tako da je vrh pupova okrenut prema gore. Plemka bi se moda i primila ne uini li se to, ali ne bi dalje rasla pa bi yoka naposlijetku ipak propala. Plemka se prikuca to tanjim avliima za podlogu kako bi vrsto nalijegala. Da bi se osigirao potpuni kontakt plemke i podloge, plemka ostaje povijena u blagom luku (crte 19). Cijepljeno se mjesto

Crte 18. - Priprema plemke za cijepljenje na most.

Crte 19. - Cijepljenje na most. Izgled pravilno postavljenih i avliima prikucanih plernki prije premazivanja cijepljenog mjesta voarskim voskom.

dobro premae cjepljarskim voskom kako bi se zatitilo od isuivanja i osigurao primitak plemki. Svi pupovi na plemki mogu se oruniti kako mladice koje bi izrasle iz njih ne bi smetale. CIJEPLJENJE RADI POJAAVANJA RASTA VOKE ILI POPRAVLJANJA TETE NA KORIJENU OD VOLUHARICA Do oteivanja korijenova sustava voke i smanjenja njezina rasta moe doi zbog preduboke obrade tla oko voke, napada voluharica i sl.
59

Crte 17. - Priprema oteene voke za cijepljenje na most. (Lijevo: oteeno mjesto prije obrade rane; u sredini: obraena rana; desno: cijepljeno mjesto pripremljeno za postavljanje plemki).

--~---------------------------------------------------------------~

CIJEPLJEI\~E I REZIDBA VOAKA

Rast voke moe biti slab zbog toga to je voka cijepljena na podlogu preslabe bujnosti ili podloga ne odgovara vrsti tla. Takva voka nije izgubljena: mogue ju je spasiti uzgojivi blizu nje nekoliko sjemenjaka ili vegetativnih podloga odgovarajue bujnosti te ih ucijepiti u deblo voke.
KAKO SE IZVODI

Crte 20. - Priprema sjemenjaka ili novih vegetativnih podloga za cijepljenje radi pojaanja rasta voke duljim zarezom koji nalijee na voku i nasuprotnim kraim zarezom preko kojeg se preklapa komadi kore voke.

UVIJANJE IZBOJAKA RADI UVRIVANJA UZGOJNOG OBLIKA VOKE Velikim vokama esto prijeti opasnost od lomljenja osnovnih grana, pogotovo kada je rodnost velika. Da bi se sprijeila teta, dva se izbojka od kojih jedan pripada osnovnoj grani, a drugi provodnici ili vioj osnovnoj grani isprepletu. S vremenom srastu i tvore jaku vezu koja uvruje niu granu kako se ona od prevelike teine ne bi odlomila. U ovu se svrhu mogu uporabiti i vodopije koje rastu na pogodnome mjestu. Vanoje obaviti prepletanje dok su izbojci u punom soku kako bi se lake uvijali. U praksi se ovaj nain naziva "povezivanje ivim vezom" i esto se rabi za uvrivanje osnovnih grana palmeta, a i drugih uzgojnih oblika gdje moe doi do lomljenja grana.

Na strani sjemenjaka ili nove vegetativne podloge koja je okrenuta prema deblu voke napravi se uzduni rez do jedne treine promjera (crte 20) na visini od nekoliko cm iznad tla, duljine 10 - 15 cm. Na suprotnoj se strani treba napraviti manji kosi rez (crte 20). a deblu voke napravi se izrez kore koji svojom duljinom, irinom i visinom potpuno odgovara rezu na plemci. a vrhu se izreza ostavi komadi kore koji se kasnije preklopi preko kraeg reza na podlozi (crtei 21 i 22). Podloga se zatim prisloni na napravljeni izrez kore i prikuca tankim avliima, a ostavljeni se komadi kore preklopi preko kraeg reza na podlozi (crte 22). Cijepljeno mjesto treba dobro premazati cjepljarskim voskom. Broj podloga zajednu voku odreuje se prema opsegu debla. a svakih 1015 cm opsega debla ucijepi se po jedna podloga. Debljina podloga treba biti 6 - 12 mm.

Crte 21. - Priprema voke za cijepljenje radi pojaavanja rasta voke. Ostavlja se dio kore koji e se kasnije preklopiti preko kraeg zareza na sjemenjaku ili novoj vegetativnoj podlozi.

Crte 22. - Cijepljenje radi pojaanja rasta voke (lijevo: izgled pripremljene voke; desno: cijepljeno mjesto prije premazivanja cijepljarskim voskom. 60

REZIDBA

REZIDBA
ZATO OREZIVATI
VOKE Voke rastu i ako se ne orezuju, a o tome svjedoe voke na okunicama koje preivljavaju i daju plodove u uvietima gdje rezidba obuhvaa jedino odstranjivanje kakve oteene grane ili one koja iz nekog razloga smeta vlasniku. Prema tome, opravdano je zapitati se zbog ega je potrebno orezivati voke? Prvije razlog za redovitu rezidbu postizanje pravilnog omjera izmeu vegetativnih i rodnih pupova kako bi se uspostavila ravnotea rasta i rodnosti. Premda rezidba nije jedina mjera koja u tome pomae, ubraja se meu najvanije. Voke koje se redovito reu bolje rode, a takoer tvore dovoljno rodnih pupova iz kojih e se u sljedeoj vegetaciji razviti cvjetovi, Ako se voka redovito ne ree, postupno dolazi do premjetanja rasta u vrhove i obod kronje, a nii dijelovi odumiru. Voka gubi rodnu povrinu, slabi rast mladica, a rodnost jo vie opada jer nema obnove rodnih izbojaka. Voka koja se redovito obrezuje ima prozranu i dobro osvijetljenu kronju, to povoljno utjee na kakvou plodova i zdravstveno stanje voke. Osim toga, s\j etlo je potrebno i za tvorbu rodnih pupova. U zgusnutim i zasjenjenim kronjama predugo se zadrava vlaga nakon kie i zato su voke sklone bolestima. Da bi spore mnogih gljiva koje uzrokuju bolesti mogle proklijati i izazvati infekciju voaka, vlaga se na liu mora dulje zadravati. Orezane se kronje zbog obilja svjetla i prozraivanja bre sue i rjee dolazi do infekcije. Mada se u suvremenoj proizvodnji voa o tome ne vodi rauna, voke koje se redovito orezuju imaju ljepi izgled. Prema tome, rezidba daje i estetsku notu krajoliku koji izgleda urednije i dotjeranije. Neki uzgojni oblici imaju posebno lijep izgled pa znaajno doprinose izgledu prostora u kojemu se nalaze. a papiru se ciljevi rezidbe ine jasni, no nije ih uvijek lako postii. Zbog toga je rezidba voaka uvijek kombinacija znanja, iskustva, ali i umjetnosti.

Slika 69. - Sklopiva voarska pila.

PRIBOR ZA REZIDBU
Da bi rezidba bila uspjena, uz dobru volju, znanje i vjetinu, potreban je i odgovarajui pribor. Nemamo li odgovarajui pribor, radit emo sporije i tee, a i voki moemo nanijeti oteenja preko kojih e lake ulaziti bolesti i tetoine. Skratit e se njezin ivotni vijek i umanjiti prirod i kakvoa plodova, stoga je kupnja profesionalnog pribora za rezidbu opravdana i za profesionalne voare i za amaterske voare. Osnovni pribor za rezidbu ine voarska pila (slika 69), voarske kare (slika 70) i voarski no (slika 71).

Slika 70. - Voarske kare.

Slika 71. - Voarski no.

61

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

VOARSKA PILA Voarska pila moe biti razliitih dimenzija, no najboljaje ona koja se moe sklopiti kada se njome ne radi kako ne bi dolo do sluajnog ozljeivanja. List pile mora biti izraen od elika dobre kakvoe, kako bi rez bio ist, a tkivo nenagnjeeno. Zubi pile moraju dugo biti otri kako se ne bi gubilo vrijeme na otrenje. Tupom se pilom sporije ree i na mjestu reza nagnjeuje se tkivo voke pa rana sporo i nepotpuno zacjeljuje. VOARSKI NO (HIPA) Voarski no (hipa) slui za zaglaivanje rana nastalih nakon reza debljih grana pilom kako bi one bre i bolje zacjeljivale. Uvijek mora biti otar, to znai da mora biti napravljen od elika dobre kakvoe da se ne mora esto brusiti. KARE ZA REZANJE DEBLJIH GRANA Za rezanje debljih grana na tritu postoje kare s produen im rukama (slika 72) koje mogu zamijeniti pilu za rezanje grana srednje debljine. Rad ovim karama je brz i vrlo djelotvoran (slika 73). Premdaje cijena ovakvih kara vie nego dvostruka u odnosu na cijenu obinih voarskih kara, njihova je kupnja opravdana, posebice ako treba orezati vie voaka. kare imaju samo jednu otricu, a druga je strana tupa i slui za oslonac (slika 74). Zbog toga dolazi do nagnjeenja tkiva voke paje
62

Slika 73. - Rad s voarskim karama za rezanje debI h grana. Slika 72. - Voarske kare s produen im rukama za rezanje debljih grana.

Slika 74. - Izgled otrice voarskih kara za rezanje debljih grana.

ranu potrebno naknadno obraditi voarskim noem (hipom) . U velikim se plantanim vonjacima to esto ne ini, no u malim amaterskim vonjacima trebalo bi to obvezno initi radi boljeg zacjeljivanja rana i odravanja dobrog zdravstvenog stanja voaka.

OBiNE VOARSKE KARE Obine voarske kare razlikuju se od onih koje slue za rezidbu vinove loze jer imaju dvije otrice ~ lika 75). Tako je mogue rezati granu debljine i do tri cm, to bi vinogradarskim karama bilo tee izvedivo. Osim toga, kare s dvjema otricama manje gnijee tkivo

REZIDBA

KAnAJE

PRAVO VRIJEME

ZAREZIDBU Ovisno o vremenu kada se obavlja rezidba, razlikuju se dvije vrste rezidbe. Prvaje zimska rezidba ili rezidba "u suho", koja se obavlja u vrijeme mirovanja vegetacije. Moe se obavljati od jeseni do proljea dok pupovi ne krenu (slika 77). U praksi se najee obavlja u rano proljee kada prou jake zimske hladnoe jer su voke nakon rezidbe osjetljive na smrzavanje.

Slika 75. - Izgled otrica obinih voarskih kara.

Druga se rezidba obavlja u razdoblju vegetacije i zove se ljetna rezidba ili rezidba "u zeleno". ~ome se popravljaju i dopunjuju uinci rezidbe u mirovanju i pojaava osvijetljenost kronje kako bi se osigurala kakvoa plodova i zametanje rodnih pupova za sljedeu vegetaciju. Zelena rezidba obveznaje mjera za uzgojne oblike kao to su kordonci, vretenasti grm i vitki vretenasti grm. Obavlja se u vie navrata. U poetku vegetacije, odnosno u fazi kada mladice

Slika 76. - Pravilno zatvaranje otrica obinih voarskih kara.

voke pa je rez gladi i rana bre zacjeljuje. Obje otrice moraju biti potpuno ravne, a u sklopljenom poloaju ne smije biti nikakvih rupica (slika 76). Ako se otrice ne naslanjaju jedna na drugu, mjesto reza nee biti glatko pa e zacjeljivanje rane biti sporije i nepotpunije. Zbog toga treba paziti da se, reui, sluajno ne zahvati ica ili kakav drugi metalni predmet koji bi mogao otetiti otricu. Ima razliitih izvedaba voarskih kara, o kojima ovi . i cijena. Nekima se otrice prilikom zatvaranja malo zakreu oko osi, to olakava rezanje. Uz pomnjivo rukovanje i dobro odravanje, jednom kupljene kare trajat e godinama. Treba napomenuti daje sav voarski pribor za rezidbu zbog svoje otrine iznimno opasan pa pri njegovoj uporabi treba biti oprezan i odgovoran. Treba ga drati dalje od djece.

Slika 77. - Fenofaza bubrenja pupova oznaava zavretak razdoblja pogodnog za obavljanje zimske rezidbe.
63

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 78. - Pinciranje mladice. n aras tu oko 15 cm, obavlja se pinciranje suvinih mladica (slike 78 i 79). Tajje zahvat znaajan za oblikovanje uzgojnih oblika jer se rast voke usmjerava od poetka u skladu sa eljenim uzgojnim oblikom te voka ne troi snagu rasta na mladice koje bi se u sljedeoj godini prilikom rezidbe u mirovanju odbacile. Pinciraju se mladice blizu vrha izbojka koje bi postale konkurencija produljnici kako bi se sprijeilo ogolivanje donjih dijelova grana i poboljala osvijetljenost. Pinciraju se i sve mladice koje rastu okomito uvis, osim produljnice provodnice i mladica koje se mogu uporabiti za zamjenu kakve grane. Druga ljetna rezidba obavlja se kada mladice zavre vegetativni rast (slike 80 i 81). Tada se izbacuju mladice koje smo propustili pincirati i koje zasjenuju unutranjost kronje (slike 82 i 83). Treba paziti da se sjainom rezidbe ne pretjera kako se ne bi previe smanjila lisna povrina. Nepotrebne se mladice mogu jednostavno iupati. Prednost je takvog postupka to se na tome mjestu vie ne razvijaju nove mladice koje bi u sljedeoj ljetnoj rezidbi trebalo odstranjivati. Polovicom kolovoza obavlja se jo jedno prorjeivanje suvinih mladica koje su u meuvremenu izrasle ili nisu odstranjene ranije. Sve to pridonosi boljoj osvijetljenosti unutranjosti kronje i obojenosti plodova koji se tamo nalaze. Slika 79. - Izgled pincirane mladice.
64

REZIDBA

Slika 80. - Zavretak rasta mladice jezgriavih voaka prepoznaje se po oblikovanju gornjeg pupa.

Slika 81. - Zavretak rasta mladice kotiavih voaka prepoznaje se po odbacivanju vrha mladice, a ulogu gornjeg pupa preuzima prvi boni pup ispod vrha.

Dakle, za rezidbu i nema tono odreenog roka, ona se obavlja cijele godine u skladu s rastom voke i ciljem kojeg voar eli postii.

KAKVE VRSTE REZIDBE POSTOJE

Postoji vie razliitih podjela rezidbe, no za amaterske voare najvanijaje podjela u skladu s glavnim ciljem koji se njome eli postii. To je podjela na rezidbu "na oblik" koja se obavlja s namjerom stvaranja unaprijed odabranog uzgojnoga oblika kronje, i na rezidbu na rod koja se obavlja kako bi se odravala ravnotea rasta i rodnosti. Rezidba na oblik obavlja se u

prvim godinama nakon sadnje i njome se eli uzgojiti kronja s dobrim rasporedom grana koje e moi nositi puno plodova kada voka ue u punu rodnost. Rezidba na rod obavlja se kada voka pone donositi prve plodove i njome se eli odravati redovita i velika rodnost. Danas za veinu voaka postoje podloge slabije bujnosti koje omoguuju rano ulaenje voke u rod pa se stoga rezidba na oblik kombinira s rezidbom na rod kako bi se to ranije dobili plodovi uz brzo oblikovanje uzgojnog oblika odgovarajue vrstoe i veliine za redovit i visok prirod plodova dobre kakvoe.

Slika 82. - Odstranjivanje mladica okomitog rasta u ljetnoj rezidbi.

Slika 83. - Izgled grane nakon uklanjanja okomite mladice iz njezina vrha.
65

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

TO REZIDBOM NA VOKITREBA ODSTRANITI

Kao i za odreivanje jaine rezidbe, i za odreivanje izbojaka ili grana koje treba odstraniti, moramo se prije svega voditi ciljem koji elimo postii. U prvim godinama treba oblikovati kronju, stoga treba slijediti upute za oblikovanje odgovarajueg uzgojnog oblika. Kada voka pone davati prve plodove, treba nauiti raspoznavati rodne izbojke (to je opisano u posebnome dijelu knjige) i rezidbu obavljati radi odravanja rodnosti i odabranog uzgojnog oblika, pazei da ostavljeni izbojci imaju dobro osvjetljenje i da su pravilno rasporeeni. Postoji neto na vokama to nije teko prepoznati i to treba uvijek odstraniti. To u stare, oteene, polomljene grane ili one koje su otetili bolesti i tetoine. Ranije je napomenuto da rezidba pridonosi odravanju dobrog zdravstvenog stanja voke, zato se u rezidbi ne smiju zaboraviti odstraniti nevedene grane. Da ne odstranimo nita drugo, nego da samo uklonimo grane koje su izvor bolesti itetoina za ostale zdrave grane, za voku smo dosta uinili. Ako pri tome odstranirno i grane koje se m'eusobno zasjenjuju ili ometaju prodor vjetla u unutranjost kronje, obavili smo djelominu rezidbu voke. Ona e biti zavrena kada prorijedimo suvine rodne izbojke kako bi mo u postavili ravnoteu rasta i rodnosti.
66

KAKO ODREDITI JAiNU REZIDBE Jainu rezidbe ini koliina odstranjenih izbojaka s voke. Da bismo tono odgovorili na pitanje koja je jaina rezidbe potrebna odreenoj voki, prvo treba odrediti zato voku rezati i, nakon toga, to treba odstraniti. Kada se dobije odgovor na prva dva pitanja, odgovor o jaini rezidbe namee se sam po sebi. Mlade voke treba rezati to manje Jer imaju IZraen vegetativni rast pa bi gajaka rezidba jo pojaala i odgodila ulazak u rod. Ipak, u prvim godinama nakon sadnje potrebno je obaviti rezidbu "na oblik". Kako bi ta rezidba bila to manja, potrebno se osloniti na zahvate u vrijeme vegetacije (odstranjivanje pupova, pinciranje nepotrebnih mladica, povijanje, izolaciju vrhova), a za rezidbu u vrijeme mirovanja, ostaviti samo ono to u vegetaciji nije uinjeno. Tako e se vegetativni rast usmjeriti u mladice koje su potrebne za oblikovanje odabranog uzgojnog oblika te voka nee troiti asirnilate i hraniva na rast suvinih izbojaka koje bi trebalo odbaciti rezidbom u vrijeme mirovanja. Kako voka stari, snaga vegetativnog rasta opada te doe vrijeme kada voka vie nema dovoljan vegetativni rast za obnovu rodnih izbojaka. Rodnost postupno opada dok voka ne zavri svoj ivotni ciklus. Da bi se opadanje rodnosti to je mogue vie odgodilo, rezidbu treba usklaivati s ciljevima i starou voke. Voke koje ulaze u punu rodnost i one sa

zadovoljavajuom ravnoteorn vegetativnog rasta i rodnosti treba reza ti umjereno, pazei na obnovu rodnih izbojaka za sljedeu vegetaciju i prorjeivanje suvinih rodnih izbojaka za tekuu vegetaciju. Kada doe do opadanja rodnosti i slabljenja vegetativnog rasta, rezidbu treba postupno pojaavati, no u tome se ne smije pretjerivati. Jaom rezidbom potie se bolja obnova rodnih izbojaka i poboljava vegetativni rast. Kada ni to vie ne bude dovoljno, voar e morati donijeti odluku o tome hoe li obaviti rezidbu "na pomlaivanje" ili e voku iskri ti i zamijenitije novom. Pri tome treba uzeti u obzir vie imbenika koji e biti opisani kasnije.

KOJIM REDOSLIJEDOM OBAVLJATI REZIDBU

Prije rezidbe n-eba dobro pregledati voku sa svih strana. a umu n-eba imati cilj rezidbe te s njime usporediti stanje voke. Vanoje uoiti osnovne elemente uzgojnog oblika, ako se radi o voki kojaje tako uzgajana. Za voke koje su uzgajane slobodno, bez odreenog uzgojnog oblika, vrijedi isto pravilo, no pregled mora biti pomniji. Treba prouiti strukturu kronje, odnosno broj i raspored glavnih grana, zatim odrediti mjesta gdje dolazi do zasjenjivanja, ima li polomljenih, oteenih ili bolesnih grana koje bi rezidbom trebalo odstraniti. Po trebn o je odrediti snagu vegetativnog rasta na temelju prosjene duljine idebljine jednogodinjih izbojaka, a zatim procijeniti brojnost i kakvou

REZIDBA

Crte 23. - Grana voke prije rezidbe.

treba uiniti. Pojedine se grane takoer reu od vrha prema osnovi. Sve okomite izbojke na njoj treba odstraniti u potpunosti da grana ima izgled "riblje kosti" (crtei 23 i 24). Prije orezivanja grane treba odabrati njezinu produljnicu i osloboditi je suparnikih izbojaka, ako ih ima. To je postupak izloacije vrhova koji treba obaviti i na provodnici i na svim produljnicama grana. Tako se omoguuje bolja osvijetljenost i razgranjavanje niih dijelova grane kako bi se sprijeilo ogolivanje. akon rezidbe vrha grane obavlja se rezidba donjeg dijela grane i prorjeuju suvini rodni izbojci i odstranjuju vodopije. esto e na starijim vokama biti potrebno izduene osnovne grane skratiti svoenjem na neku niu granu kako bi se kronja "otvorila". Na isti se nain smanjuje i visina voke. Pogreno je samo skratiti sve grane na eljenoj visini jer to izaziva tjeranje velikog broja vodopija koje dovode do zasjenjivanja ijo veeg izduivanja kronje uz ogolivanje niih dijelova kronje. Povremeno je potrebno prekinuti rad i ponovo promotriti voku sa svih strana kako bi se vidjelo to je uinjeno, a to jo treba uiniti. S vremenom e voar stei potrebno iskustvo te e mu rezidba ii bre i s manje napora. Greke koje se pri tome uine nee voki nanijeti veliko zlo, osim gubitka odreene koliine priroda. Narodna poslovica s pravom kae:" a grekama se ui." To se odnosi i na rezidbu,jer se i iskusnijim voarima lako moe dogoditi da ponekad odstrane krivu granu ili izbojak. Zato je vano pomno pratiti kako je voka reagirala na rezidbu i prema tome obaviti rezidbu sljedee godine. Tako emo najbolje svladati vjetinu i umjetnost rezidbe.

VANO
Faze rezidbe:
Crte 24. - Grana voke nakon rezidbe s izoliranim vrhom i rasporedom razgranjenja po naelu "riblje kosti".

rodnih izbojaka. Tako emo imati sve potrebne elemente za procjenu vrste ijaine rezidbe. Rezidbu treba zapoeti od vrha kronje prema osnovi. Tako se neemo izgubiti u mnotvu izbojaka i grana jer emo imati dobar pregled onoga to smo odstranili i onoga to

odrediti cilj pregledati voku odstraniti polomljene grane, grane napadnute od bolesti i tetoina i one koje zasjenjuju unutranjost kronje odstraniti vodopije obaviti izolaciju vrhova prorijediti rodne izbojke ovisno o stanju voke.

67

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

NEKI DODATNI POSTUPCI U REZIDBI VOAKA

U ovom e dijelu knjige biti opisani neki dodatni postupci koji se primjenjuju prilikom rezidbe voaka. Svakoje skraivanje ili odstranjivanje mladice ilijednogodinjeg izbojka svojevrstan korak unazad jer se voki oduzima ono to je stvorila fotosintezom pa ona to mora nadoknaditi. Stoga se nastoji na vrijeme usmjeriti snagu rasta voke u skladu s odabranim uzgojnim oblikom kako ne bi bilo nepotrebnih gubitaka. Postupci kao to su povijanje irovaenje mogu imati i znaajniju ulogu u postizanju ravnotee rasta i rodnosti voke. Vjet e voar istodobno skraivati i prorjeivati mladice i izbojke,

Crte 26. - Grane koje rastu pod uskim kutom sklone su odlamanju pod vlastitom teinom zbog kore koja se usijeca duboko u tkivo i ometa dobro sraivanje grane.

ali ih i povijati, rovaiti pupove i sl. kako bi postigao eljeni cilj. POVIJANJE ILI REZIDBA BEZ KARA Ako je poloaj mladice uspravniji, ona jae raste u visinu i slabije se razgranjava. to je poloaj izbojka blii kutu od 90 u odnosu na provodnicu, to je rast u duinu slabiji a pojaava se razgranjavanje po itavoj duljini izbojka. U skladu s time djeluje se i na rodnost. Izbojci koji rastu uspravno imaju slabu rodnost jer je izraen vegetativni rast, a potisnuto je zametanje rodnih pupova. Izbojci koji rastu vodoravno imaju izraenu rodnost jer im je vegetativni rast smanjen, pa obilno zameu rodne pupove. Izbojci povijeni pod kutom veim od 900 u odnosu na provodnicu imaju obilnu rodnost ali brzo odu miru jer je vegetativni rast preslab. To prikazuje crte 25. Ova se spoznaja moe uporabiti kada se eli promijeniti snaga rasta

Crte 25. - Djelovanje povijanja na vegetativni rast (zeleno) i rodnost (crveno). 68

pojedine mladice ili izbojka. Kada izbojak s provodnicom zatvara kut od 45 do 50, na njemu se stvara povoljna ravnotea rasta i rodnosti. Zbog toga se na mnogim uzgojnim oblicima osnovne grane razvode pod ovim kutom. Vokama ije osnovne grane imaju uske kutove grananja prijeti opasnost od odlamanja grane jer se s gornje strane grane, tijekom njezina rasta u debljinu, kora "usijeca" u tkivo a zbog optereenja lako puca (crte 26). Kut rasta od 90 dobar je za rodne izbojke koji se, nakon to donesu rod, rezidbom potpuno odbacuju da bi ih zamijenili novi. Tako se usklauje snaga rasta voke i izbjegava se pretjerana rezidba te voka ranije i bolje rodi. Ako se mladica ili izbojak poviju pod kutom veim od 90 u odnosu na provodnicu, vegetativni e se rast gotovo zaustaviti, a njihovo lie stvoriti viak asimilata koji se mogu uporabiti u drugim dijelovima kronje. Ovakav se nain povijanja primjenjuje u

REZIDBA

Slika 84. - Povijanje mladica uz pomo kvaica za rublje.

Slika 85. - Povijanje izbojaka uz pomo betonskih

utega.

Slika 86. - iana naprava za povijanje.

oblikovanju kronje za mladice koje nisu potrebne, a svojim liem mogu osigurati dodatne asimilate za rast voke. Znalakim i pravodobnim povijanjem mladica u razdoblju oblikovanja kronje, uz pravodobno pinciranje suparnikih mladica u vrhovima grana, smanjuje se potreba za rezidbom u razdoblju mirovanja te se ona svodi na prorjeivanje i odstranjivanje povinutih suvinih izbojaka, a esto se i potpuno izostavlja. Povijanje mladica najlake se obavlja uz pomo kvaica za rublje, kako to prikazuje slika 84. Postave se dvije kvaice, od kojih jedna pridrava mladicu u eljenu poloaju, a druga se objesi za njezin vrh, pazei da ga kvaica ne utipne, kako bi mladica zadrala vodoravni smjer rasta. Kako se mladica razvija, tako se pomie kvaica ili dodaje nova na vrh kako bi se zadrao smjer rasta mladice. Nakon to mladica odrveni, kvaice se skidaju i mladica ostaje u eljenom poloaju. Za povijanje jednogodinjih izbojaka ili debljih grana mogu se rabiti i mali utezi napravljeni od betona koji se ulije u plastine aice razliitih veliina (slika 85). Tako se dobiju utezi razliite mase koji se objese na odgovarajue mjesto kako bi svojom masom obavili pOVlJanJe. Postoje i posebne naprave od eline ice (slike 86 i 87) koje se mogu uporabiti umjesto utega za tanje jednogodinje izbojke.
69

crJEPLJEt\~E

I REZIDBA VOAKA

Slika 87. - Povijanje izbojaka ianom napravom.

POVIJANJE DEBLJIH GRANA Ponekad se iz razliitih razloga propusti oblikovati kronju s dovoljno irokim kutovima grananja. Ako grane nisu predebele (ne deblje od 5 cm), mogu se poviti tako da se voarskorn pilom zaree

nekoliko ureza do jedne treine promjera grane (slika 88). Zatim se grana povije tako da se na mjestima reza tkivo potpuno spoji (slika 89). Kako bi grana ostala u odgovarajuem poloaju, njezin se vrh privee za drugu vr tu granu ili koli zaboden u zemlju. Mjesto reza mora se

premazati cjepljarskim vo kom kako bi ga se zatitilo od vlage i napada bolesti itetoina. Nakon nekog vremena rana zacijeli te e i ne vidi daje grana bila povijena. Povijanje debljih grana mora se obaviti kada pone kolanje okova jer se tada grane lake savijaju, a rane bre zacjeljuju.

Slika 88. - Povijanje deblje grane pomou rezova s donje strane. Piljenje ureza s donje strane.
70

Slika 89. - Povijanje deblje grane pomou rezova s donje strane. Izgled povijene grane sa spojenim tkivom na mjestu reza.

REZIDBA

ZAREZIVANJEM KORE MOE SE MNOGO POSTII UZ rezidbu postoje jo neki postupci kojima se potie razvoj pupova koji inae ne bi potjerali ili, pak, usporava prejak rast mladica. esto se dogaa da u mladih voaka pojedini pupovi ne potjeraju upravo na mjestima gdje bi morale izrasti dobre mladice. To se najee dogaa s pupovima koji se nalaze na donjem dijelu izbojaka, a razlog tomuje dominacija vrha. Pupove je mogue potaknuti na rast jednostavnim postupkom rovaenja (slike 90 i 91). Postupak se sastoji u tome da se u proljee, u samom poetku kretanja vegetacije, voarskim noem zaree kora u obliku obrnutog slova ''V'' iznad samog pupa pazei da ga se pri tome ne oteti. Tako e oslabiti

pritjecanje regulatora rasta iz gornjih pupova, a iz pupa iznad kojeg je zarezana kora, razvit e se dobra mladica. Postupno e zarezano mjesto zacijeljeti pa rez nee biti vidljiv. Rovaenje se ee primjenjuje zajabuke i kruke, jer one bolje reagiraju na ovaj postupak i lake ga podnose u odnosu na ostale voke. Ako je voka napadnuta bolestima i tetoinama ili raste u neodgovarajuem tlu i klimi, rovaenje ima slabiji uinak, stoga nije preporuljivo. Voke koje se uzgajaju na vrlo bujnim podlogama kasnije ulaze u rod od onih koje su cijepljene na podlogama slabije bujnosti. Razdoblje do poetka rodnosti moe se skratiti uzdunim zarezivanjem kore debla voarskim noem tako da rez bude pod kutom od oko 30 Ovisno o promjeru
0

Slika 91. - Zavretak rovaenja pupa.

Slika 90. - Poetak rovaenja pupa.

71

CIJEPLJE

GE I REZIDBA VOAKA

debla, napravi se nekoliko zareza, razmaknutih 15-20 cm jedan od drugog. Postupak treba obaviti krajem lipnja ili poetkom srpnja, odnosno prije poetka zametanja rodnih pupova. Uzduno zarezivanje kore moe se primijeniti za poticanje ulaska u rod oraha uzgojenog iz sjemena. Ovaj postupak nema smisla obavljati prije sedme ili osme godine nakon sadnje, i to samo ako je stablo dobro razvijeno jer nee biti eljena uinka.

POLUPRSTENOVANJEI PRSTENOVANJ E
a pojedinim granama na kojima se eli oslabiti vegetativni rast i pojaati zametanje rodnih pupova, moe se prstenovati kora. Taj se postupak obavlja tako da se voar kim noem izree prsten kore (slika 92). Rez mora prodrijeti kroz koru do kambija, a irina poluprstena mora biti 5 - 10 mm, ovisno o debljini grane. Tanje se grane zarezuju tanjim zarezom, a deblje grane debljim. Zarezanu koru treba izvaditi (slika 93), a mjesto zarezivanja lagano oblijepiti ljepljivom trakom kakvu uporabljuju elektriari (slika 94), kako ne bi dolo do isuivanja rane i prodiranja uzronika bolesti. akon zacjeljivanja rane, ljepljiva se traka skida kako se ne bi usjekla u koru. Prilikom lijepljenja trake mora se paziti da ona samo lagano pokrije ranu (slika 95) kako ne bismo ugrozili zacjeljivanje. Prstenovanje se najee rabi najabukama i krukama, dok kotiave voke nije preporuljivo podvrgavati 72

Slika 92. - Poetak prstenovanja

grane.

Slika 93. - Prstenovanje grane. Izgled napravljenog prstena s izvaenom korom.

Slika 94. - Prstenovanje

grane. Pokrivanje prstena elektriarskom ljepljivom trakom.

REZIDBA

ovom postupku jer im rane slabo zacjeljuju i lako ih napadnu bolesti itetoine. Najpogodnije je vrijeme za prstenovanje proljee kada pone kolanje sokova. IZOLACIJA VRHA RADI OBUZDAVANJA NJEGOVE DOMINACIJE Dominacija vrhova moe se dodatno potaknuti nestrunom rezidbom. Na alost, na mnogim se okunicama mogu vidjeti loe orezane voke na ijim je gornjim dijelovima kronje obavljeno prejako skraivanje jednogodinjih izbojaka, pa ak i debljih grana sa eljom da se smanji visina voke (slika 96). Voki su time nanesene velike rane koje ona nastoji to prije zacijeliti stvarajui kalusno tkivo bogato regulatorima rasta (auksinima), koji potiu rast u vrhovima, a koe rast svih pupova i izbojaka koji se nalaze ispod njih. Zbog toga voka stvara puno jakih uspravnih izbojaka (vodopija) (slike 97 i 98) koje dodatno zasjenjuju nie dijelove kronje, pa na njima postupno obamire rast novih mladica i kronje ogolivaju. a kraju je voka via nego prije, rodnost joj je manja i izgleda neuredno. Dakle, dobiveno je suprotno od onoga to se htjelo postii.

Slika 95. - Prstenovanje grane. Izgled prstenovanog postavljenom zatitom.

mjesta s

Slika 96. - Pogrena rezidba vrha kronje radi smanjivanja visine voke.

Slika 97. - Izbijanje vodopija nakon jakog skraivanja debljih grana neposredno na mjestu reza. 73

CIJEPLJEJ'ITE I REZIDBA VOAKA

Slika 98. - Izgled kronje s velikim brojem vodopija izbilih nakon jakog skraivanja osnovnih grana.

Ako se dominacija vrha spoji s otrim kutovima grananja (slika 99), dobit e se kronja koja u donjem dijelu nema razgranjenja (slika 100). Zbog toga treba na vrijeme poviti mladice i izbojke pod

eljenim kutom, ime se potie ravnomjerna obraslost kronje. To je vano napraviti kada se oblikuje kronja jer svako kanjenje odgaa poetak rodnosti te kvari izgled kronje. Na zaputenim

Slika 99. - Dominacija vrha grane sjakim izbojcima koji rastu pod otrim kutom kao glavni uzrok ogolivanja donjeg dijela grane.

Slika 100. - Ogolivanje donjeg dijela kronje zbog izraene dominacije vrhova grana.

