05 SteamGas Pare Koriscenje I DR

169
5 PRORAU PUTA PARE U TURBII S VIE

STUPJEVA

5.1 Principi odabira puta pare u turbini s vie stupnjeva

Konstrukcija parne turbine, posebno njenoga puta pare, posebno je odreena sljedeim faktorima:
1. poetnim parametrima pare (ispred turbine) i tlakom na ispuhu,
2. snagom turbine,
3. brzinom vrtnje rotora,
4. meupregrijanjem pare (ako se koristi),
5. automatskim oduzimanjem pare (ako se koristi) i brojem mjesta oduzimanja,
6. iskustvom i tradicijom proizvoaa te raspoloivim setom dijelova i alata za proizvodnju dijelova
turbine i same turbine,
7. radnim uvjetima turbine obzirom na njeno upuivanje, podruja optereenja, podruja promjena
optereenja itd.,
8. unifikacijom dijelova i cjelina turbine,
9. tehnolokim zahtjevima, ukljuujui i trokove rada u proizvodnji turbine,
10. lakoom odravanja turbine, njenih dijelova i cjelina,

Turbine se obino projektiraju u razliitim izvedbama i najlake ih je odabrati po kriteriju najmanje
cijene proizvoda. Ako je to turbina za termoelektranu, kriterij odabira je cijena proizvedene elektrine
energije.

Za odabir izvedbe puta pare kroz turbinu obino su zadani sljedei parametri:
1. nazivna elektrina snaga turbogeneratora, P
el
,
2. poetni parametri pare, p
0
i T
0
,
3. parametri meupregrijanja pare p
rh
i T
rh
(ako se koristi meupregrijanje),
4. tlak pare na ispuhu p
2
(p
c
),
5. temperatura napojne vode na izlazu iz sustava regeneracije, T
fw
, i
6. brzina vrtnje rotora n.

azivna snaga turbine je najvea snaga koja se moe razviti na spojnicama elektrinog generatora
kroz neogranieno vrijeme pri nazivnim parametrima pare, kao i pri njihovim dogovorenim
odstupanjima (snienje poetnog tlaka, pogoranje vakuuma u kondenzatoru itd.) Pored nazivne snage,
esto se koristi i koncept maksimalne snage turbine, koja podrazumijeva najveu snagu koju turbina
moe razviti pri doputenim promjenama parametara pare (vii tlak pred turbinom, vii vakuum itd.)
bez oduzimanja pare za regenerativno zagrijavanje napojne vode.

Poetni parametri pare, p
0
i T
0
se obino uzimaju kao tlak i temperatura na glavnom ventilu pare na
turbini. Tlak pare odmah iza generatora pare je malo vii od tlaka ispred glavnog ventila obzirom na
pad tlaka pri strujanju pare u glavnom parovodu izmeu generatora pare i turbine. Jednako tako je i
temperatura pare odmah iza generatora pare malo vea nego ispred glavnoga ventila zbog gubitaka
topline u parovodu.

Parametri pare iza meupregrijaa, p
rh
i T
rh
su obino zadani za stanje pare prije glavnog ventila za
srednjetlani dio turbine. Tlak meupregrijanja p
rh
se odabire po kriteriju minimalnih trokova
proizvodnje elektrine energije.

Tlak pare u ispuhu p
2
(p
c
) je tlak na izlazu iz turbine u kuitu koje paru odvodi u kondenzator. Kod
kondenzacijskih turbina tlak u kondenzatoru ovisi o temperaturi rashladne vode. Kod izrade glavnih
prorauna uzima se u obzir srednja godinja temperatura rashladne vode. Kako tlak u kondenzatoru
170
ovisi i o konstrukcijskoj izvedbi samoga kondenzatora, ona se odabire za minimalne trokove
proizvodnje elektrine energije.

Nazivna temperatura napojne vode T
fw
se odabire prema preliminarnoj ocjeni gospodarskoga stupnja
djelovanja termoelektrane. Ako u obzir uzimamo samo gospodarsku dobit elektrane, tada je
temperatura zasienja najpogodnija temperatura zagrijanja. Stupanj djelovanja generatora pare se
smanjuje pri takvom zagrijavanju jer nam raste temperatura ispunih plinova i gubitak topline u okoli.
Najpogodnije temperature zagrijavanja napojne vode su ovisne o tlakovima (i temperaturama
zasienja) i kreu se u granicama:
T
fw
,
o
C p
0
, MPa
260 - 270 24.0
230 - 235 13.0
215 - 220 10.0

Brzine vrtnje rotora turbine ovise o stroju kojega mora pokretati turbina. Za elektrine generatore s
rotorom s z pari polova i s frekvencijom elektrine energije f, Hz, brzina vrtnje n, s
-1
, e biti:

z
f
n =

U veini svijeta elektrina energija ima frekvenciju od 50 Hz. U Sjevernoj Americi i na brodovima
koristi se elektrina energija frekvencije 60 Hz. Sinkrone brzine vrtnje elektrinih generatora n, min
-1

su, ovisno o broju polova:

z f = 50 Hz f = 60 Hz
1 3000 3600
2 1500 1800
3 1000 1200
4 750 900
5 600 720
6 500 600

Kod malih parnih turbina sa snagom manjom od 4 MW, turbina moe imati i veu brzinu vrtnje od
sinkrone brzine generatora, ali u tom sluaju treba koristiti reduktor za smanjenje brzine vrtnje turbine
na sinkronu brzinu za pogon generatora.

Za turbine jako velikih snaga (P
el
> 500 - 1000 MW) moe biti korisno da se smanji broj niskotlanih
kuita turbine time to e se primijeniti brzina vrtnje s n = 50 s
-1
(3000 min
-1
) na n = 25 s
-1
(1500.min
-
1
) tako da se umjesto generatora s jednim parom polova primijeni generator s dva para (ili
etveropolni) generator.

Prije prorauna parne turbine moramo poznavati njenu nazivnu snagu, tj. snagu P
ec
el
kojoj odgovara
najvii stupanj djelovanja. Za turbine koje e raditi u velikom podruju optereenja, radna snaga
turbine se uzima jednakom 80 do 90% nazivne snage. Za velike turbine koje moraju dugotrajno raditi
na punom optereenju, radna snaga turbine P
ec
el
se uzima u podruju od 90 do 100% nazivne snage
P
n
el
. Turbine za nuklearne elektrane se projektiraju u pravilu za P
ec
el
= P
n
el
.

Kada je odabran termodinamiki proces termoelektrane, tj. poznat nam je broj regenerativnih zagrijaa
napojne vode, tlak u otplinjaima, temperatura napojne vode na izlazu iz zagrijaa, parametri pare za
pomonu turbinu pumpe ulja, tlak meupregrijanja, a kod turbina za nuklearne elektrane jo i tlak
meu-separatora itd. Poetno se analizira termodinamiki proces na temelju statistikih podataka za
stupanj djelovanja termodinamikog procesa i sve se najprije analizira u h-s dijagramu (poglavlje 5.3).

Proraun termodinamikog procesa turbine daje nam podatke o masenim protocima pare u svim
stupnjevima turbine i na oduzimanjima za regenerativno zagrijavanje napojne vode. Pored toga
nalazimo i druge karakteristike turbine, kao to su specifini protok pare, specifina potronja topline
itd.
171
Izvedba stupnjeva turbine i dimenzije dijelova turbine u putu pare ovise jako o volumnim protocima
pare, tj. o umnoku masenog protoka i specifinog volumena. Specifini volumen pare se sve vrijeme
poveava od ulaza u turbinu sve do njenoga izlaza. Tako se na primjer od poetnih parametara pare s
tlakom p
0
= 23.5 MPa i T
0
= 540
o
C do izlaznog tlaka od p
c
= 3.4 kPa specifini volumen povea za
2500 puta! Zbog tih razloga, volumni protok pare na poetnim stupnjevima turbine je znaajno nii
nego na njenim zadnjim stupnjevima.

Obzirom na specifinosti izvedbe puta pare u turbini, svi stupnjevi kondenzacijske turbine dijele se u 4
grupe:
1. regulacijski stupnjevi,
2. stupnjevi s malim volumnim protokom (poetni ne-regulirani stupnjevi malih turbina),
3. meu-stupnjevi s relativno velikim volumnim protokom pare,
4. zadnji stupnjevi niskotlane turbine s vrlo velikim volumnim protocima.

Regulacijski stupanj je prvi stupanj turbine. Ako vrimo priguivanje prije turbine pomou prigunog
ventila, tada turbina nema regulacijski stupanj. Glavna konstrukcijska karakteristika ovoga stupnja je
viestruki parcijalni privod uz mogunost da se otvaranjem ventila k pojedinim dijelovima privoda
mijenja parcijalnost privoda pri emu se mijenja i maseni protok pare kroz turbinu (vidi poglavlje 6.3).
U vezi s time, lopatice statora na regulacijskom stupnju su grupirane u grupe koje ine dijelove
privoda pare. Svakoj grupi lopatica se pomou jednog od regulacijskog ventila dovodi para. Kada je
otvoren samo jedan regulacijski ventil, para dolazi samo na jednu grupu lopatica i stupanj parcijalnosti
privoda je tada najmanji. Tada je protok pare kroz turbinu najmanji i snaga koju razvija turbina je
najmanja. Kako se otvaraju dodatni ventili, poveava se broj grupa lopatica kojima se dovodi para i
stupanj parcijalnosti privoda se poveava. Kada su svi regulacijski ventili otvoreni, stupanj
parcijalnosti privoda je najvei, ali zbog konstrukcije grupa lopatica on ne postie vrijednost od 1.
Regulacijski stupanj je velikom komorom za distribuciju pare odvojen od prvih sljedeih ne-
reguliranih stupnjeva, koji e imati dovod pare po cijelom obodu. Veliina ove komore mora biti
dovoljno velika da se para im jednolinije distribuira po cijelome obodu bez veih razlika u brzini i
bez veih aerodinamikih i energijskih gubitaka.

Za djelotvorni rad parne turbine i razdiobu pare pri promjenama protoka pare, nastojimo da
regulacijski stupanj u sebi preradi povieni toplinski pad H
gst
0
, pa se vrlo esto na tome mjestu koristi
Curtisov stupanj.

Regulacijski stupnjevi

Regulacijski stupnjevi mogu imati rotor s jednim ili vie redova lopatica. Stupanj s jednim redom
lopatica na rotoru se koristi za obradu relativno malih toplinskih padova od 80 do 120 kJ/kg. Stupanj s
dva reda lopatica na rotoru (Curtisov stupanj) moe obraditi vei toplinski pad, obino od 100 do 250
kJ/kg. Toplinski pad i odgovarajuu izvedbu regulacijskog stupnja odabiremo sagledavajui utjecaj
regulacijskog stupnja na ukupni stupanj djelovanja postrojenja ili barem cijele turbine.
1. Primjena regulacijskog stupnja s dva reda lopatica na rotoru i sukladno tome, veim toplinskim
padom H
gst
0
omoguuje znaajno smanjenje parametara pare na prvim lopaticama rotora i mnogo
manja mehanika naprezanja. Isto tako, smanjuje se broj potrebnih naknadnih stupnjeva turbine,
ime se smanjuju trokovi izrade turbine. Nii stupanj djelovanja takvoga stupnja snizuje ukupni
stupanj djelovanja turbine. Izlazni gubici iz toga stupnja ne predstavljaju gubitak za cijelu turbinu,
ve se koriste u ostalim stupnjevima po efektu dogrijavanja, tj. pretvorbe svih gubitaka u toplinu
koja se predaje ispunoj pari iz stupnja, tj. ulaznoj pari u sljedei stupanj.
2. Visokim toplinskim padom u prvom stupnju, tlak u komori i na prednjoj brtvi kuita je manji od
tlaka pare na ulazu u turbinu, pa su na taj nain smanjeni gubici zbog proputanja pare. Ovaj se
efekt posebno moe opaziti kod turbina manje snage, na kojima su gubici proputanja vrlo
utjecajni.
3. Vei toplinski pad na lopaticama statora regulacijskog stupnja znai nie temperature u prvoj
komori turbine i moguu primjenu manje legiranih i jeftinijih materijala za izradu rotora, lopatica
i kuita turbine.

172
U suvremenim parnim turbinama velike snage preporuuje se primjena regulacijskog stupnja s jednim
redom lopatica na rotoru (obini akcijski stupanj), obzirom da tehnike prednosti veeg toplinskog
pada nemaju i adekvatno opravdanje u ekonomskoj raunici.

U turbinama na zasienu paru u nuklearnim elektranama, lopatice regulacijskog stupnja su obino
unitene visokim pobudnim silama koje se javljaju zbog vibracije lopatica. Ove se sile pripisuju
specifinosti strujanja vlane pare u ventilima i meu lopaticama statora. Iz tih razloga se turbine
velike snage, koje uglavnom rade pod konstantnim optereenjem, konstruiraju s priguenim dovodom
pare. Curtisov stupanj je kao prvi regulacijski stupanj naao primjenu na turbinama manje snage i na
protutlanim turbinama ili turbinama s automatiziranim oduzimanjem.

Poetni stupnjevi bez regulacije

Karakteristika poetnih stupnjeva turbine je mala visina lopatica, obzirom da je volumni protok pare
na tim stupnjevima mali. Gdje je to mogue, visinu lopatica moemo poveati, kako bi smanjili
gubitke i poveali stupanj djelovanja tih stupnjeva. Visina lopatica statora moe se odrediti po
jednadbi koja je izvedena iz jednadbi (3.1) i (3.2):

ef t
t
c d e
v m
l
1 1 1
1
1
sin
&
= ( 5.1 )

Visinu lopatica poetnih stupnjeva moemo poveati na sljedee naine:
1. Odabirom malih kutova izlazne brzine:
1
= 11 - 12
o
za akcijski stupanj i
1
= 14 - 15
o
za
reakcijski stupanj. Ovdje treba naglasiti da se gubici energije na stupnju poveavaju samo malo sa
smanjenjem kuta izlazne brzine na izlazu pare iz statorskih lopatica.
2. Mogu se koristiti stupnjevi s manjim srednjim promjerom. U tom sluaju se visina lopatica
statora poveava sa smanjenjem srednjeg promjera na lopaticama, obzirom da se smanjuje
protona povrina stupnja. Ako smanjimo brzinu istjecanja pare c
1t
mijenjati emo i omjer u/c
f

dok ne doemo do optimalnoga omjera, koji bi kasnije trebao ostati konstantan. Treba svakako
imati na umu da smanjenjem promjera smanjujemo obodnu brzinu u, tako da zbog odravanja
optimalnog omjera brzina u/c
f
treba smanjiti i c
f
. Zbog smanjenja brzine c
f
smanjuje se toplinski
pad na stupnju, pa je onda potrebno vie stupnjeva turbine, te je takvu turbinu onda potrebno
podijeliti na dijelove. To sve poskupljuje izradu turbine. Danas je uobiajena praksa da jedno
kuite turbine (bez obzira dali je to cijela turbina ili samo dio, na primjer visokotlani), ne sadri
od 18 - 22 stupnjeva.
3. Kod turbina manjega protoka, ako je visina lopatica l
1
manja od 10 - 12 mm, na prvim ne-
reguliranim stupnjevima se moe koristiti i parcijalni privod pare.
4. Mogue je poveati brzinu vrtnje rotora turbine manjega protoka. U tom sluaju, koritenje vee
visine lopatica ne uzrokuje poveanje broja stupnjeva, kao u sluaju kada smanjenjem promjera
samo smanjujemo povrinu protonog presjeka. Sada smo smanjenje srednjeg promjera lopatica
mogli kompenzirati poveanjem brzine vrtnje, kako bi obodna brzina ostala ista, ime e i
toplinski pad na stupnju ostati isti. Za parne turbine u elektranama je tada potrebno ugraditi
reduktor, kako bi mogli pokretati elektrini generator pri sinkronoj brzini vrtnje.

Meu-stupnjevi i poetni ne-regulirani stupnjevi

Karakteristike ovih stupnjeva, kod turbina velikih snaga su relativno veliki volumni protoci pare, tako
da su i duine lopatica velike (ne i ultimativne). Visoki stupanj djelovanja ovih stupnjeva odrava se
uz manje problema nego ih je bilo na stupnjevima s malom visinom lopatica. Jednako tako i kod
lopatica nije poseban problem njihova vrstoa i naprezanja nisu tako velika kao u lopaticama
posljednjih stupnjeva turbine. Ovi stupnjevi imaju i manji faktor lepeze usporedbi s lopaticama
zadnjih stupnjeva gdje d/l moe dosegnuti vrijednosti od 2.5 do 3.0. Jednako su tako i gubici energije
manji nego na zavrnim stupnjevima turbine.

173
5.2 Krajnja snaga kondenzacijske turbine s jednostrukim protokom

Zadnji stupnjevi kondenzacijske turbine imaju duge lopatice i statora i rotora, obzirom da kroz njih
moraju proi najvei volumni protok pare u cijeloj turbini. Vezano na to, ove lopatice rade na
granicama svojih mogunosti. Drugim rijeima, krajnji protok pare koja moe proi u jednom toku
kroz takve stupnjeve definira krajnji kapacitet kondenzacijske turbine s jednim protokom. Taj se
kapacitet moe odrediti po priblinoj jednadbi:

ri c m i
H m k P
0
& = ( 5.2 )

gdje je
c
m& maseni protok kroz kondenzator, a k
m
je koeficijent koji ispravlja snagu obzirom na
oduzimanja pare za regeneraciju. Koeficijent k
m
ovisi o parametrima glavne pare, broju regenerativnih
toki oduzimanja i temperaturi napojne vode. Njegova je vrijednost obino k
m
= 1.1 - 1.25.

Protok pare kroz kondenzator moemo nai iz jednadbe ouvanja mase za presjek turbine odmah iza
lopatica rotora zadnjega stupnja:

2
2 2 2 2
sin
v
c l d
m
c

= & ( 5.3 )

gdje je d
2
srednji promjer lopatica rotora na zadnjem stupnju, l
2
je visina tih lopatica, a c
2
i v
2
su
prosjena brzina i prosjeni specifini volumen iz lopatica rotora zadnjega stupnja.

Umnoak =
2 2
l d predstavlja projekciju lepeze lopatica, odnosno povrinu koju obrie loptica
rotora u jednom punom okretaju. Pri optimalnim radnim uvjetima je kut
2
= 90
o
, pa se jednadba
ouvanja mase moe napisati u obliku:

2
2
v
c
m
c

= & ( 5.4 )

Kako slijedi iz ove jednadbe, aksijalna povrina treba biti to vea kako bi turbina postigla im
veu snagu. Za zadanu brzinu vrtnje rotora, maksimalna povrina je ograniena vrstoom i
gustoom materijala lopatice. Vlana naprezanja zbog djelovanja centrifugalne sile javlja se u korijenu
lopatice s konstantnim profilom i moe se izraunati po jednadbi;

b
b
b
cf
con
A
d l A
A
F
2
2
2 2

= =

ili

2
2
2 2
2
2 2 n d n l
con
= = ( 5.5 )

gdje je F
cf
centrifugalna sila za lopaticu konstantnoga presjeka, A
b
je povrina poprenog presjeka u
profiliranom dijelu lopatice, je gustoa materijala lopatica, je kutna brzina rotora i n je brzina
vrtnje rotora.

Lopatice zadnjega stupnja turbine su uglavnom izraene s promjenljivom povrinom poprenoga
presjeka, koja se smanjuje od korijena lopatice prema vrhu. Zbog toga je vlano naprezanje u korijenu
takve lopatice manje od onoga za lopaticu konstantnoga presjeka lopatice. Ovo se smanjenje uzima u
obzir pomou koeficijenta k
unl
u jednadbi (5.5). Tako dobivamo jednadbu za naprezanja u korijenu
lopatice s promjenljivim presjekom lopatice:

174
=
2
2
n
k
unl
( 5.6 )

Faktor k
unl
ovisi o omjeru povrina presjeka lopatice na vrhu i u korijenu A
t
i A
r
:

r
t
unl
A
A
k
65 . 0 35 . 0
1
+

Najnia vrijednost omjera povrina A
t
/A
r
je 0.1 - 0.14, a faktor k
unl
= 2.3 - 2.4.

Supstitucija za maseni protok u jednadbi (5.2) je dobiven iz jednadbi (5.4) i (5.6), pa dobivamo novu
jednadbu:

2
2
0 2
2 v n
H c
k
k
P
ri unl
m
i
= ( 5.7 )

Kako slijedi iz ove jednadbe, krajnja snaga za turbinu s jednostrukim protokom ovisi o est glavnih
parametara: , c
2
, H
0
, v
2
, n i .

Vrijednost za odreena je doputenim vlanim naprezanjem materijala lopatica. Za nehrajui elik
imamo = 450 MPa. Ova naprezanja odreuju krajnju aksijalnu povrinu . Tako je na primjer prema
jednadbi (5.6) krajnja povrina pri n = 50 s
-1
jednaka je 8.6 m
2
. Odabirom elika vee vrstoe za
lopatice zadnjih stupnjeva turbine i boljim profiliranjem lopatica s poveanjem vrijednosti koeficijenta
k
unl
mogue je poveati krajnju aksijalnu povrinu i time krajnju snagu turbine.

Dimenzije lopatica rotora na zadnjim stupnjevima nekoliko odabranih parnih turbina prikazane su u
tablici 5.1.

Tablica 5.1 Dimenzije lopatica rotora zadnjeg stupnja kondenzacijskih turbina velike snage

Proizvoa
Lopatice iz legure titana
175
Izlazna brzina c
2
ovisi o gubitku raspoloive energije c
2
2
/2, iji odabir ovisi o cijeni goriva, faktoru
kapaciteta postrojenja, trokovima kapitala i tekueg odravanja za postrojenje kondenzatora itd.
Gubitak energije izlaznom brzinom je kod velikih turbina u rasponu 20 - 40 kJ/kg, emu odgovara
brzina c
2
= 200 - 283 m/s. Promjena gubitaka energije izlaznom brzinom ima veliki utjecaj na stupanj
djelovanja
rel
kod turbina koje rade na vlanu paru u nuklearnim elektranama nego je to kod turbina
koje rade na pregrijanu paru. Kako slijedi iz jednadbe (5.7), visoku krajnju snagu moemo odrati pri
visokim ekonomskim pokazateljima ovisno o brzini c
2
na izlazu pare iz zadnjega stupnja.