74

REZIDBA

vokama mogu se poviti i deblje grane kao to je ranije opisano. Izolacijavrha obavlja se tako da se u fenofazi bubrenja pupova na vrhu izbojka ostavi jedan do dva pupa, a svi ostali u duljini od 20 do 25 cm se odstrane (slika 101). Dva se pupa na vrhu ostavljaju da se ne dogodi da jedan pup ne potjera ili mladicu otete bolesti i tetoine. Ako se iz obaju pupova razviju zdrave mladice, ostavise bolja a loija se odstrani. Uinak izolacije vrha jest u tome da se nie ostavljeni pupovi razviju u lijepe mladice kako bi itava grana bila obrasla. Ovajje postupak osobito pogodan za ravnomjerno obrastanje provodnice izbojcima povoljnih kutova grananja. esto e pravi kut grananja biti

Slika 102. - Izgled neizoliranog vrha provodnice s velikim brojem mladica koje rastu pod otrim kutom. postignut, a da se mladice i ne povijaju, pa je ovaj jednostavan postupak izuzetno pogodan. Ako se izolacija vrha ne obavi u fenofazi bubrenja pupova, moe se obaviti i kada mladice narastu 10-15 cm. Potrebno je ostaviti najbolju mladicu (to ne mora uvijek biti najvia), a sve ostale otro pincirati najedan do dva lista ili odstraniti (slike 102 i 103). Kasnija se izolacija vrha moe pokazati i boljom jer se produljnica nee izgubiti zbog loma ili napada bolesti i tetoina. Uvijek e biti vie mladica pa se moe izabrati bolja. Ako se radi o produljnici posu-ane grane, najbolje je izabrati onu koja raste umjereno bujno i koja ima poloen smjer rasta. I za produljnicu provodnice takoer vrijedi isto pravilo, samo to mladica mora imati uspravan rast sve dok se ne postigne odgovarajua visina voke. Provodnica se nakon toga rezidbom u mirovanju

Slika 103. - Vrh provodnice nakon obavljene izolacije vrha u poetku rasta mladica. svodi na neku umjereno bujnu postranu granu ili se odrava na zadanoj visini svoenjem na nii jednogodinji umjereno bujni izbojak. LORETIRANJE Loretiranjem se stvaraju povoljni uvjeti zametanja rodnih pupova za sljedeu godinu. Kako je za loretiranje potrebno dosta vremena, ono se obavlja uglavnom na uzgojnim oblicima kod kojih se mora odravati malen volumen kronje (razliiti ukrasni uzgojni oblici i i kordonci). Loretiranjem se stvara mnotvo rodnih vorova i oslabljuje vegetativni rast voke. Tako se kronja voke odrava u strogo odreenom eljenom obliku. Na ostalim se uzgojnim oblicima rodnost postie, prije svega, cijepljenjem na podloge slabije bujnosti, pravilnom rezidbom, povijanjem izbojaka i dobrom zatitom od bolesti i
75

Slika 101. - Izolacija vrha odstranjivanjem postranih pupova u fenofazi bubrenja.

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

tetoina. Ako je potrebno, moe se obaviti prstenovanje pojedine grane eli li se oslabiti njezin vegetativni rast. o, ni to nee biti potrebno ako su obavljeni ranije navedeni postupci. ZALAMANJE IZBOJAKA I VODOPIJA Zalamanjem izbojaka zaustavlja se vegetativni rast previe bujnih izbojaka na jezgriavim vokama. Zalamanje je pogodno za vodopije koje se ele pretvoriti u rodne grane, umjesto da ih e rezidbom potpuno odstrani. Zalamanje treba obaviti polovicom lipnja, odnosno prije faze zametanja rodnih pupova kako bi se zaustavio vegetativni rast i asirnilati usmjerili u pupove gdje e doi do njihove preobrazbe iz vegetativnih u rodne pupove. DSTRANJ IVANJ E VODOPIJA Vodopije su jaki izbojci uspravna rasta koji zasjenjuju kronju i troe puno asirnilata i hraniva koji bi inae mogli biti uporabljeni za zametanje rodnih pupova i rast plodova. ajee se javljaju ako je rezidba bila prejaka (slike 97, str. 73 i 98, str. 74) ili ako se odstrani velik broj debljih grana. Njihovoj pojavi doprinosi i pretjerana gnojidba duinim gnojivima. Stoga treba nastojati da se ne pretjera sjainom rezidbe i gnojidbom kako bi vodopija bilo to manje. Ako se, unato tome, razvije velik broj vodopija koje se zalamanjem ne mogu pretvoriti u rodne
76

izbojke, njihovo se odstranjivanje obavlja u dva koraka. Prvo se rezidbom u razdoblju mirovanja potpuno ukloni polovica vodopija tako da se na svakih tridesetak cm ostavi po jedna vodopija skraena za dvije treine duljine. Na ostavljenim se vodopijama razvija vei broj mladica koje e sprijeiti pojavu novih vodopija. Polovicom kolovoza i ove se vodopije potpuno odstrane. ODSTRANJIVANJE GRANA DEBLJIH

Prilikom rezidbe radi pomlaivanja ili rekonstrukcije kronje potrebno je odstraniti i poneku deblju granu. Treba imati na um u da se ovim postupkom umnogome smanjuje lisna povrina voke, remeti ravnotea izmeu rasta korijena i nadzemnog dijela te

se na voki stvara rana kojoj treba vremena za zacjeljivanje. U praksi se taj postupak esto pravilno ne obavlja pa, na alost, nastaju velike rane koje teko zacjeljuju i omoguavaju ulaz uzronicima bolesti i tetoinama. esto se ostavlja batrljak koji sprjeava zacjeljivanje rane (slika 104), a, ako se piljenje obavi tupom pilom, stvaraju se nagnjeenja tkiva koja jo vie oteavaju zacjeljivanje. Da se sprijee ove neeljene posljedice, odstranjivanje deblje grane mora se pravilno obaviti, a nastalu ranu treba pravilno obraditi i zatititi. ain rezidbe ovisi o debljini grane. Grane debljine do tri cm lako se mogu odstraniti voarskim karama tako da se jednom rukom dre kare i ree, a drugom se rukom pridrava grana, istodobno

Slika 104. - Loe obavljeno odstranjivanje deblje grane s ostavljenim batrljkom koji nije zarastao i napadnut je trulei.

REZIDBA

Slika 105. - Uklanjanje deblje grane obinim voarskim karama.

Slika 106. - Uklanjanje deblje grane piljenjem: prvi rez s donje strane. potiskujui u smjeru reza (slika 105). Ranu nee biti potrebno obraditi voarskim noem niti je premazati cjepljarskim voskom jer voarske kare rade gladak rez i promjer rane nije velik paje zacjeljivanje dobro. Ako je promjer grane tri do pet cm, mogu se uporabiti velike kare te se rana zagladi voarskim noem. Za deblje se grane rabi voarska pila.

Slika 107. - Uklanjanje deblje grane piljenjem: drugi rez s gornje strane dvadesetak cm dalje od prvog reza. Odstranjivanje deblje grane uz pomo voarske pile mora se obaviti u tri koraka. Prvi se rez obavlja s donje strane (slika 106) 20 - 30 cm od osnove grane, te se pilom zaree grana do jedne treine njezine debljine. Petnaestak cm dalje od prvog reza pili se grana s gornje strane (slika 107). Grana se tako nee nekontrolirano odlomiti pod vlastitom teinom,
77

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 108. - Uklanjanje debi je grane piljenjem: prelamanje grane izmeu dvaju rezova. Slika 111. - Dobro zarasla rana nakon piljenja deblje grane zbog ostavljenog "prstena" grane.

Slika 109. - Uklanjanje deblje grane piljenjem: uklanjanje batrljka.

Slika 112. - Nepotpuno zarasla rana nakon piljenja deblje grane.

Slika 110. - Uklanjanje deblje grane piljenjem: izgled rane nakon piljenja.

nego e puknuti izmeu dvaju rezova (slika 108). Takoer nee nastati ni velika rana. Prilikom piljenjajako debelih grana bilo bi dobro imati pomagaa koji e pridravati granu da se ne odlomi i padne na nas. Kadaje grana otpiljena na opisani nain, odstranjuje se batrljak kojije ostao nakon piljenja (slika 109). Treba sauvati "prsten grane" jer e tako rana bre zacijeliti (slike 110, 111 i 112). Ranu treba zagladiti voarskim noem (slika 113) i premazati voarskim voskom ili drugim
78

Slika 113. - Uklanjanje deblje grane piljenjem: zaglaivanje rane voarskim noem.

pripravkom za premazivanje rana kako bismo je zatitili od vlage i napada bolesti itetoina.

UZGOJNI OBLICI VOAKA

UZGOJNI OBLICI VOCAKA

,/

zgojni oblik voke nainje na koji se oblikuje kronja. Dobar bi se uzgojni oblik trebao lako i brzo oblikovati, imati veliku rodnu povrinu, dobru vrstou osnovnih grana, nesmetan pristup svim dijelovima kronje. Nema nijednog uzgojnog oblika koji moe posve zadovoljiti postavljene uvjete. Stoga su se razvili mnogobrojni uzgojni oblici koji odgovaraju pojedinim vokama ili uvjetima uzgoja. Vrtlari francuskog kralja Luja XIV. zasluni su za mnogobrojne ukrasne uzgojne oblike i slobodno se moe rei da vjetinu oblikovanja i uzgoja voaka dobrim dijelom dugujemo njima, naravno uz razvoj suvremene voarske znanosti koja je objasnila i upotpunila iskustva steena u prolim vremenima. Ipak, u razvoju voarstva postojala su i razdoblja kada se sve pokuavalo pojednostaviti, a osobito uzgojni oblici. To se posebice odnosi na uporabu razliitih vrsta palmeta koja je obiljeila europsko voarstvo u pedesetim godinama prologa stoljea. U njihovu se irenju esto pretjerivalo pa su se preporuivale i za one voke ija obiljeja rasta nisu u skladu s naelima oblikovanja ovih uzgojnih oblika. U praksi se ubrzo pokazalo da palmete i nisu tako dobro rjeenje kako se mislilo pa su se sve vie naputale.Jo uvijek se, ipak, u nekim breskvicima moe nai palmeta, a na mnogim se okunicama esto mogu vidjeti palmete i za druge voke. Na alost, na okunicama uzgojene palmete ne izgledaju uvijek najbolje, a ni rodnost im nije zadovoljavajua. injenica je da palmete lijepo izgledaju i daju dobar prirod samo ako se pravilno odravaju. Pri tome se misli na pravilno obavljenu zimsku i ljetnu rezidbu. Nemamo li dosta vremena za njihovo oblikovanje i odravanje, bolje je odabrati neki drugi uzgojni oblik. Razliiti kordonci, vretenasti grm i vitki vretenasti grm odlikuju se malim dimenzijama pa su prikladni za uzgoj na malim okunicama. Osnovni uvjet za njihovo uspjeno oblikovanje jest odabiranje voki cijepljenih na slabo bujnim podlogama. Uz to e esto biti potrebna armatura od stupova i ice paje potrebno izdvojiti neto vie novaca za takav vonjak. Ipak, lijep izgled tih uzgojnih oblika opravdava ulaganje, pogotovo ako se svi uzgojni zahvati obave pravodobno i pravilno. Vretenasti grm i vitki vretenasti grm esti su u suvremenim vonjacima zbog dobre rodnosti i lako e oblikovanja i odravanja. Kordonci, pogotovo viestruki kordonci, zahtijevaju vie posla pa nisu prihvatljivi za suvremene vonjake, ali veina amaterskih voara uiva u svakom trenutku provedenom s vokama pa ta zamjerka postaje zapravo njihova prednost. Kada se tome doda lijep izgled voaka uzgojenih u obliku kordonaca koji prua osjeaj zadovoljstva i ponosa vlasniku, nema. razloga da se oni ne rabe za uzgoj voaka na okunici. U knjizi e biti opisani osnovni uzgojni oblici koji se mogu uporabiti za uzgoj voaka na okunici. eki trae manje truda i znanja, a neke treba uzgajati s malo vie brige. Stoga e svakiamaterski voar moi pronai ono to mu u skladu s raspoloivim prostorom vrta, razinom znanja i vokama koje eli uzgajati najbolje odgovara.

79

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

OBI

A PIRAMIDA

Obina piramida ima tri do etiri osnovne grane ijednu provodnicu (crte 27). Zbog postizanja vrstoe kronje, za osnovne grane odabiru se izbojci koji su razrnaknuti dvadesetak cm jedan od drugoga. Osnovne grane s provodnicom moraju zatvarati kut od 45 jer se tako postie dobra ravnotea rasta i rodnosti. U obliku piramide uzgajaju se voke cijepljene na bujnim podlogama, avisinaje debla 50 - 80 cm, esto i vea. Obina se piramida relativno jednostavno oblikuje, ali kasnije moe doi do meusobnog zasjenjivanja grana pa donji dijelovi kronje ogolivaju. Zbog toga je potrebna redovita i znalaka rezidba kako bi se odravala dobra osvijetljenost svih dijelova kronje. Zbog velike bujnosti obina je piramida pogodna samo kada na raspolaganju ima dovoljno
o

prostora, ali rezidba i berba ne mogu se obaviti bez uporabe ljestava. Ovaj je uzgojni oblik pogodan za uzgoj bujnih voaka kao to su orah i kesten. REZIDBA U PRVOJ GODINI Nakon sadnje, a prije poetka vegetacije, sadnice se skrauju na eljenu visinu debla kojoj se dodaju jo i etiri do pet dobro rasporeenih pupova iz kojih e se razviti u-i- etiri osnovne grane i provodnica koja se uzgaja iz najvieg pupa. Pupovi meusobno moraju biti razmaknuti dvadesetak cm kako bi grane kronje bile vrste. Sve mladice koje rastu iz ostavljenih pupova treba pustiti da slobodno rastu do kraja lipnja. Tada se uvine mladice poviju otro prema dolje ili se pinciraju na dva lista im narastu 10-15 cm. Tijekom vegetativnog rasta mladice potrebno je ponoviti pinciranje jer e se nakon prvog pinciran ja iz pazuaca listova pincirane mladice

razviti nove mladice. I njihove vrhove treba pincirati kako bi se snaga rasta voke mogla usmjeriti na mladice koje e se razviti u osnovne grane. epoeljne suparnike mladice koje se razviju blizu provodnice najbolje je odmah odstraniti ili otro pincirati kako bi se provodnici omoguio neometan rast. Pinciranje je potrebno ponoviti kada se iz pazuca listova pinciranih mladica razviju nove mladice kako bi se snaga rasta voke mogla usmjeriti na ostavljene mladice. Ako se odluimo za etiri osnovne grane, one bi u odnosu na strane svijeta morale biti rasporeene: prva i najnia osnovna grana mora rasti prema jugozapadu kako bi kasnije titila deblo od oeglina i m razopuca; druga o novna grana mora se pruati prema jugoistoku kako ne bi zajenjivala prvu osnovnu granu; trea osnovna grana mora se pruati prema sjeverozapadu kako ne bi zajenjivala ostale grane a imat e dovoljno svjetla jer je smjetena blizu vrha kronje; etvrta osnovna grana mora se pruati prema sjeveroi toku kako ne bi zasjenjivala ostale grane a imat e dovoljno svjetla jer je smjetena u vrhu kronje. Odluimo li e za inaicu s trima osnovnim granama najbolje ih je rasporediti tako da meusobno zatvaraju kut od 120". Gledano odozgo, takva bi kronja trebala izgledati kao Mercedesov znak

Crte 27. - Oblikovanje obine piramide (lijevo: rezidba u razdoblju mirovanja u drugoj godini nakon sadnje; u sredini: rezidba u razdoblju mirovanja u treoj godini nakon sadnje; desno: rezidba u razdoblju mirovanja u etvrtoj godini nakon sadnje).
80

UZGOJ

I OBLICI VOAKA

(crte 28). Prva i najnia grana mora se pruati prema jugozapadu, ona iznad nje prema jugoistoku, a najvia prema sjeverozapadu, pazei da se odrava kut od 120 kako bi bilo dovoljno mjesta za sekundarna razgranjenja i dovoljno svjetla. Ako neka mladica i nema eljeni smjer rasta, onda ju se povijanjem moe ispraviti da raste u eljenome smjeru. Jedino je vano da raste blizu potrebnog mjesta na voki i da se povijanjem ne pravi velik luk. Kada ostavljene mladice narastu 40-50 cm, potrebno ih je poviti tako da zatvaraju kut od oko 45 u odnosu na provodnicu. To se moe uiniti uz pomo bambusovih tapova ili nekog drugog potpornja koji se zabode u tlo pod kutom
0

Slika 114. - Povijanje izbojaka uz pomo malih betonskih utega. od 45 i vrsto privee za kolac koji je postavljen uz voku, a zatim se za tap privee mladica. Treba paziti da se
o

mladica prejako ne stegne kako se vezivo ne bi usjeklo u nju. Drugije nain uvrivanja mladice uz pomo tapova koji se privrste u kronju kako bi drali potreban razmak. Sve nepotrebne mladice treba pinciranjem zaustavljati u rastu ili otro poviti prema dolje. Ako mladice za osnovne grane slabo rastu, privremeno ih se moe ostaviti u uspravnome poloaju kako bi ojaale, a povijanje pod eljenim kutom ostavi se za drugu vegetaciju nakon sadnje. Izbojci se mogu poviti u odgovarajui poloaj uz pomo malih betonskih utega (slika 114). REZIDBA U DRUGOJ GODINI U drugoj se godini nastavlja oblikovanje kronje. Provodnicu prije kretanja vegetacije treba skratiti, ovisno o voki i bujnosti podloge, na 75 -120 cm od visine posljednje osnovne grane kako
81

Crte 28. - Raspored osnovnih i sekundarnih grana obine piramide (gledano odozgo).

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

bi se potaknulo razgranjavanje. Provodnica se oraha skrati na veu visinu jer je potreban vei razmak izmeu pojedinih grana, dok se na jabukama, kruakama i ljivama, posebice ako su cijepljene na manje bujnim podlogama, skrauje na manju visinu (75-90 cm od visine posljednje osnovne grane). Ako provodnica ne postigne tu visinu, ostavi se neskraena te se izolira njezin vrh. Svrha navedenog postupka jest razvoj jo jedne do dvije grane na provodnici koje se pruaju, gledano odozgo, u smjeru izmeu osnovnih grana. Ta bi razgranjenja morala biti kraa od osnovnih grana, stoga im se pravodobnim povijanjem mora ograniiti rast. Ako ostanu uspravne, osnovne grane krljaju i kvari se uzgojni oblik. Osnovne se grane takoer skrauju na navedenu duljinu, ali im visina mora biti manja od visine provodnice kako bi voka zadrala piramidalan oblik. Prva e sekundarna grana nalazi na 20 - 30 cm od mjesta izrastanja osnovne grane, druga sekundarna grana na 60 - 80 cm od prve grane, ali na suprotnoj strani. Trea sekundarna grana trebala bi biti na istome razmaku i suprotno od druge. U drugoj e se godini vjerojatno uzgojiti samo jedna do dvije sekundarne grane na svakoj osnovnoj grani. Povijeni se izbojci iz prve godine ne diraju, o im ako nisu pregusti. No, tada se suvini rezidbom odbacuju, a ostali pomau razvoju kronje svojim liem, a mogu donijeti i rod. 82

Sve mladice koje na osnovnim granama izrastaju okomito i prema unutranjosti kronje treba pinciranjem, dok nisu dulje od 10 do 15 cm, ograniiti u rastu i pokuati pretvoriti u rodne grane ili ih potpuno odstraniti. REZIDBA U TREOJ GODINI I SLJEDEIM GODINAMA treoj se godini kombinacijom rezidbe u razdoblju mirovanja i one u vegetaciji nastavlja oblikovanje uzgojnog oblika na slian nain kao i u drugoj godini. Bitno je odabrati dobru produljnicu provodnice i ne dopustiti da razgranjenja du provodnice prebujno narastu kako ne bi dolo do zasjenjivanja. Redovita rezidba na rod poinje kada se zametnu prvi rodni pupovi, to najabukama na sjemenjaku moe biti i u petoj godini nakon sadnje, a na onima cijepljenima na vegetativne podloge srednje bujnosti prvi rod moe biti ranije. Rezidba na rod obavlja se u skladu sa zahtjevima pojedine voke, to je opisano u posebnome dijelu knjige. Potrebno je paziti da se ne ostavi prevelik broj plodova pa suvine treba prorijediti kako bi se rodnost uskladila s razvijenou voke.

Crte 29. - Oblikovana popravljena piramida.

spiralno rasporeene kako ne bi dolo do meusobnog zasjenjivanja. Razmak od prve do zadnje osnovne grane, ovisno o bujnosti voke,je 1,5 - 3 m, raunajui od prve do zadnje osnovne grane. Kada voka ue u punu rodnost, provodnica se skrati do zadnje osnovne grane ime se osigurava bolje osvjetljenje kronje. Stogaje popravljena piramidajednostavnija za odravanje od obine piramide, a esto i rodnija te se vie uporabljuje. REZIDBA U PRVOJ GODINI Rezidba se obavlja kao i za obinu piramidu, jedino se za osnovne grane u ovoj godini odabiru samo dvije nasuprotno smjetene mladice i ne povijaju se. Vano je da mladice koje su ostavljene za osnovne grane imaju ujednaen rast. Stoga se, ako je potrebno, to postie privremenim uspravljanjem slabije mladice kako bi ona dostigla jau kao i kod obine piramide.

POPRAVLJENA PIRAMIDA
Popravljena pramida ujedinjuje obiljeja obine piramide i vaze (crte 29). Oblikuje se na slian nain kao i obina piramida. No, umjesto tri do etiri osnovne grane, oblikuje se 5 - 7 osnovnih grana du provodnice koje su

UZGOJNI OBLICI VOAKA

REZIDBA U DRUGOJ GODINI Rezidba u drugoj godini obavlja se slino kao i u prvoj godini,jedino se izbojci ostavljeni za osnovne grane skrauju na duljinu one kojaje slabija, a provodnica se skrauje na visinu dvostrukog razmaka izmeu osnovnih grana. Potrebno je odabrati dvije nove osnovne grane koje se pruaju, gledano odozgo, u smjeru 90 u odnosu na prve dvije osnovne grane. Ove etiri osnovne grane u odnosu na strane svijeta moraju biti usmjerene kao kod obine piramide.
0

REZIDBA U TREOJ GODINI I SLJEDEIM GODINAMA U treoj se godini oblikuje novi kat osnovnih grana kao i u drugoj godini. Na bujnijim vokama moe se odabrati jo jedna mladica za osnovnu granu. Treba paziti da se ne razviju suparniki izbojci provodnice ili produljnica osnovnih grana. Kada je oblikovanje kronje zavreno, a vokaje postigla punu rodnost, provodnica se odstrani sve do najgornje osnovne grane. Redovita rezidba na rod obavlja se prema zahtjevima pojedine voke, to je opisano u posebnome dijelu knjige.

Slika 115. - Etana piramida.

ETA

A PIRAMIDA

Etana piramida dobilaje naziv po karakteristinom razmjetaju osnovnih grana. One su, naime, razmjetene po provodnici u tri do etiri kata (etae). Na svakoj se etai nalazi tri do pet zrakasto rasporeenih osnovnih grana. U odnosu na provodnicu

osnovne grane rastu pod kutom od 45 kako bi se postigla ravnotea rasta i rodnosti. Na njima se po naelu "riblje kosti" dalje razvode sekundarne i tercijarne grane. Etanu piramidu prirodno oblikuje trenja (slika 115). Prednost je ovog uzgojnog oblika velika rodna povrina, anedostatak slaba vrstoa. Osnovne su grane preblizu jedna drugoj te pod teretom roda lako pucaju. Takoer je jedan od nedostataka velika zasjenjenost sredinjeg dijela kronje zbog
o

ega opada rodnost i kakvoa plodova. Stoga se potencijalna rodna povrina etane piramide ne moe potpuno iskoristiti. POSTUPAK OBLIKOVANJA Postupak oblikovanja etane piramide je slian oblikovanju obine piramide, jedino se izboru mladica za osnovne grane mora posvetiti vea pozornost. Odabiru se samo dobro rasporeene mladice koje rastu blizu u odgovarajuim smjerovima kako bi raspored katova bio
83

CIJEPLJE ITEI REZIDBA VOAKA

pravilan. Razmak izmeu prvog i drugog kata grana mora biti vei od razmaka izmeu drugog i treeg, a ovaj je opet neto vei nego razmak izmeu treeg i etvrtog. Razmak ovisi o bujnosti voke. Za voke cijepljene na slabo bujnim podlogama razmak izmeu pvog i drugog kata granaje 60 - 80 cm, za one na srednje bujnim podlogama 80 -100 cm, a za one na bujnim podlogama 100 -120 cm. Razmak izmeu drugog i treeg kata osnovnih grana smanjuje se za dvadesetak cm, a razmak izmeu treeg i etvrtog kata grana smanjujemo zajo 5 -10 cm u odnosu na prethodni. Duljina se grana od osnove kronje do vrha postupno smanjuje kako bi kronja imala oblik stoca.

Slika 116. - Breskva uzgojena

u obliku vaze.

VAZA
Vaza (slika 116) se razlikuje od obine i popravljene piramide jer nema provodnicu, nego najee tri, a ponekad i etiri osnovne grane koje rastu pod kutom od 45 u odnosu na zamiljenu provodnicu te su meusobno razmaknute pod kutom od 120" kada ih ima tri, odnosno 90 kad se oblikuje vaza s etirima osnovnim granama. Razmak osnovnih grana po visini mora biti dvadesetak cm jer se tako postie bolja vrstoa voke pa se grana pod svojom teinom i teinom plodova nee lako odlomiti. Visina debla obino je nia nego na piramidi i popravljenoj piramidi (50 - 70 cm) mada nema zapreka da se, prema elji, vaza oblikuje i s veim
84

deblom. Postoji i inaica vaze gdje je deblo visoko svega tridesetak cm kako bi se kronja voke to vie spustila i tako se olakala zatita od bolesti i tetoina, te omoguilo obavljanje rezidbe i berbe bez uporabe ljestava. REZIDBA U PRVOJ GODINI U prvoj godini nakon sadnje sadnica se skrauje prije poetka vegetacije na visinu debla kojoj se dodaje jo tri ili etiri pupa iz kojih e se razviti osnovne grane. eki voari ostavljaju jedan dodatni pup iz kojeg privremeno uzgajaju "provodnicu" koja prisiljava mladice odabrane za osnovne grane da rastu pod odgovarajuim kutom. Svi se pupovi koji se nalaze ispod zone gdje e se uzgojiti osnovne grane orune ili se mladice koje se iz njih razviju otro pinciraju ili poviju prema dolje kada narastu 15 - 20 cm.

r-~------------L------Crte 30. - Postupak oblikovanja popravljene vaze (lijevo: skraivanje sadnice prije prve vegetacije; desno: povijanje suvinih mladica sredinom vegetacije uz ostavljanje mladica za osnovne grane).

Ako se obavlja pinciranje, u vegetativnom rastu pincirane mladice potrebno je ponoviti pinciranjejer e se nakon prvog pinciranja iz pazuca listovapincirane mladice razvitinove mladice. Stogaje potrebno i njihove vrhove pincirati kako bi se snaga rasta voke mogla usmjeriti na mladice koje e se razviti u osnovne grane. Kada se iz ostavljenih pupova razviju mladice tridesetak cm, usmjeravaju se u eljenom pravcu (Crte 31). Odluimo li se za vazu s trima osnovnim granama, mladice se moraju razmaknuti pod kutom od 120', a u odnosu na

zamiljenu provodnicu trebale bi zatvarati kut od 45. elimo li uzgajati vazu s etirima osnovnim granama, mladice se moraju razmaknuti pod kutom od 90', a kut u odnosu na zamiljenu provodnicu ostaje isti. Kao potporanj mogu se uporabiti bam busovi tapovi ili trska jer su lagani i mogu se privrstiti za voku bez straha da e izazvati oteenja. Odluimo li se za inaicu kada se privremeno zadrava "provodnica" nakon razvoenja osnovnih grana i njihova povezivanja, privremenu provodnicu treba odstraniti do visine najvie osnovne grane.

Ponekad e se ostavljene mladice za osnovne grane razvijati nejednakom brzinom. To je potrebno ispraviti privremenim uspravljanjem slabije mladice da ojaa, dok one bujnije ostaju poloene. Kada se snaga rasta uspravljenih mladica izjednai s onima poloenih mladica, mogu se vratiti u prvotan poloaj. Breskva e u povoljnim uvjetima jo u prvoj godini nakon sadnje potjerati prijevremene mladice iz pupova smjetenih u pazucima listova. Kada te mladice postignu duljinu od desetak cm, odabiru se mladice za prve sekundarne grane, a sve se ostale mladice pinciraju ili odstrane. Razmak izmeu prve sekundarne grane od poetka osnovne grane ovisi o bujnosti voke, a detalji njegova odabira e, radi preglednosti, biti opisani u uzgoju u drugoj godini nakon sadnje. Tek tada se kod veine drugih voaka mogu dobiti dobre mladice iz kojih e se uzgojiti sekundarne grane. REZIDBA U DRUGOJ GODINI Kao to je ve spomenuto, jedino se na breskvi u povoljnim uvjetima rasta ve u prvoj vegetaciji mogu uzgojiti sekundarne grane iz prijevremenih mladica. a veini drugih voaka taj se posao obavlja u drugoj godini (slika 117). Razgranjavanje se postie izolacijom vrha u fazi bubrenja pupova i pinciranjem nepotrebnih mladica koje treba ponoviti kada se na pinciranim mladicama obnovi vegetativni rast. Treba
85

Crte 31. - Usmjeravanje osnovnih grana za oblikovanje popravljene vaze uz pomo trski ili bam busovih tapova.

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

prevelik broj plodova, a ako su voke slabije razvijene, najbolje je odstraniti sve cvjetove ili tek zametnute plodove. Rod se moe ostaviti pri osnovi osnovnih grana, i to svega nekoliko plodova da se voka ne bi previe iscrpila. Pogrena je elja amaterskih voara da to prije dobiju puno plodova pri emu ne znaju da mogu pokvariti uzgojni oblik, oslabiti voku i skratiti joj ivotni vijek. Posebice treba osloboditi roda izbojke na vrhovima primarnih i sekundarnih granajer su oni potrebni za daljnje oblikovanje uzgojnog oblika. S njih se skidaju svi cvjetovi ili tek zametnuti plodovi kako bi izbojci mogli dobro rasti. REZIDBA U TREOJ GODINI
Slika 117. - Kesten u drugoj godini nakon sadnje uzgoj en u obliku vaze s trima dobro oblikovananima osnovnim granama prije poetka oblikovanja sekundarnih razgranjenja.

izbjegavati suvino skraivanje grana i obavljati ga samo ako voke bujno rastu te se razgranjavanje ne moe drukije postii. Razgranjavanje osnovnih grana u sekundarne grane treba obavljati po naelu "riblje kosti", odnosno tako da se zadravaju samo one mladice koje se razvijaju sa strane, a sve se ostale pinciraju ili potpuno odstranjuju. Takoer je vano slijediti isti smjer odabira sekundarnih grana. Na svakoj osnovnoj grani treba uzgojiti tri sekundarne grane iji razmak ovisi o bujnosti voke. Prvo bi razgranjenje trebalo biti na pedesetak cm od osnovne grane. Taje udaljenost neto vea na bujnijim vokama, i neto manja na manje bujnim. Prisjetimo se da
86

bujnost voke ovisi prije svega o podlozi na koju je cijepljena sorta, a zatim i o bujnosti sorte koja se uzgaja. Takoer su vani klima i tlo, stoga u skladu s time treba odabrati odgovarajui razmak razgranjenja. Druga sekundarna grana oblikuje se na udaljenosti od osamdesetak cm od prve, ali mora rasti suprotno od smjera rasta prve sekundarne grane. Dakle, ako je prva sekundarna grana rasla udesno, druga sekundarna grana mora rasti ulijevo. Razmak izmeu prve i druge sekundarne grane treba prilagoditi bujnosti voke. Stoga se on smanjuje ili poveava za dvadesetak cm, ovisno o ranije navedenim imbenicima. Postoji mogunost da voke u drugoj godini zametnu neto plodova. e smije se ostaviti

U treoj se godini dovrava uzgojni oblik i odabire trea sekundarna grana. Ona je razmaknuta od druge sekundarne grane oko ezdesetak cm na srednje bujnim vokama, uz napomenu da razmak na bujnijim vokama treba poveati za desetak cm, a na slabo bujnim smanjiti za desetak cm. Na prvoj i drugoj sekundarnoj grani breskve stvorilo se dovoljno rodnih izbojaka te voka zamee vie plodova nego u drugoj godini. Rodne izbojke treba prorijediti po naelu "riblje kosti" s razmakom od tridesetak cm. Na vrhu osnovne grane i dalje se obavlja rezidba na oblik kako bi se dobila trea sekundarna grana. Na tom dijelu treba odstraniti sve zametnute plodove, ako ih ima, kako bi voka imala dobar vegetativni rast.

UZGOJNI OBLICI VOAKA

REZIDBA U ETVRTOJ GODINI I REDOVITA REZIDBA NA ROD Kakoje oblikovanje vaze na breskviuglavnom zavreno u treoj godini, u etvrtoj godini poinje redovita rezidba na rod (slike 118 i 119). Na veini drugih voaka, koje sporije rastu, u ovoj se godini oblikovanje vaze zavrava ili e zavritido pete godine. Vano je vrhove grana odravati s jednom produljnicom i odstranjivati mladice koje rastu okomito i u unutranjost kronje. Te je mladice nabolje odstraniti do polovice ili kraja svibnja kako ne bi nepotrebno uzimale hranu i zasjenjivale kronju. Prednost vaze u

odnosu na ostale uzgojne oblike jest velika osvijetljenost kronje pa kada navedeni zahvat ne bismo provodili, brzo bi se naruio uzgojni oblik i smanjila kakvoa plodova.

palmeta ima grane koje izrastaju na nejednakoj visini. Nepravilnuje palmetu zbog toga lake oblikovati jer ne treba paziti da se osnovna grana uzgoji na odreenome mjestu. REZIDBA U PRVOJ GODINI U proljee prije kretanja vegetacije sadnica se skrauje na visinu od sedamdesetak cm (crte 32).Jedan se pup ostavi neposredno ispod mjesta reza, dok se na duljini od dvadesetak cm svi pupovi u fazi bubrenja orune. Iz pupa na vrhu izbojka razvit e se jedna jaka mladica za provodnicu, a ispod odstranjenih pupova odaberu se dvije mladice koje rastu u

PALMETA S KOSIM GRANAMA

Palmeta s kosim granama ima provodnicu i tri do etiri kata osnovnih grana koje u odnosu na provodnicu rastu pod kutom od 45 Ovisno o rasporedu osnovnih grana, razlikuje se pravilna i nepravilna palmeta. Pravilna palmeta ima osnovne grane koje iz provodnice izrastaju na istoj visini, anepravilna
o.

.
t

Slika 118. - Breskva uzgojena u obliku vaze prije rezidbe u razdoblju mirovanja.

Slika 119. - Breskva uzgojena u obliku vaze nakon rezidbe u razdoblju mirovanja. 87

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Crte 32. - Oblikovanje pravilne palmete s kosim granama (lijevo: skraivanje sadnice prije prve vegetacije; u sredini: povijanje suvinih mladica sredinom vegetacije uz ostavljanje mladica za osnovne grane; desno: izgled voke u drugoj godini sa zapoetim oblikovanjem drugog kata osnovnih grana). smjeru reda za prvi kat osnovnih grana. Za pravilnu palmetu mladice bi trebale biti razmaknute oko deset cm, a za nepraviinu palmetu razmak nije vaan. ak je i bolje ako se odaberu mladice razmaknute dvadesetak cm jer e tako voka biti vra. Odabir mladica se obavlja kada narastu od petnaestak do dvadesetak cm jer se tada vidi njihova kakvoa. Ako nema dviju podjednako bujnih mladica, odaberu se dvije najbolje, te se slabija privremeno uspravi kako bi u rastu dostigla bujniju mladicu. Sve se druge mladice otro pinciraju ili poviju prema tlu. Bitno je ograniiti rast mladica koje izrastaju od razine tla do prve osnovne grane. ~ihje najbolje otrim pinciranjem zaustaviti u rastu im narastu desetak cm ili ih
88

odstraniti u samom poetku vegetacije. Pinciranje treba ponoviti nakon to se na pinciranim mladicama obnovi vegetativni rast. Kada mladice za prve osnovne grane narastu tridesetak cm, poviju se uz pomo armature od bam busovih tapova ili trski pod kutom od 45 i lagano priveu. Provodnicu treba drati uspravno i paziti da se ne slomi. U vege taci]i je potrebno redovito privezivati odabrane mladice za postavljenu armaturu i sprjeavati nepoeljan rast ostalih mladica povijanjem ili otrim pinciranjem ako rastu uspravno. Ako rastu vodoravno i nisu prebujne, ne trebaju se povijati. Lie ovih mladica pridonosi fotosintezi voke te

se ona bre razvija, nego kada se nepotrebne mladice odmah odstrane. REZIDBA U DRUGOJ GODINI U drugoj godini nakon sadnje oblikuje se drugi kat osnovnih grana koji je od prvog razmaknut 50-70 cm, ovisno o bujnosti. Prije poetka vegetacije odstrane se samo prebujni izbojci koji su u prvoj godini bili povijeni. Oni manje bujni ostavljaju se, a rast se mladica na njima ograniava pinciranjem i povijanjem kako je ve opisano. Tako voka dobiva lisnu masu koja pridonosi boljem rastu i brem oblikovanju uzgojnog oblika. Ako je voka dostigla visinu drugog kata osnovnih grana, skrauje se provodnica i

UZGOJ

I OBLICI VOAKA

orunjuju pupovi u fazi bubrenja, kao to je opisano za uzgoj u prvoj godini. Akovoka nije narasla do visinedrugog kata, odabir drugog kata osnovnih grana obavljase u sljedeoj godini, a u ovoj se godini provodnici izolira vrh kako bi to bolje rasla. Oblikovanje drugog kata osnovnih grana obavlja se kao toje opisano za oblikovanje prvog kata grana. Na izbojcima odabranima za prvi kat osnovnih grana obavlja se takoer izolacija vrha tako da se u fazi kad mladice narastu 10 - 15 cm odabere najbolja mladica na vrhu za produljnicu osnovne grane, a ostale se mladice u duljini od oko pedlja ispod nje

otro pinciraju ili odstrane. To potie rast mladica na niim dijelovima osnovne grane meu kojima se odaberu dvije do tri rasporeene lijevo i desno po naelu "riblje kosti". Sve mladice koje rastu okomito otro se pinciraju ili potpuno odstrane. Treba ostaviti samo jednu uspravnu mladicu iz srednjeg dijela osnovne grane za uvrivanje uz pomo ivog veza (crte 33) na nain kako je opisano u nainima cijepljenja. Pri oblikovanju palmete esto je neujednaen razvoj osnovnih grana. Dogodi li se to, treba podstaknuti rast slabije grane privremenim uspravljanjem slabijeg izbojka ili grane kako bi se pojaao vegetativni rast.

REZIDBA U TREOJ GODINI U treoj godini nakon sadnje obavlja se oblikovanje treeg kata osnovnih grana. On je od drugog kata razmaknut 40-60 cm ovisno o bujnosti. Ako je rast voaka u prethodnom razdoblju bio slabiji, u ovoj se godini jo oblikuje drugi kat grana, a oblikovanje treeg kata grana ostavlja se za sljedeu godinu. Postupak je istovjetan opisanome. U ovoj godini voke cijepljene na slabo i srednje bujnim podlogama mogu zametnuti vei broj plodova pa e ih trebati prorijediti. Ti e plodovi, uglavnom, biti na ograncima na prvom i, manje, na drugom katu osnovnih grana. Vanoje pravodobnom rezidbom u vegetaciji odstraniti sve mladice koje rastu uspravno. Ako pojedini dijelovi kronje slabije rastu, privremenim uspravljanjem izbojaka ili grana treba poticati njihov vegetativni rast kako je to opisano za uzgoj u drugoj godini. Ne smije se zaboraviti izolacija vrha provodnice i produljnica osnovnih grana, a postrana se razgranjenja oblikuju po naelu "riblje kosti". REZIDBA U ETVRTOJ GODINI I REDOVNA REZIDBA NA ROD Kod voaka koje brzo rastu, kao to je breskva, oblikovanje palmete je zavreno do etvrte godine nakon sadnje (crte 33). Kod ostalih voaka, zbog sporijeg rasta i naina na koji oblikuju rodne izbojke, oblikovanje palmete produljava se i na etvrtu, a po potrebi, i
89

Crte 33. - Oblikovana pravilna palmeta s kosim granama s povezivanjem osnovnih grana "ivim vezom".

CIJEPLJE [JE I REZIDBA VOAKA

na petu godinu. U etvrtoj se godini dovrava uzgojni oblik, voke ulaze u puni rod pa se rezidba sve vie obavlja radi odravanja rodnosti, a ne oblikovanja uzgojnog oblika. Neki se zahvati ipak ne mijenjaju, prije svega pravilno odravanje vrhova i pravodobno odstranjivanje svih okomitih mladica kako bi se sprijeilo zasjenjivanje i premjetanje rodnosti u gornje dijelove kronje. Visina voaka se odrava na 2,5 - 3,5 m jer je to visina s koje se moe, uz pomo manjih ljestava, obaviti rezidba i berba.

PALMETAS VODORAVNIM GRANAMA

Palmeta s vodoravnim granama slina je palmeti s kosim granama, a razlikuju se po tome to su osnovne grane povijene pod kutom od 90" u odnosu na provodnicu (slika 120). Takav kut grananja

potie rodnost, a smanjuje vegetativni rast (crte 25). Iz oblika s vodoravnim osnovnim granama razvile su se mnoge inaice ovog uzgojnog oblika koje su uglavnom imale ukrasnu vrijednost. Slobodno se moe rei da je ukrasna vrijednost gotovo jedino zbog ega bi se amaterski voar odluio za neku od njih. Teko je odravati ravnomjernu obraslost osnovnih grana po itavoj duljini, a osobito na donjim dijelovima kronje zbog dominacije vrha voke koji raste pojaano u odnosu na donji dio kronje. Oblikovanje je slino oblikovanju palmete s kosim granama pa e biti navedene samo osnovne razlike. Kao to je na poetku napIsano, osnovne se grane povijaju pod kutom od 90 u odnosu na provodnicu, zbog egaje i armatura koja se rabi za privrivanje izbojaka i mladica sloenija. Oblikovanje

je sporije od palmete s kosim granama. Povijanje osnovnih grana prvog i drugog kata obavlja se u proljee prije kretanja sljedee vegetacije. Za trei i, mogui, etvrti kat grana povijanje se moe obaviti ranije (u isto vrijeme kao i kod palmete s kosim granama) jer je potrebno zaustaviti rast gornjih dijelova kronje, gdje i prijeti najvea opasnost od prekomjernog vegetativnog rasta koji dovodi do zasjenjivanja i ogolivanja niih dijelova kronje. Sekundama razgranjenja takoer se oblikuju po naelu "riblje kosti", no zbog vodoravnog smjera rasta osnovnih grana treba poticati razgranjavanja na eljenome mjestu rovaenjem.

DRAPO-MARCHAND (ZASTAVA)
Uzgojni oblik DrapoMarchand dolazi iz Francuske i njegovaje posebnost sadnja voaka pod kutom od 45 u odnosu na razinu tla (crte 34). Treba ga pomnjivo oblikovati, jer pogreke napravljene u prve dvije godine mogu upropastiti uzgojni oblik i umanjiti rodnost. Ipak, ako se oblikovanje i kasnije odravanje pravilno provedu, moe se ostvariti dobra rodnost i lijep izgled voaka. Zbog sadnje pod kutom od 45 i uporabe slabo bujne podloge voke imaju najbolje preduvjete za ranu rodnost. Od svih uzgojnih zahvata najvanije je Slika 120. - Palmeta s vodoravnim granama nakon rezidbe u razdoblju mirovanja.

90

UZGOJNI OBLICI VOAKA

Crte 34. - Uzgojni oblik Drepo - Marchand (lijevo sadnja pod kutom od 45 o u odnosu na razinu tla; desno: oblikovana voka).

pravodobno povijanje pod odgovarajuim kutom, a pri rezidbi treba ostavljati manje bujne izbojke. Tako se uspjeno kontrolira vegetativni rast, smanjuje potreba za jakom rezidbom i omoguuje rana rodnost. Vano je da se red voaka prua u smjeru sjever-jug jer se tako postie najbolje osvietljenje i ostvaruje najbolji dobra rodnost i kakvoa plodova. Na okunici ga je dobro postaviti uza zid kue ili rub vrta. Tako moe posluiti i kao ograda koja uz to daje i ukusne plodove. Razmak izmeu voaka ovisi o bujnosti i mora biti 1,2 - 1,5 m u redu, a razmak izmeu redova mora biti oko tri metra. Armatura mora biti nainjena od stupova i ice. Potrebna su najmanje etiri reda pocinane ice debljine dva mm razape ta izmeu betonskih stupova razmaknutih 5 - 8 m,ovisno o tipu tla. ice se postave u razmaku od tridesetak cm, a stupovi se ukopaju u tlo do dubine 80 cm za krajnje stupove i 50 - 60 cm za stupove unutar reda. Stup na poetku i na kraju reda mora biti neto deblji od stupova unutar reda. Najbolji

su betonski stupovi, ali za manji broj voaka mogu posluiti i stupovi napravljeni od drugog materijala. Vano je da nosivost armature bude dovoljno dobra kako bi mogla podnijeti optereenje voaka. REZIDBA U PRVOJ GODINI U prvoj godini nakon sadnje vano je uzgojiti dobru mladicu na visini 30-40 cm od razine tla, kojaje okomita u odnosu na sadnicu (odnosno ima kut od 45 u odnosu na razinu tla). Ne smije biti prebujna, ani preslaba. Takoer se potie rast istovrsnih mladica na svakih tridesetak cm od prve. U tu se svrhu rabi rovaenje. Sve ostale , mladice koje izrastaju na neodgovarajuim mjestima treba odstraniti ili otro pincirati na dva - tri lista u poetku rasta. Na vrhu sadnice treba odabrati samo jednu mladicu za produljnicu provodnice, a ostale mladice u duljini od dvadesetak cm treba odstraniti.
o

kako bi se odravala ravnotea rasta i rodnosti. U kasnijim godinama prednost treba dati rezidbi u vegetaciji. Potrebno je obavljati pravodobno pinciranje postranih mladica kako bi se ograniio vegetativni rast i pospjeila tvorba rodnih pupova. Obvezno se mora obaviti izolacija vrhova da se pospjei ravnomjerno obrastanje grana. Rezidba u razdoblju mirovanja obuhvaa samo ispravke rezidbe u vegetaciji. Nije dobro u prvim godinama voke previe opteretiti plodovima jer se to loe odraava na rodnost i dugovjenost vonjaka. REZIDBA U TREOJ GODINI U treoj se godini dovrava oblikovanje uzgojnog oblika, a voke ulaze u punu rodnost. Visinu voke treba odravati na zadanoj visini (40-50 cm) iznad zadnje ice izolacijom vrhova, sputanjem na niu granu i pinciranjem. U odravanju umjerenog rasta voke pomau i plodovi koji potronjom asirnilata ograniavaju vegetativni rast. Kao i u prethodnim godinama, treba slijediti pravilo da se ostavljaju samo umjereno bujni izbojci. Prednost se daje rezidbi u vegetaciji. U treoj godini, i kasnijim godinama, jaina je rezidbe manja nego u prve dvije godine jer je uzgojni oblik dovren, a rezidbom je potrebno odravati rodnost i skladnost vegetativnog rasta.

REZIDBA U DRUGOJ GODINI U drugoj se godini nastavlja oblikovanje na slian nain kao i u prvoj godini. Vano je da se za sva razgranjenja odabiru umjereno bujni izbojci

KORDa

Cl

Ukrasna vrijednost voke u prolosti je imala prednost u odnosu na rodnost, pa su se

91

CIJEPLJE

~E T REZIDBA VOAKA

voari natjecali tko e uzgojiti voku to neobinijeg izgleda. Tako su nastali razliiti tipovi kordanaca poput onih u obliku svijenjaka ili razliitih glazbenih instrumenata. Moemo slobodno rei da dananje spoznaje o rezidbi voaka potjeu od razvoja kordanaca. Oni su vaj procvat doivjeli u vrtovima Luja XIV. ijije glavni vrtlar La Quintinye zbog svoje vjetine zasluio spomenik u nekadanjem kraljevskom, a dananjem vrtu Vie hortikulturne kole u Versaillesu. Kordanci se i danas mogu uzgajati na okunicama jer privlae pozornost svojim lijepim i neobinim izgledom. Uzgoj voke u obliku kordanca iziskuje puno rada i strpljenja. Za kordonce su pogodne uglavnom jabuke i kruke, a moe se uzgojiti i crveni ribiz. Druge su voke manje pogodne zbog osjetljivosti na jaku rezidbu koja se na kordancima mora redovito primjenjivati, ijo vie zbog nepostojanja odgovarajuih slabo bujnih podloga kojima bi se postigla potrebna kontrola vegetativnog rasta.

TO JE VANO PRI IZBORU KORDONACA Prije svega treba uzeti u obzir veliinu okunice. Za manje e okunice biti bolji manji, jednostavni okorniti ili vodoravni kordonci kojima ne treba puno mjesta, a mogu posluiti za ograde pojedinih gredica ili dijelova vrta. Taveim se okunicama moe uzgojiti viestruki kordonac u obliku svijenjaka, koji izgleda privlana, ali trai i vie mjesta, strpljenja i ~etine za oblikovanje i odravanje. Za sloene kordance treba uzeti voke koje u cijepljene na srednje bujnim podlogama. Uzgajaju li se kordanci uz neki zid, voke se moraju posaditi najmanje 20-25 cm od zida kako bi imale dovoljno zraka i svjetla sa svih strana. VRSTE KORDONACA Postoji mnogo razliitih vrsta i izvedaba kordonaca. Svi se mogu podijeliti na jednostruke i viestruke, a drugaje mogua podjela na okomite, kose i vodoravne. U knjizi e biti opisano nekoliko osnovnih vrsta kordonaca, a

sloeniji se oblici postiu njihovim kombiniranjem. Prednost je data kordoncima koji se jednostavnije oblikuju, zbog ega su primjereni za amaterske voare. JEDNOSTRUKI OKOMI TI ILI KOSI KORDONAC Jednostruki okorniti ili kosi kordonac (crte 35) osnovnije oblik kordonca iz kojeg su se razvili sloeniji oblici kordonaca. Za njegovo su oblikovanje pogodne razgranate jednogodinje sadnice kakve se danas sve vie proizvode i u rasadnicima u Hrvatskoj. Za podloge se uzimaju slabo bujne vegetativne podloge jer su one, uz redovitu rezidbu u vrijeme mirovanja i onu u vrijeme vegetacije, osnovni nain odravanja kordonca. Za sveje vrste kordonaca obvezno loretiranje koje je opisano u poglavlju o rezidbi (str. 75). Takoer je potrebno postaviti armaturu od tupova i dva reda ice debljine dva mm, uzjojedan bambu ov tap neposredno uz sadnicu kako bi joj bio potpora. Prva se ica razvodi 30 cm od tla, a

Crte 35. - Oblikovanjejednostrukog kosog kordonca (lijevo i u sredini: rezidba u vegetaciji postupkom loretiranja; desno: oblikovan i kordonac s kratkim rodnim vorovima). 92

UZGOJNI OBLICI VOAKA

druga 2,5 - 3 m od tla. Za gornju se icu uvruje i bambusov tap. Bambusov tap ostaje trajno na svome mjestu i, oteti li se, treba ga zamijeniti. REZIDBA U PRVOJ GODINI Pri uzgoju kosog kordonca sadnicu treba posaditi ukoso pod kutom 45-50, a cijepljeno mjesto mora ostati 10 - 15 cm iznad razine tla. Usupromome bi voka prela na vlastiti korijen pa bi joj se vegetativni rast naglo poveao i kordonac se ne bi mogao uzgojiti. Za okorniti se kordonac sadnja obavlja na uobiajen nain. Prije prve vegetacije svi se izbojci dulji od 15 do 20 cm skrate najedan do dva pupa, a oni se krai ostave. Produljnica provodnice takoer se ostavi neskraena ako nije dulja od 50 cm, u suprotnome se skrati na tu duljinu. Kada mladice izrastu 10 - 15 cm, obavi se izolacija vrha sadnice tako da se sve mladice u duljini 15 - 20 cm ispod one koja izrasta iz najvieg pupa otro pinciraju najedan ili dva dobro razvijena lista. Tako e razgranjavanje na niim dijelovima provodnice biti bolje i pojaat e se rast mladica iz skraenih jednogodinjih izbojaka na donjem dijelu sadnice. Takoer treba odstraniti sve mladice koje rastu u od razine tla do visine prve ice, odnosno do visine prvog razgranjenja. Ako u donjem dijelu sadnice nema dovoljno razgranjenja, tehnikom rovaenja potakne se vegetativni pup na eljenom mjestu da se iz njega razvije mladica. Kada mladice ponu odrvenjivati, treba obaviti

loretiranje na svim dijelovima sadnice, osim produljnice provodnice. Tako se s vremenom oblikuje niz rodnih vorova du glavne osi (crte 35). Rodne vorove treba redovitom rezidbom u mirovanju i u vegetaciji odravati kako uzgojni oblik ne bi "pobjegao", odnosno kako bi imao umjeren vegetativni rast nuan za dobar izgled i rodnost kordonca. REZIDBA U DRUGOJ GODINI I SLJEDEIM GODINAMA U drugoj se godini ponavlja postupak oblikovanja rodnih vorova na produljnici provodnice i nastavlja odravanje ve stvorenih rodnih vorova na niim dijelovima voke. Izbojci dulji od 25 cm na produljnici provodnice rezidbom se u vrijeme

mirovanja skrauju na dva do tri pupa, a krai se ostavljaju. Kada mladice ponu rasti, nastavlja se s izolacijom vrha i loretiranjem kao to je opisano za prvu godinu. Isti se postupak nastavlja i u sljedeim godinama. Kada voka postigne svoju konanu visinu u razini gornje ice, obavlja se skraivanje provodnice na neki umjereno bujni izbojak vodoravnog rasta. Sve se mladice na ovom izbojku otro pinciraju kada narastu 10 - 15 cm kako bi se ograniio njihov rast. Redovito loretiranje na rodnim vorovima postupno dovodi do stvaranja pekomjernog broja kratkih rodnih izbojaka. Zato e se s vremenom morati obaviti njihovo prorjeivanje kako to pokazuje slika 121.

Slika121. - Prorjeivanje rodnih pupova na rodnom voru kordonca jabuke.

93

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

DVOSTRUKIOKOMITI KORDONAC Dvostruki okorniti kordonac sastoji se od dviju okomitih osi koje se nalaze na zajednikom niskom deblu od dvadesetak cm (crte 36). Svaka se os s deblom spaja krakom duljine 20 - 30 cm. Zbog odravanja vegetativnog rasta bolje je te krakove usmjeriti pod kutom od 45 do 50 u odnosu na razinu tla. REZIDBA U PRVOJ GODINI Za uzgoj dvostrukog kordonca bolja je nerazgranata sadnica. Prije poetka vegetacije sadnica se skrati na dva dobro razvijena vegetativna pupa koja se nalaze na dvadesetak cm od razine tla. Iz njih e se razviti mladice iz kojih e se oblikovati osi kordonca. Kada pone rast mladica ostave se samo ove dvije mladice, a ostale se otro pinciraju vie puta kako bi se

sprijeio njihov rast. Kada pone njihovo odrvenjivanje, poviju se pod kutom od 45-50 svaka na svoju stranu, a zatim se nakon 20 - 30 cm ponovo uspravljaju. To treba pomnjivo uiniti uz uporabu odgovarajue armature od bambusovih tapova. Ako se odabrane mladice slabo razvijaju, povijanje treba odgoditi za sljedeu godinu. REZIDBA U DRUGOJ GODINI U drugoj godini obino nije potrebna rezidba u razdoblju mirovanja. Kada pupovi ponu bubriti, vidjet e se je li dolo do buenja pupova na niim dijelovima okomitih osi gdje su potrebne mladice iz kojih e se oblikovati rodni vorovi. U suprotnome, rovaenjem iznad odabranih pupova treba potaknuti razvoj mladica na odgovarajuim mjestima. Kada se mladice ponu razvijati, pinciranjem nepotrebnih

mladica treba osloboditi vrhove okomitih osi kako bi se mogle razviti jake produljnice kojima se dovrava oblikovanje kao i na jednostrukom kordoncu. Ako su se mladice prebujno razvile, treba zapoeti s postupkom loretiranja, a u suprotnome se ne diraju do sljedee vegetacije. REZIDBA U TREOJ GODINI I REZIDBA NA ROD Prije poetka tree vegetacije skrauju se izbojci du osi kordonca na dva - tri pupa kako bi se potaknulo njihovo razgranjavanje. Kada mladice narastu 10 - 15 cm, obavlja se izolacija vrha svake od dviju osi otrim pinciranjem nepotrebnih mladica. Oblikovanje rodnih vorova nastavlja se loretiranjem i u sljedeim se godinama dovrava oblikovanje kordonca kao to je opisano zajednostruki kordonac.

Crte 36. - Oblikovanje dvostrukog kosog kordonca (lijevo: skraivanje sadnice prije poetka prve vegetacije; u sredini: usmjeravanje dviju mladica iz kojih e se uzgojiti krakovi kordonca; desno: oblikovanje rodnih vorova na krakovima kordonca).
94

UZGOjNI

OBLICI VOAKA

ETVEROSTRUK/ OKOM/TI KOROONAC etverostruki kordonac razlikuje se od dvostrukog po tome to mu se osnovni krakovi granaju na jo dva kraka, pa umjesto dvije ima etiri okomite osi. Njegovo oblikovanje traje dulje jer su potrebna dva skraivanja kako bi se dobila potrebna razgranjenja. Poetak oblikovanja isti je kao i na dvostrukom kordoncu.Jedino se u drugoj godini jo jednom skrauju okomite osi kako bi nastale dvijejake mladice iz kojih e se oblikovati po dvije okomite osi

na svakom od dvaju osnovnih krakova. Postupak oblikovanja rodnih vorova na okomitim osima istovjetan je dvostrukom kordoncu. VRETENASTI GRM / NJEGOVE /NA/CE Vretenasti grm est je uzgojni oblik za voke cijepljene na slabo do srednje bujnim podlogama i posaene u gustom sklopu (odnosno u malim razmacima sadnje). U svom se osnovnom obliku sastoji od sredinje osi (provodnice) i spiralno rasporeenih osnovnih grana koje se dalje razgranjavaju,

ovisno o vrsti voke, na grane drugog, treeg ili etvrtog reda (slika 122). Od osnove kronje prema vrhu duljina se osnovnih grana postupno smanjuje tako da dobro oblikovan vretenasti grm ima stoast izgled kronje kojije slian boinom drvcu (slika 123). Tako je kronja bolje osvijetljena, osobito u niem dijelu gdje je opasnost od zasjenjivanja najvea. Poboljana inaica ovog uzgojnog oblika ima rodne izbojke oblikovane izravno na provodnici kako bi se postigla to ranija rodnost. Tako je nastao "vitkivretenasti grm" ili

Slika 122. - Vretenasti grm jabuke nakon rezidbe u razdoblju mirovanja.

Slika 123. - Idealan stoasti oblik kronje na vretenastom grmu trenje za postizanje najbolje osvijetljenosti. 95

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

popularno "vitko vreteno" (slika 124). On omoguuje sadnju voaka na manje razmake to ubrzava ulazak u punu rodnost. Prvobitna inaica vitkog vretenastog grma nije imala osnovnih grana, ali se ubrzo vidjelo da je dominacija vrha voke prevelika i da donji dijelovi kronje ogolivaju. Zbog toga se danas najee uzgaja

modificirani vitki vretenasti grm koji ima tri ili etiri osnovne grane u donjem dijelu kronje, a ostatak se oblikuje po pravilima za vitki vretenasti grm. Zbog malih dimenzija kronje, lakoe oblikovanja (uz uvjet da se poznaju osnovne zakonitosti rasta i rodnosti) , ranog ulaska u rod, mogunosti

obavljanja rezidbe i berbe sa zemlje bez uporabe ljestava, vitki vretenasti grm (crte 5, str. 29) preporuljiv je i za okunice. Dobro uzgojene voke u obliku vitkog vretenastog grma su dekorativne pa je to jo jedan razlog vie za njegovu uporabu. Kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti vretenastog grma i njegovih inaica, moraju se uporabiti najbolje sadnice. Stoga ih treba kupovati iskljuivo od ovlatenih rasadnika koji jame podrijetlo, zdravstveno stanje i sortnu istou kupljenih sadnica. Poeljno je nabaviti sadnice s dobro razvijenim prijevremenim izbojcima jer je tada oblikovanje kronje lake i bre. Treba ih saditi ujesen, jer im je rast bolji zbog boljeg rasta korijena. Uz svaku sadnicu treba postaviti kolac kako bi se izbjegla oteenja voaka i mogle vezivati povijene mladice i izbojci. REZIDBA U PRVOJ GODINI Nerazgranate jednogodinje sadnice u proljee prije kretanja vegetacije skrauju se na visinu od osamdesetak cm. Na razgranatim se sadnicama provodnica skrauje na 50 - 70 cm iznad najvieg prijevremenog izbojka. Ako je provodnica manja od navedene visine, ne skrauje se. Prijevremeni se izbojci takoer ne skrauju, a samo se na breskvi skrauju na dva ili tri pupa da voka ne bi prerano donijela rod koji bi ugrozio vegetativni rast potreban u prvoj godini. U fenofazi bubrenja pupova ili kada mladice izrastu 10- 15 cm, izolira se vrh provodnice

Slika 124. - Vitki vretenasti grm jabuke.

96

UZGOjNI

OBLICI VOAKA

Slikal25. - Vrh provodnice prije izolacije u poetku oblikovanja vretenastoga grma. (slike 125 i 126) ali i svaki od prijevremenih izbojaka iz kojih e se uzgojiti osnovne grane. Tako e ostavljene mladice rasti pod odgovarajuim kutom u odnosu na provodnicu (idealno je 90) paje povijanje nepotrebno (slika 127). Ako je kut izrastanja mladica, i uz provedenu izolaciju vrha, nepovoljan, moe se uporabiti kvaica za rublje kojom se lako postie

Slika 126. - Vrh provodnice nakon izolacije u poetku oblikovanja vretenastog grma. pravi kut grananja (slika 128). Na prijevremenim izbojcima ostavljaju se samo mladice koje izrastaju bono, slabije bujne mladice koje imaju smjer rasta prema dolje ijedna mladica na vrhu koja e biti produljnica. Tako oblikovana osnovna grana ima oblik "riblje kosti" (slike 129 i 130).

Slika 127. - iroki kutovi grananja mladica kao rezultat pravodobne izolacije vrha sadnice.

Slika 128. - Izolacija vrha sadnice uz obavljeno povijanje niih mladica uz pomo kvaica za rublje.
97

CIJEPLJE~

I REZIDBA VOAKA

Slika 129. - Uklanjanje suparnike mladice produljnice

grane.

Slika 130. - Vrh grane nakon uklanjanja suparnike mladice produljnice. Vidljiv je raspored mladica po naelu "riblje kosti".
9S

UZGOJNI OBLICI VOAKA

Ponekad se jo u prvoj godini na voki mogu pojavitijedna ili vie bujnih mladica. Njih treba odstraniti ili otro pincirati kako bi im se na vrijeme zaustavio rast. Ostave li se, preuzet e glavnu ulogu i pokvariti uzgojni oblik. Na voki smiju ostati samo slabo do srednje bujne mladice poloenog smjera rasta ijedna uspravna mladica za produetak provodnice. Provodnicu treba privezati za kolac, a ostale mladice poviti akoje potrebno. Prijevremeni izbojci ili mladice iz kojih e se uzgojiti osnovne grane za donji dio kronje treba povitipod kutom 45 - 65 kako bi imali povoljniji vegetativni rast i oslabili dominaciju vrha kronje. Preostale se mladice mogu poviti pod kutom od 90 jer im je tako oslabljen rast, apoveana rodnost (crte 25). Takvim se pristupom uravnoteuje kronja voke i smanjuje ogolivanje donjeg dijela kronje. Povijanje se moe odgoditi dok mladice ne dostignu duljinu od tridesetak cm, ali ih treba poviti prije njihova odrvenjavanja kako bi zadrale eljeni kut grananja.
o
0

treba ih to prije prorijediti da se ne bi usporio rast voke. Ako se plodovi nalaze na izbojcima koji e biti osnovne grane, izbojke obvezno treba privezati za kolac ili icu kako se pod teretom plodova ne bi previe povili i prestali rasti. REZIDBA U TREOJ GODINI I REZIDBA NAROD U treoj je godini uglavnom zavreno oblikovanje vretenastoga grma, osobito na vokama koje brzo rastu kao to je breskva (slika 131). U razdoblju mirovanja vegetacije rezidba se obavlja kako bi se popravili propusti napravljeni u drugoj vegetaciji i prorijedili suvini rodni izbojci na razgranjenjima. Duljina grana od osnove prema vrhu kronje postupno se skrauje kako bi se odrao njezin stoast oblik i sprijeilo zasjenjivanje. Konana visina voke

REZIDBA U DRUGOJ GODINI U drugoj godini ponovo treba obaviti izolaciju vrhova provodnice i svih postranih izbojaka. Rezidbom u vrijeme mirovanja odstranjuju se samo prebujni uspravni izbojci, ako ih ima. Provodnica se skrauje na 70 - 80 cm samo ako je narasla vie od 80 do 90 cm. U fenofazi bubrenja pupova na vrhu izbojka ostavi se jedan pup ili dva pupa, a ostali se u duljini od dvadesetak cm odstrane rukom. Sveizbojke na provodnici iznad osnovnih grana povijenih pod kutom od 45 do 65 treba poviti pod kutom od 90 u odnosu na provodnicu kako bi im se ograniio rast, ako to nije uinjeno u prvoj godini. Ovi izbojci moraju biti spiralno rasporeeni tako da se sprijei zasjenjivanje, a razmak meu njima ne smije biti manji od 25 cm kako bi imali dosta mjesta za rast. Na osnovnim se granama sada stvaraju razgranjenja drugog reda. Suvine se mladice pinciraju ili odstrane uz obveznu izolaciju vrhova izbojaka (slike 129 i 130) kao toje opisano za prvu godinu. Sva razgranjenja moraju biti rasporeena po naelu "riblje kosti" kako bi se sprijeilo meusobno zasjenjivanje. U drugoj godini neke voke mogu donijeti prve plodove. Zametne li se previe plodova,
o
0

Slika 131. - Vretenasti grm breskve nakon rezidbe u razdoblju mirovanja. 99

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 132. - Svoenje vrha vretenastog grma na postranu granu poloenog smjera rasta nakon postizanja konane visine voke.

ne bi smjela prelaziti 2,5 m. Sade li se voke u vie redova, treba uskladiti meuredni razmak s visinom voke kako bi se izbjeglo zasjenjivanje od susjednog reda. Vrh voke odrava se povijanjem provodnice ili se svodi na nii umjereno bujni izbojak ili granu (slika 132). Povija li se provodnica, povijanje treba pomnjivo obaviti prije kretanja vegetacije. U poetku vegetacije treba odstraniti sve mladice koje bujno rastu u blizini mjesta povijanja ili na samoj provodnici kako
100

ravnotea rasta voke ne bi bila poremeena. Potrebno je prorijediti plodove u skladu s kondicijom voke i uvjetima uzgoja. Rezidbom u vegetaciji treba odstraniti sve mladice koje rastu okomito i zasjenjuju unutranjost kronje. Posebnu pozornost treba posvetiti debljini provodnice i postranih grana. Kada je grana deblja od dvije treine debljine provodnice ili druge grane iz koje izrasta, mora se zamijeniti, odnosno skratiti do prvog slabijeg izbojka ili tanje grane.

Ako su pojedine grane predebele i prijete prebujnim rastom, u zelenoj se rezidbi ostavlja mladica izrasla iz povoljnog mjesta uz osnovu grane. U razdoblju mirovanja vegetacije obavlja se skraivanje predebele grane do ove mladice i tako odstranjuje opasnost da ona preuzme dominantnu ulogu u kronji. To je vano za kotiave voke koje mogu obnoviti izgubljene dijelove kronje uglavnom samo iz adventivnih pupova pa je svaka takva mladica dragocjena. Kod jabuke i

UZGOjNI

OBLICI VOAKA

Slika 133. - Izbijanje mladice na donjem dijelu rodnog vora nakon rezidbe na "ep".

kruke nove mladice nastaju i iz latentnih pupova paje i obnova laka. Dovoljno je skraivanjegrane na "ep" duljine 5 - 1O cm s kosim rezom. Iz tog se epa s donje strane razvija mladica koja e zamijeniti prebujnu granu (slika 133). Ona zadrava vodoravan smjer rasta i bez povijanja (slika 134) to pogoduje zametanju rodnih pupova. VITKI VRETENASTI GRM Vitki vretenasti grm oblikuje se slino kao i vretenasti grm. On u donjem dijelu kronje ima tri do etiri osnovne grane, dok sva ostala

razgranjenja ine rodni vorovi. Radi se zapravo o rezidbi na ep opisanoj ranije kojom se ostvaruje stalna obnova rodnih izbojaka.

Na svakom se rodnom voru istodobno nalaze rodni izbojci koji u ovoj godini nose rod i mladice za rod u sljedeoj godini.