Raspoloivi toplinski pad turbine H
0
ovisi o poetnim parametrima pare. Za turbine na vlanu paru
koje koristimo u nuklearnim elektranama, H
0
je mnogo nii od njezine vrijednosti za turbine na
pregrijanu paru, pa je i krajnja snaga turbina na vlanu paru za 20% nia od one za turbine na
pregrijanu paru.

Specifini volumen pare iza zadnjega stupnja, v
2
ovisi o tlaku p
c
u kondenzatoru. Poveanjem p
c
i
snienjem v
2
mogue je poveati krajnju snagu, iako e se znaajno pogorati stupanj djelovanja
elektrane. Na primjer, za porast tlaka kondenzatora p
c
s 3.5 kPa na 5.0 kPa, krajnja snaga e se
poveati za 43%, a stupanj djelovanja postrojenja e se smanjiti za 0.5% za elektranu s turbinom na
pregrijanu pare, odnosno za 0.8% za elektranu s turbinama na vlanu paru. Odabir tlaka u
kondenzatoru ovisi o trokovima proizvodnje turbine, kondenzatora i sustava napojne vode,
trokovima goriva i trokovima rada kondenzatora.

Brzina vrtnje n rotora moe imati jaki utjecaj na krajnju snagu turbine. Smanjenjem brzine vrtnje n na
polovicu, krajnja snaga turbine poveati e se krajnja snaga za 4 puta. Suvremene parne turbine
velikih snaga, koje koriste pregrijanu paru projektirane su za brzinu vrtnje na n = 50 s
-1
. Za istu brzinu
vrtnje projektirane su i turbine za nuklearne elektrane sa snagama od 750 do 1000 MW, dok su turbine
snage 1000 MW ili vie projektirane za brzinu vrtnje n = 25 s
-1
. Pri promjeni s brzine vrtnje n = 50 s
-1

na n = 25 s
-1
, krajnja snaga turbine ne moe se iz praktinih razloga za 4 puta, kako bi se dalo
zakljuiti po jednadbi (5.7). Razloga za to ima mnogo. Prvi od njih je to to bi to iziskivalo veliko
poveanje ukupnih dimenzija rotora i kuita turbine, kondenzatora, ispunih kanala i uinilo ih
problematinima za izradu, transport i montau. Iz navedenih razloga, visina lopatica i srednji promjer
lopatica pri nioj brzini vrtnje se poveava na otprilike 1.5 puta.

Drugi razlog je da se omjer d/l za niskotlani dio ne uzima im nii do samih granica, kako je to obiaj
kod turbina koje se vrte na najvioj sinkronoj brzini vrtnje. Na taj su nain Machovi brojevi za
strujanje u lopaticama kaskade nii, to omoguava profiliranje lopatica statora i rotora s niim
aerodinamikim gubicima.

Gustoa materijala lopatica rotora moe utjecati na kranju snagu turbine vezano uz doputena vlana
naprezanja u materijalu. Vezano uz to, poeljno je potraiti materijal s im niom vrijednosti za omjer
/. Pojedini proizvoai koriste lopatice iz lake legure titana s gustoom = 4500 kg/m
3
i s omjerom
/ = 12.6 kg/(m
3
.MPa) za razliku od nehrajueg elika za izradu lopatica rotora ija je vrijednost /
= 17.3 kg/(m
3
.MPa). Primjena lopatica rotora iz titana omoguuje poveanje krajnje snage za faktor
1.5.

Tablica 5.2 Maksimalna snaga turbine s jednostrukim prolazom pare pri n = 50 s
-1
, p
c
= 4 kPa i
H
ev
= 23 kJ/kg i 36.5 kJ/kg

Karakteristike Vrijednosti
Tlak glavne pare, MPa
Temperatura gl. pare,
o
C
Temp. meupregrijanja,
o
C
Spec. potronja topline q, kJ/kJ
Spec. protok pare u kondenzator
kg/kWh
Snaga turbine, MW, pri:
Suhozasiena para
176

Slika 5.1 Shema pare u parnoj turbini K-1200-240

Slika 5.2 Put pare u turbini s dvostrukim ispuhom odmah iza zadnjeg stupnja
(Baumanov stupanj)

Krajnje snage za kondenzacijske turbine s jednostrukim tokom pare s lopaticama rotora iz elika dane
su u tablici 5.2.

U jedinstvenoj turbini K-1200-240 pri n = 50 s
-1
, lopatice rotora zadnjega stupnja izraene su iz legure
titana i imaju visinu od 1200 mm. Krajnja snaga pri jednostrukom protoku kroz ovu turbinu je 200
MW. Ukupna snaga ove turbine od 1200 MW dobivena je dijeljenjem struje pare u est tokova prije
kondenzatora (vidi sliku 5.1), s time da su po dva simetrina toka realizirana u svakom od tri kuita
niskotlanih turbina. Na taj nain, poveanjem broja paralelnih tokova pare, moemo ostvariti vrlo
velike snage turbina. Broj paralelnih tokova pare koji se odvode u kondenzator limitiran je zahtjevima
konstrukcije i pokuaji da se izgradi turbina s podjelom na vie od 5 kuita nisu do sada bili uspjeni.
Iz tih je razloga najvei broj paralelnih tokova pare ogranien na 6, a broj niskotlanih kuita turbine
na 3.

Jedna druga metoda za poveanje krajnje snage je primjena lopatica s dvostrukim ispuhom prije
zavrnog stupnja turbine. Takva izvedba naziva se dvostruki ispuh ili Baumanov stupanj (slika 5.2).
Kako i ime govori, Baumanov stupanj se sastoji iz dva dijela i dijeli dolazni tok pare u dva izlazna
toka. Gornji (obodni) dio stupnja radi s toplinskim padom koji je jednak zbroju toplinskih padova na
unutarnjem (sredinjem) toku. Na taj nain 1/3 ukupnog protoka pare je usmjerena kroz obodni snop
struje i ispuhuje se izravno u kondenzator i zaobilazi zadnji stupanj turbine. Preostalih 2/3 toka e
proi kroz zadnji stupanj turbine. Na taj nain je mogue krajnju snagu turbine poveati za faktor 1.5.
Tako na primjer dodavanjem tri niskotlana kuita turbine s ukupno 6 paralelnih tokova s
parametrima konstrukcije jednakim onima za turbinu K-1200-240 (slika 5.1) moemo umjesto snage
od 1200 MW dobiti snagu od 1800 MW. S druge strane, Baumanov stupanj smanjuje stupanj
djelovanja turbine (pri istom gubitku izlaznom brzinom) zbog sljedeih razloga:
Na Iz
meupregrijanje
Glavna para
177
1. Visoki Machovi brojevi koji se javljaju na kaskadama lopatica statora i rotora u obodnoj struji
pare, ime se poveavaju gubici izlaznom brzinom. Vea snaga turbine je na istom toplinskom
padu povezana s veim masenim protokom pare.
2. Ispuno kuite koje vodi paru u kondenzator turbine radi s niim stupnjem djelovanja, jer radi s
veim protocima pare.
3. Gubici na rubnim plohama kaskade (izmeu lopatica pri vrhu i pri korijenu) su vii, poto se
relativna visina lopatica smanjuje zbog podjele visine lopatica u Baumanovom stupnju. Dodatne
gubitke imamo i u prostoru meu lopaticama jer je zadnji stupanj znatno odmaknut da se dobije
konstrukcija za odvod obodne ispune pare.
4. Dodatni gubici javljaju se zbog proputanja pare iz sredinje struje prema obodnoj, zbog razlike
tlaka meu njima.

U sadanjem trenutku Baumanov stupanj jo nije ire prihvaen zbog njegove sloene konstrukcije i
vrlo upitne vibracijske pouzdanosti. Jedini izuzetak je turbina K-1200-130 u kojoj je predzadnji
stupanj konstruiran kao Baumanov stupanj.

5.3 Gruba procjena procesa protoka pare na turbini

Za proraune termodinamikog procesa na postrojenju termoelektrane i detaljnije proraune glavnog
toka pare, bitno je prethodno ocijeniti parametre pare du toka glavne pre u turbini. U tu svrhu
koristimo h-s dijagram na temelju iskustvenih podataka za stupnjeve djelovanja slinih turbina.
Pomou iscrtanog h-s dijagrama mogue je izraunati parametre pare u bilo kojoj toki na glavnom
toku pare kroz turbinu, posebno na mjestima oduzimanja pare za regenerativno zagrijavanje napojne
vode. Primjenom takvih priblinih h-s dijagrama mogue je izraunati proces u turbini i na
regenerativnim zagrijaima napojne vode te dobiti prve pokazatelje za stupanj djelovanja
termoelektrane, specifinu potronju topline, specifini protok pare itd., koji e biti ispravljeni tijekom
detaljnijih prorauna.

Priblini h-s dijagram se crta za zadane parametre pare ispred glavnog ventila parne turbine (toka 0
na slici 5.3). Da bi nali stanje pare ispred lopatica statora prvoga stupnja, tj. parametre pare u toki 0',
potrebno je predvidjeti pad tlaka na glavnom ventilu, regulacijskom ventilu itd., to se moe izraunati
po jednadbi:

( )
0 0
05 . 0 04 . 0 p p = ( 5.8 )

Stanje pare u komori regulacijskog stupnja odreeno je procjenom stupnja djelovanja na
regulacijskom stupnju. Za turbine s brzinom vrtnje n = 50 s
-1
, stupanj djelovanja regulacijskog stupnja
s istim protonim presjekom kaskade statorskih lopatica A
1
i omjerom brzina u/c
f
. Jednadbe za
stupanj djelovanja regulacijskog stupnja, koje su dobivene statistikom obradom raspoloivih
eksperimentalnih podataka su sljedee:

|
|
\
|

=

0
0
4
1 /
10 2
83 . 0
v
p
m
k
c u riI
&
za rotor s jednim redom lopatica ( 5.9 )

|
|
\
|

=

0
0
4
1 /
10 2
80 . 0
v
p
m
k
c u riII
&
za rotor s dva reda lopatica ( 5.10 )

gdje je k
u/c
koeficijent koji moemo nai iz krivulje na slici 5.4. Ostali podaci u jednadbama su nam
ve poznati s time da indeks 0 upuuje na stanje ispred stupnja.

Prije crtanja h-s dijagrama, protok pare moramo izraunati na sljedei nain. Najprije nalazimo
reducirani toplinski pad na ukupnoj turbini:

178

Slika 5.3 h-s dijagram za ekspanziju pare u turbini s meupregrijanjem

Slika 5.4 Ispravak stupnja djelovanja za regulacijski stupanj pri uzimanju u obzir
ovisnost o odstupanju omjera brzina u/c
f
od optimalne vrijednosti
k
I
- rotor s jednim redom lopatica, k
II
- rotor s dva reda lopatica

( ) ( ) | |
1 0
h h h h H
rh fw ir i
+ = ( 5.11 )

gdje je:

( )
I
ri t
h h h h
1 0 0 1
=

Stupanj djelovanja
ri
je grubo procijenjen na nain da su 85 . 0 = = =
ri
II
ri
I
ri
, a dobitak na stupnju
djelovanja zbog regeneracije se izraunava pomou priblino pretpostavljenih vrijednosti za
r
i
rh
r

koje nalazimo iz krivulja na slici 1.24 i po jednadbama (1.37) i (1.38).