Slika 134. - Obnova rodnih vorova rezidbom na "ep". Vidljivi su izbojci s donje strane "epa" poloenog smjera rasta postignutog bez povijanja.
101

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA

ezidba uglavnom mora ispuniti dva zadatka: oblikovanje kronje i odravanje rodnosti. Tijekom ivota voka moe pretrpjeti razliita oteenja izazvana napadom bolesti i tetoina ili vremenskim neprilikama kao to su hladnoa, jak vjetar i slino. Tadajoj treba pomoi prikladnom rezidbom. Nakon odreenog razdoblja voka ulazi u doba starosti i rodnost joj opada. Ponekad se zbog razliitih razloga redovita rezidba proputa, paje kronja zaputena i slabo osvijetljena, to takoer dovodi do opadanja rodnosti. Za svaku od navedenih situacija postupak pravilne rezidbe nije isti, pa e stoga biti posebno opisan.

REZIDBA VOAKA STRADALIH OD ZIMSKE HLADNOE

Veina listopadnih voaka u razdoblju dubokog zimskog mirovanja moe podnijeti temperature oko 20 C ispod nule. Ponekad se ipak dogodi da voke jako stradaju od zimske hladnoe kao to je to bilo, primjerice, 1985. godine kadaje hladan val zahvatio itavu Europu. a vokama koje su prevjele hladnou ostala su manja ili vea oteenja, ovisno o vrsti voke, njezinoj kondiciji, poloaju i drugim imbenicima o kojima inae ovisi otpornost voke na smrzavanje. Kako pomoi vokama stradalima od hladnoe? Prvo se mora utvrditi koji su dijelovi kronje stradali i kolika je teta. Na tanjim se granama na vie mjesta voarskim noem zaree kora (slika 135), i ako je tkivo ispod kore uobiajene boje i izgleda (slika 136), moemo biti sigurni daje voka ostala neoteena. Ako je tkivo ispod kore smee boje i izgleda suho, dolo je do
102

smrzavanja na tome mjestu. S utvrivanjem oteenja od hladnoe i rezidbom ne treba uriti nego priekati poetak kretanja vegetacije da se vidi odakle e voka poeti tjerati

mladice. Sigurno e biti dosta izbojaka iji su vegetativni pupovi stradali jer su oni manje otporni od debljih grana. Tada mladice rastu iz adventivnih i latentnih pupova

Slika 135. - Zarezivanje kore grane radi provjere nastanka tete od zimske hladnoe.

REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA

Slika 136. - Izgled zdravog tkiva ispod kore.

na starijim granama i iz vegetativnih pupova jednogodinjih izbojaka koji nisu stradali od hladnoe. Grane na kojima nema ni jedne mladice mogu se odstraniti do mjesta odakle izrastaju nove mladice. Ne treba paziti na uzgojni oblik niti na lijep izgled jer se rezidbom mora spasiti voka. Nakon toga treba pomnjivo pratiti rast voke i provjeravati postoje li mladice koje znatno zaostaju u rastu i izgledaju uvenulo. Primijete li se takve grane, treba ih odstraniti sve do mjesta gdje se zarezivanjem kore utvrdi da je tkivo ispod nje zdravo. Mladice e se na oteenim mjestima sigurno osuitijer ne dobivaju

potrebne hranive tvari iz korijena. Ponekad hladnoa znatno uniti voku paje jedino rjeenje njezino krenje i sadnja nove voke. Sve mladice treba ostaviti da slobodno rastu kako bi se kronja to prije obnovila. U sljedee dvije do tri godine postupnim se izborom najpovoljnijih grana i umjerenim prorjeivanjem grana obnavlja kronja. Kasnije se rezidba obavlja na uobiajen nain. Ako je voka manje oteena, obnavlja se samo manji dio kronje ili pojedini dijelovi grana. Rezidba se tada gotovo ne razlikuje od uobiajene. Obnavljaju se samo stradali dijelovi kronje,

ana neoteenim dijelovima obavlja se uobiajena rezidba.

REZIDBA RADI OBNAVLJANJA KRONJE

Starenje i opadanje rodnosti posljednjaje faza ivota svake voke. Ovisno o vrsti, podlozi, mjetima uzgoja ono nastupa prije ili kasnije, alije neizbjeno. No, mogue je rezidborn odgoditi kraj ivota voke. Tada govorimo o rezidbi radi obnavljanja kronje. KOJE SE VOKE MOGU OBNOVITI Sve voke nisu jednako pogodne za obnavljanje. Kotiave voke tee se pomlauju od jezgriavih jer
103

CUEPLJENJE J REZIDBA VOAKA

im bre odumiru latentni pupovi pa je obnova kronje mogua uglavnom iz adventivnih pupova. Jedna od najdugovjenijih voakajest maslina. Upravo zbog svoje dugovjenosti, obnavljanje kronje masline je u potpunosti opravdano. Obnovljena kronja za svega nekoliko godina daje puni prirod, dok je iznova posaenoj maslini za to potrebno dulje vrijeme. Ako u voku jako napale bolesti ili tetoine, slabe je kondicije, bolje ju je zamijeniti novom vokom jer se tako odstranjuje i izvor zaraze. Voke cijepljene na slabo bujnim podlogama bolje je zamijeniti novimajer daju puni prirod za gotovo jednako vrijeme koliko je potrebno za obnavljanje kronje. Ako se odluimo za sadnju nove voke, moi emo nabaviti novu sortu koju do tada nismo uzgajali, a eljeli bismo je imati u svome vrtu. Iz svega navedenog proizlazi da se za obnavljanje kronje voke treba odluiti uglavnom ako se radi o nekoj staroj sorti koja se ne moe kupiti u rasadniku. ak i tada vrijedi razmotriti mogunost njezina cijepljenja na neku podlogu i uzgoj nove voke. Obnavljanje kronje velikih stabala cijepljenih na sjemenjaku traje nekoliko godina, a za to se vrijeme moe uzgojiti nova voka cijepljena na slabo bujnoj podlozi. KAKO SE OBNAVLJA KRONJA VOKE Obnavljanje kronje obavlja se postupno u nekoliko godina.
104

Tako se uva kontinuitet rodnosti i naglo se ne smanjuje lisna povrina to bi moglo poremetiti ravnoteu izmeu korijena i nadzemnoga dijela. Glavni dio pomlaivanja obavlja se u proljee prije kretanja vegetacije, a dopunjava se, po potrebi, zelenom rezidbom. Prilikom pomlaivanja obavlja se skraivanje veeg broja debljih grana. Kronju voke najboljeje podijeliti na tri dijela, tako da se svake godine postupno pomlauje jedna treina grana. U prvoj se godini na jednoj treini grana obavlja jaka rezidba tako da se u razdoblju mirovanja skrate za treinu do polovinu duljine pazei da se sauva pravilan raspored osnovnih i sekundarnih grana. Gornje grane treba jae skratiti, a donje slabije kako bi se osigurala ravnomjerna osvijetljenost kronje. Kada u proljee iz skraenih grana potjeraju mladice iz latentnih ili adventivnih pupova, ostave se one koje izra taju na povoljnim mjestima i koje e posluiti za obnovu grana, a ostale se pinciranjem zaustave u rastu. Nije dobro sasvim odstraniti nepoeljne mladice jer je svaki list potreban kako bi osigurao to vie asimilata za brzu obnovu odstranjenih dijelova kronje. a ostale dvije treine kronje obavlja se uobiajena rezidba na rod. U drugoj se godini ponovi zahvat iz prve godine, ali na drugoj treini kronje. U toj godini prvu treinu grana koja je obnavljana u prvoj godini nastavlja se rezati radi obnove uzgojnog oblika i stvaranja rodnih izbojaka.

U treoj godini obnavlja se posljednja treina grana. Za to se vrijeme nastavlja obnavljanje grana na drugoj treini grana, dok je na dijelu kronje iz prve treine grana rezidba radi obnavljanja gotovo zavrena i poinje redovita rezidba na rod. Kasnije se dovrava obnova posljednje treine grana i poinje uobiajena rezidba na rod na itavoj kronji. Neke voke, primjerice lijeska, tjeraju velik broj korijenovih izdanaka koji oteavaju uzgoj, ali su pogodni za obnavljanje grma. Postupno se odstranjuju izroeni dijelovi grma i zamjenjuju se novima, uzgojenim iz ostavljenih korijenovih izdanaka.

REZIDBA ZAPUTE VOAKA

IH

Kronje voaka koje se r dovito ne orezuju imaju karakteristian izgled (slika 137). Obiluju kratkim razgranatim izbojcima na rubnom dijelu dokle dopire dovoljno svjetlosti, a donji dio i unutranjost su ogoljeni. Izostaje obnova rodnih izbojaka paje ukupna rodna povrina znatno smanjena. Takve voke slabo i neredovito raaju, bre stare i propadaju. To se dogaa s vokama na okunicama jer se uzgajaju uglavnom bez nekog odreenog uzgojnog oblika uz povremeno odstranjivanje debljih grana koje, iz nekog razloga, smetaju vlasniku. Kod takvih je voaka teko brzo uspostaviti ravnoteu rasta i rodnosti pa se rezidba obavlja postupno u nekoliko

REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA

godina. Zasigurno emo biti ogranieni nainom na koji je voka oblikovala kronju. Osnovnije cilj rezidbe postizanje dobrog osvjetljenja kronje bez obzira na lijep izgledili oblikovanje dreenog uzgojnog oblika jer je to nemogue postii. Ako su voke isprva bile uzgajane u odreenom uzgojnom obliku, a zatim zaputene, bit e mogue rekonstruirati uzgojni oblik. No, za to je vano da kronja nije bila predugo zaputena i da su voke mlade. Ako je voka dulje zaputena, onaje ve prirodno oblikovala kronju paje rekonstrukcija uzgojnog oblika znatno oteana, ako ne i nemogua. Svrha rezidbe zaputene vokejest popraviti osvijetljenost kronje, osobito njezine unutranjosti gdje zbog zasjenjenosti nema vegetativnog rasta, a stoga ni

rodnosti. Kao i kod rezidbe radi obnavljanja kronje, uspjeh nije mogue odmah postii, nego je potrebno nekoliko godina kako bi voka postigla dobru ravnoteu rasta i rodnosti. U prvoj se godini rezidbom u razdoblju mirovanja odstranjuju samo pojedine deblje grane koje smetaju prodiranju svjetlosti u unutranjost kronje. Ovisno o veliini kronje, uvjetima uzgoja i kondiciji voke, ne bi trebalo odbaciti vie od jedne treine debljih grana, i to onih koje najvie smetaju prodiranju svjetlosti. One se moraju pomnjivo odstraniti kako se ne bi odlomile i otetile kronju. Ako u unuranjosti kronje ima vodopija, koje bi se mogle uporabiti za nova razgranjenja radi obnove rodne povrine, obvezno se moraju sauvati. Na preostalim se granama

odstranjuju samo slomljeni izbojci i oni koje su napale bolesti itetoine. Kada krene vegetacija, zbog prodora sejetlostiu unutranjost kronje i odstranjivanja dijela debljih grana koje su bile velik potroa, u kronji e se poeti razvijati mladice iz latentnih ili adventivnih pupova. Kada narastu 15 - 20 cm, ostave se one koje e posluiti za nova razgranjenja, a ostale se redovito pinciraju ili odstrane, ako ih ima previe. Pincirane se mladice krajem ljeta mogu potpuno odstraniti jer je voka obnovila dovoljno lisne povrine i gubitak tih, ionako suvinih, mladica nee joj smetati. Ako je potrebno, u drugoj se godini moe odstraniti jo pokoja deblja grana. To e zasigurno biti potrebno na velikim kronjama voaka cijepljenih na bujnim podlogama. U drugoj se godini rezidbom oblikuju sekundarne grane u donjem dijelu osnovnih grana, ana ostalom se dijelu kronje obavlja rezidba na rod. U treoj se godini na vokama cijepljenim na slabo do srednje bujnim podlogama obavlja redovita rezidba na rod obnovljene kronje. Na vokama cijepljenim na bujnim podlogama obnovu kronje treba nastaviti u etvrtoj godini, do kada bi obnavljanje zaputene kronje trebalo zavriti.

Slika 137. -Izgled kronje zaputene voke s ogoljelim donjim dijelom i mnotvom kratkih izbojaka na rubnim dijelovima.
105

POSEBNI DIO

CIJEPLJE UE I REZIDBA VOAKA

JABUKA
ostoje 24 divlje vrste jabuka koje su rairene u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Jabuka kakva se danas uzgaja (slika 138) potjee iz sredinje Azije, tonije Kazahstana odakle je preko Perzije prenesena u Europu. Premda ima tragova da su se plodovi divljih srodnika dananje jabuke uporabljivali za hranu jo u mlaem kamenom dobu, jabuka iz svoje pradomovine dolazi vjerojatno u 10. stoljeu prije Kristajer se spominje u biblijskoj Pjesmi nad pjesmama kojaje nastala otprilike u to vrijeme. Stari je Egipani nisu poznavali sve do grko - rimskih vremena. Postoji preko Slika 138. - Plodjabuke. 10 000 sorata u uzgoju. Stranooplodna je voka pa treba posaditi vie sorata istodobne cvatnje i dobre meusobne sposobnosti oplodnje. Triplodne sorte, kao to je primjericejonagold, imaju slabo klijav polen i ne mogu se uporabiti kao opraivai. Zanimljivo je da je velik plod jabuke nastao moda kao rezultat prirodne selekcije zbog medvjeda koji su ivjeli na podruju Kazahstana i hranili se velikom koliinom plodova. Medvjedi zbog svog naina ivota trebaju velik prostor pa su irili sjemenke na velike udaljenosti. Sjemenke su u medvjeem izmetu imale izvrsnu klijavost, to je vjerojatno pogodovalo irenju jabuke prirodnim putem.

PODLOGE ZAJABUKU Zajabuku se danas najee rabe vegetativne podloge slabije bujnosti. Meu njima se istie podloga M9 od kojeje dobiveno vie selekcija i klonova. Mnogi su od njih osloboeni virusa te se nairoko rabe za suvremen uzgojjabuka. Podloga M26 je bujnija od M9, ali bolje podnosi zimsku hladnou i prilagodljivijaje razliitim tlima. Vegetativna podloga MMl06 ima veu bujnost i dobro se prilagoava razliitim vrstama tla. Za razliku od M9 i
108

M26 nije joj potrebna

armatura, to moe biti prednost na okunici. Podloga M27 je najslabije bujnosti i moe se uporabiti za uzgoj u loncu. Cijepi li se na nju vie sorata razliita vremena dozrijevanja, berba e trajati dugo i imat emo na istom stablu raznolike plodove. Za uzgoj na okunici mogu se uporabiti i sjemenjaci divlje ili umske jabuke. Ova generativna podloga daje bujna i dugovjena stabla. o, zbog velike visine rezidba, zatita i berba se ne mogu

obavljati bez uporabe ljestava. Stoga se divljajabuka kao podloga preporua za one koji ele imati veliko stablo bez puno njege. To, naravno, ima svoju cijenu: neredovitu rodnost i sitnije plodove. UZGOJNI OBLICI ZA JABUKU Jabuka se moe uzgajati u mnogo razliitih uzgojnih oblika. a slabo bujnim vegetativnim podlogama za okunice uporabljivi su svi oblici palmeta, kordonaca, vretenasti grm i vitki vretenasti

JABUKA

grm (slika 139). Zahvalnaje za oblikovanje ukrasnih oblika palmeta ili drugih ukrasnih oblika. Za kordonce su pogodne sorte slabog rasta, tzv.spur tipovi (slika 140) jer u kombinaciji sa slabo bujnom podlogom daju potrebnu kontrolu vegetativnog rasta. Mogu se uporabiti i sorte iz prve i druge skupine. Ostale je sorte tee odravati u obliku kordonacajer je potrebno vie rezidbe u vegetaciji kako bi se obuzdao vegetativni rast i odravao mali volumen kronje. Ako se uzgaja na sjemenjaku, moe se uzgajati u obliku piramide, popravljene piramide i vaze.

RODNI IZBOJCIJABUKE
Rodni pupovi jabuke uglavnom se nalaze na vrhu izbojka. Iznimno se na nekim sortama mogu nalaziti postrance na gornjem dijelu izbojka. Rodni je pup jabuke mjeoviti pup. Iz njega se razvija kratka prljenasta mladica koja na vrhu ima cvat (gronju) od 8 do 12 cvjetova (slika 141). Prvi se otvara cvijet na vrhu gronje (slika 142) i iz njega se zamee plod najbolje kakvoe. Kod jabuke se razlikuju sljedee vrste rodnih izbojaka:

Slika 139. - Jabuka uzgojena u obliku vitkog vretena u drugoj godini nakon sadnje i rezidbe u mirovanju.

Slika 140. - Sorta jabuke iz skupine "spur" tipova.

Slika 141. - Gronjajabuke pred otvaranje gornjeg cvijeta.

109

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 142. - Otvoreni gornji cvijet gronje jabuke.

a) trljak trljak (slike 143 i 144) -je rodni izbojak najbolje kakvoe. Ima duljinu 2 - 5 cm i na vrhu nosi mjeoviti pup koji izrasta iz postranih pupova dugih jednogodinjih izbojaka. Strljak brzo zavrava vegetativni rast (slika 145) pa mu ostane dovoljno vremena za zametanje rodnog pupa.

Slika 143. - Rodni trljakjabuke bubrenja pupova.

u fenofazi

Slika 144. - Rodni trljcijabuke razmjeteni bono na dvogodinjoj grani na ijem se vrhu nalazi dugi jednogodinji izbojak. Ovo je rodna grana najbolje kakvoe.
110

JABUKA

Slika 145. - Zavretak rasta trljkajabuke prepoznaje se po oblikovan u pupu na vrhu. Vidljive su peteljke listova u prijenu ispod pupa.

b) stapka Stapka (slika 146) - je kratakjednogodinji izbojak duljine od nekoliko cm do dvadesetak i vie cm. Na vrhu nosi mjeoviti pup, apostrani su pupovi vegetativni. Neke sorte daju vei dio priroda upravo na stapkama. Meu njimaje i poznata sorta Golden Delicious (Zlatni delies). Plodove na stapkama moe otetiti vietar koji ih lako zanjie pa udaraju o druge plodove ili o susjedne grane. e) plodnjak Plodnjak (slika 147) - se razvija iz tkiva izbojka koji se nalazi neposredno uz peteljku ploda. Zbog velikog priliva hraniva u plod dolazi do naglog dijeljenja stanica i tvorbe pupova kojih moe biti jedan ili vie. Plod iz plodnjaka obino je loije kakvoe od plodova sa trljka i stapke.

Slika 146. - Rodna stapka jabuke s mjeovitim pupom na vrhu i vegetativnim bonim pupovima.

Slika 147. - Plodnjakjabuke.

111

CUEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

d) prljenasto rodno drvo Prljenasto radno drvo (slika 148) - oblikuje se kroz nekoliko godina razgranjavanjem stapki, neradnih trljaka i plodnjaka. Moe se nai na zaputenim vokama koje imaju slab vegetativni rast pa ne stvaraju trljke i stapke. a kordoncima se ovaj tip radnih izbojaka namjerno oblikuje rezidbom.

Slika 148. - PrIjenasto rodno drvo jabuke.

e) dugi jednogodinji izbojak Dugi jednogodinji izbojak - moe biti rodan na nekim sortama (Jonathan, Rome Beauty, Golden Delicious). Rodni su postrani pupovi u gornjem dijelu izbojka. Dugijednogodinji rodni izbojak moe se nai i na ostalim sortama doe li do suna i vrua ljeta (slika 149). Mjeoviti pupovi se tada zameu gotovo po cijeloj duljini izbojka. Cvjetovi na takvim izbojcima slabije zameu plodove, a ako se plod i zametne sitniji je i loije kakvoe. Doe li do jaeg zametanja radnih pupova na dugim jednogodinjim izbojcima koji su potrebni za oblikovanje kronje, obvezno ih treba skratiti do prvog vegetativnog pupa koji se nalazi ispod zadnjeg mjeovitog pupa.
112

Slika 149. - Zametanje mjeovitih pupova bono po cijeloj duljini jednogodinjeg izbojka zbog suna i vrua ljeta.

JABUKA

PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK Prilikom oblikovanja kronje treba paziti na kutove grananja. Ako su preuski, mladice i izbojci moraju se povijati kako bi kronja imala vie svjetla i bila razgranatija. Sorta koja ima ue kutove grananjajest Granny Smith, dokje Golden Delicious sorta koja se odlikuje srednje irokim kutovima grananja. iroke kutove grananja ima sorta Idared. Jabuka ima izraenu dominaciju vrha pa se najjae razvija mladica iz gornjeg pupa i nekoliko mladica koje izrastaju iz pupova neposredno ispod njega. Mladice iz niih pupova razvijaju se slabije. Gornje mladice imaju i ue kutove grananja dok nie mladice imaju ire kutove grananja. Zbog takva naina rasta ponekad je potrebno rovaiti pupove kako bi se potaknuo rast mladice na eljenom mjestu. Rana izolacija vrha omoguuje bolje razgranjavanje i ire kutove grananja pajuje potrebno obavljati na svim uzgojnim oblicima. REZIDBA NA ROD Prema nainu rasta sorte jabuka dijele se na etiri skupine (crte 37). Svaka se skupina mora drukije orezivati kako bi se ostvarila povoljna ravnotea rasta i rodnosti. Prva se skupina (crte 37a) slabo razgranjava i veina se plodova nalazi na trljcima i prljenastom rodnom drvu najednogodinjim ili viegodinjim granama. Stapka ima malo, a vegetativni rast je slab. Predstavnik ove skupine jest sorta Starcrimson i sorte koje se ubrajaju u tzv.spur tipove. Pogodne su za kordonce i razliite ukrasne uzgojne oblike.

Druga skupina (crte 37b) takoer stvara puno kratkih rodnih izbojaka, i to uglavnom na granama starima od dvije do etiri godine. Stapka ima malo, a rodnost se polako pomie prema vrhovima pri emu se ne mijenja poloaj osnovnih grana. Grananje takoer nije izraeno. Skupinu ine sorte iz skupine renela i njima srodne sorte. Trea skupina (crte 37c) oblikuje kratke rodne izbojke na granama starima od jedne do tri godine, ali se na njima nalazi i znatan dio dugih rodnih izbojaka. U odnosu na sorte iz prvih dviju skupina grananje je bolje. Rodnost se brzo premjeta prema vrhovima osnovnih grana pa se moraju odstranjivati suvine grane i pravodobno izolirati vrhovi da ne doe do zasjenjivanja. Zamjenom izroenih grana postie se stvaranje novih rodnih izbojaka i dobra rodnost. Predstavnik ove skupine sorata jest Golden Delicious. etvrta skupina (crte 37d) ima kratke rodne izbojke na vrhu dvogodinjih grana. Mogu biti i na bonim granicama koje su se povile pod teretom plodova u prijanjoj vegetaciji. Vegetativni rast odvija se uglavnom na bujnim izbojcima koji rastu na vrhovima lukova povijenih grana. Sorte iz ove skupine takoer se slabo razgranjavaju. Skraivanje povijenih grana i njihovo svoenje na grane s povoljnijim kutom gran anja jest osnovni nain rezidbe. Predstavnik je sorta Granny Smith. Na starijim stablima cijepljenim na sjemenjaku, posebice ako im kronja nije bila redovito orezivana, postupno dolazi do stvaranja prljenastog rodnog drva na kojem pomnjivom rezidbom treba prorijediti suvine rodne pupove i pojaati vegetativni rast kako bi se omoguilo stvaranje boljih rodnih izbojaka (trljaka i stapki).

a)

b)

c)

Crte 37. - etiri skupine soratajabuke

prema nainu rasta i mjestima gdje donose rod.

113

CIJEPLJE [JE I REZIDBA VOAKA

KRUSKA
ruka (slika 150) potjee iz Europe i Azije. Dugo vremena nije bilo vie od nekoliko desetaka sorata. Tek ih je u ranom srednjem vijeku nastalo vie od 200. Radom francuskih i belgijskih oplemenjivaa i uzgajivaa u 18. stoljeu poznato ihje vie od 800, a i danas se puno radi na oplemenjivanju, tako da se broj sorata i dalje poveava. No unato tome vieje soratajabuka nego sorata kruaka. Iz Azije su tek u prolom stoljeu dole japansko-kineske (nashi) sorte (slika 151) koje su nastale iz azijskih vrsta. Sve su sorte europske kruke stranooplodne pa su potrebne najmanje dvije sorte koje se meusobno mogu oplodi ti da bi dobro raale. Triplodne sorte kao to je, primjerice, Poire de Cure, (Pastorica) stvaraju polen slabe klijavostii ne mogu se uporabiti kao opraivai. Neke sorte mogu zametnuti manji broj plodova partenokarpijom, dakle bez oplodnje, ali ti su plodovi slabije kakvoe i promijenjena oblika pa nemaju vee znaenje. Nashi sorte takoer su stranooplodne, ali postoji ijedan dio sorata koje se meusobno

Slika 150. - Plod europske sorte kruke.

Slika 151. - Plod "nashi" sorte kruke u rastu.

114

ne mogu oplodi ti zbog genetske nepodudarnosti. Partenokarpno zametanje plodova nije zabiljeeno na ovim sortama. U posljednje vrijeme kruki u Hrvatskoj prijeti opasna bakterijska pale Erwinia amylovora koja se, na alost, proirila u nekim podrujima. Tamo gdje je jo nema obvezno treba poduzimati preventivne mjere. To znai da, izmeu ostaloga, treba rabiti samo sadnice iz ovlatenih rasadnika koji se nalaze pod strunom kontrolom. Prilikom cijepljenja treba rabiti podloge i plemke iz provjerenih izvora. Treba raditi samo s istim i dezinficiranim priborom, a svako sumnjivo stablo prijaviti strunoj savjetodavno] slubi i odmah postupiti prema njihovim uputama.

KRUKA

PODLOGE ZA KRUKU
Od vegetativnih podloga najee se rabi dunja zato to daje manje bujna stabla koja ranije raaju. U uporabi se nalaze tri podloge iz istraivake stanice East Malling u Engleskoj: dunja MA, MB i MC i podloga BA 29 iz instituta INRA u Francuskoj. a alost, dunjaje nepodudarna s veinom sorata kruke. Sorte kruaka koje su nepodudarne s dunjom su Williams (Viljamovka), Red Bartlet (Crvena Viljamovka), Starcrimson (Starkrimson), Cosciaprecoce (Koia rana), Clappis Favourite (Klapov ljubimac) Beurre Bose (Boskova boica), Beurre Clairgeau (KleTo), Beurre Giffard (ifarova), Precoce de Treuoux (Trevuka) i dr. Sorte koje imaju dobru podudarnost s dunjom su Poire de Cure (Pastorica), Jakovka, President Drouard (Druardova), Beurre Hardy (Hardijeva, Gelertova). Da bi se na dunju mogla cijepiti nepodudarna sorta, prvo se mora cijepiti podudarna sorta, a zatim na nju nepodudarna sorta (slika 30, str. 37). Druga slaba strana uporabe dunje kao podloge jest njezina osjetljivost na fizioloki aktivno vapno. Sve "nashi" sorte imaju slabu podudarnost s dunjom. Za te sorte kao podloge mogu se rabiti sjemenjaci Pyrus serotina, Pyrus betulaefolia i Pyrus ussuriensis. Podloga BA 29 otpornija je na fizioloki aktivno vapno od ostalih podloga dunje, ali ipak ne znaajno.

Zbog navedenih nedostataka dunje, oplemenjivakim su radom nastale i druge podloge za kruku. Meu njima se istiu podloge iz serije OHF (krianci sorata kruke Old Home i Farmingdale) nastale u Sjedinjenim Amerikim Dravama, a u Europi se javlja podloga Pyrodwarf Na alost, u Hrvatskoj nema dovoljno iskustava s uporabom tih podloga. Postoji nekoliko vonjaka kruaka na podlogama iz serije OHF, ali su oni relativno mladi pa je teko dati ocjenu. Za uzgoj na okunici mogu se uporabiti i sjemenjaci divlje kruke. Ova generativna podloga daje bujna i dugmjena stabla. Zbog velike visine rezidba, zatita i berba ne mogu se obavljati bez uporabe ljestava. Stoga se divlja kruka kao podloga preporua za one koji ele imati veliko stablo bez puno njege.

UZGOJNI KRUKU

OBLICI ZA

Kruka se, kao ijabuka, moe uzgajati u mnogo razliitih uzgojnih oblika. Na slabo bujnim vegetativnim podlogama za okunice mogu se uporabiti svi oblici palmeta, kordonaca, vretenasti grm i vitki vretenasti grm. Zahvalnaje za oblikovanje ukrasnih oblika palmeta ili drugih ukrasnih oblika. Cijepljena na sjemenjaku moe se uzgajati u obliku piramide i popravljene piramide. Prirodno je sklona oblikovanju etane piramide koja je preporuljiva eli li se kruka uzgajati to lake.

RODNI IZBOJCI KRUKE

Rodni su pupovi kruke prema smjetaju istovjetni rodnim pupovimajabuke. No, na gronji kruke prvi se otvara najdonji cvijet (slika 152), dok je na gronji jabuke obratno. Kruka ima iste vrste rodnih

Slika 152. - Gronja kruke s otvorenim donjim cvijetom.

115

CIJEPLJE iJE I REZIDBA VOAKA

Slika 153. - Rodni trljci kruke razmjeteni bono na dvogodinjoj grani.

Slika 155. - Plodnjak kruke.

Slika 156. - PrIjenasto rodno drvo kruke.

Slika 154. - Rodna stapka kruke s mjeovitim pupom na vrhu i vegetativnim bonim pupovima.
116

izbojaka kao ijabuka: trljak (slika 153), stapka (slika 154), plodnjak (slika 155) ,jednogodinji rodni izbojak i prljenasto rodno drvo (slika 156) koji su opisani zajabuku. Treba napomenuti da dugi jednogodinji izbojci mogu biti rodni na

KRUI<A

nekim sortama kao to je Williams (Viljamovka). Kodjapansko - kineskih sorata nash i kruaka rodni se pupovi redovito nalaze i na dugim jednogodinjim izbojcima. eke sorte iz ove skupine ak i zameu rodne pupove gotovo iskljuivona dugim jednogodinjim izbojcima pa na to treba obratiti pozornost prilikom rezidbe.

PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK U odnosu najabuku kruka se odlikuje uim kutovima grananja i uspravnijirn rastom mladica pajuje potrebno vie povijati, osobito u prvim godinama nakon sadnje kako bi se kronja oblikovala u skladu sa eljenim uzgojnim oblikom. Aktivira vei broj pupova pa je prosjena duljina mladica manja. Meu sortama se mogu uoiti i odreene razlike, pa se mogu podijeliti na tri skupine. U skupinu sorata koje tjeraju velik broj pupova i imaju krae izbojke ubrajaju se sorte kao to su Passe Crassane (Krasanlw), Clarigeau (Klero), Doyenne du Comice (Drutvenlw) i dr. U skupinu sorata s umjerenim tjeranjem pupova i neto veom prosjenom duljinom izbojaka ubraja se Williams (Viljamovka), Clapp s Favourite (Klapov ljubimac) ijo neke druge sorte, dok najmanji broj pupova tjeraju sorte, kao to su Beurre d' Bose (Boskova boica). Kao i jabuka, kruka dobro reagira na ranu izolaciju vrhova radi postizanja boljeg razgranjavanja i irih kutova grananja. eke europske sorte i sve nashi sorte zameu rodne pupove na dugim jednogodinjim izbojcima. Dogodi li se to na izbojcima za oblikovanje osnovnih ili sekundarnih grana, moraju se skratiti do prvog vegetativnog pupa koji se nalazi ispod najnieg rodnog pupa. REZIDBA NA ROD Kruka ima rast slian jabuci, pa je i rezidba slina. Potrebno je poznavati nain rasta pojedinih sorata. Prema tome na kojoj vrsti rodnih izbojaka donose vei dio priroda sorte kruke dijele se na tri glavne skupine. . U prvu skupinu sorata ubrajaju se sorte koje uglavnom raaju na trljcima koji se nalaze na

dvogodinjim granama. Takav tip raanja imaju Williams (Viljamovka), Precoce de Treooux (Trevuka), Clapps Favourite (Klapov ljubimac), Poire de Cure (Pastorica), Butirra Precoce Morettini (Rana Moretinijeva) itd. Imaju izraen rast mladica iz pupova na vrhu, ali i postranih pupova. Vegetativni se rast brzo premjeta u gornje dijelove kronje. Zbog takva naina rasta rezidbom se oslobaaju vrhovi grana od prekomjernih izbojaka i obnavljaju rodni izbojci. Ostavljaju se samo umjereno bujni jednogodinji izbojci na kojima e izrasti trljci za rod u sljedeoj vegetaciji. Posebnu pozornost treba posvetiti sprjeavanju negativnog djelovanja dominacije vrha njegovom pravilnom izolacijom. U drugoj skupini sorata nalaze se one koje imaju umjeren rast gornjih izbojaka, ali slabo razgranjavanje. Veina se plodova nalazi na prljenastom rodnom drvu. Predstavnici su sorte Clairgeau (Klero) i Bella di Guigno (Srpanjska ljepotica). Rezidba obuhvaa redovitu obnovu rodnih izbojaka tako da se prekobrojni rodni pupovi odstrane, a da se, to je mogue vie, potakne razgranjavanje. Treba iskoristiti postojee vegetativne pupove, no ako ih nema dovoljno, potrebno je skratiti ak i starije grane kako bi se potaknuo vegetativni rast. Uz to je potrebno dodati umjerenu koliinu dunih gnojiva. U treu skupinu sorata ubrajaju se one koje se odlikuju jakim razgranjavanjem i obrastanjem s velikim brojem rodnih pupova. esto se i na gornjoj polovici duljih jednogodinjih izbojaka mogu nai rodni pupovi. Predstavnici ove skupine sorata su Passe Crassane (Krasanka) iDoyenn du Commice (Drutvenka). Rezidbom se prorjeuju suvini rodnih pupovi, a obnova rodnih izbojaka postie se relativno jednostavno. Veje i samo prorjeivanje dovoljno za odravanje odgovarajue ravnotee rasta i rodnosti. Bitno je da se na voki ostavi samo onoliko rodnih pupova koliko ih ona u skladu s kondicijom i starou moe podnijeti kako se ne bi smanjila veliina i kakvoa plodova zbog prevelike rodnosti. Takoer se zbog prevelike rodnosti moe smanjiti vegetativni rast i doi do naizmjenine rodnosti. Zbog toga je poeljno redovito prorjeivati plodove.
117

CijEPLJENJE

I REZIDBA VOAKA

MUSMULA
umula (slika 157) potjee s Kavkaza, odakle je prenesena u Grku i sjeverni Iran. Na podruju Sjeverne Amerike takoer se mogu nai stabla mumule u divljem stanju. Njezinje uzgoj bio poznat starim Grcima jo 300 godina prije Krista dok su stari Rimljani poznavali tri sorte. Mumulaje samooplodna pa je dovoljno imati samo jedno stablo koje e donijeti plodove. Cvate kasno pa izbjegava proljetne mrazove. Postoje sorte sa sjemenom i bez sjemena, a prema obliku dijele se na mumule jabuastog i krukolikog oblika Slika 157. - Plod mumule. ploda. Neko vrijeme nakon berbe plodovi moraju odstajati kako bi meso omekalo i izgubilo trpkost. Osim toga, mumula ima i ukrasnu vrijednost zbog lijepih cvjetova i plodova te crvene jesenske boje lia. Bila je popularna u srednjem vijeku, a zanimljivo je daje poznati knjievnik William Shakespeare esto spominje u svojim djelima.

PODLOGE ZA MUMULU
Mumula se moe cijepiti na vegetativne podloge dunje MA i BA 29 koje se rabe i za kruku. Mumula s njima ima dobru podudarnost i slabu bujnost pa je prikladna za uzgoj na manjim okunicama. Na dunji se moe uzgajati samo na dobrim tlima koja nemaju puno fizioloki aktivnog vapna. Sorta Monstreusse d 'Holande ima slabu podudarnost s dunjom MA pa se mora cijepiti preko domae mumule kao posrednika. Ako se mumula eli uzgajati na suhom i kamenitom tlu, za podlogu se moe uporabiti sjemenjak bijeloga gloga s kojim ova voka ima dobru podudarnost i ivotni vijek dulji od 50 godina. Sorte mumule Monstreusse d 'Holande, Royal, Nottingam Medlar i neke druge nemaju dobru podudarnost s bijelim glogom pa ih treba cijepiti preko domae mumule kao posrednika.

RODNI IZBOJCI MUMULE

Rodni su pupovi mumule smjeteni na vrhu jednogodinjih izbojaka (slika 158) koji rastu iz

UZGOJNI OBLICI ZA MUMULU

Mumula se moe uzgajati u obliku obine ili popravljene piramide.
llS

Slika 158. - Mjeoviti rodni pup mumule na vrhu jednogodinjeg izbojka.

MUMUIA

Slika 159. - Mjeoviti rodni pup mumule sa strane jednogodinjeg izbojka.

Slika 160. - Rodna mladica mumule s cvijetom na vrhu pred otvaranje.

dvogodinjih ili starijih grana. Takoer mogu biti rodni i postrani pupovi na duljim jednogodinjim izbojcima (slika 159). Rodni pup je mjeoviti pup iz kojeg se razvija kraa mladica koja na vrhu ima jedan cvijet (slike 160 i 161).

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Mumula obino poinje raati u treoj godini nakon sadnje. Do tada se rezidbom nastoji to bre oblikovati kronju. Vano je odravati skladan rast osnovnih grana, pa se one koje prejako rastu jae skrate rezidbom u mirovanju. Joje bolje tijekom rasta mladice po potrebi poviti ili uspraviti kako bi im se ujednaila brzina rasta. Tako se izbjegava potreba za jaom rezidbom i ubrzava rodnost. REZIDBA NA ROD Rezidbom se odrava uzgojni oblik i prorjeuju suvini izbojci i grane koje zasjenjuju kronju. Takoer se izbacuju bolesne i oteene grane. Kronja mumule raste u irinu, a starije se grane mogu objesiti pa rezidbom treba odravati kronju u eljenim dimenzijama i odstraniti izroene objeene grane kako bi se potaknuo vegetativni rast i poboljao izgled kronje. Uglavnom je dovoljna rezidba u . . mIrovanJu.
119

Slika 161. - Cvijet mumule.

CIJEPLJEl\!JE I REZIDBA VOAKA

OSKORUSA
skorua ima stablo dekorativne kore (slika 162) i potjee iz Male Azije. Danas se, na alost, rijetko uzgaja. Plodovi (slike 163 i 164) nakon berbe moraju odstajati da bi bili dobri za jelo. Samooplodnaje pa ne treba opraivae. ~ezino se drvo odlikuje crvenom bojom i velikom tvrdoom, zbog ega ima veliku tehniku vrijednost. Odlino podnosi gradski smog paje cijenjena parkovska biljka koja proiuje zrak. Osim oskorua s okruglastim plodovima (slika 163) postoje i one s krukolikim plodovima (slika 164). Postoje brojne ukrasne vrste koje su uglavnom dole iz Kine. Cvjetovi, listovi (slika 165) i plodovi su dekorativni pa oskorua lijepo izgleda u vegetaciji.

Slika 162. - Kora stabla oskorue.

Slika 164. - Oskorua s krukolikim

plodovima.

Slika 165. - Listovi oskorue 120

Slika 163. - Oskorua s okruglastim

plodovima.

OSKORUA

PODLOGE ZA OSKORUU
Kao podloge za oskoruu mogu posluiti sjemenjaci oskorue ili izdanci bijeloga gloga. Bijeli glog pogodan je za skoro sve tipove tla, a oskorua na njemu ranije ulazi u rod i ima vei prirod. Moe se cijepiti na sjemenjak mumule ako se eli dobiti stablo manje bujnosti i vee rodnosti. Cijepljenje oskorue na vegetativne podloge dunje ne preporua se zbog slabe podudarnosti ovih dviju vrsta.

trljci (slika 167). Rodni pupje mjeoviti, a na vrhu rodne mladice oskorue nalazi se vie cvjetova skupljenih u titast cvat.

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Oskorua se odlikuje jakim vegetativnim rastom u prvim godinama nakon sadnje. Rezidbom u ovom razdoblju treba oblikovati vrstu kronju s dobro rasporeenim osnovnim granama koje su obrasle sekundarnim granama po cijeloj duljini. Kako dominacija vrha moe biti problem, vrhovi grana moraju se na vrijeme osloboditi suparnikih izbojaka. Treba izbjegavati prejako skraivanje izbojaka, i umjesto toga ih povijati kako bi se ubrzao ulazak u rod. REZIDBA NA ROD Oskorua poinje raati u etvrtoj godini ako je cijepljena, a ako se uzgaja iz sjemena, ne raa prije desete godine. Treba uklanjati izroene grane koje ometaju prodor svjetla u unutranjost kronje, a takoer treba redovito obnavljati rodne izbojke. Uglavnom je dovoljna rezidba u mirovanju.

UZGOJNI OBLICI ZA OSKORUU

Oskorua se najee uzgaja u obliku obine ili popravljene piramide koje ne iziskuju previe vremena za oblikovanje kronje i njezino odravanje. Od ostalih uzgojnih oblika pogodna je popravljena vaza ili palmeta s kosim granama koje su zahtjevnije za oblikovanje i odravanje. Oskorua uzgojena u obliku vaze ima bolju osvijetljenost kronje u odnosu na onu uzgojenu u obliku piramide pa bi plodovi trebali biti bolje kakvoe.

RODNI IZBOJCI OSKORUE

Rodni izbojci oskorue slini su onima na mumuli (slika 166), a mogu se nai i rodni

Slika 166. - Mjeoviti rodni pup oskorue na vrhu jednogodinjeg izbojka.

Slika 167. - Rodni trljak oskorue.

] 2]

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

DUNJA
unja (slika 168) je poznata ve 4000 godina i potjee s Kavkaza, odakleje prenesena u Perziju. U staroj Grkoj postojao je obiaj da mladenci na dan svadbe jedu dunju kako bi imali dug i sretan ivot. U starom Egiptu i Rimu smatrali suje ljekovitom, a to je danas potvreno u mnogobrojnim istraivanjima. U Francusku dolazi u 9. stoljeu, odakle se iri u druge zemlje. a podruje Sjeverne Amerike dolazi u 17. stoljeu, a ubrzo zatim i u Australiju. Cvjetovi (slika 169) i plodovi su dekorativni, paje to, uz ljekovitost, jo jedan razlog da se dunja uzgaja svuda gdje za nju postoje pogodni uvjeti. Postoje samooplodne, djelomino samooplodne i stranooplodne sorte paje nabavljajui sadnice vano znati sortu kako se ne bi dogodilo da stablo obilno cvate, ali slabo raa ili da plodova uope nema.

Slika 168. - Plod dunje.

Slika 169. - Cvijet dunje.

PODLOGE

ZA DUNJU

UZGOJNI

OBLICI ZA DUNJU

Dunja se moe cijepiti na sve tipove dunja koje se inae rabe kao vegetativne podloge i za kruku. Vee znaenje imaju tipovi dunja MA, MB, MC i BA 29. S njima dunja ima izvrsnu podudarnost, no moe se uzgajati samo na dobrim tlima koja nemaju puno fizioloki aktivnog vapna. Na suhim i pjeskovitim tlima s puno vapna mogu se rabiti sjemenjaci bijeloga gloga jer dunja s njime ima dobru podudarnost i ivotni vijek dulji od 50 godina.
122

Za dunju se preporua obina ili popravljena piramida, palmeta s kosim granama, pa ak i vretenasti grm.

RODNI

IZBOJCI DUNJE

Dunja raa na kratkim jednogodinjim izbojcima (slika 170) koji rastu na dvogodinjim ili starijim granama, slino kao mumula i oskorua. Rodni pup je mjeoviti pup iz kojeg se

DUNJA

Slika 170. - Rodni izbojak dunje.

razvija mladica koja na vrhu najee ima samo jedan cvijet (slika 171).

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Dunja esto poinje raati ve u drugoj godini nakon sadnje, zbog ega se izbjegava svako nepotrebno skraivanje izbojaka. Ima izraenu dominaciju vrha pa je rana izolacija vrhova izbojaka obvezna ako elimo imati lijepo oblikovanu i dobro obraslu kronju. REZIDBA NA ROD Uglavnom e rezidba u razdoblju mirovanja biti dovoljna. Rezidba u rodu obuhvaa odravanje uzgojnog oblika i prorjeivanje suvinih izbojaka i grana koje zasjenjuju kronju. Takoer se izbacuju bolesne ili na drugi nain oteene grane. Rezidbom se mora odravati kronja u eljenim dimenzijama. Stoga treba odstraniti izroene objeene grane kako bi se kronja prorijedila i osvijetlila njezina unutranjost.
123

Slika 171. - Rodna mladica dunje s cvijetom na vrhu pred otvaranje.

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

SLJIVA
ostoje dvije velike skupine sorata ljiva: ljive europskog podrijetla i ljive japansko-kineskog podrijetla. Izvorne vrste ovih dviju skupina sorata su potpuno razliite. Europska ljiva (slika 172) potjee s Kavkaza i zapadne Azije. Odatle je prvo dospjela u Grku, a zatim se proirila diljem veeg dijela umjerene zone. Ula. stoljeu dospijeva u vedsku, a u 14. stoljeu u Norveku. Stotinjak godina kasnije dolazi u Finsku te se dalje iri prema Rusiji. U Sjevernu Ameriku donose je prvi europski kolonizatori poetkom 17. stoljea. Meu europskim sortama ima stranooplodnih, djelomino samooplodnih isamooplodnih sorata. Japansko-kineske sorte vode podrijetlo od jedne vrste divlje ljive koja raste u Kini. Njihov je uzgoj bio poznat oko 300. godine prije Krista. Cvatu ranije od europskih, ai osjetljivije su na hladnou pa se mogu uzgajati samo u mediteranskom podruju. Japansko-kineske sorte su stranooplodne, mogu meusobno oploditi.

Slika 172. _ Plodovi ljive.

a meu njima postoje i sorte koje se ne

PODLOGE ZA LJIVU Kao generativna podloga za ljivu u Hrvatskoj se esto rabi danarika (slika 173). Odlikuje se velikom genetskom raznolikou, tako da se u literaturi navodi da postoji vie od 300 tipova. Temadobru podudarnost sa sortama Ruth Gersteuer, Californian Blue, Stanley i dr. pa ih ne bi trebalo cijepiti na danariku. Slabo podnosi teka i vlana tla i ima veliku bujnost pa nije za manje okunice. Opasan virus arke ljive,koji je gotovo unitio mnoge ljivikeu Hrvatskoj, ne prenosi se sjemenom pa se generativne podloge mogu, bez vee opasnosti, uporabljivati, pazei Slika 173. - Plodovi danarike. da nakon nicanja sjemenjaka ne doe do podudarna s velikim brojem europskih i napada lisnih ui koje prenose virus s oboljelih japansko-kineskih sorata ljivai prilagodljivaje stabala. razliitim tipovima tla. Srednju bujnost imaju Od bujnijih vegetativnih podloga podloge GF 43, INRAJulijana CF 655-2, i St. preporuljivaje INRA Marianna 8.1 kojaje
124

LJIVA

Julien A. Na alost, dvije posljednje podloge geraju korijenove izdanke, a St. Julien A ne podnosi veu koliinu fizioloki aktivnog vapna. U novije se vrijeme javljaju podloge Jaspi, Fereley i dr. o kojima je teko davati preporuke jer nisu dovoljno istraene u ekolokim uvjetima Hrvatske.

UZGOJNI OBLICI ZA LJIVU

Za ljivuje pogodan uzgojni oblik piramide ili popravljene piramide koji ne iziskuju previe vremena za oblikovanje kronje i njezino odravanje. Od ostalih uzgojnih oblika preporuljivaje popravljena vaza i vretenasti grm koji su zahtjevniji za oblikovanje i odravanje. Ako se planira uzgoj u obliku vretenastog grma, treba uzeti slabije bujnu podlogu kako bi se volumen kronje zadrao u eljenoj veliini.

ROD

I IZBOJCI LJIVE

ljiva raa na kratkim i dugim jednogodinjim izbojcima. Rodni pupovi smjeteni su postrance dok se na vrhu uvijek nalazi vegetativni pup. Iz jednog rodnog pupa uglavnom izrasta vie cvjetova (cvatni pup) premda se mogu nai i cvjetni pupovi. Postoje dvije vrste kratkih izbojaka: kratke rodne ibe (slike 174i 175) isvibanjskekitice (slike 176). Kratke rodne ibe imaju duljinu od nekoliko do otprilike desetak cm dok su svibanjske kitice vrlo

Slika 175. - Kratka rodna iba ljive pred otvaranje cvjetova.

Slika 174. - Kratka rodna iba ljive u razdoblju mirovanja.

Slika 176. - Svibanjska kitica ljive u razdoblju mirovanja.

125

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 177. - Svibanjska kitica ljive u fenofazi poetka cvatnje.

Slika 178. - Dvogodinja grana ljive s kratkim rodnim ibama pred otvaranje cvjetova.

kratki rodni izbojci koji na vrhu imaju samo jedan vegetativni pup i ispod njega poredane, u vrlo kratkom razmaku, rodne pupove (slika 177). Najrodnije kratke rodne ibe nalaze se na dvogodinjim granama (slika 178). Neke amerike sorte i one iz skupine japansko-kineskih sorata raaju i na dugim jednogodinjim ibama (mjeovitim rodnim ibama) koje imaju postrano rasporeene rodne i vegetativne pupove (slike 179 i 180), a na vrhu se uvijek nalazi vegetativni pup.

PREPORUKE
Slika 179. - Razmjetaj rodnih pupova lijevo i desno od vegetativnog pupa na dugoj mjeovitoj rodnoj ibi ljive (snimljeno u razdoblju mirovanja).

ZA REZIDBU

RELIOBA NA OBLIK Sve su kotiave voke osjetljive na rezidbu pa treba izbjegavati rezidbu debljih grana kako se ne bi napravile velike rane koje teko zajeljuju. Umjesto toga, bolje je na vrijeme odstraniti jednogodinji izbojak ili ga poviti u odgovarajuem smjeru i tako izbjei suvinu uporabu kara. Koliko god je mogue, pinciranjem mladica u fazi intenzivnog rasta ili orunjivanjem pupova u poetku kretanja vegetacije treba na vrijeme usmjeriti rast voke u eljene mladice. ljiva se odlikuje dobrim poetnim vegetativnim rastom (slika 181) koji omoguuje brzo oblikovanje kronje. Ne smije se zarezivati kora ili rovaiti jer rane teko zacjeljuju i kroz njih lako uu mnoge bolesti i tetoine.

Slika 180. - Mjeovita rodna iba ljive pred poetak cvatnje. 126

LJIVA

Slika 181. - Dobar vegetativni rast ljive u prvoj godini nakon sadnje.

Meu sortama ljive postoji razlika u kutovima grananja pa u sorata koje imaju ue kutove grananja (Prune d' Agen (Aenka), Bistrica i sl.) treba pravodobno poviti mladice i izbojke. Neke sorte iz skupine Ringlo i sorta Stanley imaju ire kutove grananja i slabo obrasle donje dijelove. U njih je potrebno jaim skraivanjem i ranom izolacijom vrhova poboljati razgranjavanje. Ponekad e radi postizanja boljeg vegetativnog rasta biti potrebno poneku granu ili vie njih privremeno uspraviti kako bi se poboljao vegetativni rast. Ako su osigurani povoljni uvjeti za rast, mogu izrasti vodopije koje obvezno treba odstraniti ili zalomiti kako bi ih se pretvorilo u rodne izbojke. REZIDBA NA ROD Sve se sorte ljive uglavnom mogu podijeliti na tri skupine. U prvu se skupinu ubrajaju neke amerike sorte i sorte japansko-kineskog podrijetla. One uglavnom raaju na dugim

mjeovitim jednogodinjim ibama pa je za dobru rodnost potrebna redovita rezidba kako bi se svake godine stvorio dovoljan broj izbojaka. U drugoj se godini iz postranih vegetativnih pupova, smjetenih u donjem i srednjem dijelu dugih jednogodinjih izbojaka, oblikuju kratke rodne ibe i svibanjske kitice. Kratke rodne ibe i svibanjske kitice u navedenih sorata nisu dobra osnova za rod zbog premale lisne povrine koja nije u stanju dobro prehraniti plodove. Zbog toga se rezidbom na rod izroeni dugi jednogodinji izbojci odstranjuju. Druga skupina sorata (sorte iz skupine Ringlo, Stanley, Ruth Gestetter) uglavnom raa na kratkim rodnim ibama koje izrastaju iz postranih pupova duljih jednogodinjih izbojaka. Razgranjavanje ove skupine sorataje slabo pa su kronje prozrane i relativno dobro osvijetljene. Rodne izbojke uglavnom ine svibanjske kitice koje se same obnavljaju iz gornjeg vegetativnog pupa pa traju vie godina. Ako rezidba ovih sorata nije redovita, postupno dolazi do izduivanja grana i nestanka kratkih obrastajuih izbojaka na njihovu donjem dijelu. Rodnost se premjeta na vanjski dio kronje i gubi se rodna povrina. Zbog toga redovitom rezidbom treba sprjeavati izduivanje grana uz pomo skraivanja i svoenja grane na nii izbojak ili granu. Trea skupina sorata, u koju se ubraja hrvatska sorta Bistrica, odlikuje se uskim kutovima grananja i uspravnim rastom koji dovodi do stvaranja kronje u iju unutranjost ne prodire dovoljno svjetla, ljiva ima izraenu dominaciju vrhova pa na njima esto raste nekoliko duljih mladica. Zbog toga su nii dijelovi grana zasjenjeni. Rast i rodnost premjetaju se u vrhove grana koje se pod teretom plodova povijaju te jo jae zasjenjuju donje dijelove kronje. Sorte iz tree skupine sklone su naizmjeninoj rodnosti pa se u godinama s obilnim rodom grane lome zbog previe plodova. Rezidba obuhvaa ranu izolaciju vrhova i obnovu rodnih izbojaka. To se postie svoenjem grana na nii poloeni jednogodinji izbojak umjerene bujnosti i skraivanjem jednog dijela kratkih jednogodinjih izbojaka na najnii vegetativni pup kako bi se iz njega razvio dui jednogodinji izbojak koji e u sljedeoj vegetaciji, iz svojih postranih pupova, oblikovati kratke rodne ibe.
127

CIJEPLJE ITEI REZIDBA VOAKA

BRESKVA I NEKTARINA
reskva (slika 182) potjee iz Kine gdjeje udomaenajo prije 2500 do 3000 godina. Kineski pisani izvori spominju njezin uzgoj jo u 10. stoljeu prije Krista. Postoji velik broj sorata koje se razlikuju u nainu rasta i obiljejima plodova. Breskva iz Kine poznatim Putem svile dolazi prvo u Perziju, a zatim u Grku, te u Rim gdje Plinije spominje njezin uvoz iz Grke. panjolski konkvistadori donose je u Sjevernu Ameriku gdje se izvrsno prilagodila pa se moe nai u divljem stanju. Do 19. stoljea breskvaje proirena i u veem dijelu June Amerike. ektarina (slike 183 i 184) se prvi put spominje u ranom 16. stoljeu, premda se navodi da su je Kinezi uzgajali prije 2000 godina. Zbog sitnog ploda i slabe mogunosti uvanja nema vee znaenje sve do polovice 20. stoljea kada zbog stvaranja sorata visoke kakvoe doivljava procvat u Sjedinjenim Amerikim Dravama odakle se iri diljem svijeta. Veina sorata breskve i nektarine su samooplodne. No, postoje i neke stranooplodne sorte (npr. breskvaJ. H. Hale). Treba poznavati zahtjeve sorata prema sumi inaktivnih temperatura kako se ne bi dogodilo da doe do jaeg osipanja cvjetova, pogotovo ako se planira uzgoj u podruju s blagim zimama.

Slika 183. - Plod nektarine.

128

..

BRESKVA I NEKTARINA

PODLOGE ZA BRESKVU I

EKTARINU

Najea generativna podloga za breskvu i nektarinu jest sjemenjak vinogradarske breskve na kojem se ove voke mogu uspjeno uzgajati na laganim i propusnim dima u kojima koncen tracija fizioloki aktivnog vapna ne prelazi nekoliko postotaka. U Francuskoj je iz populacije vinogradarske breskve izdvojena generativna podloga GF305 kojaje otpornija na fizioloki aktivno vapno. Bujnijaje paje treba saditi u neto veem razmaku. a teim i vlanim tlima breskva se moe uzgajati na generativnoj podlozi St.Julien krianac 2. Od vegetativnih je podloga preporuljiva podloga krianca badema i breskve GF 677 koja podnosi veu koliinu fizioloki aktivnog vapna u du, ali je dosta bujna pa stablima cijepljenim na ovoj podlozi treba osigurati vie prostora. Podloga Julijana GF 655-2 je za 20 - 30 % manje bujna. Postoje nove podloge Jaspi i Fereley ali su one u Hrvatskoj slabo istraene.

Slika 185. - Mjeovita rodna iba breskve.

UZGOJNI

OBLICI ZA BRESKVU I EKTARINU

Breskva i nektarina se mogu uzgajati u mnotvu uzgojnih oblika, ali se najee susreu vaza, palmeta, i vretenasti grm. Vaza pridonosi osvijedjenosti plodova koje je vano za stvaranje ujeclnaene crvene boje. No, potrebno jojje dosta prostora pa nije za male okunice. Palmeta s kosim granama djeluje dekorativno, ali se tee odrava.

Slika 186. - Razmjetaj rodnih pupova lijevo i desno od vegetativnog pupa na mjeovitoj rodnoj ibi breskve (snimljeno u fenofazi bubrenja pupova).

RODNI IZBOJCI BRESKVE I NEKTARINE

Glavni rodni izbojci breskve i nektarine su mjeovite rodne ibe (slika 185). To su dugi jeclnogodinji izbojci koji na vrhu imaju vegetativni pup, apostrance vegetativne i cvjetne pupove (slika 186 i 187). Meu pojedinim sortama postoje razlike u smjetaju cvjetnih pupova, pa neke imaju vie cvjetnih pupova pri vrhu izbojaka, neke u njegovu srednjem dijelu, a neke u donjem dijelu izbojaka. Velik broj vegetativnih i rodnih pupova na mjeovitoj rodnoj ibi omoguuje dobru rodnost i veliku lisnu povrinu potrebnu za dobar rast plodova. Najei raspored pupova na koljencu je dva cvjerna pupa koji se nalaze po jedan sa svake strane vegetativnog pupa (slika 187). Mjeovi,te rodne ibe trebaju imati duljinu

Slika 187. - Razmjetaj rodnih pupova lijevo i desno od vegetativnog pupa na mjeovitoj rodnoj ibi breskve (snimljeno u fenofazi pune cvatnje). ]29

CijEPLJENJE

I REZIDBA VOAKA

najmanje 30 - 40 cm pa ih redovitom rezidbom i gnojidbom treba odravati to duljima. Vano je ne pretjerivati, jer e u suprotnome voke prebujno rasti te e imati vie prijevremenih izbojaka, to smanjuje rodnost. Osim mjeovitih rodnih iba, breskva i nektarina imaju i kratke rodne ibe (slika 188) i svibanjske kitice (slike 189 i 190) koje imaju vie cvjetnih pupova nego vegetativnih pa ne mogu dati plodove dobre kakvoe.

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Breskva i nektarina odlikuju se jakim poetnim vegetativnim rastom pa e eljeni uzgojni oblik brzo oblikuje. esto se dogodi da se na mladicama,jo za vrijeme rasta, probude vegetativni pupovi u pazucima listova koji se razvijaju u prijevremene mladice. abavimo li dobre sadnice s prijevremenim izbojcima i uzgajamo li ih u povoljnim uvjetima, za oblikovanje vretenastog grma prije poetka prve vegetacije dovoljno je skratiti sve prijevremene izbojke na dva vegetativna pupa. Sadnica se ne skrauje pa se kronja brzo oblikuje i ranije ulazi u rod. Meutim, ovo se moe savjetovati samo iskusnijim voarima koji su sadili u jesen, a oni s manje iskustva neka radije vretenasti grm oblikuju na uobiajen nain uz skraivanje sadnice kako je objanjeno u njegovu opisu. Ve u drugoj godini nakon sadnje breskva i nektarina donose prve plodove pa se prorjeivanjem ostavlja samo onoliko plodova koliko ih voka moe bez pote koa prehraniti. REZIDBA NA ROD Breskvi i nektarini potrebnaje redovita rezidbajer raaju na dugim jednogodinjim mjeovitim rodnim ibama. Rezidbom u mirovanju potrebno je prorijediti mjeovite rodne ibe, odstraniti sve preslabe i one koje imaju puno prijevremenih izbojaka. Zatim se preostale mjeovite rodne ibe prorijede prema kondiciji i bujnosti voke. Sve e kratke rodne ibe i svibanjske kitice rezidbom odstranjuju jer ne daju plodove dobre kakvoe. U kontinentalnim podrujima cvjetovi ee stradaju od proljetnog mraza pa je rezidbu

Slika 188. - Kratka rodna iba breskve u fenofazi bubrenja pupova.

Slika 189. - Svibanjska kitica breskve u fenofazi bubrenja pupova.

130

BRESKVA I NEKTARINA

Slika 190. - Svibanjska kitica breskve pred poetak cvatnje.

preporuljivo obavljati u fazi bubrenja pupova, a u iznimno hladnim godinama i pred cvatnju kako bi sejaina rezidbe mogla uskladiti sa tetom od mraza. Sreom, gubitak cvietnih pupova od 50 % bitno ne utjee na rodnost, nego, upravo suprotno, prorjeuje cvjetove pa su plodovi krupniji. Ako mraz uniti vie od 50 % cvietova,potrebno je ostaviti vei broj mjeovitih rodnih iba kako bi se nadoknadio gubitak. U povoljnim uvjetima vegetativni rast breskve i nektarine moe se odvijati u dva ili ak tri navrata u vegetaciji paje potrebna zelena rezidba kojom se odbacuju sve mladice koje rastu uspravno ili prema unutranjosti kronje

kako bi se smanjilo zasjenjivanje. Pravilo je da grana ima oblik "riblje kosti". Tako svjetlo dopire u unutranjost kronje, plodovi dobivaju boju i kakvou i smanjenaje pojava bolesti. Preporuljivo je odmah nakon berbe kasnih sorata odstraniti sve izbojke koji su donijeli rod kako bi se asirnilati usmjerili u mladice koje e donijeti rod u sljedeoj vegetaciji. Stabla na kojima je provedena redovita ljetna rezidba treba manje rezati u mirovanju. Reu li se deblje grane, rane se obvezno moraju zatititi voarskim voskom ili drugim pripravkom za premazivanje rana kako bi se sprijeila pojava smolotoine i trulei.
131

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

MARELICA
arelica (slika 191) se uzgajala u Kini jo prije 4000 godina. U Turkmenistanu, Manduriji i Kini jo i danas se moe nai u divljem stanju. Aleksandar Veliki naao je marelice u Armeniji, odakle ih prvo donosi u Grku pod nazivom armenske jabuke. Poetkom razdoblja nakon Krista marelica iz Grke dolazi u Rim odakle se iri u druge dijelove Europe. U pradomovini marelice prirodnom je selekcijom nastao velik broj sorata, od onih koje se odlikuju velikom koliinom eera pogodnih za suenje pa do Slika 191. _ Plodovi marelice. onih iz ijih se sjemenaka izdvajalo ulje. Za uzgoj marelice treba pomnjivo birati tlo i klimu. U kontinentalnimjuje krajevima dobro posaditi uza zid ili kuu koji e je tititi od sjevernih vjetrova. Vano je da u rano proljee nema velikih promjena temperature zraka koja, na alost, moe poveati mogunost pojave apopleksije ili padavice. Bolest poinje naglim su enjern jedne ili vie grana, da bi na kraju propalo itavo stablo. Postoje samooplodne i stranooplodne sorte marelice pa je za stranooplodne potreban odgovarajui opraiva. PODLOGE ZA MARELICU
Jo uvijek nema zadovoljavajue podloge za marelicu, to dovodi do tekoa u uzgoju i irenju ove atraktivne voke. Hrvatskoj se rnarelica jo uvijek najvie cijepi na sjemenjak danarike. Ta e podloga odlikuje velikom genetskom raznovrsnou i nije dovoljno podudarna s marelicorn koja zbog toga esto strada od padavice. Stoga ju je bolje cijepiti na ~emenjake ljiva bijelogploda na veoj visini od tla (80 do ak 100 cm) jer se pokazalo da manje strada od padavice (slika 192). Sjernenjak badema takoer se moe rabiti za suna tla bogata fizioloki aktivnim vapnom, no zbog slabije podudarnosti marelice i badema obvezno se mora rabiti sorta rnarelice Luizet kao meu podloga. U Francuskoj se za marelicu rabe sjemenjaci sorte ljive Zeleni Ringlo, no ima potekoa s podudarnou, Zanimljiva podloga je INRA Marianna 8.1. Sjedinjenim Amerikim Dravama marelica se dosta cijepi i na vinogradarsku breskuu, ali s njome sve sorte marelice nisu podudarne.
132

Slika 192. - Visoko cijepljene sadnice marelice trapu.

li

MARELICA

UZGOJNI OBLICI ZA MARELICU

Za dobijanje aromatinih plodova dobre kakvoepotrebno je to bolje osvjetljenje kronje paje vaza dobar izbor na veim okunicama. Za manje okunice preporuljiv je vretenasti grm.

RODNI IZBOJCI MARELICE

Rodni izbojci marelice slini su rodnim izbojcima ljive, breskve i nektarine. o, svi dulji jednogodinji izbojci (mjeovite rodne ibe) nisu uvijek rodni (slike 193 i 194) kao na breskvi i nektarini, nego jedan dio njih ima samo vegetativne pupove. Na mjeovitim se rodnim ibama prvo otvaraju cvjetovi iz pupova smjetenih na donjem dijelu izbojka, a zatim oni iz srednjeg i gornjeg dijela. Zbog toga je bolje
Slika 194. - Cvjetni i vegetativni pupovi na mjeovitoj rodnoj ibi marelice.

da voka ima dulje mjeovite rodne ibe jer e cvatnja dulje trajati i kasnije zavriti paje vea vierojatnost da e neki cvjetovi izbjei proljetni mraz. Marelica stvara i dosta kratkih rodnih iba (slika 19S), a mogu se nai i svibanjske kitice (slika 196) koje nisu dugovjene kao na trenji.

Slika 193. - Mjeovite rodne ibe marelice.

133

CIJEPLJE!\~E I REZIDBA VOAKA

poetku rasta. Ponekad se one mogu uporabiti za popunjavanje praznih dijelova kronje ako se na vrijeme poviju. Koliko god je mogue, kronje treba oblikovati povijanjem i pinciranjem mladica u vegetaciji kako bi se smanjila opasnost od padavice. REZIDBA NA ROD Rezidba marelice u rodu mora se redovito obavljati elimo li dobiti vie plodova dobre kakvoe. Takoer je vano potaknuti dobar vegetativni rast kako bi voka stvorila to vie duljih mjeovitih rodnih iba koje imaju dulje razdoblje cvatnje pa lake izbjegavaju proljetne mrazove. Ako nema dovoljno mjeovitih rodnih iba, rezidbom u mirovanju za rod ostavlja se jedan dio kratkih rodnih iba, premda su plodovi koji se zameu iz njihovih cvjetova sitniji i loije kakvoe. Svibanjske kitice imaju najslabiju rodnost pa se mogu odstraniti. Sve vee rane obvezno treba zatititi voarskim voskom ili drugim pripravkom za premazivanje rana kako bi se sprijeila pojava smolotoine i trulei te smanjila mogunost pojave padavice. U vegetaciji, (obino u svibnju) ljetnom rezidbom treba odstraniti sve vodopije, a osobito one koje izrastaju na vrhovima grana. Ljetnu rezidbu treba ponoviti jo koji put u vegetaciji na bujnim stablima koja rastu na plodnom tlu i imaju dovoljno vode kako bi voka zametnula vie cvietnih pupova. Tako e rezidba u mirovanju izostati, to je i najbolje rjeenje zbog opasnosti od padavice.

Slika 195. - Kratka rodna iba marelice.

Slika 196. - Svibanjska kitica marelice u punoj cvatnji.

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Marelica se ne odlikuje brzim poetnim rastom kao breskva. Pravodobnim povijanjem mladica treba izbjei otre kutove grananja kako se u ravama grana ne bi zadravala voda i stvarala trule. iri kutovi grananja omoguuju bolju osvijetljenost kronje, a i pridonose dobroj
134

kakvoi plodova. Rezidbu treba obavljati to kasnije u proljee kako bi se odgodilo kretanje vegetacije i smanjila opasnost od pojave padavice. Pinciranju mladica u poetku rasta radi izolacije vrhova i zaustavljanja rasta nepoeljnih mladica u prvim godinama treba dati prednost u odnosu na rezidbu koja ima samo dopunsku ulogu. estaje pojava jakih vodopija koje treba odstraniti u

TRENJA

TRESN]A
renja (slika 197) je rasprostranjena u listopadnim umama zapadne Azije i srednje ijune Europe. Teofrast ostavlja prve zapise o njezinu uzgoju, a Plinije stariji u starom Rimu opisuje deset sorata. Meutim, i znatno prije, ovjek je uporabljivao njezine plodove. Tako su u iskopinama naselja iz mlaeg kamenog doba u vicarskoj i Italiji pronaene kotice trenje. U 17. stoljeu dospijeva u Sjevernu Ameriku. Izuzetno je prilagodljiva, pa je nalazimo ak na 61. stupnju zemljopisne irine. Drvo trenje je cijenjeno u drvnoj industriji zbog lijepe teksture pa se uporabljuje za izradu fina namjetaja. Dugo su za trenju postojale samo bujne vegetativne podloge to je ograniavalo suvremen uzgoj, a uzgoj na malim okunicama inilo nemoguim. Sreom, danas se, zbog stvaranja slabo bujnih Slika 197. - Plodovi trenje. podloga, trenja moe uzgajati i na maloj okunici u obliku vretenastoga grma. Zajedno sa selekcijom podloga, stvarane su i sve bolje sorte, pa ih ima i samooplodnih. Produena im je i sezona dozrijevanja, to je sve zajedno donijelo pravu revoluciju u uzgoju trenje. Za uzgoj stranooplodnih sorata potrebnaje sorta opraiva koja mora biti pomnjivo oodabranajer je oplodnja mogua samo izmeu tono odabranih sora ta. Premda se neke sorte (Compact Stella ) smatraju univerzalnim opraivaima, mogu se uporabiti samo za sorte koje istodobno cvatu.