Apsolutni unutarnji (indicirani) stupanj djelovanja
ir
turbinskog postrojenja s meupregrijanjem pare
izraunavamo po jednadbi:
179

( ) ( )
( ) ( ) ( )
rh
r c rh
I
ri t
II
ri ct rh
I
ri t
ir
h h h h
h h h h

+
+
=
1
1
1 0
1 0

a za postrojenje bez meupregrijanja po jednadbi:

( )
( ) ( )
r c
ri ct
ir
h h
h h
=
1
1
0
0

Pomou toplinskog pada
1
H koji smo nali na taj nain i zadane snage P
el
moemo izraunati
priblini protok kroz prvi stupanj turbine:

eg m i
el
H
P
m

= & ( 5.12 )

te uz primjenu jednadbe da je ( )
c c c
h h m Q = &
2
, protok pare u kondenzator e biti:

( )
|
|
\
|

= 1
1
ir eg m c c
el
c
h h
P
m

& ( 5.13 )

gdje h
c
moemo nai iz grube konstrukcije h-s dijagrama za procese u srednjetlanoj i niskotlanoj
turbini uz pretpostavku da je unutarnji stupanj djelovanja
ri
= 0.85 i uzimanjem u obzir zadane
podatke meupregrijanja i tlak u kondenzatoru. U ovim jednadbama moemo koristiti mehaniki
stupanj djelovanja turbine prema slici 5.5. Tu moraju biti ukljueni i gubici na reduktoru ako se
koristi. Krivulje na slici opisuju praktino podruje mehanikih gubitaka energije u turbinama koje
imaju razliiti broj leaja, razliite vrste pumpi ulja i njihovih pogona itd. Stupanj djelovanja
elektrinih generatora
eg
moe se usvojiti prema tablici 5.3. i

Nakon to smo odredili stupanj djelovanja regulacijskog stupnja po jednadbama (5.9) ili (5.10),
mogue je nai stupanj djelovanja za ne-regulirani stupanj u visokotlanoj i srednjetlanoj turbini.
Stupanj djelovanja zajednike grupe stupnjeva turbine s gubitkom putem izlazne brzine pare na
zadnjem od tih stupnjeva, za rad s pregrijanom parom pri brzini vrtnje n = 50 s
-1
moe se izraunati po
jednadbi:

( )
ev
gr
av av
rh
ri
H
v m

|
|
\
|
+
|
|
\
|
= 1
000 20
600
1
5 . 0
925 . 0
0
&
( 5.14 )

gdje su srednji maseni protok i srednji specifini volumen:

2 1
m m m
av
& & & =
2 1
v v v
av
=

gdje se indeks 1 odnosi na stanje ispred, a indeks 2 na stanje iza grupe stupnjeva. H
gr
0
, kJ/kg, je
raspoloivi toplinski pad na grupi stupnjeva a ( ) z
ef ev 1
2
sin = , gdje je z broj stupnjeva u grupi.

Stupanj djelovanja za grupu niskotlanih stupnjeva koji rade na pregrijanu paru pri brzini vrtnje n = 50
s
-1
izraunavamo po jednadbi:

lp
ev
lp
rh
ri
H
H H
0
0
000 10
400
1 870 . 0

|
|
\
|
+ = ( 5.15 )
180

gdje je H
lp
0
, kJ/kg, raspoloivi toplinski pad na niskotlanom dijelu, a:

( )
|
|
\
|
+
|
\
|
=
1 10
1
1
2000
1
2
2
z z
c c
ev
l d
v m
H
&
( 5.16 )

je priblina vrijednost gubitka energije izlaznom brzinom na zadnjem stupnju turbine, d
z
/l
2z
je faktor
lepeze na zadnjem stupnju, je aksijalna povrina izlaza iz zadnjega stupnja, a indeks c na masenom
protoku i specifinom volumenu oznaava stanje iza lopatica rotora na zadnjem stupnju.

Ako se ekspanzija pare na zadnjem stupnju deava u podruju vlane pare, stupanj djelovanja stupnja
treba korigirati za koeficijent trenja vlane pare:

rh
ri wf
gr
ri
k = ( 5.17 )

gdje je:

2
1
2 1
y y
a k
wf wf
+
=

Ovdje je y
1
udio vlage na ulazu u grupu stupnjeva, a y
2
je udio vlage na izlazu, a
wf
je koeficijent koji se
moe usvojiti da je jednak a
wf
= 0.8 ako je tok pare izveden sa separacijom vlage po obodu.

Kada konstruiramo h.s dijagram za tok pare u turbini, bitno je da uzmemo u obzir padove tlaka u
sljedeim dijelovima glavnog toka pare kroz turbinu:

Tablica 5.3 Stupanj djelovanja elektrinih generatora pri n = 50 s
-1

Generator Proizvoa Snaga St. djel. Hlaenje
MW %
Zrak
Zrak
Zrak
Zrak
Zrak
Zrak
Zrak
Vodik

Zrak
Vodik
Vodik
Vodik
Vodik
Vodik
Vodik
Vodik
Vodik
Vodik

Vodik
Vodik

Vodik
Vodik
Vodik
181

Slika 5.5 Mehaniki gubici na turbinskom postrojenju
------ gubici u reduktoru

1. u meupregrijanju pare:
rh rh
p p 1 . 0 = ( 5.18 )

2. u spojnim cijevima izmeu kuita turbine (bez meupregrijanja i vanjskoga separatora)

cr cr
p p 02 . 0 = ( 5.19 )

3. u vanjskom separatoru ( )
sep sep
p p 10 . 0 06 . 0 = ( 5.20 )

4. u ispunom vodu u kondenzator
c exh c
p c p
2
= ( 5.21 )

gdje je c
exh
= 100 - 120 m/s, brzina pare u ispunom vodu za kondenzacijsku turbinu, ili za protutlanu
turbinu c
exh
= 50 - 80 m/s. Koeficijent je dobiven eksperimentalno i njegove vrijednosti se kreu od
0.0 do 0.1 ovisno o aerodinamikom stupnju djelovanja. U suvremenim izvedbama je pad tlaka na
ispunom vodu jer se vrlo esto koristi i difuzorski efekt pri odvodu pare u kondenzator. Kod starijih
turbina su gubici u ispunom vodu znatni.

Nakon konstruiranja h-s dijagrama procesa (vid poglavlje 5.6), provodi se detaljni proraun procesa u
parnoj turbini. Protok pare kroz dijelove glavnog toka pare u parnoj turbini, koji nalazimo kao rezultat
ovih prorauna, koristi se pri detaljnim proraunima procesa u turbini.

5.4 Odreivanje promjera stupnja, broja stupnjeva i razdiobe toplinskih
padova po stupnjevima

Prije poetka detaljnih prorauna za svaki stupanj turbine, ukupni toplinski pad na turbini treba
podijeliti po stupnjevima. Da bi to uinili, potrebno je odrediti promjer prvoga nereguliranog stupnja
na turbini.

Glavne potekoe u konstrukciji zadnjih stupnjeva turbine opisane su detaljno u poglavlju 5.2.

182
Glavne dimenzije kaskade lopatica rotora na zadnjem stupnju, tj. srednji promjer d
2
i visina lopatica l
2
,
koje ovise prije svega o volumnom protoku ispuha, odreene su iz jednadbe uvanja mase (5.4) za
izlazni presjek turbine na lopaticama rotora zadnjega stupnja:

2 2
2 2
sin
c
v m
l d
c c
&
= =

gdje izlazni kut brzine iz lopatica rotora moe biti 90
o
, specifini volumen v
c
nalazimo iz h-s dijagrama
za stanje pare na izlazu iz zadnjega stupnja. Izlazna brzina pare c
2
na zadnjem stupnju definirana je
tehniko-ekonomskim proraunima. Gubitak energije izlaznom brzinom iza zadnjega stupnja se
obino uzima u granicama c
2
2
/2 = 20 - 40 kJ/kg. Vrijednost nalazimo po gore navedenoj jednadbi s
krajnjim vrijednostima uobiajenim za izvedbe slinih turbina. Ako je ona prva (izraunata) vrijednost
vea nego kod slinih turbina (vidi tablicu 5.1), odabire se izvedba niskotlane turbine s vie
paralelnih tokova.

Srednji promjer zadnjega stupnja moe se izraunati po jednadbi:

i
d

=

gdje je i broj paralelnih tokova u niskotlanom dijelu turbine. Omjer lepeze = d
2
/l
2
je jednak 2.5 do
3.0 za turbine velike snage i 3.5 do 7.0 za turbine manje snage. Visinu lopatica rotora na zadnjem
stupnju turbine dobivamo po jednadbi:

2 2
d l = ( 5.22 )

Treba napomenuti da mala vrijednost od oteava projektiranje aerodinamiki i konstrukcijski
efikasnoga profila lopatica rotor. U tim sluajevima postoji opasnost od stvaranja zastoja strujanja pri
korijenu lopatice, tako da se za zadnje stupnjeve ne preporuuje odabir malih vrijednosti srednjeg
promjera d
2
za zadnji stupanj jer bi to iziskivalo ugradnju veeg broja stupnjeva turbine.

Dimenzije prvoga ne-reguliranoga stupnja mogu se odrediti na isti nain kao i za zadnji stupanj, tj. po
jednadbi ouvanja mase (5.1). Nakon supstitucije u ovu jednadbu, dobivamo:

= = 1 1
1
f
f
x
u
c c

n d u =

ef
f t
l e n
x v m
d
1 1 1
1
sin 1
1

=
&
( 5.23 )

gdje su maseni protok i brzina vrtnje odreeni u ulaznim podacima. Drugi lanovi su izraunati ili
pretpostavljeni. Specifini volumen nalazimo iz h-s dijagrama za stanje na izlazu iz kaskade lopatica
statora na prvom ne-reguliranom stupnju. Koristimo grubu pretpostavku da je toplinski pad na stupnju
jednak 30 - 45 kJ/kg. Omjer x
f
za stupanj akcijske turbine moe biti od 0.40 do 0.52. Nie vrijednosti
za x
f
odabiremo za stupnjeve s parcijalnim privodom pare. Za stupnjeve s malom visinom lopatica
(l
1
.= 12 - 25 mm), x
f
= 0.45 - 0.50. Za lopatice s l
1
.> 25 mm, x
f
= 0.50 - 0.52. Za turbine male snage
visina lopatica se ne izvodi manjom od 12 - 14 mm. Ako je odgovarajui promjer stupnja mali, na
primjer manji od 0.6 - 0.7 m za brzinu vrtnje od 50 s
-1
, usvaja se parcijalni privod pare.

Pri niskom toplinskom padu na stupnju, broj stupnjeva turbine se poveava, to poskupljuje
proizvodnju turbine. Treba imati na umu da je porast potrebe za viim stupnjem djelovanja povezan i s
183
veim brojem stupnjeva. Za turbine manjih snaga s visinama lopatica 12 - 14 mm, na izlazu iz kaskade
statora odabire se mali kut izlazne brzine
1ef
= 11 - 12
o
. Za turbine veih snaga on je
1ef
= 13 - 16
o
uz
visinu lopatica prema jednadbi (5.23) uz pogodni promjer nereguliranog stupnja od 0.8 do 1.0 m.
Stupanj reakcije u jednadbi (5.23) se odabire ovisno o omjeru d/l i o njemu se govori u poglavlju 3 u
jednadbi (3.58) u kojoj je
c
= 0.03 - 0.07.

Za kondenzacijske turbine male snage (P
el
< 4.0 MW) preporuuje se da se povea brzina vrtnje iznad
50 s
-1
i da se koristi reduktor za povezivanje turbine s generatorom.

Proraun prvoga ne-reguliranog stupnja za reakcijsku turbinu razlikuje se od onoga to smo malo prije
rekli obzirom da je minimalna visina lopatica sada vea od 20 mm, a stupanj reakcije se odabirao
takav da je privod pare pun. Za izlazni kut iz lopatica statora
1ef
= 15 - 18
o
odabran je stupanj reakcije
= 0.5 i omjer brzina x
f
= 0.56 - 0.60.

Problem odreivanja broja stupnjeva turbine i razdiobe toplinskih padova meu stupnjevima nije
jednostavni postupak. Kako je ve reeno, poveanje broja stupnjeva turbine vezano je uz smanjenje
srednjega promjera preko lopatica i poveanje duine lopatica. Time se ujedno poveava stupanj
djelovanja turbine. Iz tih razloga, tok pare kroz turbinu koja koristi skupo gorivo ili nosi glavni teret se
izvodi s veim brojem stupnjeva. S druge strane, turbine koje ne smiju biti preskupe izvode se s
manjim brojem stupnjeva koji se smjetaju u jedno ili dva kuita.

Pri podjeli toplinskih padova po stupnjevima, bitno je osigurati da se promjeri stupnjeva mijenjaju
kontinuirano od prvih ne-reguliranih stupnjeva do zadnjega. Kod kondenzacijskih turbina koje se
izvode samo s jednim kuitem, promjer prvog ne-reguliranog stupnja je 40 do 50% promjera
zadnjega stupnja. Turbina ima dvije ili vie grupa stupnjeva s naglom promjenom promjera meu
njima. Ako su poetni stupnjevi izraeni s parcijalnim privodom pare, preporuljivo je da se svi takvi
stupnjevi grupiraju u prvu grupu, a oni s punim privodom pare u sljedeu zasebnu grupu. Izmeu njih
treba staviti komoru u kojoj e se para koja je izala iz stupnjeva s parcijalnim privodom rasporediti po
cijelom obodu da moe ui u sljedei stupanj s punim privodom.

Za turbine s vie kuita, odreivanje broja stupnjeva i razdioba toplinskih padova meu njima
provodi se zasebno a svako kuite turbine. Pritom se pazi na odgovarajui omjer promjera od
poetnog do krajnjeg stupnja u tom kuitu, kako bi se unutar kuita dobila glatka kontura glavnoga
toka pare.

Slika 5.6 Dijagram za odreivanje broja stupnjeva i razdiobu toplinskih padova meu njima

Odreivanje broja stupnjeva i razdioba toplinskih padova se najlake izvodi koristei zasebni dijagram
(slika 5.6). Dijagram je konstruiran na nain da smo na apscisu postavili proizvoljni presjek a. Promjer
prvog ne-reguliranog stupnja i onaj od zadnjega stupnja poloeni su kao ordinate na krajevima
odsjeka a. Gornji krajevi ordinata spojeni su krivuljom koja odreuje promjere svih stupnjeva unutar
turbine.. U visokotlanom dijelu krivulja je gotovo horizontalna, obzirom da promjeri u tom dijelu
Stupanj br.
184
turbine jedva rastu od stupnja do stupnja. U niskotlanom dijelu kondenzacijskih turbina krivulja
poinje rasti sve strmije i vod a sve veim promjerima stupnjeva.

Krivulja omjera brzina x
f
= u/c
f
za sve stupnjeve je isto tako ucrtana u dijagram. Vrijednosti x
f
su one
blizu optimuma kako bi na svakom stupnju postizali najvii stupanj djelovanja
ri
. Kako je navedeno u
poglavlju 3, x
f,opt
ovisi o stupnju reakcije, trenju, segmentnim i ventilacijskim gubicima, gubicima
proputanja i zbog vlane pare. Omjer lepeze = d/l
2
se smanjuje od stupnja do stupnja, a time se
poveava stupanj reakcije po jednadbi (3.58), koja obuhvaa poveanje optimalnoga omjera brzina.
Sa smanjenjem prije navedenih gubitaka energije, optimalni omjer brzina x
f
se poveava. Poto je
visina lopatica na visokotlanom dijelu turbine skoro konstantna, kao i promjeri stupnjeva, omjer
brzina je konstantan za cijeli dio turbine. U srednjetlanom i niskotlanom dijelu, x
f
se poveava od
stupnja do stupnja, kako je prikazano na slici 5.6. Uz srednji promjer stupnjeva i omjere brzina koje
nalazimo na taj nain, mogue je odrediti raspoloivi toplinski pad za svaki stupanj:

2
0
2
1
|
|
\
|
=
f
x
u
H

ili

2
2 2 2
0
2
f
x
n d
H

= ( 5.24 )

Uz n = 50 s
-1
, jednadba za raspoloivi toplinski pad na stupnju za zastojne parametre moe se napisati
kako slijedi:

2
0
3 . 12
|
|
\
|
=
f
x
d
H ( 5.24a )

Da bi podijelili toplinski pad meu stupnjevima i povezali ih s ukupnim toplinskim padom ne-
reguliranih stupnjeva, bitno je odrediti raspoloivi toplinski pad za statike parametre:

2
2
0
0 0
c
H H =

Energija izlazne brzine iz prethodnog stupnja c
0
2
/2 obino predstavlja 4-8% toplinskog pada za
zastojne parametre, pa je:

( )
0 0
96 . 0 92 . 0 H H = ( 5.25 )

gdje vrijednost 0.92 odgovara izlaznom kutu brzine pare iz statora
1ef
= 16 - 17
o
, a vrijednost 0.96 za
1ef
= 12
o
. Energija izlazne brzine iz ranijega stupnja ne koristi se u prvom stupnju bilo kojega kuita
turbine, gdje je c
0
2
/2 = 0 pa je za te stupnjeve:

0 0
H H =

Na taj nain, pri poznatim vrijednostima za d i x
f
mogue je po jednadbama (5.24) i (5.25) nai
raspoloive toplinske padove du sekcije a i nacrtati odgovarajuu krivulju u dijagramu prema slici
5.6. Nadalje, ako sekciju a podijelimo na m podsekcija i naemo toplinske padove za krajeve ovih
podsekcija u dijagramu, prosjeni toplinski pad na stupnju moe se izraunati po jednadbi:

185
( )
( )
1
1
1
0
0
+
=
+
=
m
H
H
m
i
i
av
( 5.26 )

a broj stupnjeva po jednadbi:

( )
( )
av
t nc
H
q H
z
0
0
1+
= ( 5.27 )

gdje je H
0nc
raspoloivi toplinski pad na ne-reguliranim stupnjevima, koji se izraunava za stanje pare
u komori regulacijskog stupnja i tlaku na izlazu u ispuni vod turbine, a q
t
je faktor meupregrijanja.

Nakon zaokruivanja broja stupnjeva z na cijeli broj, mogue je nai toplinski pad za svaki stupanj. To
se radi tako da se sekcija a podijeli na z-1 podsekcija i za toke podjele odredi se preliminarna
vrijednost toplinskog pada H'
0
za svaki stupanj na krivulji H
0
. Nakon toga ispravljaju se vrijednosti za
toplinske padove usporeujui sumu toplinskih padova na svim stupnjevima

z
i
i
H
0
s umnokom
( )
t nc
q H + 1
0
, Razlika:

( )

+ =
z
i
t nc
H q H
0 0
1

se dijeli s brojem stupnjeva i vrijednost razlomka /z se dodaje toplinskom padu H'
0
za svaki stupanj
zasebno. Ovaj redoslijed radnji koji odreuje toplinske padove po stupnjevima prikazan je u tablici 5.4
gdje je u zadnjem redu prikazan konani toplinski pad koji e se koristiti za detaljne proraune
stupnjeva turbine. Treba istaknuti da dobivenu razdiobu toplinskih padova i srednje promjere moda
bude trebalo popraviti detaljnim proraunima kako bi se dobili bolji prijelazi iz stupnja u stupanj na
glavnom putu pare.

Tablica 5.4 Razdioba toplinskih padova meu stupnjevima

Prilikom podjele toplinskog pada po stupnjevima, bitno je uzeti u obzir sve aspekte odabira promjene
promjera stupnjeva du glavnog toka pare. Podjela toplinskih padova se obino vri na nain da se
pazi na promjenu promjera d
r
korijena lopatice, prije nego srednjega promjera d. Promjer na korijenu
lopatice, l d d
r
= , je promjer na dnu profila lopatice.

Promjer na korijenu lopatice se obino uzima konstantnim (d
r
= const) za visokotlane dijelove turbine
ili ponekada za cijeli tok pare. Ova zakonitost promjene promjera stupnja turbine omoguuje
unifikaciju izvedbe korijena i prihvata lopatica na rotor, konstantne promjere tokarenja diskova rotor i
standardne dimenzije utora za montau lopatica. Ako grupu stupnjeva s konstantnim promjerom na
korijenu lopatice ima konstantni stupanj reakcije u svim korijenima lopatica rotora, sve lopatice ove
grupe mogu imati iste profile i jedne od drugih se razlikuju samo po visini. Ova unifikacija omoguuje
izradu svih lopatica s istim alatima i napravama, tako da je mogue smanjiti trokove proizvodnje
turbina.

Oznaka Suma toplinskih padova Parametar
Broj stupnja
Promjer stupnja
Preliminarni topl. pad
Konani toplinski pad
186
U konstrukciji dijagrama razdiobe toplinskih padova (slika 5.6), uvjet konstantnoga promjera korijena
lopatica obuhvaa odreene specifinosti u pridruivanju srednjeg promjera na prvim i zadnjim
stupnjevima u danoj grupi stupnjeva. U tom sluaju, uz pretpostavku da imamo puni privod i da je
1
l d d
r
+ = , tj. zanemarivanjem razlika u promjeru korijena na lopaticama statora i rotora, iz
jednadbe (5.23) dobivamo:

( )
ef r
fr t
r
n
x v m
l l d
1 1
2
1
1
2
1
sin 1
= +
&
( 5.28 )

gdje je x
fr
= u
r
/c
f
.

Ova jednadba, koja vrijedi za bilo koji stupanj u grupi, omoguuje da se odredi promjer zadnjega
stupnja za usvojeni srednji promjer (a time i promjer na korijenu lopatica) prvoga stupnja. Uz d
r
=
const mogue je nai visinu lopatica l
(z)
1
za zadnji stupanj u grupi i nakon toga srednji promjer:

( ) ( ) z
r
z
l d d
1
+ =

S poznatim srednjim promjerom prvoga i zadnjeg stupnja, crta se krivulja srednjih promjera u
dijagramu slinom onome na slici 5.6, kako je objanjeno ranije.

U niskotlanim dijelovima i ponekad u srednjetlanom dijelu, promjer d
r
na korijenu moe se
poveavati ili smanjivati du toka pare. Svaka od tih metoda ima svoje prednosti i nedostatke.

Smanjivanje promjera na korijenu u smjeru strujanja pare donosi nam sljedee prednosti:
1. Mrea strujanja u podruju oko korijena lopatica statora i rotora so popravlja, posebno se
smanjuje trend zastoja u strujanju.
2. Kut nagiba meridionalne konture kaskada lopatica statora i rotora se smanjuje i time smanjuje
gubitak energije pri vrhu lopatica.
3. Srednji promjeri poetnih stupnjeva su poveani, tako da je mogue smanjiti ukupni broj
stupnjeva turbine.