PODLOGE ZA TRENjU Do prije dvadesetak godina za trenju nije biloveegizbora podloga. ajee se cijepila na sjemenjak divlje trenje, a na suhim tlima s dostafiziolokiaktivnog vapna uporabljivala se raeljka. Od raeljke je oplemenjivakim radom stvorenapodloga St. Lucia. U istraivakoj staniciEast Malling u Engleskoj 1940. godine od sjemenjaka divlje trenje izdvojenaje vegetativna podloga F 12/1. Godine 1977. nastaje podloga Colt kojaje meuvrsni krianac trenje i Prunus pseudocerasus. Kako su obje podloge jo uvijek prebujne za sadnju na manje razmake, oplemenjivakirad je nastavljen. Danas postoji

vie vegetativnih podloga za trenju od kojih se istiu slabo bujna Giesela 5, Ma X Ma 14 i druge. UZGOjNI OBLICI ZA TRENjU

Trenja prirodno oblikuje etanu piramidu paje ovaj uzgojni oblik najpogodniji kada se trenja uzgaja na bujnim podlogama. eli li se izbjeijae zasjenjivanje donjih dijelova kronje, etana se piramida moe zamijeniti popravljenom piramidom. Zbog slabo bujnih podloga za trenju, kao to je podloga Giesela 5, i na manjoj se okunici moe uzgajativiesorata. Najpogodniji uzgojni oblikjest vretenasti grm. Postoje i neki sloenijiuzgojni
135

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 198. - Svibanjska kitica trenje u fenofazi bubrenja pupova. oblici za koje je obvezna arma tura od stupova i ice te nisu pogodni za uzgoj na okunici.

RODNI IZBOJCI TRENJE

Trenja ima samo dvije vrste rodnih izbojaka: svibanjske kitice (slike 198 i 199) i jednogodinje rodne izbojke (slike 200 i 201). Glavnin u rodnih izbojaka ine svibanjske kitice. To su kratki izbojci na ijem se vrhu nalazi jedan vegetativni pup iz kojeg se oblikuje svibanjska kitica za sljedeu vegetaciju. Ispod vegetativnoga pupa nalazi se vijenac od tri do 8 cvatnih pupova, ovisno o kondiciji voke i uvjetima uzgoja. Svibanjska kitica trenje ivi i do dvanaest godina. Cvatni pupovi nalaze se i na donjem dijelu duih jednogodinjih izbojaka, ali na njima se nalazi manji dio priroda.

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Trenja se odlikuje izraenom dominacijom vrha pa se nakon skraivanja sadnice razvije nekoliko jakih izbojaka na vrhu sadnice, a oni ispod ostaju kratki. U drugoj godini iz njihovih vegetativnih pupova izrastu jae mladice. Zbog toga treba izolirati vrh sadnice, a u kasnijim godinama i vrhove osnovnih grana kako bi se voke Slika 199. - Svibanjska kitica trenje u punoj cvatnji.
136

TRENJA

Slika 200. - Rodni pupovi trenje u osnovi izbojaka (fenofaza bubrenja pupova). Slika 201. (sredina) - Rodni pupovi trenje u osnovi izbojaka (fenofaza pune cvatnje).

dobro razgranale. Trenja, kao ni druge kotiave voke, ne podnosi dobro rezidbu u mirovanju pa se ona odgaa do fenofaze bubrenja pupova ili do pred cvatnju kako bi nastale rane to prije zacijelile. Nakon rezidbe obvezno treba premazati rane voarskim voskom ili drugim pripravkom za premazivanje rana. Rezidba se veim dijelom obavlja u vegetaciji kada se u poetku rasta pinciraju ili potpuno uklanjanju nepoeljne mladice. To se posebice odnosi na one koje rastu okomito du osnovnih grana i one koje rastu prema unutranjosti kronje jer je jako zasjenjuju. Za oblikovanje vretenastoga grma vano je pravodobno poviti mladice koje e kasnije biti osnovne grane (slika 202). Pinciranje je bolje, nego odstranjivanje mladica,jer se na pinciranim mladicama zameu rodni pupovi iji e cvjetovi u sljedeoj godini donijeti prve plodove. To je posebice izraeno na nekim slabo bujnim podlogama kao to je Giesela 5 pa e u drugoj godini obvezno trebati odstraniti znatan dio cvjetova kako bi voka zadrala potreban vegetativni rast za oblikovanje kronje. REZIDBA NA ROD Kad trenja postigne punu rodnost, njezina se vegetativna aktivnost smanji paje potrebna slabija rezidba. Svibanjske kitice traju i do dvanaest godina i same se obnavaljaju zbog velike lisne povrine. Zato je rezidba treanja u punom rodu relativno jednostavna i obuhvaa izolaciju vrhova i odstranjivanje grana koje zasjenjuju kronju. Ako se voke uzgajaju na bujnim podlogama u obliku etane ili popravljene piramide, redovita rezidba u rodu nije potrebna. Povremeno treba odstraniti granu koja uzrokuje prejako zasjenjivanje. Vretenasti grmovi na slabo bujnim podlogama trae redovitu rezidbu kako bi zadrali pravilan oblik kronje i dobru kakvou plodova.
Slika 202. - Izolacija produljnice provodnice i povijanje mladica uz pomo kvaica za rublje radi oblikovanja vretenastoga grma trenje.
137

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

VISNJA
rvi su zapisi o uzgoju vianja stari oko 4000 godina i potjeu iz Kine. Meutim, to su bile druge vrste vianja. Plinije Stariji navodi daje Lucije Luculus donio vinju (slika 203) iz crnomorskog podruja u Rim 69. godine prije Krista. Latinski naziv vrste potjee od luke Cerasos (dananji Giresun u Turskoj). Vinja se iz starog Rima iri u druge dijelove Europe, ali se u srednjem vijeku uzgoj gasi. Ponovo oivljava u 16. stoljeu, paje stotinjak godina kasnije opisano dvadesetak sorata. Znatnije obogaivanje sortimenta dogaa se u 18. i 19. stoljeu. Za razliku od trenje, vinja se uzgaja uglavnom za preradu u kompote, likere i druge preraevine. U Hrvatskoj se Slika 203. _ Plodovi vinje. uzgaja posebna vrsta vinje - vinja maraska oko koje jo traju rasprave o tome radi li se o posebnoj vrsti ili samo podvrsti obine vinje. No,jedno je sigurno: kakvoa njezina plodaje izuzetna, a liker Marascino, koji se pravi od njezina ploda, nadaleko je poznat. Gotovo su sve sorte vinje samooplodne pa e dobro roditi posadi li se jedno stablo. Sorta Montmorency je stranooplodna, a sorta Meteor rani djelomino samooplodna pa obje trebaju opraivae da bi dale dobar prirod. PODLOGE ZA VINJU Trenja nije dobra podloga za vinju zbog slabe podudarnosti. Zanimljivoje da se na vinju bez veih potekoa moe cijepiti trenja. Za suha je tla pogodna generativna podloga raeljka, ali sorta Ostheimer s njome nema dovoljno dobru podudarnost. Za uzgoj na teim tlima vinja se moe cijepiti na sjemenjake plemenitih sorata vinje. Od vegetativnihje podloga pogodna St. Lucia 64 kojaje izdvojena iz populacije raeljke. U tijeku su pokusi s drugim vegetativnim podlogama koje se inae rabe za trenju.Jedna od njihje i slabo bujna podloga Giesela 5 na kojoj vinja postie veliinu stabla prikladnu za uzgoj u obliku vretenastoga grma na manjoj okunici. Ne postoje pouzdana dugogodinja iskustvas tim podlogama za vinju pa je teko dati ocjenu prikladnosti za uzgoj.
138

UZGOjNI OBLICI ZA VI ITU Vinju se moe uzgajati u obliku popravljene piramide i vaze. a slabo bujnoj podlozi moe se uzgajati i u obliku vretenastog pa ak i vitkog vretenastog grma. Ovajje uzgojni oblik prihvatljiv za ambicioznije amaterske voare koji su svladalivjetinu njegova odravanja. RODNI IZBOjCI VINJE Rodni su izbojci vinjejednogodinji izbojci umjerene duljine (20 - 30 cm) (slika 204) i svibanjske kitice (slika 205). ajednogodinjim izbojcima gotovo su svi postrani pupovi rodni (cvatni pupovi), ana vrhu se nalazi vegetativni pup. Svibanjske su kitice istovjetne trenjinima. Dulji su jednogodinji izbojci nerodni ili zameu manji broj cvatnih pupova.

VINJA

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Snagaje vegetativnog rasta vinje u prvim godinama nakon sadnje dobra. Zbog toga se uzgojni oblik relativno brzo oblikuje. Vano je osigurati to povoljnije uvjete za vegetativni rast da se se postrani pupovi jednogodinjih izbojaka ne bi pretvorili u cvatne, to dovodi do prevelikog izduivanja i ogolivanja grana. Dominacija vrhaje izraena paje pravodobna izolacija vrhova vana za dobro obrastanje grana i sprjeavanje zasjenivanja. Prednost treba dati rezidbi u vegetaciji. To posebice vrijedi za uzgoj u obliku vretenastoga grma. Slika 204. - Rodni izbojak vinje u poetku vegetacije s cvatnim pupovima sa strane i samo jednim vegetativnim pupom na vrhu. REZIDBA NA ROD Sorte Montmorency i Richmorensy uglavnom raaju na svibanjskim kiticama. Kod njih se rezidba svodi na prorjeivanje suvinih izbojaka i skraivanje izroenih grana na mladicu koja raste blie osnovi kako bi se rodnost zadrala po itavom volumenu kronje. Ipak, veina sorata vianja uglavnom raa na umjereno bujnim jednogodinjim izbojcima gdje su gotovo svi postrani pupovi rodni. Ovi se izbojci objese pod teinom ploda pa itava voka poprima izgled "alosne vrbe" (slika 206). Stoga nakon berbe treba odstraniti izroene izbojke do prve umjereno bujne mladice koja se nalazi ispod njih. Tako e u unutranjost kronje doprijeti vie svjetla, to poboljava zametanje rodnih pupova i sprjeava izduivanje grana izvan zadanog volumena kronje.

Slika205. - Svibanjska kitica vinje u poetku vegetacije.

Slika 206. - Izduivanje i ogolivanje grana vinje zbog nepostojanja vegetativnih pupova na niim dijelovima izbojka.
139

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

MALINA
rvi dokazi o uporabi maline (slika 207) za hranu potjeu jo iz kamenog i bronanog doba. U 1. stoljeu nakon Krista Plinije je opisao postojanje maline u planinama Ida u srednjoj Aziji, pa otuda potjee i njezin botaniki naziv. U staroj Grkoj i Rimu malina se rabila kao ljekovita biljka. U zapadnoj Europi poinje se uzgajati tek u 16. stoljeu, stotinjak godina kasnije dolazi u Sjevernu Ameriku, a tek se u 19. stoljeu uzgoj maline iri u Rusiji, vjerojatno zato to se mogla nai u velikoj koliini u prirodi. Europska malina moe se nai u divljem stanju sve do Skandinavije na 70. stupnju sjeverne zemljopisne irine. Slika 207. - Plodovi maline. Krajem 18. i poetkom 19. stoljea opisan je vei broj sorata. Premdaje malina samooplodna, bolje raa ako se oprauje polenom druge sorte. Da bi plodovi bili krupni, neophodno je opraivanje pelama. PODLOGE ZA MALINU
Malina se uzgaja na vlastitom korijenu pa podloge ne postoje.

UZGOJ

I OBLICI ZA MALI U

Malinaje polugrm i jednostavno se uzgaja. Prije sadnje postavlja se armatura od stupova i ice na koju e se privezati jednogodinji izbojci koji donose rod. Umjesto stupova i ice mogue je i vie izbojaka privezati zajedan kolac, ali to nije praktino jer je teko brati plodove i zatititi biljke od bolesti itetoina.

RODNI IZBOJCI MALI E

Postoje dvije skupine sorata: ljetne sorte i jesenske sorte. Ljetne sorte nazivaju se i jednorodnimajer raaju na mladicama izraslim iz mjeovitih rodnih pupova mjetenih postrance najednogodinjim ibama (slike 208 i 209). im plodovi dozriju, izbojak na kojem su se nalazili poinje se suiti. Rod u sljedeoj godini donijet e novi jednogodinji izbojci koji rastu iz tla.
140

Slika 208. - Mjeoviti rodni pupovi maline. Jesenske sorte (Autumn Bliss i sl.) esto se nazivaju stalnoraajuimajer imaju plodove cijelo ljeto. Prvi se plodovi zameu na vrhu mladica koje izrastaju iz tla, a dozrijevaju u

MALINA

Slika 209. - Rodni izbojak maline.

kasno ljeto. U sljedeoj godini jednogodinji izbojci ve poetkom ljeta ponovo donose rod na mladicama koje su izrasle iz mjeovitih pupova kao i na ljetnim sortama, a zatim se osue. Zbog toga se jesenske sorte nazivaju i dvorodnim sortama.

razine tla i pustiti da se razvijaju sve mladice. REZIDBA NA ROD Rezidba maline na rod poinje u drugoj godini i jednostavna je. U ljetnih sorata sve izbojke na kojima su bili plodovi treba odstraniti do razine tla odmah nakon berbe. U proljee prije kretanja vege tacije jednogodinje izbojke treba prorijediti, ovisno o bujnosti sorte i uvjetima uzgoja, tako da na jedan metar duljine reda ostane 6 - 8 izbojaka.

PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK U proljee prije kretanja vegetacije treba skratiti sadnice na tri do etiri pupa iznad

Jednogodinje izbojke treba skratiti na visinu 80 - 120 cm, ovisno o plodonosti tla i mogunosti natapanja. Ako se izbojci jae skrate, plodovi e biti krupniji, ali prirod se moe smanjiti. Kod slabijeg skraivanja rodnost se biljke poveava, a krupnoa se plodova smanjuje. U jesenskih sorata nakon berbe prvih plodova treba odstraniti dio mladice koji je donio rod, a dogodine odstraniti cijeli izbojak nakon berbe kao i u ljetnih sorata. Ako je potrebno,jednogodinji izbojci se prorjeuju.
141

CI]EPLJE

~E I REZIDBA VOAKA

KUPINA
ao i malina, kupina (slika 210) se znaajnije poinje iriti u Europi od 16. stoljea. U Sjedinjenim Amerikim Dravama razvio se uzgoj kupine krajem 19. stoljea. Uz izvornu vrstu R. fruticosus, u stvaranju dananjih sorata kupine sudjelovale su mnoge druge vrste, tako da su one veinom meuvrsni krianci. Danas postoje sorte bez trnja paje berba znatno olakana. Meu sortama kupine ima samooplodnih, djelomino samooplodnih, i stranooplodnih. Sorte koje se mogu nai u Slika 210. - Plodovi kupine. Hrvatskoj uglavnom su samooplodne. Meutim, i njihovaje rodnost i krupno a plodova bolja ako se opraivanje obavi polenom neke druge sorte.

PODLOGE ZA KUPI U Kupina se uzgaja na vlastitom korijenu pa podloge ne postoje. UZGOJNI OBLICI ZAKUPINU Kupina se uzgaja uz armaturu od stupova i ice kao malina. Vanoje da su izbojci dobro rasporeeni kako bi lie imalo dovoljno svjetla, a plodovi imali dobar okus. ROD I IZBOJCI KUPINE

Kupina raa jednako kao i ljetne sorte malina, jedino se njezine mladice razgranjavaju u prvoj godini, pa se rodni pupovi nalaze postrance na prijevremenim izbojcima (slika 211). Rodni pup je mjeovit i iz njega izrasta mladica koja na vrhu nosi cvat (slika 212). Nakon to plodovi dozru, cijeli se izbojak osui. PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Slika 211. - Rodni izbojci kupine s prijevremenim izbojcima skraenim na dvadesetak cm.

Prijevremene se mladice skrauju na dva do etiri lista kada narastu 30 - 40 cm (slika 211).
142

KUPINA

Slika 212. - Cvat kupine.

Po potrebi se ovaj postupak ponavlja vie puta. Kada glavna mladica preraste visinu armature, skrati se do visine zadnje ice. Prijevremeni izbojci mogu se skratiti i u proljee ako to nije napravljeno u vegetaciji. U drugoj godini treba ostaviti samo tri najjaa dobro razgranata izbojka, a ostale odstraniti da biljka ojaa. Rodne izbojke treba privezati za armaturu kako se ne bi slomili, a takoer i mladice tijekom rasta. REZIDBA NA ROD Rezidba na rod ne razlikuje se od rezidbe na oblik, samo to se ostavlja i do 6 izbojaka po jednom metru duljine reda. Broj ostavljenih izbojaka ovisi o kondiciji biljke i uvjetima rasta (slika 213), pa ih u loim uvjetima moe biti manje, a u povoljnim vie. Vano je da svi ostavljeni izbojci imaju dovoljno mjesta na armaturi, a predvidjeti treba mjesto za nove mladice koje izrastaju iz tla jer e one nositi rod u sljedeoj vegetaciji.

Slika 213. - Uzgoj kupine.

143

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

CRNI I CRVENI RIBIZ

rni i crveni ribiz rastu samoniklo u Europi te sjevernoj i srednjoj Aziji. Plodovi se crnog ribiza (slika 214) zbog posebnog mirisa manje troe svjei. Uglavnom se od njih spravljaju izvrsne preraevine. Sadre mnogo vitamina C i drugih vrijednih tvari. Crveni ribiz (slika 215) nema neugodan miris pa sejede svje i ima izvrstan osvieujui okus jer sadri mnogo vonih kiselina. Plodove mogu jesti i dijabetiari, to ribiz ini cijenjenim voem. Poetkom 16. stoljea opisuje se njegova ljekovitost, a tek se kasnije o njemu govori kao ovou. Ozbiljniji oplemenjivaki rad zapoinje tek u 19. stoljeu, a uzgoj na veim povrinama tek poetkom prolog stoljea. Velik broj sorata crnog ribizaje samooplodan, premdaje prirod i kakvoa plodova bolja ako polen donesu pele s drugih sorata. Crveni ribiz je samooplodan. Klimatski uvjeti mogu utjecati na stupanj samooplodnje paje bolje posaditi barem dvije sorte koje istodobno cvatu kako bi sigurnije dolo do zametanja plodova.

Slika 214. - Plodovi crnog ribiza.

Slika 215. - Plodovi crvenog ribiza. Crte 38. - Uzgoj ribiza u obliku grma.

UZGOJNI OBLICI ZA RIBIZ

Ribiz se najee uzgaja kao grm na vlastitom korijenu (slika 216, crte 38). eli li se poboljati njegova ukrasna vrijednost i ujedno olakati berba, moe se cijepiti na zlatni ribiz na visinu od 30 do 120 cm i uzgojiti kao stabalce s kronjom od etiri do 5 dvogodinjih i trogodinjih grana, uz dva jednogodinja izbojka za zamjenu izraenih etverogodinjih grana.

PODLOGE ZA RIBIZ
Ribizi se uglavnom uzgajaju na vlastitom korijenu. Kako bi se olakala berba i poboljala ukrasna vrijednost, mogu se cijepiti na zlatni ribi: i uzgojiti kao stabalce. Cijepljeni ribiz ivi krae i slabije raa od onog uzgojenog na vlastitom korijenu.
144

CRNI I CRVENI RIBlZ

Slika 216. - Grmovi crvenog ribiza.

Kod uzgoja u obliku stabalca vano je biljku poduprijeti vrstim kolcem kako se na cijepljenom mjestu ne bi slomila. Crvene je ribize mogue uzgojiti u obliku kordonaca, ali onda trae vie njege.

ROD

I IZBOJCI RIBI ZA

grana. Takoer treba uzgojiti i tri do etiri dulja jednogodinja izbojka izrasla iz korijenova vrata za zamjenu izroenih starijih grana. Uzgoj u obliku stabla ne razlikuje se bitno od uzgoja u obliku grma, jedino je rast stablaice slabiji pa je ponekad potrebna jaa rezidba, osobito za crni ribiz. Vano je napomenuti da se za uzgoj u obliku stabla u kronji ostavlja najvie 5 - 6 grana uz dvajednogodinja izbojka za zamjenu. Na kordoncima crvenog ribiza, uz rezidbu u mirovanju, poevi od tree vegetacije, treba primjenjivati i redovitu ljetnu rezidbu kojom se odrava uzgojni oblik i stvaraju rodni vorovi. Ako voke nisu dovoljno razvijene, ljetna se rezidba odgaa za sljedeu godinu. Svi se izbojci iz sredinje osi krodonca u proljee skrauju do polovice. Kada iz njih izrastu mladice, u fazi kada imaju oko 8 dobro razvijenih listova skrauju se na 5 listova. Zatim se obavlja redovito pinciranje izraslih mladica. U sljedeoj godini nakon berbe odstranjuju se svi izbojci koji su donijeli rod. a rodnom se voru ostavljaju samo umjereno bujnijednogodinji izbojci, jai se odstranjuju. Nakon nekog vremena treba obnoviti rodni vor. REZIDBA NA ROD Rezidba ribiza uzgojenog u obliku grma obuhvaa redovito odstranjivanje etverogodinjih ili starijih grana u razdoblju mirovanja. Nakon berbe mogu se odstraniti i trogodinje grane, to je bolje, jer mladi izbojci imaju vie svietlosti i hraniva. Istodobno se mogu odstraniti i prekomjerne mladice koje ne trebaju za zamjenu izroenih grana. Tada rezidba u mirovanju gotovo da i nije potrebna ili e ona biti minimalna. Vano je otvoriti sredinu grma kako bi u njegovu unutranjost prodrlo to vie svjetla. Rezidba stablaice ne razlikuje se bitno od rezidbe grma,jedino se novi izbojci za obnovu kronje uzgajaju iz osnove kronje umjesto iz korijen ova vrata. Kod kordonaca crvenog ribiza obavlja se redovita rezidba u mirovanju i u vegetaciji kao to je to opisano za rezidbu na oblik. Postupno e doi do prevelikog razgranjavanja rodnih vorova pa ih rezidbom u razdoblju mirovanja treba prorijediti kako bi se obnovili.
145

Crniribiz raa na dugim jednogodinjim izbojcima koji izrastaju iz dvogodinjih ili starijih grana. Rodni su ak i jednogodinji izbojci koji izrastaju iz korijenova vrata. Rodni su pupovi mjeoviti i nalaze se na gornjem dijelu izbojka. Jednogodinji izbojci izrasli iz grana starijih od tri godine su manje rodni. Za razliku od crnog ribiza, crveni ribiz raa na kraimjednogodinjim izbojcima koji izrastaju iz dvogodinjih i trogodinjih grana. Dulji jednogodinji izbojci koji rastu iz korijenova vrata imaju malo plodova ili su potpuno nerodni.

PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK Kod uzgoja na vlastitom korijenu nakon sadnje skrauju se sviizbojci na dva - tri pupa kako bi se potaknuo rast jakih mladica koje e biti osnova grma. Ribiz rano kree s vegetacijom pa je rezidba u mirovanju ranija nego na drugim vokama. Dobro oblikovan grm treba imati od 8 do 10 dobro razvijenih dvogodinjih i trogodinjih

CIJEPLJE

[JE I REZIDBA

OGROZD
zgojogrozda (crte 39) zabiljeen je tek u Il.stoljeu u Rusiji, a kasnije se iri u zapadnu Europu. U 16. se stoljeu uzgaja u mnogobrojnim samostanima, a u Sjevernu Ameriku dolazi tek u 17. stoljeu. Njegovo znaajnije irenje poinje tek u 19. stoljeu kada nastaju mnogobrojne sorte. U Velikojje Britaniji uzgoj ogrozda u to vrijeme bio iznimno popularan te su postojali mnogi klubovi iji su lanovi prireivali natjecanja u veliini plodova koji su ponekad dosezali veliinu jajeta. Zbog mogunosti da se od plodova napravi vono vino, ogrozd se nazivao i "vinovom lozom sjeverne Europe". Samooplodan je pa je dovoljno imati samo jednu biljku na kojoj se moe dobiti mnotvo ukusnih plodova. a alost, ogrozd stradava od amerike pepelnice koja je unesena iz Sjedinjenih Amerikih Drava poetkom prolog stoljea. Amerike vrste i sorte dobivene od njih su otporne, no europske sorte stradavaju pa ih treba pravodobno zatititi, a zraene mladice odstraniti im se uoi pepaljasta prevlaka. Bolest napada i plodove koji se raspuknu i propadnu.

Crte 39. - Rod~i izboj~k ogrozda s plodovima.

PODLOGE ZA OGROZD
Jednako kao i ribizi i ogrozd se moe cijepiti na zlatni ribiz ako se eli uzgojiti stabalce. Ipak, zbog boljeg rasta i rodnosti bolje ga je uzgajati u obliku grma na vlastitom korijenu.

PREPORUKE ZA REZIDBU
Rezidba se ogrozda bitno ne razlikuje od rezidbe crnog ribiza, premda postoje neke posebnosti kojih se treba pridravati. REZIDBA NA OBLIK

UZGOJNI

OBLICI ZA OGROZD

Ogrozd se moe uzgajati u obliku grma na vlastitom korijenu kao i ribiz (crte 38, str. 144), "te u obliku stabalca cijepljen na podlogu zlatnog ribiza. Tada ga je mogue oblikovati i u razliite tipove kordonaca. Cijepljeni ogrozd treba privezati uz vrst kolac kako ne bi dolo do lomljenja na cijepljenom mjestu.

Za uzgoj u obliku grma prilikom sadnje treba skratiti sve izbojke na tri ili etiri pupa kako bi se potaknuo rast jakih mladica. Zbog jaeg rasta grm ogrozda moe imati i do 9 osnovnih grana uz najmanje dva do tri jednogodinja izbojka koji e posluiti za zamjenu izroenih etverogodinjih grana. REZIDBA NA ROD Razgranjavanje ogrozdaje jae od razgranjavanja ribiza paje potrebno vie pozornosti posvetiti rezidbi i pravodobnom uklanjanju izroenih etverogodinjih i petogodinjih grana kako bi grm imao vie svjetlosti. Ako je grm pregust, treba neke trogodinje grane skratiti na nii jednogodinji izbojak, bez obzira na smanjenje rodnosti.

RODNI IZBOJCI OGROZDA

Ogrozd najvie raa na dugim jednogodinjim izbojcima koji izrastaju iz korijenova vrata ili se nalaze na dvogodinjim i starijim granama. Rodne su i krae ibe na viegodinjim granama. Rodni su pupovi smjeteni postrance na rodnom izbojku.
146

BOROVNlCA

BOROVNICA
ostoji vie vrsta borovnica, a najvanije su obina ili europska borovnica, pitoma ili amerika borovnica i zeja borovnica. Obina borovnica raste u veem dijelu Europe u divljem stanju. Bilaje cijenjeno samoniklo voe koje se skupljalo i bilo hrana i izvor prihoda mnogim obiteljima. Pitoma ili amerika borovnica podrijetlom je iz Sjeverne Amerike, a od nje potjee veina kulturnih sorata (slika 217). Redovito konzumiranje plodova borovnice sniava kolesterol u krvi i smanjuje rizik od tumora. Postoje i krianci sa zejom borovnicom koji podnose vei pH i manjak vode u tlu. Plodovi su slabije kakvoe. Amerika borovnica dobro raste i raa samo na kiselu tlu koje ima pH vrijednost do 5. Ako takvo tlo nije u vrtu, sadnu jamu treba ispuniti gotovom mjeavinom tla za azaleje i rododendrone koja e biljci omoguiti rast. Slika 217. - Plodovi amerike borovnice. Grmove treba redovito zalijevati mekom vodom ili kinicom kako bi se odrala potrebna kiselost tla. Kako ptice oboavaju njihove plodove, treba ih u vrijeme dozrijevanja zatititi mreom. Premda su sorte borovnice samooplodne, bolji se prirod i kakvoa plodova dobije ako se posade dvije sorte koje istodobno cvatu.

PODLOGE ZA BOROVNICU Borovnica se razmnoava zrelim ili zelenim reznicama pa podloge nisu potrebne jer se uzgajana vlastitom korijenu. UZGOJNI OBLICI ZA BOROVNICU Borovnicese uzgajaju u obliku grma (slika 218) u kojemse redovito odstranjuju sve grane koje su starijeod etiri godine jer im opada rodnost. ROD I IZBOJCI BOROVNICE Borovnica stvara dvije vrste rodnih izbojaka. Glavnirodni izbojci su dulji jednogodinji izbojci kojina vrhu nose rodne pupove. Rodni su pupovi

Slika 218. - Grm amerike borovnice u poetku vegetacije.

147

CIJEPLJEl\~E I REZIDBA VOAKA

Slika 219. - Cvat amerike borovnice. cvatni i iz njih se razvija cvat s 5 - 8 zvonolikih cvietova (slika 219). Cvatni su pupovi znatno vei i imaju zaobljen vrh, za razliku od vegetativnih pupova. Rodni mogu biti i krai jednogodinji izbojci, ali su njihovi plodovi slabije kakvoe. tri godine ne smije se ostaviti vie od jednog ili dva grozda plodova kako bi to prije dole u puni rod. Rezidba mora biti umjerena kako bi se biljka to bolje razvila i pripremila za rod. REZIDBA NA ROD Rezidba na rod poinje u etvrtoj godini. Potrebno je odstraniti nekoliko najstarijih grana, posebice u sreditu grma kako bi njegova unutranjost bila bolje osvijetljena. Takoer je potrebno odstraniti najslabije izbojke, ali se u tome ne smije pretjerati. Nakon osme godine grmovi slabije rode. Kada se to primijeti, potrebno je postupno obnoviti grm tako da se svake godine skrati nekoliko grana na 30 cm od razine tla.

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK U prvih nekoliko godina nakon sadnje vano je uzgojiti vrst i dobro razgranat grm ija sredina nee biti zaguena suvinim mladicama. Rezidba se obavlja u proljee prije kretanja vegetacije. Sve slabe izbojke treba odstraniti ili ih skratiti najedan dobro razvijen vegetativni pup kako bi se razvili u jake mladice koje e dati rod u sljedeoj godini. Na biljkama mlaim od
148

CRNABAZGA

CRNABAZGA
meoda Sambucus, kojemu pripada crna r bazga, potjee od naziva harfe koja se u staroj Grkoj radila od njezina drveta. U srednjem su je vijeku povezivali sa Sotonom pa nije bila ba popularna. Smatralo se da je i Isusov kri bio napravljen od njezina drveta. U posljednje je vrijeme znanost otkrila mnoga korisna svojstva bazginih plodova (slika 220), ali i drugih dijelova koja bi se moda mogla uporabiti u lijeenju najopakijih bolesti dananjice kao to su tumori i AIDS. Plodovi se stavljaju u mnoge ajeve,kozmetike pripravke, ali i prerauju u vino i druge proizvode. Zeleni plodovi sadre otrovni alkaloid sambunigrin pa treba paziti da se rabe samo potpuno zreli Slika 220. _ Plodovi crne bazge. plodovi kako ne bi dolo do trovanja. Bazgino se drvo odlikuje izuzetnom kakvoom paje cijenjeno u drvodjeljstvu. Napadaje malo bolesti i tetoina i lako se uzgaja. Danas postoje rodne sorte s krupnim plodovima. Kod nekih cvjetovi postiu promjer vei od 20 cm. Djelomino su samooplodne paje potrebno uzgajati vie sorata koje istodobno cvatu kako bi prirod bio dobar. Premda se bazga ne smatra vrijednom ukrasnom biljkom, postoje brojne ukrasne vrste bazge, pa ak i one patuljastog rasta i one s gotovo crnom bojom lia. Korisna je za ptice pa se sve vie sadi u . gradskim parkovima i vrtovima kako bi se odrala raznolikost ptijeg svijeta u gradovima.

PODLOGE ZA BAZGU Bazgase najee uzgaja na vlastitom korijenu. Samo za sorte koje nemaju vrst i uspravanrast, kada se uzgajaju u obliku stabla, rabise sorta Prengarten kao podloga. Cijepi se na visinina kojoj se eli oblikovati kronja. UZGOJNI OBLICI ZA BAZGU Bazgase moe uzgajatiu obliku grma (slika
221) ilistabla.Za uzgoj u obliku grma treba

izbojkeprivezatiza kolac ili icu razapetu izmeu stupova.U suprotnome bi se pod teretom plodova savili o razine tla pa bi se plodovi uprljali, berba d bibilaoteana, a biljke bi izgledaleneuredno. Za uzgoju obliku stabla kronja se oblikuje na visini
Slika 221. - Grm crne bazge u cvatnji.
149

CIJEPLJE

[JE I REZIDBA VOAKA

od 120 do 150 cm pa savijeni izbojci ne dou do tla. Stablo daje vei prirod nego grm.

RODNI IZBOJCI BAZGE

Bazga raa na dugim jednogodinjim izbojcima koji se nalaze na dvogodinjim ili starijim granama (Slika 222). Rodni su pupovi mjeoviti i smjeteni postrance na sredinjem i gornjem dijelu izbojka. Iz njih se razvijaju mladice duljine 15 - 20 cm koji na vrhu nose cvat (titac) (slika 223). Dvogodinje su grane 'takoer rodne, ali ne tako kao dugi jednogodinji izbojci pa se rezidbom odstranjuju. Mogu se ostaviti samo ako nema dovoljno dugih jednogodinjih izbojaka.

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Za uzgoj u obliku grma treba u prvoj godini skratiti sadnicu na tri do etiri pupa kako bi se potaknuo rast jakih mladica koje ve u drugoj godini mogu dati plod. Takoer e se potaknuti i rast novih mladica iz korijenova vrata koje e initi osnovu grma (slika 224). Prvih nekoliko godina treba ograniiti broj novih mladica kako bi biljka ojaala, a kasnije ih se moe ostaviti vie, ovisno o kondiciji biljke i uvjetima uzgoja. Kada se bazga uzgaja u obliku stabla, u prvim je godinama vano oblikovati vrsto i uspravno deblo visine 120 - 150 cm. Na biljci se ostavijedna jaka mladica koja se u proljee sljedee godine skrati na visinu debla, a ostale se pinciraju. Ako je voka slabija, odabrani se izbojak skrati na onoj visini dokle je postigao odgovarajuu debljinu, a konana se visina debla postie u sljedeoj godini. Kronju u potpuno razvijene biljke ini 10 - 15 dugih jednogodinjih rodnih izbojaka koji se razvijaju iz 5 - 6 ravnomjerno rasporeenih kraih rodnih vorova. REZIDBA NA ROD Rezidba na rod je jednostavna. Na grmu je potrebno u proljee odstraniti sve izbojke koji su donijeli rod, a ostaviti dovoljno dugih jednogodinjih izbojaka koji e donijeti rod. Rezidbom se u vegetaciji mogu prorijediti mladice koje rastu iz osnove grma kada narastu 15 - 20 cm kako bi biljka imala dovoljno svjetla. a stablu se obavlja istovjetan postupak u kronji, a sve mladice koje rastu iz debla ili
150

Slika 223. - Cvat bazge.