Od nedostataka ove metode imamo sljedee:
1. Nemogue je koristiti zajedniku pripremu i alate za izradu diskova i utora za prihvat lopatica.
2. Lopatice na prvim stupnjevima imaju manju visinu.

U novije vrijeme ova metoda je postala popularna (vidi slike 11.28 i 11.37 na kojima su prikazana
niskotlana kuita dvije turbine).

Poveanje promjera korijena u smjeru toka pare nudi sljedee prednosti, koje su od posebnog znaaja
kada je volumni protok pare mali u poetnim stupnjevima. Kod ove metode, poetni stupnjevi imaju
smanjeni promjer na poetnom stupnju i time daju veu visinu lopatica, ime se smanjuju rubni gubici
na stupnju. Ova je metoda primijenjena pri konstrukciji du toka pare na niskotlanom kuitu turbine
(vidi sliku 11.24).

5.5 Detaljni proraun toka pare u turbini

Nakon odreivanja broja stupnjeva i njihovih toplinskih padova, provode se detaljni prorauni za svaki
stupanj turbine. Neka posebna svojstva ovih prorauna navedena su kao sljedea:
1. Protoke pare kroz pojedine stupnjeve i grupe stupnjeva, kako nalazimo u proraunima, potrebno
je popraviti. Na primjer, protok pare u regulacijskom stupnju i prvom sljedeem ne-reguliranom
stupnju mogu biti razliiti, obzirom na gubitak pare u prednjoj brtvi kuita. Ovo proputanje
treba odrediti iz poznatih jednadbi u poglavlju 3.2. U nekim sluajevima treba uzeti u obzir
promjene protoka pare zbog pare koja se dovodi iz prednje brtve kuita i ukljuuje u glavni tok
pare. Treba isto tako napomenuti da proputanja pare kroz brtve dijafragmi nisu velika i da se
187
esto zanemaruju u proraunima dimenzija lopatica statora i rotora. Oni se ipak moraju uzeti u
obzir prilikom izraunavanja relativnog stupnja djelovanja na stupnju turbine.
2. U proraunima unutarnjih stupnjeva turbine, bitno je pravilno izraunati gubitak energije
izlaznom brzinom iz ranijega stupnja, koju emo oporaviti za sljedei stupanj. Za stupnjeve
izvedene za optimalne radne uvjete, tj. s kutom izlazne struje blizu 90
o
, usvaja se koeficijent
utilizacije energije izlazne brzine
ev
jednak jedinici. Pri kutovima izlazne brzine razliitim od 90
o

i s kaskadom lopatica statora izvedenom za upadni kut
0
= 90
o
, koeficijent
ev
za raniji stupanj
rauna se po jednadbi:

2
2
sin =
ev

Energija izlazne brzine se ne koristi na poetnim stupnjevima svake sekcije turbine ako je
predvien vei prostor prije takvoga stupnja. U vezi s time, bitno je poveati raspoloivi toplinski
pad H
0
tih stupnjeva po statikim parametrima za energiju izlazne brzine od 1.5 do 3 kJ/kg u
usporedbi s drugim stupnjevima u kojima e se ta energija iskoristiti. U svim drugim stupnjevima
takoer se iskoritava energija izlazne brzine. Vano je napomenuti da jednadbe za raspoloivu
energiju E
0
i za stupanj djelovanja
rb
imaju razliiti oblik za poetni, unutarnji i zadnji stupanj
sekcije.

Za prvi stupanj:
2
2
2
0 0
c
H E =
0
0
E
H H E
m n
rb

=

Za svaki unutarnji stupanj:
2
2
2
0 0
c
H E =
0
0
E
H H E
m n
rb

=

Za zadnji stupanj:
0 0
H E =
0
0
E
H H H E
ev m n
rb

=

Za svi od navedenih stupnjeva, stupanj djelovanja
rb
moe se odrediti iz projekcija brzina na
smjer obodne brzine po jednadbi:

0
E
c u
u
rb

=

gdje je E
0
izraunata za svaki od stupnjeva po prije navedenim jednadbama.

3. Kako je ranije navedeno, promjer na korijenu lopatice na visokotlanom dijelu, a esto i na
srednjetlanom dijelu se izvodi kao konstantan da se ujednae utori za montau lopatica. Pored
toga, profili statorskih i rotorskih lopatica su slini od stupnja do stupnja uz pretpostavku da
imaju jednake kutove brzina
1
i
2
, te konstantne omjere brzina u/c
f
i stupnjeve reakcije za
podruje korijena lopatice. U tom e sluaju trokuti brzina za sve stupnjeve biti slini ako d
r
nije
konstantan ili biti jednaki ako je d
r
= const. Pod takvim uvjetima, profili lopatica statora i rotora u
svim stupnjevima grupe mogu biti jednaki uz uvjet da sve lopatice imaju zadanu vrstou na
savijanje. Zahtjev vrstoe na savijanje obino iziskuje veu irinu lopatica u zadnjim
stupnjevima grupe (gdje lopatice imaju najveu visinu).
4. Faktor lepeze l
2
/d
2
lopatica se poveava od stupnja do stupnja du toka pare zbog ega se poveava
stupanj reakcije na srednjem promjeru, a na korijenu lopatica ostaje blago pozitivni stupanj
reakcije
r
. Stupanj reakcije na srednjem promjeru se izraunava po jednadbi iz poglavlja 3.5:

( )
1
2 2
cos 2
1
1

r
r
av

=

188
ili

( )
8 . 1
2
2
1 1 1
|
|
\
|
=
d
l
r av

Kako stupanj reakcije na srednjem promjeru raste, raste i optimalni omjer brzina:

=
|
|
\
|
1 2
cos
1
opt
f
c
u

5. Poto se omjer srednjega promjera prema visini lopatice smanjuje prema zadnjem stupnju
kondenzacijske turbine, lopatice za zadnje stupnjeve se izrauju s profilom koji se mijenja po
visini lopatica, tj. za njih kaemo da su uvijene. Prihvatljiva granica do kuda moemo imati
lopatice bez uvijanja je > 10 - 13. Uvijene lopatice su zahtjevnije i skuplje za izradu.
6. U niskotlanom dijelu kondenzacijskih turbina se kut
1
moe mijenjati znaajno od stupnja do
stupnja. Ova promjena je potrebna kako bi dobili glatku meridionalnu konturu glavnog toka pare,
ili drugim rijeima, da bi mogli intenzivnije poveavati visinu lopatica. U poetnim stupnjevima
niskotlanog dijela turbine kut
1
se najprije smanjuje da bi omoguili veu visinu lopatica, a
prema zadnjim stupnjevima se poveava, kako bi mogli malo skratiti visinu zadnjih lopatica.
7. Machovi brojevi u lopaticama statora i rotora poveavaju se od stupnja do stupnja (na
nereguliranim stupnjevima), poto se poveava srednji promjer stupnjeva, koji poveava toplinski
pad po stupnju i brzine c
1t
i w
2t
. S druge strane, zbog snienja temperature smanjuje se brzina
zvuka od stupnja do stupnja. Na taj se nain nadzvune brzine mogu pojaviti na regulacijskim
stupnjevima i na zadnjim stupnjevima turbine. Machov broj na nereguliranim stupnjevima je u
podruju unutar 0.25 do 0.6 za visokotlani dio pa do 1.5 do 2.0 za zadnje stupnjeve turbine. To
nam ukazuje na znaaj vrlo sloenih prorauna zadnjih stupnjeva turbine obzirom na poviene
gubitke energije koji se javljaju s nadzvunim strujanjem na kaskadama lopatica.

Do sada navedena posebna svojstva prorauna stupnjeva turbine nisu sva s kojima se susreemo u
detaljnim proraunima stupnjeva. Primjer ovih detaljnih prorauna dan je u poglavlju 5.7.

Sada emo pogledati specifinosti prorauna reakcijskih stupnjeva turbine u usporedbi s proraunom
akcijskih stupnjeva. Kako smo ranije naveli, minimalna visina lopatica na poetnim nereguliranim
stupnjevima je kod reakcijskih stupnjeva 20 do 25 mm i vea je nego kod akcijskih stupnjeva.
Lopatice manje visine uzrokuju vee proputanje pare u zranostima izmeu lopatica statora i rotora-
Zbog toga se kao obveza uvodi potreba da se na nereguliranim stupnjevima dovod pare vri po
cijelome obodu rotora, tj. sa e = 1. Kut izlaza iz lopatica statora je kod reakcijskih stupnjeva 15 do 18
o
,
a stupanj reakcije je za sve stupnjeve osim za zadnja dva do tri stupnja jednak = 0.5. Zadnji stupnjevi
imaju visoku vrijednost faktora lepeze (zbog veeg omjera visine lopatice i srednjeg promjera) i uvijek
pozitivni stupanj reakcije na korijenu lopatice, zbog ega je stupanj reakcije na srednjem promjeru
zadnjih stupnjeva vei od 0.5.

5.6 Specifinosti turbina na vlanu paru u nuklearnim elektranama

Veina turbina u nuklearnim elektranama radi sa zasienom parom. Primjena vlane pare utjee na
izvedbu i konstrukciju. O nekima od ovih specifinosti e biti govora u ovome poglavlju.

iski raspoloivi toplinski pad

U veini turbina na zasienu paru, raspoloivi toplinski pad je otprilike polovica onoga kod turbina s
visokim poetnim parametrima pare. Tako je na primjer raspoloivi toplinski pad suvremenih turbina
na zasienu paru s vanjskom separacijom pare i s p
0
= 6.0 MPa manji od 60% raspoloivog toplinskog
189
pada turbine s poetnim parametrima pare p
0
= 23 MPa i T
0
= 550
o
C. Sljedee su posljedice ove
konstatacije:
1. veina turbina na vlanu paru nema srednjetlane turbine, ve samo niskotlani dio;
2. niskotlani dio procesa proizvodi 50 do 60% snage turbine i njegov utjecaj na stupanj djelovanja
turbine je vrlo znaajan;
3. stupanj djelovanja turbine ovisi jako o gubitku izlaznom brzinom H
ev
, aerodinamikom stupnju
djelovanja ispunog kanala, gubicima priguivanja u dovodu pare na turbinu te gubicima u
dovodnom parovodu.

Volumni protok pare

Obzirom na niske parametre pare i nii raspoloivi toplinski pad, volumni protok pare u turbinama na
zasienu paru je 60 do 90% vei nego kod parnih turbina na pregrijanu paru, ali iste snage. Zbog toga
projektiranje turbina za nuklearne elektrane koje rade s vlanom parom ima specifinosti u:
1. veim ukupnim dimenzijama elemenata za dovod pare u turbinu,
2. visokotlani dio turbine se izvodi s dvostrukim (paralelnim) tokom glavne pare na turbinama
snage vee od 500-800 MW,
3. vea visina lopatica, zbog ega ak i lopatice poetnih stupnjeva imaju uvijanje i varijabilnost
profila po visini,
4. velika visina lopatica i visoka naprezanja u njima, posebno u regulacijskom stupnju s parcijalnim
privodom pare,
5. veliki volumni protok pare u kuitima niskotlanog dijela turbine, zbog ega je potrebno koristiti
vie paralelnih tokova ili manju brzinu vrtnje.

Vlanost pare

Problem sadraja vlage u pari je najvea briga kod turbina za nuklearne elektrane, obzirom da svi
stupnjevi turbine rade u podruju vlane pare. Moe se priblino uzeti da poveanje sadraja vlage u
pari za 1% rezultira smanjenjem indiciranog stupnja djelovanja za 1%.

Kondenzacija vlage na samom poetku ekspanzije, gdje para ima veliku gustou, uzrokuje erozijsko
oteenje lopatica i dijelova turbine. U turbinama koje rade s vlanom parom mogu se pojaviti razliiti
oblici erozije, posebice udarna erozija, tangencijalna erozija i ispiranje zbog djelovanja mlazova
vlage.

Da bi smanjili gubitke zbog vlage u pari, stupnjevi i kaskade lopatica za te turbine se izvode s
posebnom brigom za otklanjanje vlage. Tako se izvode vee zranosti u prostoru izmeu lopatica
statora i rotora, kako bi se odvodila kondenzirana vlaga. Odvodnjom kapljica, koje imaju same veliku
brzinu, imamo poveane gubitke kinetike energije iz toka pare i smanjuje sadraj energije pare koja
ulazi u lopatice rotora. I tu postoji optimalni omjer dimenzija i optimalne zranosti za svaki stupanj
turbine. Kako je eksperimentalno potvreno, poveanje aksijalne zranosti nema izravni utjecaj na
stupanj djelovanja stupnja turbine. U nekim turbinama je aksijalna zranost izmeu lopatica statora i
rotora 100 mm i vie. Ostale racionalne mjere koje se koriste u konstrukciji turbina na vlanu paru su:
smanjenje tangencijalne brzine na vrhovima lopatica to se postie manjom visinom lopatica, primjena
manje brzine vrtnje, smanjenje broja lopatica to ima pozitivne efekte u smanjenju nakupljanja vlage
na lopaticama i smanjenje efekata stvaranja velikih kaplji od nakupljenog sloja tekuine na lopaticama
i manjem broju takvih kaplji koje e udarati u lopatice rotora.

Specifina snaga

Poto turbine na vlanu paru imaju manji toplinski pad, specifina snaga takvih turbina je tek dio
snage onih koje rade s pregrijanom pare za isti broj tokova pare u niskotlanom dijelu turbine i za isti
tlak u kondenzatoru.

Problem odgovarajue konane specifine snage turbina visoke brzine vrtnje (n = 50 s
-1
) za nuklearne
elektrane se rjeava uglavnom ovisno o doputenom broju kuita turbine sa zajednikim rotorom, te
190
tlakom i gubicima u kondenzatoru. Tako na primjer, shema turbine snage 500 MW koja radi s
vlanom parom sadri 5 kuita, zajedno s niskotlanim kuitima.

Postoji nekoliko moguih naina za poveanje krajnje snage turbina visoke brzine vrtnje, namijenjenih
nuklearnim elektranama:
1. Poveanje mogueg protoka pare na ispuhu. Dobivena su iskustva u radu parnih turbina s malom
specifinom protonom povrinom sve do 9 m
2
. Krajnja snaga turbine za n = 50 s
-1
koja radi na
zasienu paru s poetnim tlakom 6.0-7.0 MPa i tlakom na ispuhu od 4 kPa, s 8 ispuha i zadnjim
lopaticama visine 1000 mm se procjenjuje na 700 MW i moe se poveati na 1000 MW daljnjim
sputanjem tlaka na ispuhu.
2. Smanjenje stupnja djelovanja turbine s poveanjem tlaka p
c
na ispuhu ili poveanjem gubitaka u
ispunom vodu. Promjena tlaka u kondenzatoru s p
c
= 3.5 kPa na 5 kPa za iste dimenzije zadnjega
stupnja turbine moe poveati snagu turbine za 43% uz smanjenje stupnja djelovanja za svega
% 9 . 0
1 1
=
c c
. Poveanje H
ev
za faktor 1.5 moe poveati snagu za faktor 1.22 uz pad
stupnja djelovanja % 3 . 1
1 1
=
c c
.
3. Smanjenje brzine vrtnje za 50%. Turbine za nuklearne elektrane za rad na zasienu paru ili blago
pregrijanu paru sada se izvode s brzinom vrtnje n = 25 s
-1
poev od snaga 500 do 1000 MW.

Pouzdanost

Turbine za nuklearne elektrane moraju potivati vrlo stroge zahtjeve za pouzdanost rada. Glavni uzrok
tome je taj da je nemogue naglo zaustaviti nuklearni reaktor pri iskljuivanju parne turbine. Obzirom
na to, turbine za nuklearne elektrane grade se sa stroim granicama sigurnosti uz primjenu
najkvalitetnijih materijala: lopatice statora i rotora moraju biti kvalitetno konstruirane i izraene.
Radikalni nain poveanja pouzdanosti turbine je u smanjenju brzine vrtnje, ime se smanjuju
naprezanja u lopaticama rotora, poveava se krutost rotora i smanjuje broj potrebnih kuita turbine.

Utjecaj nakupljene vlage na karakteristike turbinskog postrojenja

Oboje, turbine s meupregrijanjem i turbine koje rade s vlanom parom, gdje parovodi meu
kuitima turbine ili do mjesta pregrijanja imaju vee duine i sadre velike koliine pare, tako da pri
promjenama optereenja turbine moe doi do porasta brzine vrtnje, obzirom da turbinu dodatno
snabdijeva para akumulirana u tim vodovima. Kod turbina koje rade s vlanom parom situacija je jo
tea zbog sadraja kondenzata u cijevima, separatorima, na rotoru itd., koji pri snienju tlaka moe
isparavati i dodatno hraniti turbinu parom.

Prorauni i mjerenja su pokazali da poveanje brzine vrtnje moe iznositi do 15-25%. Da bi se to
sprijeilo ili smanjilo koriste se sljedee mjere:
1. specijalni ventili na ulazu u separatore i zagrijae pare na vodovima prema niskotlanim
kuitima,
2. smanjenje volumena parovoda izmeu kuita turbine i grupiranjem separatora i zagrijaa u
grupe, kako bi zauzimali im manji volumen,
3. poboljana drenaa kondenzata iz turbine i iz parovoda.

Bioloki tit

Parne turbine u nuklearnim reaktorima s jednim krugom rade s radioaktivnim radnim medijem. Takve
turbine i njihova oprema moraju biti zatieni kako se radioaktivnost ne bi prenijela u okoli. Kod
nekih nuklearnih elektrana se to svodi na stavljanje turbinskog postrojenja u hermetiki zatvorene
prostore ili se jednostavno hermetizira sama turbina. Parovodi se isto tako smjetaju u zatiene
prostore ili daleko od mjesta koja su dostupna radnom osoblju.

Posebne mjere se poduzimaju vezano za sprjeavanje proputanja radioaktivne pare iz turbina.
Prirubniki spojevi moraju biti apsolutno zabrtvljeni. Svi spojevi su najee zavareni i po cijeloj
duini ispitani na mogue propuste ili kvalitetu zavara i materijala. Brtve na turbini se napajaju parom
koja nije radioaktivna i koja se priprema u posebnim generatorima pare.
191

Slika 5.7 Shema parne turbine snage 800 MW
1 - visokotlano kuite turbine, 2 - srednjetlano kuite, 3-5 - niskotlano kuite turbine, 6 - glavni kondenzatori,
7 - elektrini generator, 8 - postrojenje za mineralizaciju vode, 9 - pumpe kondenzata, 10 - zagrijai pare za brtve,
11 - turbine za pogon napojnih pumpi, 12 - kondenzatori pare iz pomonih turbina, 13 - ekspanzijska posuda, 14 - transfer
pumpa, 15 - ulaz glavne pare, 16 - odvod pare na meupregrijanje, 17 - dovod pare s meupregrijanja, 18 - para prema
kuitu niskotlane turbine, 19 - u zagrijavanje zraka, 20 - iz brtvi, 21 - iz brtvi ventila, 22 - na suenje goriva, 23 - na
zagrijavanje goriva, 24 - flash para, 25 - prema odravanju tlaka, 26 - iz zagrijaa zraka, 27 - nakon suenja goriva, 28 - u
drenani tank, 29 - u generator pare, 30 - kemijski obraena voda, 31 - rashladna voda u kondenzator,
B1, B2 - generatori pare, H1 do H8 - zagrijai napojne vode, D - otplinja, BP - buster pumpa, FP - napojna pumpa

5.7 Primjer termodinamikog prorauna kondenzacijske parne turbine

U ovom e poglavlju biti izraen primjer prorauna kondenzacijske parne turbine K-800-240, sa
sljedeim glavnim podacima:

Nazivna elektrina snaga P
el
, kW 800.000
Brzina vrtnje, n, s
-1
50
Poetni tlak pare p
0
, MPa 23.5
Poetna temperatura pare T
0
,
o
C 560
Temperatura pare nakon pregrijanja T
rh
,
o
C 540
Tlak pare na ispuhu p
c
, kPa 3.4
Temperatura napojne vode T
fw
,
o
C 270

Shema parnoturbinskog postrojenja prikazana je na slici 5.7. Turbina ima 8 mjesta oduzimanja pare za
regenerativno zagrijavanje napojne vode i 4 niskotlana zagrijaa, otplinja i tri visokotlana
zagrijaa. Napojne pumpe daju tlak od 35 MPa, a pokreu ih pomone kondenzacijske turbine, ija je
snaga ukupno 32 MW. Parna turbina je izvedena sa zajednikim vratilom i s pet kuita: po jedno
visokotlano i srednjetlano te tri niskotlana kuita s dvostrukim tokovima pare. Visokotlano
kuite ima jedan tok pare, a srednjetlano kuite je izvedeno s dva toka pare.

Proraun turbine e biti izveden u tri stupnja.
192

U prvom stupnju biti e preliminarno definiran proces u h-s dijagramu. Tlak meupregrijanja pare na
ulazu u srednjetlani dio turbine, koji nam je potreban za crtanje h-s dijagrama se usvaja na 3.51 MPa
po preporukama koje su dane u poglavlju 1. Uz pretpostavku pada tlaka u sustavu meupregrijanja kao
p/p
rh
= 0.1, tlak pare na izlazu iz visokotlanog dijela turbine je 3.9 MPa.