Slika 224. - Crna baz ga u prvoj vegetaciji s bujnim mladicama koje rastu nakon jakog skraivanja sadnice.

korijenova vrata odstranjuju se ljetnom rezidbom kada narastu 15 - 20 cm kako se uzgojni oblik ne bi unitio.

LIJESKA

LI]ESKA
ijeska (slika 225) je, prema pronaenim ostacima, postojala jo prije 8000 do 5500 godina prije Krista. Rasprostranjenaje svedo 65 sjeverne zemljopisne irine, a najviese ljenjaka proizvodi u Turskoj (oko 70 % ukupne svjetske proizvodnje). Lijeska je podrijetlom iz Male Azije gdje se nalaze vrsteiz kojih je nastala veina sorata. U istonojse Aziji nalaze i druge vrste koje su sudjelovaleu stvaranju dananjih sorata. Lijeskaima odovojene muke i enske C\jetovei oprauje se vjetrom. Cvate rano, prije listanja. Temperatura zraka jako utjee na vrijeme cvatnje mukih i enskih cvjetova pa se esto dogaa da ne cvatu istodobno. Veinasorata nije samooplodna pa treba imati barem dvije sorte iji muki i enski Slika 225. - Ljenjaci pred poetak zriobe, c\jetovi istodobno cvatu kako bi se dobio dobar prirod. Cvjetovi su skupljeni u cvatovima, a do oplodnje dolazi nekoliko mjeseci nakon opraivanja kad plodnica dozreo Plod, ljenjak, bogat je uljem, bjelanevinama i mineralima. Nezaobilazanje sastojak mnogih slastica i krema, a uporabljuje se i u kozmetikoj i farmaceutskoj industriji.
o

PODLOGE ZA LIJESKU Lijeskase najee uzg~a kao grm na vlastitomkorijenu (slika 226). Toje njezin prirodni uzgojni oblik, pa ju je u obliku grma najlakeuzgajati.Jedini je problem to tjera mnotvokorijenovih izdanaka (slika 227) koji se morajuredovito odstranjivati. Ako se cijepi na medvjedu lijesku (slika 228) i uzgaja u obliku stabla,korijenovih izdanakaje manje. Ponekad i na ovojpodlozi nije mogue u potpunosti zaustavititjeranje korijenovih izdanaka. Lijeska je na ovojpodlozi 30 % bujnija nego kada se uzgajana vlastitom korijenu. Cijepljenje se obavljana visini na kojoj se eli oblikovati kronja (obino 80 ili 100 cm).

Slika 226. - Grm lijeske.

151

CIJEPLJE!\1JE I REZIDBA VOAKA

UZGOJNI

OBLICI ZA LIJESKU

Za uzgoj na vlastitom korijenu najprihvatljiviji je uzgojni oblik grma s tri - etiri osnovne grane (slika 226). Grm se moe oblikovati i od tri do etiri sadnice posaene u trokut ili etverokut na razmaku 40 - 50 cm, ili se moe oblikovati iz samo jedne sadnice na kojoj se uzgoje jo dvije do tri grane iz korijenovih izdanaka. Za lijeskuje pogodna i grmolika vaza s niskim deblom (do 30 cm) i tri osnovne grane. Lijeska cijepljena na medvjedoj lijeski moe se oblikovati u vazu s tri - etiri osnovne grane na povienu deblu (80 - 100 cm).

RODNI IZBOJCI LIJESKE

enski i muki cvjetovi lijeske smjeteni su postrance najednogodinjim izbojcima. Cvjetovi su skupljeni u cvatovima. enski su cvatovi (slika 229) smjeteni pri vrhu i u sredinjem dijelu jednogodinjih izbojaka, mada ima sorata u kojih se enski cvatovi nalaze u donjem dijelu izbojka, a mogu biti i na osnovi stapke mukih cvatova (slika 230). Muki cvatovi (rese) (slika 231) nalaze se na istim izbojcima kao i enski cvatovi ijavljaju se najee u skupinama od dvije ili tri rese, premda ih u nekih sora ta moe biti i vie.

Slika 227. - Korijenovi izdanci lijeske.

Slika 228. - Plodovi medvjee lijeske u rastu. 152

Slika 229. - enski cvat lijeske s vidljivim njukama tuka prilagoenim za opraivanje uz pomo vjetra,

LIJESKA

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Za uzgoj u obliku grma sadnicu treba u proljee nakon sadnje skratiti na tri - etiri pupa da biljka ojaa i da se potakne razvoj korijen ovih izdanaka koji e se uporabiti za oblikovanje jo dvije ili tri osnovne grane koje nedostaju. U sljedee dvije godine izjednog korijen ovog izdanka uzgoji se jo jedna osnovna grana, a ostali se izdanci odstranjuju im narastu 15 - 20 cm. Ako je porast biljaka jak, mogu se ostaviti dva korijenova izdanka da se oblikovanje grma prije dovri. Sve mladice koje rastu okomito i one koje rastu prema unutranjosti grma treba odstraniti kada narastu 10 - 15 cm kako bi se sprijeilo zasjenjivanje. Razgranjenja treba oblikovati po naelu "riblje kosti". Vano je pravodobno izolirati vrhove grana kako bi se osnovne grane lijepo razgranale. Oblikovanje vaze, bez obzira na to radi li se o grmolikoj vazi na vlastitom korijenu ili vazi uzgojenoj na medvjedaj lijesci oblikuje se kao to je opisano u opem dijelu knjige. REZIDBA NA ROD Rezidba na rod treba biti minimalna. Odstranjuju se samo korijenovi izdanci im se pojave. Lijeska esto stvara bujne izbojke koji rastu okomito iz adventivnih pupova du osnovnih grana. Najee imaju samo muke cvatove, zasjenjuju kronju i troe velike koliine hraniva. Stoga se zalamaju sredinom ljeta kako bi im se zaustavio vegetativni rast, aasimilati koje stvara njihovo lie preusmjerili u druge umjereno bujne izbojke koji, osim mukih, nose i enske cvatove. Zalomljeni se izbojci rezidbom u mirovanju uklanjaju ili skrauju na dva ili tri pupa, ako treba zamijeniti izroenu granu. Kako lijeska voli puno svjetla, rezidbom treba osigurati to bolju osvijetljenost lisne povrine. akon 15 - 20 godina lijesku treba obnoviti skraivanjem osnovnih grana za dvije treine. Zatim je treba dobro pognojiti i redovito odstranjivati korijenove izdanke. Dvije - tri godine nakon pomlaivanja prorjeuju se suvini izbojci i grane kako bi se obnovila rodna povrina.
153

Slika 230. - enski cvat lijeske u osnovi stapke mukih cvatova (resa).

Slika 231. - Muki cvatovi lijeske (rese).

Broj enskih cvatova ovisi o duljini jednogodinjih izbojaka. Jednogodinji izbojci krai od 15 cm imaju slabu rodnost jer se na njima stvara vie mukih cvatova.

CIJEPLJE !JE I REZIDBA VOAKA

ORAH
omovinaje oraha (slika 232) sredinja i zapadna Azija, odnosno podruje dananjeg Irana (Perzije). Otuda potjee naziv perzijski orah. Pronaeni su fosilni ostaci listova i plodova koji potjeu iz doba krede i tercijara na temelju kojih se moe zakljuiti da je orah prije ledenog doba rastao na podrujima koja se nalaze sjevernije od njegove dananje granice uzgoja. U Europi ne prelazi granicu od 52 sjeverne zemljopisne irine. Iz svoje pradomovine orah je prvo doao u staru Grku, a zatim ga rimske legije ire dalje u svojim mnogobrojnim osvajanjima. U Slika 232. - Plodovi oraha u rastu. rimsko doba bio je posveen boguJupiteru, a pridavali su mu obiljeja lijeka za bolesti glave, vjerojatno zbog 'nabora jezgre koji su slini naborima mozga. ~egovi su plodovi bili nezaobilazna pratnja vojske na dugim osvajanjima zbog lakog uvanja i visoke hranjive i energetske vrijednosti. Plod je cijenjen zbog velike koliine ulja koje se nekada rabilo za tamnjenje kose, ali i drugih sastojaka. U antiko su ga doba davali iznemoglima i slabima, a bio je posluivan kao poslastica. Ima veu koliinu bjelanevina koje mogu dobrim dijelom zamijeniti bjelanevine ivotinjskog podrijetla. Lie i zeleni omota plodova rabili su se za dobivanje smee boje, a drvo ima veliku uporabnu vrijednost. Cijenjeno je za izradu finih komada namjetaja i u industriji oruja gdje je zbog tvrdoe i lijepe teksture nezaobilazno za izradu kundaka puaka. Drvo s puno izoblienja koja mu daju proaranost postie veliku cijenu. Otuda izreka "Kada djedovi sade orahe, unuci slave!" Zbog postizanja izoblienja godova stabla oraha su se u prolosti ak i tukla. Premda je veina sorata samooplodna, dobro je posaditi barem dvije sorte koje e se meusobno oploditi jer u veine muki i enski cvatovi ne cvatu istodobno.
ometa pravilno sraivanje podloge i plemke. U korijenovu vratu ima manje tanina pa se na tome mjestu i obavlja cijepljenje, najee na engleski spoj. akon cijepljenja cijepovi se dre u toplim prostorijama u sanducima s vlanom piljevinom kako bi dobro kalusirali. Potom se sade na otvoreno polje.

PODLOGE ZA ORAH
Orah se cijepi na sjemenjak obinog oraha na kojem postie jak vegetativni rast i daje drvo dobre kakvoe. U Sjedinjenim Amerikim Dravama esto se rabi i crni orah, ali neke sorte nisu dovoljno podudarne s tom podlogom. Stabla cijepljena na crnom orahu imaju 50 % manju bujnost i ranije raaju, ali i krae ive. Nakon dvadesetak ili vie godina moe doi do loma na cijepljenom mjestu zbog kasne nepodudarnosti crnog i obinog oraha (remanencije). Cijepljenje je manje uspjeno zbog velike koliine tanina u njegovu tkivu koji
154

UZGOJNI OBLICI ZA ORAH

Orah se najee uzgaja u obliku popravljene piramide ili vaze. Visina stabla ne bi smjela prelaziti 100 - 150 cmjer stabla s viim deblom kasnije ulaze u rod. No, ako se orah uzgaja i

ORAH

zbogdrva, onda deblo treba bitivie kako bi se zadovoljili standardi za drvnu industriju.

RODNI IZBOJCI ORAHA

Orah, kao i lijeska, ima odvojene enske (slika 233) i muke cvietove. enski se c\jetovi razvijaju na vrhu mladice koja izrasta iz mjeovitoga pupa na vrhu jednogodinjeg izbojka (slika 234), dok su muki cvjetovi skupljeni u cvat (resa) (slika 235) koji raste iz postranih

pupova koji se nalaze ispod najvieg pupa. Pupovi iz kojih e se razviti muki cvatovi razlikuju se po mnogobrojnim ljuskicama koje su vidljive golim okom (slika 236).

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Planira li se na okunici posaditi stablo oraha, mora mu se osigurati dovoljno mjesta jer odraslo stablo zahtijeva puno prostora. Poetni rast

nadzemnog dijela u prvim je godinama slab jer se jako razvija korijenov sustav. Kada korijen ojaa, orah poinje jae rasti. Nerijetko pojedini izbojci dosegnu i dva metra u jednoj vegetaciji. Rezidbu oraha bolje je obaviti u poetku vegetacije osljepljivanjem pupova. Jednogodinji izbojci imaju uplju sriku i teko zacjeljuju pa je poeljno izbjegavati rezidbu prije kretanja vegetacije. Izuzetak je skraivanje sadnice na visinu debla prije prve vegetacije.

Slika 233. - enski cvjetovi oraha na vrhu mladice.

155

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 234. - Rodni izbojak oraha s mjeovitim rodnim pupom na vrhu i pupovima s ljuskastom povrinom ispod njega iz kojih e se razviti muki cvatovi (rese).

Neke sorte (Franquette) imaju otrije kutove grananja pa im se mladice moraju poviti kako bi kronja bila otvorenija. REZIDBA NA ROD Rezidba na rod obuhvaa odstranjivanje grana koje ometaju prodor svjetlosti u

unutranjost kronje. Rezidba debljih grana obavlja se dok ne pone kolanje sokova. U suprotnome iz rane curi biljni sok pa teko zacjeljuje i napadaje trule. Sve se rane moraju premazati voarskim voskom ili drugim pripravkom za premazivanje rana.

Slika 235. - Muki cvatovi oraha (rese).

156

Slika 236. - Pupovi oraha s ljuskastom povrinom iz kojih e se razviti rese.

BADEM

BADEM
matra se da badem (slika 237) potjee iz podruja sredinje Azije i Male Azije. Postoje dokazi o njegovu uzgoju u zapadnoj Azijii Grkoj prije vie od 4000 godina. Iz Grke se iri u druga podruja, obino u pratnji masline i smokve. Veina je sorata stranooplodna pa trebaju opraivae. Postoje ineke samooplodne sorte, ali i one bolje rode ako imaju opraivae. Cvate rano pa, na alost, strada od proljetnih mrazova. Zbog togaje uzgoj badema ogranien na podruja s blagom klimom. Otporan je na suu, stoga nosi naziv "kralj sunih predjela". Plod je cijenjena sirovina u industriji slatkia, kozmetikoj i farmaceutskoj industriji.

Slika 237. - Plodovi badema u rastu.

PODLOGE ZA BADEM Od generativnih se podloga rabe sjemenjaci gorkogi obinog badema. Gorki badem podnosi suu i veliku koliinu fizioloki aktivnog vapna u tlu pa je pogodan za tla kakva prevladavaju u naem priobalju. Teko podnosi presaivanje pa se podloga sije na stalno mjesto kako se ne bi trebao presaivati. Gorki badem je otporniji na napad ilogriza od slatkog badema. Od vegetativnih podloga pogodan je krianac badema i breskve GF 677 koji podnosi veu koliinu fizioloki aktivnog vapna u tlu. Na teimje tlima pogodna Marianna 2624 koja je otporna na nematode i rak korijena, ali, na alost, sve sorte s njome nemaju dobru podudarnost.

razliku od breskve i nektarine, badem dobro raa na svibanjskim kiticama koje, uz duge rodne ibe, ine osnovu njegove rodnosti. Kratke rodne ibe imaju samo jedan vegetativni pup na vrhu, a ostali su pupovi cvjetni pa se zbog nepovoljnog odnosa list - plod odstranjuju rezidbom.

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Pravodobnim pinciranjem i povijanjem mladica uz uobiajenu izolaciju vrhova izbjei e se rezidba u razdoblju mirovanja. Badem tee podnosi rezidbu, posebice ako se uzgaja u manje povoljnim uvjetima. Tada se javlja smolotoina. REZIDBA NA ROD

UZGOJNI OBLICI ZA BADEM Za badem su pogodni uzgojni oblici obine i popravljene piramide te vaze. RODNI IZBOJCI BADEMA Rodni su izbojci badema istovjetni rodnim izbojcima breskve: svibanjske kitice, kratke rodne ibe i duge mjeovite rodne ibe. Za Rezidba na rod obuhvaa prorjeivanje suvinih izbojaka i onih koji zasjenjuju kronju. Rezidba debljih grana stvara rane koje teko zacjeljuju i pogoduju pojavi smolotoine. Odstranjuje li se deblja grana, ranu treba obvezno premazati voarskim voskom ili drugim pripravkom za premazivanje rana.
157

CijEPLJENJE

I REZIDBA VOAKA

AGRUMI
grumi su naziv dobili prema latinskoj rijei acrum to znai otro ili ljuto. Za razliku od veine drugih voaka koje su listopadne, agrumi su zimzelene voke. Trolisna narana (slika 238) koja se rabi kao podloga je listopadna. Agrumi najbolje uspijevaju u suptropskim podrujima izmeu 20 i 400 sjeverne i june zemljopisne irine koja se i nazivaju "pojas agruma". U Hrvatskoj mandarinka unshiu (slika 239) cijepljena na trolisnoj narani uspjeno se uzgaja u podruju doline rijeke Neretve. Odatle se izvozi u susjedne zemlje. Druge se vrste agruma zbog velike osjetljivosti na hladnou mogu uzgojiti u loncu pa hladan dio godine provedu u zatienom prostoru. Takve su vrste, primjerice, kumkvat (slika 240) koji ima sitan plod koji se jede zajedno s korom. Agrumi potjeu iz Kine ijugoistone Azije od kuda su se irili prema Indiji, Arabiji i sredozemnim podrujima. U Sredozemlje meu prvima stie etrun koji opisuje Teofrast u staroj Grkoj. Stari ga Rimljani poznaju pod nazivom malum citreum. U 10. stoljeu Arapi donose limun i gorku naranu, a tek u 16. stoljeu preko

Slika 238. - Plodovi trolisne narane u zriobi.

Slika 239. - Plod mandarinke unshiu.

Slika 240. - Plodovi kumkvata.

158

Slika 241. - Plod narane.

AGRUMI

portugalskih pomoraca Europljani se upoznaju sa slatkom naranom (slika 241) izjune Kine. Kolumbo i drugi pomorci donose agrume na podruje Kube ijune Amerike. Najkasnije od svih vrsta dola je mandarinka i to tek u 19. stoljeu. Agrume su uzgajali u Francuskoj i Engleskoj plemii u grijanim staklenicima izgraenim posebno za ove voke (tzv. oranerijama). Toje bilo pitanje prestia. Osvjeavajui okus, obilje vitamina i eterino ulje ugodna mirisa ine ih privlanima i traenima, a svojim lijepim izgledom krase vrt ili kuu (slika 242). Agrumi su uglavnom samooplodni pa dobro zameu plodove i kada se posadi samo jedno stablo, premda postoje i stranoplodne sorte. Mandarinka unshiu ima sterilan polen i zamee plodove bez oplodnje.
Slika 242. - Stablo mandarinke unshiu u vrijeme zriobe plodova.

PODLOGE ZA AGRUME
Trolisna narana dobra je generativna

podloga kada se agrumi uzgajaju u hladnijim podrujima jer podnose za stupanj ili dva niu temperaturu zraka, nego kada se uzgajaju na drugim podlogama. Zbog toga je trolisna narana u Hrvatskoj jo uvijekjedina podloga za uzgojna otvorenome. Ima manju bujnost u odnosu na ostale podloge pa se esto moe vidjetidaje plemka tanja od podloge (slika 243). Na alost, trolisna narana osjetljivaje na zaslanjenost tla i viak fizioloki aktivnog vapna. Cijepe li se agrumi na gorku naranu, plodovi imajuvie eera i bolji okus u odnosu na druge podloge. Takoer, ova podloga podnosi veu koliinu fizioloki aktivnog vapna od trolisne narane, a dobro uspijeva i na teim tlima. No, osjetljiva na neke virusne i druge bolesti te je je slabijeotporna na hladnou. UZGOjNI OBLICI ZA AGRU ME Za uzgoj agruma pogodnaje vaza ili popravljena piramida. Drugi uzgojni oblici nisu raireni.

Slika 243. - Nesrazmjer u rastu podloge (trolisna narana) i plemke (mandarinka unshiu).

RODNI IZBOjCI AGRUMA Postoji vie vrsta rodnih izbojaka agruma, ali za rodnost su najznaajniji izbojci koji zameu cvjetni pup na vrhu (slika 244) i oni koji zameu cvjetne pupove postrance (slika 245), a imali su
159

CIJEPLJE !JE I REZIDBA VOAKA

Slika 244. - Kratki rodni izbojak mandarinke unshiu koji na vrhu nosi plod.

dva razdoblja rasta u prethodnoj godini (proljetni i ljetni). Nerodni se izbojci prepoznaju po trokutastom presjeku.

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Svakajaa rezidba odgaa ulazak u rod. Boljeje povijati mladice i izolacijom vrhova usmjeravati snagu rasta u one dijelove kronje koji su potrebni. Skraivanjem izbojaka u proljee prije nego pone vegetativni rast potie se razgranjavanje. Sadnice se skrauju prije poetka vegetativnog rasta na visinu od ezdesetak cm za uzgoj u loncu ili 1-1,5 metar za uzgoj na otvorenome kako bi se potaknuo razvoj mladica iz kojih e se oblikovati osnovne grane. Sve mladice koje su potjerale iz podloge treba odstraniti to prije. Drugese suvine mladice pinciraju. REZIDBA NA ROD Rezidba u ovom razdoblju mora osigurati osvijetljenost svih dijelova kronje. Vano je u poetku vegetacije skratiti predugake prologodinje izbojke kako se pod teretom plodova ne bi savili i z.asjenili nie dijelove kronje. Dugaki izbojci koji rastu na niim dijelovima kronje pod

Slika 245. - Dugi rodni izbojak mandarinke unshiu s plodovima smjetenim postrance.
160

AGRU MI

teretom plodova poviju se do tla pa uzrokuju zasjenjivanje, plodovi se prljaju te se lako ire mnogi uzronici bolesti (slika 246). Iz skraen og seizbojka razvije nekoliko mladica (slika 247) pa u sljedeoj godini ima vie plodova. Sve

mladice koje potjeraju iz podloge treba to prije odstraniti (slika 248). Rezidba ne smije biti pretjerana. U jednoj se godini ne bi smjelo odstraniti vie od 15 % izbojaka.

Slika 246. - Plodovi mandarinke unshiu zaprljani zemljom zbog neskraenih dugih rodnih izbojaka koji su se pod teinom plodova povili do samog tla.

Slika 248. - Pojava mladica iz podloge koje treba redovito odstranjivati.

Slika 247. - Razvoj novih rodnih mladica nakon prikraivanja dugih izbojaka.
161

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

AKTINIDIJA (KIVI)
ktinidija (slika 249) je uJapanu i Kini dugo vr~mena bila poznata, a tek se poetkom 20. stoljea poinje uzgajati na Novom Zelandu gdje su uzgajivai bili prisiljeni traiti novu kulturu za trite prezasieno rajicama. Biljke iz ovog roda potjeu izjugozapadne Azije i to od otoka Jave na jugu pa do otoka Sahalina na sjeveru. Pojedine vrste nalazimo i na Himalaji sve do visine oko 2000 m. Stara kineska legenda kae daje kineski mandarin Yangjednoga dana otiao bogu Tau moliti za ozdravljenje zarunice. Tao mu je rekao neka na rubu ume potrai biljku s runim dlakavim plodovima (slika 250), ali ukusnim mesom i neka njome lijei zarunicu. Kada je mandarin oguli o nekoliko plodova i dao ih svojoj zarunici, ona nije samo ozdravila nego i postala jo ljepom. Od ove legende potjee kineski naziv aktinidije (Yang - Tao) , a spominje ga ijedna kineska enciklopedija iz 6. stoljea prije Krista. U kineskoj mitologiji aktinidiju zovu voem ljubavi i vjene mladosti. Sadri vie vitamina C nego agrumi. Aktinidija je dvodomna biljka pa postoje muke biljke iji cvjetovi imaju zakrljali tuak, a dobro razvijene pranike. Nasuprot njima, cvietovi enskih biljaka (slika 251) imaju dobro razvijen tuak, a zakrljale pranike. elimo li brati plodove, uz 5 - 6 "enskih" biljaka treba posaditi ijednu "muku" biljku, iji e cvjetovi dati polen za oplodnju. Danas su oplemenjivai razvili i neke samooplodne sorte, ali se one jo nisu rairile. Aktinidija je listopadna voka koja u razdoblju zimskog mirovanja izdri hladnou i od _15 C, ali za razvoj plodova treba dosta topline pa dobro uspijeva u jadranskome podruju. No, moe se uzgajati i u kontinentalnome podruju, ali se mora posaditi uza zid kue koji e ga tititi od hladnih sjevernih \jetrova i istodobno biti "akumulator" topline za dozrijevanje plodova.
0

Slika 249. - Plod aktinidije.

Slika 250. - Plodovi aktinidije u rastu.

Slika 251. - Funkcionalno enski cvijet aktinidije sa zakrljalim pranicima i dobro razvijenim tukom u sredini.

162

AKTINIDIJA (KJVI)

PODLOGE ZA AKTI

IDIJU

RODNI IZBOJCI AKTINIDIJE

Aktinidija rodi na mladicama koje se razvijaju iz mjeovitih pupova smjetenih postrance na jednogodinjim izbojcima (slika 252). Samo su prvih 7 - 8 pupova, raunajui od osnove izbojka, mjeoviti pupovi, a ostali su vegetativni pupovi iz kojih rastu mladice koje ne nose cvjetove.

Aktinidija se najee razmnoava zrelim ili zelenim reznicama. Rijetko se cijepi na sjemenjake nekih sorata (npr. one dobivene od sorteBruno) okulacijom na spavajui pup. ele lise uzgojiti sadnice aktinidije cijepljenjem, podloga mora biti stara dvije godine a, cijepljeno mjesto mora biti to blie razini tla.

UZGOJ

I OBLICI ZAAKTINIDIJU

PREPORUKE

ZA REZIDBU

Aktinidijaje penjaica i mora se obvezno uzgajatina vrstoj armaturi od stupova i ice. U uporabije vie razliitih sustava uzgoja, a dobrim sepokazala dvojna pergola u obliku slova ''T'' i krovna pergola. Ti su uzgojni oblici prihvatljivi i za okunice jer se lako uklope u svaki vrt ili se od njih moe izraditi prikladan tunel. Aktinidija se moe uzgojiti i u obliku palira (crte 40) s dvije ilitri etae na icama razmaknutim 40 - 60 cm jedna od druge. Postoji vie vrsta palira, od onih kojiimaju samo jedno glavno deblo do onih gdje svakaetaa ima svoje deblo koje izrasta iz zajednike osnove smjeetene u razini tla.

REZIDBA NA OBLIK U prvim je godinama vano dobiti vrstu osnovu biljke koja e moi nositi plodove. To je posebice vano za pergole. Zbog togaje vano uzgojiti vrsto uspravno deblo koje se na odgovarajuoj visini (obino oko 180 - 200 cm) razgranjava. Potrebnu je visinu teko postii u jednoj vegetaciji. Potrebno je i nekoliko godina da biljka dovoljno naraste. a poetku prve vegetacije sadnica se skrati na dva ili tri pupa te se odabere jedna jaka mladica uspravna rasta, a sve se ostale pinciraju. Kada biljka dostigne visinu ararnature, oblikuju se razgranjenja tako da se

a)

b)

c)

d)

Crte 40. - Oblikovanje palira s tri etae a) skraivanje izbojaka prije poetka druge vegetacije, b) oblikovanje etaa, c) izgled biljke nakon rezidbe u razdoblju mirovanja, d) oblikovan palir s naznaen im rodnim izbojcima).
163

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 252. - Mjeoviti rodni pupovi na izbojku aktinidije.

odaberu mladice na odgovarajuim mjestima, ovisno o uzgojnom obliku. Na razgranjenjima se dalje uzgajaju nova razgranjenja po naelu "riblje ~~sti", a odstranjuju se mladice koje rastu okomito prema gore ili prema dolje. Ostavljaju se samo one koje su usmjerene lijevo i desno postrance od glavne grane. REZIDBA NA ROD Aktinidija poinje raati u treoj ili etvrtoj godini nakon sadnje. Mladice na razgranjenjima koje e dati rod u sljedeoj godini skrate se krajem lipnja i poetkom srpnja najedan metar. Tako se zaustavlja vegetativni rast i bolje se zameu rodni pupovi smjeteni pri osnovi mladica. U proljee prije kretanja vegetacije jednogodinji se izbojci ponovo skrate na 8-10
]64

dobro razvijenih pupova. Kada se iz ovih pupova razviju rodne mladice, ponovo se krajem lipnja i poetkom srpnja skrate na 8-10 listova, raunajui od zadnjeg zametnutog ploda. Postupak se ponavlja na rodnom voru i u sljedee dvije - tri godine ili dok ne doe do smanjenja rodnosti. Tada treba iz adventivnih pupova uzgojiti novu mladicu za zamjenu rodnog vora. Rezidba mukih biljakaje drukija. akon cvatnje odstranjuju se sve mladice na kojima su se nalazili cvjetovi. Time se potie rast mnotva novih mladica koje e u sljedeoj vegetaciji dati cvjetove. One se u srpnju skrauju na 50 cm, a zatim ponovo u kolovozu na 80 cm od mjesta izrastanja. Rezidba mukih biljaka u razdoblju mirovanja nije potrebna.

IPAK (NAR)

SIPAK (NAR)
v ipak (slika 253) potjee izjugozapadne Azije, tonije Irana gdje je autohtona biljka. Bio je poznat davno prije Krista. Iz svojese pradomovine trgovakim putevima proirio po junom Sredozemlju, a zatim po ostalim zemljama. Poznat je bio ak i u krajevima gdje nije bilo prirodnih uvjeta za njegov uzgoj jer se plodovi mogu uvati a da ne izgube previe na kakvoi. Stari su ga Rimljani donijeli iz Punske zemlje (Kartage) odakle mu i naziv Malum punicum koji se i danas zadrao u latinskom imenu roda (Punica). Arapi ga prenose u panjolsku, Slika 253. - Plodovi ipka. odnosno u podruje Granade. Antikimje putevima vjerojatno donesen i u nae krajeve tako da ga se u divljem stanju moe nai gotovo posvuda u podrujima sredozemne klime. Plod sadri mnoge korisne tvari i ima osvieavajui okus. Uz ukusne plodove i drugi dijelovi biljke imaju veliku vrijednost. Kora sadri alkaloid peletijerin koji je osnovni sastojak mnogih lijekova protiv crijevnih parazita. Kora plodova se zbog velikog sadraja tanina rabila za tavljenje koe, a cvjetovi su sluili za izradu tinte crvene boje. Uz uporabnu vrijednost, ova voka ima i ukrasnu vrijednost pa e uljepati svaki vrt ako ima uvjeta za njezin uzgoj. Dovoljno je posaditi samo jednu sadnicu jer je ipak samooplodan, premda bolje raa ako se posadi vie sorata koje istodobno cvatu.

PODLOGE ZA IPAK ipak se lako razmnoava zrelim reznicama i uzgajana vlastitom korijenu pa podloge nisu poznate. UZGOJ I OBLICI ZA IPAK

Postoji vie uzgojnih oblika, no najpogodnija je grmolika vaza s niskim deblom visine 20 - 30 cm koja ima etiri do 5 ravnomjerno rasporeenih osnovnih grana. Po elji deblo moe biti i neto vie. Moe se uzgajati i u obliku grma (slika 254).

Slika 254. - Grmoliki uzgoj ipka.

165

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 255. - Rodna mladica ipka s cvjetovima na vrhu.

RODNI IZBOJCI IPKA

ipak raa na vrhu kratkih mladica (slika 255). Cvjetovi mogu biti pojedinani ili u skupinama od dva ili tri.

inae kronja brzo postaje pregusta i smanjuje se rodnost. U toplim junim podrujima namjerno se ostavljaju gue kronje kako bi se smanjila pojava oeglina na plodovima (slika 256).

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK U prvih nekoliko godina nakon sadnje treba oblikovati vrstu kronju s dovoljno irokim kutovima grananja osnovnih grana kako bi bila dobro osvijetljena. Sekundarne grane trebaju poinjati na 60 cm poevi od mjesta izrastanja osnovne grane. Sekundarne grane moraju biti rasporeene po naelu "riblje kosti". REZIDBA NA ROD Rezidbom se uklanjaju stare izroene grane te se zamjenjuju novima. Vano je odstraniti vodopije kao i sve mladice koje rastu prema unutranjosti kronje kako bi se sprijeilo zasjenivanje. To se mora obavljati od sadnje jer
166

Slika 256. - Uzgoj ipka u obliku stabla s guom kronjom koja titi plodove od sunca.

SMOKVA

SMOKVA
mokva (slika 257) je jedna od najstarijih voaka. Prema najnovijim fosilnim dokazima, smokva je bila jedna od prvih uzgojenih biljaka i uzgajala se jo prije 11400- 11200 godina, to je 1000 godina ranije od prvih itarica. Domovinajojje podruje Sirije i Irana, odakle se irila u ostale zemlje. U Starom Egiptu postoje mnogi spomenici koji svjedoe o njezinu uzgoju i uporabi. U nae je krajeve prvo dola fenikim trgovakim putevima prije otprilike 3000 godina, a zatim je ire stari Grci i Rimljani. U mitologiji ovih naroda smokva ima veliko znaenje. Oduvijek su je povezivali s mukou, snagom i plodonou. Bilaje posveena bogu Dioniziju. Prema drugoj Slika 257. - Plodovi smokve. starogrkoj legendi, boica Demetraje, u znak zahvalnosti to su je primili u svoju kuu, smrtnicima darovala smokvu. Postoji i druga pria iz starogrke mitologije prema kojoj je Gea svoga sina Sykeusa pretvorila u smokvino stablo kako bi ga spasila od Zeusova bijesa. Grad Sykea na Sicilijije vjerojatno prema tom dogaaju i dobio svoje ime. Drugi su je narodi oduvijek smatrali simbolom plodnosti i znakom svjetlosti. Vjerovali su da posjeduje unutarnju snagu kojom moe proistiti i prosvijetliti sve to je dotakne. ~ezini listovi sadre alkaloid psomlen i bergapten koji su osnovni sastojci za izradu lijekova protiv konih bolesti. Plod sadri mnoge vrijedne sastojke i bio jevisokoenergetska hrana sportaa koji su se natjecali na Olimpijskim igrama u staroj Grkoj. Oduvijek se rabio i za lijeenje bolesti eluca, slabokrvnosti, reguliranje probave i oporavak organizma nakon bolesti ili kirurkih zahvata. Odlikuje se velikim sadrajem vitamina iz B skupine i minerala. Osuen plod slian je po sastavu peninom kruhu pa je smokva, uz maslinu, od davnina bila hraniteljica naroda koji su ivjeli na podrujima njezina uzgoja. Prerauje se u mnoge preraevine i stavlja u kolae i druge slastice. Smokva ima i veliku ukrasnu vrijednost. Premda uspijeva i raa u mediteranskom podruju, ponegdje moe preivjeti i u kontinentalnom podruju jer je listopadna biljka ija starija stabla mogu u vrijeme zimskog mirovanja podnijeti i hladnou od -15 C. Da bi se smanjila opasnost od smrzavanja, mora se posaditi uza zid koji e je zaitititi od hladnih sjevernih vjetrova. U toplijim godinama i u kontinentalnoj klimi moe donijeti pokoji zreli plod, premda se on po kakvoi ne moe mjeriti s onima koji su uzgojeni u obalnom podruju. Ako i doe do pozebe nadzemnog dijela, smokva se lako obnavlja izdancima koji izrastaju iz debla i korijenova vrata.
0

167

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

PODLOGE

ZA SMOKVU

Smokva se lako razmnoava iz zrelih reznica i uzgaja na vlastitom korijenu pa podloge ne postoje.

njih bez oplodnje zameu plodovi koji dozrijevaju ranije pa se tako s istog stabla plodovi beru dva puta godinje, po emu su ove sorte i dobile ime.

UZGOJNI

OBLICI ZA SMOKVU

PREPORUKE

ZA REZIDBU

U mediteranskom je dijelu smokvu najbolje uzgajati u obliku popravljene vaze s deblom visine 60 - 80 cm jer trai puno svjetlosti, a vaza omoguuje dobru osvijetljenost svih dijelova kronje.

REZIDBA NA OBLIK Smokvaje osjetljiva na rezidbu i rane na debljim granama teko zacjeljuju. Zbog toga se samo skrauju sadnice (i to akoje nuno), a potrebna se razgranjenja dobiju tako to se ostave samo oni pupovi iz kojih se ele dobiti mladice, a ostale se oslijepi. U svibnju treba obaviti i rezidbu u vegetaciji kojom se odstranjuju nepotrebne mladice koje rastu prema unutranjosti kronje i vodopije koje naruavaju uzgojni oblik i zasjenjuju kronju. REZIDBA NA ROD Rezidba je u razdoblju rodnosti neznatna. Bolje je ljetnom rezidbom odstraniti nepotrebne mladice nego kasnije uklanjati deblje grane koje ostavljaju velike rane. Redovita je rezidba pogodnija za sorte dvorotke, ali, na alost, postoje velike razlike meu sortama. Rezidbu teko podnosi sorta Zimica, a sorta Bruetka tee podnosi odstranjivanje debljih granajerjoj rane iznimno sporo zacjeljuju. Za dobar prirod, rezidbom, ali i drugim mjerama treba postii duljinu jednogodinjih izbojaka od barem dvadesetak cm.

RODNI IZBOJCI SMOKVE

Cvietovi smokve zatvoreni su u posebnim cvatitima koja se nazivaju sikoniji. Postoje dvije vrste cvatova: proljetni i ljetni. Obje vrste cvatova pitome smokve nemaju muke cvjetove dok ih ima u cvatovima divlje smokve. Proljetni se cvatovi nalaze na gornjim dijelovima jednogodinjih izbojaka (slika 258). U sorata jednorotki proljetni cvjetovi otpadnu, a plodovi se zameu iz ljetnih cvatova koji se nalaze u pazucima listova na mladicama (slika 259). Ljetni cvatovi u nekih sorata moraju biti oploeni polenom divlje smokve da bi se iz njih razvio plod. Polen iz mukih cvjetova divlje smokve prenosi osica Blastophaga grossorum koja ivi samo u cvatovima divlje smokve. Proljetni cvatovi sorata dvorotki ne otpadaju, nego se iz

Slika 258. - Proljetni cvat smokve na jednogodinjem izbojku.

168

Slika 259. - Ljetni plod smokve u pazucu lista mladice.

KAKI

KAKI
aki (slika 260) potjee iz Kine. Plodovi mu ostaju na stablu i kad otpadne lie. U Europu je doao krajem 19. stoljea. U posljednje vrijeme kakiju raste popularnost zbog kakvoe plodova novostvorenih sorata i injenice da ga rijetko napadaju bolesti i tetoine. Manji broj sorata ima plodove jestive odmah nakon berbe, a veini plodovi moraju odstajati da bi omekali i izgubili trpkou. Kaki ima odvojene muke i enske cvjetove koji mogu biti na istom stablu ili pak odvojeno. Ako se uzgaja iz sjemena, najee ima samo muke cvjetove pa, na alost, ne moe donijeti rod. Stoga treba uzgajati samo provjerene sorte. Postoje sorte koje zameu plodove bez oplodnje pa ne trebaju opraivae. U nekih sorata dolazi do promjene boje mesa ili pojave trpkoe ako zametnu plodove oplodnjom.

Slika 260. - Plod kakija.

treba ih odstraniti s mladica dok su jo mali kako ih zbog svoje teine ne bi povili. Kao podloge pogodni su sjemenjaci vrsta Kaki ima dosta lomljive grane pa treba uskladiti Diospyroslotus i Diospyros virginiana. Prva je vrsta broj plodova i nosivost pojedinih grana kako otpornija na suu, ali neke sorte s njom nisu ne bi dolo do tete. Vano je na vrijeme podudarne. D. virginiana, osim to trai plodnija tla, poviti mladice kako bi se dobili iri kutovi gera i korijenove izdan ake koje treba odstranjivati. .grananja koji daju bolju nosivost kronje i Kao podloge mogu se uporabiti i sjemenjaci ujedno omoguuju bolji prodor svjetlosti u obinog kakija koji se uzgoje iz sjemenaka izvaenih nju. Za potpuno oblikovanje kronje moe iz plodova nastalih oplodnjom. biti potrebno i do pet godina. PODLOGE ZA KARI UZGOJNI OBLICI ZA KARI REZIDBA NA ROD S rezidbom se ne smije pretjerati kako se jednogodinji izbojci ne bi previe izduili i slomili pod teretom plodova. Osim toga, to pogoduje zasjenjivanju, to nepovoljno djeluje na zametanje rodnih pupova i dozrijevanje plodova. Sve nerodne mladice koje rastu okomito prema gore i one koje rastu prema unutranjosti kronje treba odstraniti u poetku rasta kako bi se sprijeilo zasjenjivanje. Rezidbom u razdoblju mirovanja treba sve izbojke koji su donijeli rod, a nalaze se na povoljnome mjestu, skratiti na dva pupa kako bi se iz njih razvili dugi jednogodinji izbojci koji e u drugoj godini dati rodne mladice. Tako e se sprijeiti bjeanje rodne povrine na vanjski dio kronje.

Kako za dozrijevanje plodova treba puno S\jetla i topline, najpovoljniji uzgojni oblik jest vaza. Moe se uzgajati i u obliku popravljene piramide. RODNI IZBOJCI KARIJA

Kaki raa na mladicama koje izrastaju iz jednogodinjih izbojaka. Prema tome, rodni pupovi su mjeoviti i nalaze se na gornjem dijelu jednogodinjih izbojaka. PREPORUKE ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK Ako se plodovi zametnu na mladicama koje su potrebne za oblikovanje uzgojnog oblika,

169

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

MASLINA
aslina (slika 261) jejedna od od najee spominjanih biljaka u Bibliji. Potjee s Bliskog istoka odakle se proirila u sve zemlje mediteranskog podruja gdje se i danas proizvodi oko 98 % ukupne svjetske proizvodnje. Uzgaja se od biblijskih vremena i oduvijek je imala veliko znaenje u gospodarstvu, religiji i kulturi mnogih starih naroda. Prema Homeru, Kekrops osniva Atene donosi maslinu u staru Grku. Grci suje donijeli i u nae krajeve, a u iskopinama rimske Salone naen je mlin za masline koji datira iz 1. ili 2. stoljea nakon Krista. Maslinovo ulje bilo je jedan od temelja gospodarstva u Grkoj i starom Rimu. Maslinaje simbol mira pa njezine granice ine dio grba Ujedinjenih naroda, a ulje ima mnogobrojna obiljeja zbog kojih se preporua u prehrani kao prevencija mnogih bolesti. Maslinaje, uz smokvu, bila jedna od hraniteljica ljudi Sredozemlja pa je opjevana u njihovim pjesmama i duboko ukorijenjena u njihovoj tradiciji. Nezaobilazanje dio mediteranskog pejsaa (slika 262) pa, uz gospodarsku vrijednost, ima i veliku ukrasnu vrijednost. Ima veliku sposobnost obnavljanja jer tjera mnotvo novih mladica iz korijenova vrata i debljih ila. Maslina koja raste u Nacionalnom parku Brijuni (slika 263) ima vie od 1600 godina i najstarijaje u Hrvatskoj. Postoje samooplodne, djelomino samooplodne i stranooplodne sorte. Prirod samooplodnih sorata je bolji i sigurniji ako se posadi vie sorata.

Slika 261. - Plodovi masline.

Slika 262. - Maslina u mediteranskom

pejsau.

PODLOGE ZA MASLINU
Maslina se razmnoava ukorjenjivanjem reznica i uglavnom se uzgaja na vlastitom korijenu. Samo se ponekad cijepi na sjemenjake divlje masline ili nekih plemenitih sorata.

Slika 263. - Deblo masline stare 1600 godina u Nacionalnom parku Brijuni.

170

MASLINA

UZGOJNI

OBLICI ZA MASLINU

Postoji vie uzgojnih oblika za maslinu, a najbolji su oni koji omoguuju dobru osvijetljenost kronje jer maslina treba puno svjetla. Zbog toga su najbolji uzgojni oblici razliiti tipovi vaza, kao to je polikonina vaza (crte 41) koja bi se mogla opisati kao svojevrsna kombinacija vretenastog grma i klasine vaze. Osnovu takvog uzgojnog oblika ine tri - etiri osnovne grane koje imaju uspravniji rast u odnosu na klasinu vazu, a sekundarne se grane oblikuju spiralno kao na vretenastom grmu. Uzgojni oblik koji ima kronju sa samo dvije osnovne grane postavljene u obliku slova "Y" pogodan je za stolne sorte. U uporabi su i grmoliki uzgojni oblici (slika 264) koji se sastoje od tri ili etiri osnovne grane koje izrastaju izravno iz tla. Takav je uzgoj pogodan za masline koje se obnavljaju nakon poara ili zaputenosti.

Crte 4l. - Polikonina vaza masline.

Slika 264. - Grmoliki uzgoj masline.

171

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 265. - Rodni izbojak masline s plodovima.

RODNI IZBOJCI MASLINE

Maslinaje zimzelena voka koja starenjem grane postupno odbacuje lie. Raa na prologodinjim mladicama (slika 265). Rodni su pupovi cvatni i nalaze se u pazucima listova. Ako je rast mladica bolji, zametnut e se vie rodnih pupova. ajbolju rodnost imaju mladice umjerene bujnosti jer one preslabe nemaju dovoljno lisne povrine, a prebujne imaju jak rast i previe preuranjenih mladica. Zato bi duljina mladica masline morala biti 20 - 30 cm.

vegetacije u proljee koja se dopunjava rezidbom u vegetaciji. Maslina sporo ulazi u rod pa, umjesto jake rezidbe, treba povijati mladice, a odstranjivati samo one koje rastu na neodgovarajuem mjestu jer se u suprotnome ulazak u rod jo vie odgaa. REZIDBA NA ROD Rezidba u razdoblju rodnosti mora biti redovita kako bi se postigao dobar vegetativni rast koji ini osnovu redovite rodnosti masline. Ipak, u tome se ne smije pretjerati jer u toplijim podrujima prejako ljetno sunce lako moe otetiti ogoljele grane, a prejako orezana stabla i slabije raaju. Vano je odstraniti izroene i stare grane koje treba zamijeniti novima. Strana iskustva pokazuju daje rezidbu masline dovoljno obaviti svake druge ili ak tree godine jer plodovi nisu slabije kakvoe niti ihje manje.

PREPORUKE

ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK U razdoblju oblikovanja rezidbom treba oblikovati vrste osnovne grane irih kutova grananja kako bi kronja bila to bolje osvijetljena. Glavna rezidba je prije kretanja
172

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

KAZALO POJMOVA
A adventivni pup 19, 20, 21 agrumi, oplodnja 159 agrumi, podloge 159 agrumi, podrijetlo 158 agrumi, rezidba na oblik 160 agrumi, rezidba na rod 160, 161 agrumi, rodni izbojci 159, 160 agrumi, uzgojni oblici 159 akrotonija 29 aktinidija, oplodnja 32, 162 aktinidija, podloge 163 aktinidija, podrijetlo 162 aktinidija, rezidba na oblik 163, 164 aktinidija, rezidba na rod 164 aktinidija, rodni izbojci 163 aktinidija, uzgojni oblici 163 amerika borovnica 147 apopleksija 42 auksini 73 B badem, oplodnja 157 badem, podloge 157 badem, podrijetlo 157 badem, rezidba na oblik 157 badem, rezidba na rod 157 badem, rodni izbojci 157 badem, uzgojni oblici 157 bakterijska pale 114, 173 batrljak 76, 78 bijeli glog 118,121,122 Blastophaga grossorum 168 bolesti, utjecaj na rodnost 22, 31,32,34,35 bolesti, utjecaj na vegetativni rast 28 bolesti, utjecaj na zametanje rodnih pupova 31 borovnica, oplodnja 147 borovnica, podloge 147 borovnica, podrijetlo 147 borovnica, rezidba na oblik 148 borovnica, rezidba na rod 148
174

borovnica, rodni izbojci 147, 148 borovnica, tlo za uzgoj 147 borovnica, uzgojni oblici 147 borovnica, zalijevanje 147 breskva, oplodnja 128 breskva, podloge 129 breskva, podrijetlo 128 breskva, prorjeivanje plodova 35 breskva, rezidba na oblik 130 breskva, rezidba na rod 130, 131 breskva, rodni izbojci 129, 130 breskva, rodnost, inaktivna temperatura 27, 128 breskva, rodnost, uloga hladnoe 27, 128 breskva, uzgojni oblici 129 broj listova, utjecaj na zametanje rodnih pupova 31,34 broj plodova, utjecaj na zametanje rodnih pupova 31,33,34 buir 41

c
cijepljenje 40 cijepljenje na engleski spoj 51 cijepljenje najeziac 51 cijepljenje na most 58,59 cijepljenje pod koru 45, 46, 47 cijepljenje radi pojaavanja rasta 59, 60 cijepljenje radi popravljanja tete od voluharica 59, 60 cijepljenje zimzelenih voaka 52 cijepljenje, dvostruko 39 cijepljenje, svrha 40 cijepljenje, mjeri 42, 43 citokinin 14 cjepljarske gumice 41, 43, 54, 56,58 cjepljarski no 40 cjepljarski vosak 41,43,46,48, 49,50,51,52,59,60

Colt 135 crna bazga, oplodnja 149 crna bazga, podloge 149 crna bazga, podrijetlo 149 crna bazga, rezidba na oblik 150 crna bazga, rezidba na rod 150 crna bazga, rodni izbojci 150 crna bazga, uzgojni oblici 149, 150 crni orah 39, 154 crni ribiz, oplodnja 144 crni ribiz, podloge 144 crni ribiz, podrijetlo 144 crni ribiz, rezidba na oblik 145 crni ribiz, rezidba na rod 145 crni ribiz, rodni izbojci 145 crni ribiz, uzgojni oblici 144, 145 crveni ribiz, oplodnja 144 crveni ribiz, podloge 144 crveni ribiz, podrijetlo 144 crveni ribiz, rezidba na oblik 145 crveni ribiz, rezidba na rod 145 crveni ribiz, rodni izbojci 145 crveni ribiz, uzgojni oblici 144, 145 cvatni pup 19 cvatnja, vrijeme 30 cvjetni pup 19

etrun 158 etverostruki okomiti kordonac 95 ip-okulacija 56 D deblo, utjecaj visine 16 Diospyros lotus 169 Diospyros virginiana 169 dominacija vrha 29, 73, 74 Drapo - Marchand 90, 91

KAZALO POJMOVA

drvni pup 19, 22 dunja BA 29 115, 118, 122 dunja MA 115, 118, 122 dunja MB 115, 122 dunja MC 115, 122 dunja, oplodnja 122 dunja, podloge 122 dunja, podrijetlo 122 dunja, rezidba na oblik 123 dunja, rezidba na rod 123 dunja, rodni izbojci 122, 123 dunja, uzgojni oblici 122 dvostruki okomiti kordonac 94

gornji pup 21 grane drugog reda 17 grane treeg reda, 17 grm 12 gronja 19, 35,109,115 H hipa 62 hipokotil16 hladnoa, otpornost 26 hladnoa, teta 26, 102 hladnoa, teta, znakovi 102 hladnoa, zatita 27 I

D
danarika 124 E Erwinia amylovora 114, 173 F fenofaza 25,26,30,31,33 Fereley 125, 129 fotosinteza 14,18,23,25,30,31 G generativnirast25,26,29,30 GF 305129 GF 43124 GF 655-2124, 129 GF 677 129,157 giberelini 31, 33, 34, 35 giberelini, utjecaj na naizmjeninu rodnost 33, 34 giberelini, utjecaj na zametanje rodnih pu pova 31 giberelini, vrijeme tvorbe 35 Giesela 5 135, 137, 138 gnojidba, utjecaj na vegetativni rast 32 gnojidba, utjecaj na zametanje rodnih pupova 31,32,34 gnojidba, utjecaj na zasjenjivanje 31 godinji ciklus 25 gorka narana 159 gorki badem 157 inaktivna temperatura 26, 27, 44, 128 izolacija vrha 17, 66, 67, 73, 75, 82,85,89,91,93,94,96,97, 99,113,117,123,127,134, 137, 139, 157, 160 izolacija vrha, postupak 75

J
jabuka, oplodnja 108 jabuka, podloge 108 jabuka, podrijetlo 108 jabuka, prorjeivanje plodova 35 jabuka, rezidba na oblik 113 jabuka, rezidba na rod 113 jabuka, rodni izbojci 109, 110, 111,112 jabuka, uzgojni oblici 108, 109 japansko-kineske sorte kruke 114 japansko-kineske sorte ljive, podrijetlo 124 Jaspi 125, 129 jednogodinji rodni izbojak 112,116 jednostruki kosi kordon ac 92 jednostruki okomiti kordonac 92 K kaki, oplodnja 169 kaki, podloge 169

kaki, podrijetlo 169 kaki, rezidba na oblik, 169 kaki, rezidba na rod 169 kaki, rodni izbojci 169 kaki, uzgojni oblici 169 kesten, cijepljenje 51 kivi, oplodnja 32, 162 kivi, podloge 163 kivi, podrijetlo 162 kivi, rezidba na oblik 163, 164 kivi, rezidba na rod 164 kivi, rodni izbojci 163 kivi, uzgojni oblici 163 kordonci 75,79,91,92,93,94, 95,108,109,112,113,115, 145, 146 kordonci, izbor 92 kordonci, loretiranje 92, 93, 94 kordonci, pogodne vrste voaka za uzgoj 92 kordonci, rovaenje 93, 94 kordonci, vrste 92 korijen, izgled, utjecaj vrste tla 15 korijen, rast 25 korijen, rast, temperatura 25 korijen, rast, utjecaj bolesti i tetoina 25 korijen, rast, utjecaj rezidbe 25 korijen, rast, utjecaj tla 25 korijen, razmnoavanje 14 korijen, uloga 14 korijenovvrat, dubina sadnje 16 korijenov vrat, lani 16 korijenov vrat, pravi 16 korijenove dlaice 15 korijenje, obrastajue 15 korijenje, vlasasto 15 kratka rodna iba 125, 126, 127, 130, 133, 134, 157 kronja 17 kronja, oblik, utjecaj na fotosintezu 18, 23 kronja, obnavljanje 103, 104 kruka Celert, podudarnost s dunjom 38 kruka Vilijamovka, nepodudarnost s dunjom 38 kruka Williams, nepodudarnost s dunjom 38
175

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

kruka, Beurre Hardy, podudarnost s dunjom 38 kruka, japansko-kineske sorte, podloge 114 kruka, japansko-kineske sorte, podloge 115 kruka, japansko-kineske sorte, rodni izbojci 117 kruka, oplodnja 114 kruka, podloge 115 kruka, podrijetlo 114 kruka, prorjeivanje plodova 35 kruka, rezidba na oblik 117 kruka, rezidba na rod 117 kruka, rodni izbojci 115, 116, 117 kruka, uzgojni oblici 115 kumkvat 158 kupina, oplodnja 142 kupina, podloge 142 kupina, podrijetlo 142 kupina, rezidba na oblik 142, 143 kupina, rezidba na rod 143 kupina, rodni izbojci 142 kupina, uzgojni oblici 142 kut grananja 68, 70, 74 kvaice za povijanje 69, 97 L latentni pup 19, 20 lateraIni pup 21 lijeska, oplodnja 151 lijeska, podloge 151 lijeska, podrijetlo 151 lijeska, rezidba na oblik 153 lijeska, rezidba na rod 153 lijeska, rodni izbojci 152 lijeska, rodnost, inaktivna temperatura 27 lijeska, rodnost, uloga hladnoe 27 lijeska, uzgojni oblici 152 ljetna rezidba 63, 64 loretiranje 75, 92, 93, 94 M Ma X Ma 14135

malina,jesenske sorte, rezidba na rod 141 malina,jesenske sorte, rodni izbojci 140, 141 malina, ljetne sorte, rezidba na rod 141 malina, ljetne sorte, rodni izbojci 140 malina, oplodnja 140 malina, podloge 140 malina, podrijetlo 140 malina, rezidba na oblik 141 malina, rezidba na rod 141 malina, rodni izbojci 140, 141 malina, uzgojni oblici 140 mandarinka unshiu 158, 159 maraska 138 marelica, oplodnja 132 marelica, podloge 132 marelica, podrijetlo 132 marelica, rezidba na oblik 134 marelica, rezidba na rod 134 marelica, rodni izbojci 133 marelica, uzgojni oblici 133 Marianna 2624 157 Marianna 8.1 124, 132 maslina, cijepljenje 45 maslina, dugovjenost 25 maslina, oplodnja 170 maslina, podloge 170 maslina, podrijetlo 170 maslina, rezidba na oblik 172 maslina, rezidba na rod 172 maslina, rodni izbojci 172 maslina, rodnost, uloga temperature 27 maslina, uzgojni oblici 171 medvjeda lijeska 151, 152, 153 meupodloga 36, 39 mikoriza 14 mikrofenofaze 26 mirovanje 25,26,27,44,45, 49,56 mirovanje, duboko 26 mirovanje, ekoloko 26 mirovanje, prisilno 26 mjeovita rodna iba 35, 126, 127, 129, 130, 131, 133, 134, 157 mjeoviti pup 19

mladica, rast 27 mraz 16,27,32,33 mraz, utjecaj na rodnost 32, 33 mraz, zatita 32 mrazopuc 26, 27 mumula, oplodnja 118 mumula, podloge 118 mumula, podrijetlo 118 mumula, rezidba na oblik 119 mumula, rezidba na rod 119 mumula, rodni izbojci 118, 119 mumula, uzgojni oblici 118 N naizmjenina rodnost 33, 34, 35,38 naizmjenina rodnost, smanjivanje 34, 35 naizmjenina rodnost, utjecaj bolesti 34 naizmjenina rodnost, utjecaj broja plodova 34, 35 naizmjenina rodnost, utjeca] mraza 33 naizmjenina rodnost, utjecaj podloge 33, 34 naizmjenina rodnost, utjecaj sorte 34 naizmjenina rodnost, utjecaj tetoina 34 naizmjenina rodnost, uzroci 33 nar, oplodnja 165 nar, podloge 165 nar, podrijetlo 165 nar, rezidba na oblik 166 nar, rezidba na rod 166 nar, rodni izbojci 166 nar, uzgojni oblici 165 narana 159 nashi sorte kruke 114 nashi sorte kruke, podloge 115 nashi sorte kruke, rodni izbojci 117 nektarina, oplodnja 128 nektarina, podloge 129 nektarina, podrijetlo 128 nektarina, rezidba na oblik 130

176

KAZALO POJMOVA

nektarina, rezidba na rod 130, 131 nektarina, rodni izbojci 129, 130 nektarina, rodnost, inaktivna temperatura 128 nektarina, uzgojni oblici 129 nepodudarnost podloge i plemke 36,37,38,39 nepodudarnost podloge i plemke, blaga 39 nepodudarnost podloge i plemke, znakovi 38 nepodudarnost, hortikulturna 39 nepodudarnost, podmukla 39 nerodnost 32 nerodnost, mladenaka 32 nerodnost, u dobi rodnosti 32 nepola, oplodnja 173 nepola, podloge 173 nepola, podrijetlo 173 nepola, rezidba na oblik 173 nepola, rezidba na rod 173 nepola, rodni izbojci 173 nepola, uzgojni oblici 173 niskostablaica 16

orah, cijepljenje 51 orah, nepodudarnost 39 orah, oplodnja 154 orah, podloge 154 orah, podrijetlo 154 orah, rast korijena 25 orah, rezidba na oblik 155, 156 orah, rezidba na rod 156 orah, rodni izbojci 155 orah, ubrzanje ulaska u rod 72 orah, uzgoj visokostablaice 16 orah, uzgojni oblici 154, 155 oskorua, oplodnja 120 oskorua, podloge 121 oskorua, podrijetlo 120 oskorua, rezidba na oblik 121 oskorua, rezidba na rod 121 oskorua, rodni izbojci 121 oskorua, uzgojni oblici 121 osnovne grane 17 otpornost na hladnou 26 p padavica 42, 132, 134 palmeta 79, 108, 115, 129 palmeta s kosim granama 87, 88,89,90,121,122,129 palmeta s vodoravnim granama 90 palmeta s vodoravnim granama, poticanje rasta rovaenjem 90 palmeta, nepravilna 87 palmeta, pravilna 87 palmeta, uvrivanje ivim vezom 89 piljenje debljih grana 76, 77, 78 pinciranje 64, 75, 80, 81, 82, 84,85,86,88,89,91,93,94, 99, 104, 105, 126, 134, 137, 145, 150, 157, 160, 163 piramida, etana 83,84, 135, 137 piramida, etana, oblikovanje 83,84 piramida, obina 80,81,82, 109, 115,118,121,122,125,157 piramida, obina, oblikovanje 80,81,82

o
obina borovnica 147 ogolivanje kronje 17, 64, 67, 73,74,80,90,96,99,104, 139,173 ogrozd, oplodnja 146 ogrozd, podloge 146 ogrozd, podrijetlo 146 ogrozd, rezidba na oblik 146 ogrozd, rezidba na rod 146 ogrozd, rodni izbojci 146 ogrozd, uzgojni oblici 146 okulacija na spavajui pup 53 okulacija na tjerajui pup 53 okulant 53, 56, 58 okulanti, njega 56, 58 okuliranje 41,53 opraiva, nedostatak 32, 34, 43 opraiva, svojstva. 32 opraivanje 32

piramida, popravljena 82, 83, 109, 115, 118, 121, 122, 125, 135, 137, 138, 154, 157, 159, 169 piramida, popravljena, oblikovanje 82, 83 piramida, raspored osnovnih grana 80 plemka 13, 36, 38, 39, 40, 41, 42,43,44,45,46,49,50,51, 52,53,56,58,59 plemka, uvanje za proljetno cijepljenje 44 plemka, uzimanje za proljetno cijepljenje 44 plemka, uzimanje za zimzelene vrste 44,52 plodnjak 111, 112, 116 podloga 12, 13, 14, 15, 16,29, 36,37,38,39 podloga F 12/1 135 podloga M26 108 podloga M27 108 podloga M9 14, 39,108 podloga M9, blaga nepodudarnost 39 podloga M9, blaga nepodudarnost, guka na cijepljenom mjestu 39 podlogaM9, prevrtanje 14 podloga MM 106 108 podloga, generativna 36 podloga, obiljeja 37 podloga, odabir 37 podloga, uporaba 37 podloga, utjecaj na rodnost 31 podloga, vegetativna 36 podloge O HF 115 podudarnost podloge i plemke 38 pojas agruma 158 polaritet 42, 59 polugrm 12 poluprstenovanje 72 postrani pup 21 postrano cijepljenje 49 postrano cijepljenje na engleski spoj 52 postrano cijepljenje na jeziac 52
]77

CIJEPLJE [JE I REZIDBA VOAKA

povijanje 68, 81 povijanje debljih grana 70 povijanje napravom od ice 69 povijanje pomou kvaice za rublje 69, 97 povijanje pomou utega 69,81 povijanje provodnice 100 precjepljivanje 43, 44 precjepljivanje, priprema 44 prijevremene mladice 18, 28 produljnica 17 proljetno cijepljenje, uvanje plemki 44 proljetno cijepljenje, uzimanje plemki 44 prorjeivanje plodova 35 prorjeivanje plodova, vrijeme 35 provodnica 17, 60, 64, 67, 68, 75,80,81,82,83,87,88,89, 90,91,93,95,96,97,99, 100,173 provodnica, privremena 84,85 prsten grane 78 prstenovanje 72 prljenasto rodno drvo 112, 113, 116, 117 Prunus pseudocerasus 135 pup, smjetaj, utjecaj na rodnost 21 Pyrus betulaefolia 39, 115 Pyrus serotina 115 Pyrus ussuriensis 115 R raspored u obliku riblje kosti 67,83,86,89,90,97,99, 131, 153, 164, 166 raeljka 135, 138 remanencija 39 resa 152, 155 respiracija 23 rezidba na ep 101 rezidba na oblik 65 rezidba na rod 65 rezidba nakon tete od zimske hladnoe 102, 103 rezidba radi obnavljanja kronje 103, 104

rezidba zaputenih voaka 104, 105 rezidba, jaina 66 rezidba, pribor 61,62,63 rezidba, redoslijed 66, 67 rezidba, svrha 61 rezidba, utjecaj na rodnost 32 rezidba, utjecaj podloge 31 rezidba, utjecaj starosti voke 31 rezidba, vrijeme 63, 64 rodnipup 14, 17, 19,21,22, 26,27,30,31,68 rodni pup, oblik 22 rodni pup, uloga hladnoe 26, 27 rodni pup, zametanje 30, 31 rodni pup, zametanje, imbenici 30, 31 rodnost, utjecaj poloaja izbojka 68 rovaenje 71, 90, 91, 93, 94, 113, 126

svjetlost, utjecaj na zametanje rodnih pupova 18, 30

arka ljive 34, 124 ipak, oplodnja 165 ipak, podloge 165 ipak, podrijetlo 165 ipak, rezidba na oblik 166 ipak, rezidba na rod 166 ipak, rodni izbojci 166 ipak, uzgojni oblici 165 kare s produenim rukama 62 kare za rezanje debljih grana 62 ljiva, japansko - kineske sorte, oplodnja 124 ljiva, japansko - kineske sorte, rodni izbojci 126 ljiva, oplodnja 124 ljiva, podloge 124, 125 ljiva, podrijetlo 124 ljiva, rezidba na oblik 126, 127 ljiva, rezidba na rod 127 ljiva, rodni izbojci 125, 126 ljiva, uzgojni oblici 125 tetoine, utjecaj na rodnost 22,31,32,34 tetoine, utjecaj na vegetativni rast 28 tetoine, utjecaj na zametanje rodnih pupova 31 trljak 110, 111, 112, 113, 115, 116, 117, 121 T terrninalni pup 21 trenja, oplodnja 135 trenja, podloge 135 trenja, podrijetlo 135 trenja, rezidba na oblik 136, 137 trenja, rezidba na rod 137 trenja, rodni izbojci 136 trenja, uzgojni oblici 135, 136 trolisna narana 39, 158, 159

s
smokva, oplodnja 168 smokva, podloge 168 smokva, podrijetlo 167 smokva, rast korijena 25 smokva, rezidba na oblik 168 smokva, rezidba na rod 168 smokva, rodni izbojci 168 smokva, uzgojni oblici 168 spur tipovi 109, 113 srednjestablaica 16 St. Julien A 124, 125 St. Julien krianac 2129 St. Lucia 135 St. Lucia 64 138 stapka (dio rese) 152 stapka (rodni izbojak) 111, 112, 113, 116 starost voke, utjecaj na zametanje rodnih pupova 31 suparniki izbojak 17 sua, utjecaj na zametanje rodnih pupova 31 svibanjska kitica 125,127,130, 133, 134, 136, 137, 138, 139, 157

u
uspravljanje radi poboljanja rasta 81,82,85,88,89

178

KAZALO POJMOVA

utezi za uvijanje uzgojni uzgojni

povijanje 69, 81 izbojaka 60 oblik 79 oblik zastava 90, 91

v
vaza 84,85,86,87, 109, 121, 125, 129, 133, 138, 152, 153, 154, 157, 159, 165, 168, 169, 171,173 vaza, usmjeravanje mladica 85 vegetacija 25 vegetativni pup 19 vegetativni rast 25, 27, 28, 29, 30,68 vegetativni rast, imbenici 28 vegetativni rast, pravila 29 vegetativni rast, utjecaj na zametanje rodnih popova 30 vegetativni rast, utjecaj poloaja izbojka 68 vezivo, otputanje 41 vinogradarska breskva 37, 129, 132 visina cijepljenja, djelovanje na apopleksiju 42 visina cijepljenja, djelovanje na bakterijski rak marelice, 42

visina cijepljenja, djelovanje na bujnost 41,42 visina cijepljenja, djelovanje na padavicu 42 visina voke, smanjenje rezidbom 67 visina voke, zasjenjivanje 29, 100 visokostablaica 16 vinja, oplodnja 138 vinja, podloge 138 vinja, podrijetlo 138 vinja, rezidba na oblik 139 vinja, rezidba na rod 139 vinja, rodni izbojci 138 vinja, uzgojni oblici 138 vitki vretenasti grm 79, 95, 96, 101,108,115,138 vitki vretenasti grm, razlozi za uporabu 96 voarska pila 62 voarske kare 62 voarski no 62 voka stablaica, graa 12, 13 vodopija 20,60,67, 73, 76, 105, 127, 134, 166, 168 vodopije, odstranjivanje 67, 76 vretenasti grm 79,95,99, 108, 115,122,125,129,130,133, 135,137,138,139,171

vretenasti grm, oblikovanje s nerazgranatim sadnicama 96 vretenasti grm, oblikovanje s razgranatim sadnicama 96 vruina, utjecaj na zametanje rodnih pupova 31

z
zalamanje izbojaka 76, 153 zalamanje okulanata 56 zarezivanje kore 71, 72 zasjenjivanje, gnojidba 31 zasjenjivanje, redova 28, 100 zeja borovnica 147 zimska rezidba 63 zlatni ribiz 144, 146

iana naprava za povijanje 69 ila sranica 14 ivi vez 60, 89 ivotne faze 24 ivotni ciklus 25 ivotni vijek, utjecaj rodnosti 24

179

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

IZVORI ILUSTRACIJA
Fotografije: Sve fotografije izradio je autor osim sljedeih fotografija: slike 14, 21, 261, 262, 263, 264 i 265 - Zoran indrak slike 140 i 192 - Goran Fruk slike 150, 162, 163 i 164 - Damir Drvodeli slike 193 i 196 - Ingrid Ivani slike 207, 210, 213, 214, 215 i 216 - Nenad Magazin slike 217, 218, 219 - Zvonimir Savi, Zavod za voarstvo, fotografije snimljene na plantai tvrtke ukleus d.o.o. u Donjoj Bistri slike 241 i 249 - Martina Rebi (Reba) slike 254 i 256 - Itzhak Kosto. Crtei: Sv~crtee izradila je Maja Devaj.

180