Reducirani toplinski pad turbine dobivamo po jednadbi:

( ) ( ) | |
1 0
h h h h H
rh fw ir i
+ =

Da bi izraunali
ir
po ovoj jednadbi, potrebno je najprije odrediti stupanj djelovanja turbinskog
postrojenja:

( ) ( )
( ) ( )
415 . 0
110 3542 88 . 0 476
86 . 0 1373 88 . 0 476
0
0 0
=
+
+
=
+
+
=
+
c rh
HPC
ri
LPC IPC
ri
HPC
ri
i
h h H
H H

gdje je usvojeno priblino da su stupnjevi djelovanja
HPC
ri
= 0.88 i
IPC+LPC
ri
= 0.86. Dobitak na
stupnju djelovanja za beskonani broj oduzimanja pare za regenerativno zagrijavanje rauna se po
jednadbi (1.38):

Slika 5.8 h-s dijagram procesa u parnoj turbini snage 800 MW
. procjena, preliminarni proraun, detaljni proraun
193
( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
( )
123 . 0
1182 3542 476
382 . 0 269 . 7 0 . 299
1
110 3542 476
382 . 0 269 . 7 0 . 299
1
1
1
1
1
1 0
1 0
=
+

=
+

fw rh t
fw rh c
c rh t
c rh c
r
h h h h
s s T
h h h h
s s T

Nadalje nalazimo po slici 1.24 vrijednosti za omjer koeficijenata 81 . 0 =
rh
r
rh
r
ime dobivamo
koeficijent za konani broj oduzimanja pare za regeneracijsko zagrijavanje napojne vode, s omjerom:

70 . 0
4 . 26 2 . 374
4 . 26 270
0
=
=

c
c fw
T T
T T

Sada moemo dobiti apsolutni stupanj djelovanja za turbinsko postrojenje s meupregrijanjem:

462 . 0
123 . 0 81 . 0 1
415 . 0
1
=

=
=
rh
r
i
ir

Uvrtavanjem ove vrijednosti u jednadbu (5.11) dobivamo reducirani efektivni toplinski pad turbine:

( ) ( ) | | 1284 2960 3542 1182 3379 462 . 0 = + =
i
H kJ/kg

Protok pare na prvom stupnju turbine se izraunava po jednadbi (5.12)

634
987 . 0 996 . 0 1284
000 800
=

= =
eg m i
el
H
P
m

& kg/s

gdje su usvojeni
m
= 0.996 prema slici 5.5 i
eg
= 0.987 prema tablici 5.3. Na ovome stupnju
zanemaruje se protok pare na pomone turbine za pogon napojnih pumpi (34 kg/s).

Protok pare u kondenzator turbine izraunavamo po jednadbi (5.13):

( ) ( )
421 1
462 . 0
1
987 . 0 996 . 0 110 2360
000 800
1
1
=
|
\
|

=
|
|
\
|

=
ir eg m c c
el
c
i h
P
m

& kg/s

Ovdje je h
c
= 2360 kJ/kg entalpija pare na kraju ekspanzije u turbini za usvojene pribline vrijednosti
unutarnjih relativnih stupnjeva djelovanja za kuita turbine.

Nakon to smo u grubo dobili protoke pare, sada moemo konstruirati proces u h-s dijagramu i
moemo odabrati unutarnje stupnjeve djelovanja za sekcije toka pare u turbini. Da bi to poeli,
najprije ocjenjujemo tlak p'
0
ispred prvoga stupnja turbine nakon to smo ocijenili gubitke tlaka na
glavnom ventilu i regulacijskim ventilima po jednadbi (5.8):

17 . 1 5 . 23 05 . 0 05 . 0
0 0
= = = p p p MPa

Prema tome, 33 . 22
0 0
= = p p p MPa. Toku koja odgovara stanju pare prije prvoga stupnja
turbine nalazimo u presjecitu linije h
0
= const i izobare p
0
(slika 5.8). Odabiremo da je ve definirana
konstrukcija statorskog dijela prvoga stupnja turbine. Kao upravljaki stupanj koristi se stupanj s
jednim redom lopatica na rotoru, koji ima srednji promjer od 1.1 m i koji moe efikasno obraditi
zadani toplinski pad 100 kJ/kg. Ovaj toplinski pad je odabran s ciljem da se smanji temperatura s
kojom dolazimo na prve rotorske lopatice na 500
o
C.

Stupanj djelovanja regulacijskog stupnja izraunati emo po jednadbi (5.9):
194

753 . 0
0147 . 0
10 33 . 22
634
10 2
83 . 0 92 . 0
10 2
83 . 0
6 4
0
0
4
1 /
=
|
|
\
|

=
|
|
\
|

=

v
p
m
k
c u
gst
ri
&

gdje je k
u/c1
= f(u/c
f
) preuzet iz slike 5.4 za u/c
f
= 0.387 koji je izraunat za odabrani toplinski pad i
srednji promjer regulacijskog stupnja. Ovaj omjer brzina, koji je znaajno nii od optimalnoga se
odabire na silu obzirom da je teko iskovati diskove s promjerom veim od 1.1 m.

Poto je u visokotlanom kuitu odabran glavni tok pare u petlji, najprije emo odrediti stupaj
djelovanja za prvu sekciju nereguliranih stupnjeva u visokotlanom kuitu po jednadbi:

( ) ( ) 868 . 0 01 . 0 1
000 20
600 185
1
033 . 0 020 . 0 634 2
1
925 . 0 1
000 20
600
1
2
1
925 . 0
0
=
|
|
\
|
+ |
\
|

=
|
|
\
|
+
|
|
\
|
=
ev
gr
av av
I
ri
H
v m

&

Tlak iza prve sekcije se uzima 8.2 MPa. Pri ovom tlaku, raspoloivi toplinski pad za neregulirane
stupnjeve se dijeli na dva priblino jednaka dijela. Koeficijent gubitka izlaznom brzinom je odabran
kao
ev
= 0.01.

Stupanj djelovanja u drugoj sekciji rauna se na isti nain:

( ) 877 . 0 01 . 0 1
000 20
600 190
1
033 . 0 060 . 0 634 2
1
925 . 0 =
|
|
\
|
+ |
\
|

=
I
ri

Ovi stupnjevi djelovanja nam omoguuju da odredimo stanje pare iza visokotlanoga kuita.Ranije je
usvojeno da je taj tlak jednak 3.9 MPa, te da je tlak ispred srednjetlanoga kuita jednak 3.51 MPa.

Tlak pare iza srednjetlanoga kuita je odabran na vrijednosti 0.27 MPa iz konstrukcijskih razloga
kako bi smjestili odgovarajui broj stupnjeva u niskotlano kuite (pet stupnjeva u toku pare).

Stupanj djelovanja srednjetlane turbine izraunavamo po jednadbi (5.14) s time da usvajamo da je
protok pare kroz nju jednak 553 kg/s:

( ) 917 . 0 01 . 0 1
000 20
600 712
1
76 . 0 104 . 0 553 2
1
925 . 0 =
|
|
\
|
+ |
\
|

=
IPC
ri

Pad tlaka u spojnom parovodu izmeu srednjetlanog kuita i niskotlanih kuita se procjenjuje po
jednadbi (5.19):

0054 . 0 27 . 0 02 . 0 02 . 0 = = =
cp
p p MPa

Prema tome, tlak pare ispred niskotlanoga kuita turbine jednak je 0.265 MPa. Za odreivanje
unutarnjeg relativnog stupnja djelovanja niskotlane turbine po jednadbi (5.15), bitno je ocijeniti
gubitak H
ev
izlaznom brzinom iza zadnjega stupnja. Za zadnji stupanj je pretpostavljeno da ima
eline lopatice sa srednjim promjerom d
2
= 2.55 m i l
2
= 0.95 m. Omjer lepeze je = d
2
/l
2
= 2.68, a
povrina obrisana zadnjim lopaticama je:

61 . 7 95 . 0 55 . 2
2 2
= = = l d m
2

Gubitak energije izlaznom brzinom izraunavamo po jednadbi (5.16):

59
1 68 . 2
1 . 0
1
61 . 7 6
362 421
2000
1
1
1 . 0
1
2000
1
2
2
=
|
\
|
+
|
\
|

=
|
\
|
+
|
|
\
|
=
i
v m
H
c c
ev
&
kJ/kg
195

gdje je i = 6 broj paralelnih tokova glavne pare u niskotlanom dijelu. Prema tome, unutarnji relativni
stupanj djelovanja za niskotlana kuita, uz zanemarivanje vlage, moemo izraunati po jednadbi:

807 . 0
676
59
000 10
400 676
1 870 . 0
000 10
400
1 870 . 0
0
=
|
|
\
|
+ =
|
|
\
|
+ =
LPC
ev
LPC
rh
ri
H
H H

U nastavku emo nai korekciju za sadraj vlage po jednadbi (5.17)

96 . 0
2
10 . 0 0
8 . 0 1
2
1
2 0
=
+
=
+
=
y y
a k
wf

Stupanj djelovanja s popravkom za vlanost pare izraunavamo kao:

( ) ( ) 780 . 0 087 . 0
676
455
96 . 0 1 1 894 . 0 1 1
0
0 *
=
(
=
(
=
ev LPC
wf
wf
rh
ri ri
H
H
k

gdje je stupanj djelovanja za statike parametre:

LPC
ev rh
ri
rh
ri
H
H
0
*

+ =

Dalje je H
wf
0
= 455 kJ/kg toplinski pad za stupnjeve niskotlanog dijela turbine koji rade u podruju
vlane pare, a H
LPC
0
= 676 kJ/kg je raspoloivi toplinski pad u niskotlanoj turbini. Toplinski pad u
niskotlanom dijelu turbine odreen je uz pretpostavku da su gubici tlaka u ispunom vodu turbine
jednaki nuli, tj. da je p
2z
= p
c
= 3.4 kPa.

Stupanj djelovanja za sekcije turbine i kuita koje smo nali do sada, zajedno s padovima tlaka na
opremi za dovod pare u turbinu te na spojnim parovodima omoguuje nam da nacrtamo proces u h-s
dijagramu (slika 5.8).

Sada emo nastaviti s drugim stupnjem prorauna na nain da emo izraunati toplinski proces
turbinskog postrojenja. Ovdje neemo ulazit u detalje toga prorauna. Rezultati prorauna toplinskog
procesa dani su u tablici 5.5.

Sada moemo nai reducirani toplinski pad kao rezultat prorauna toplinskog procesa (tablica 5.5) uz
procjenu procesa u h-s dijagramu:

( ) 2 . 1271 1
1
= =

k
k ik i
H H kJ/kg

Sada nalazimo projektni protok kroz prvi stupanj turbine:

640
987 . 0 996 . 0 2 . 1271
000 800
1
=

= =
eg m i
el
H
P
m

& kg/s

Trei stupanj je detaljni proraun strujanja pare kroz turbinu:

a) Regulacijski stupanj visokotlanog dijela turbine

Za preliminarnu ocjenu stupnja djelovanja regulacijskog stupnja bili smo uzeli da je srednji promjer d
= 1.1 m i da je raspoloivi toplinski pad H
0
= 100 kJ/kg (slika 5.9).

196
Tablica 5.5 Rezultati prorauna toplinskog procesa turbinskog postrojenja

Za te vrijednosti promjera i raspoloivi toplinski pad, nalazimo omjer brzina za regulacijski stupanj
u/c
f
= 0.387. Rezultat detaljnih prorauna regulacijskog stupnja prikazani su u tablici 5.6, a trokuti
brzina prikazani su na slici 5.10.

Obzirom na veliki volumni protok pare, izlazni kut iz kaskade statorskih lopatica i stupanj
parcijalnosti odabiru se neto vii:
1
= 16
o
i e = 0.86.

Stupanj djelovanja dobiven proraunom,
ri
= 0.76 je znaajno nii u usporedbi sa stupnjevima
djelovanja za neregulirane stupnjeve koji slijede iza regulacijskog, zbog odstupanja omjera brzina od
optimalnoga, zbog poveanih gubitaka na rubnim plohama zbog niskog omjera visine i irine lopatice
l/b, te odgovarajuih koeficijenata brzine i i gubitaka zbog parcijalnoga privoda pare.

b) Prva sekcija visokotlanoga dijela turbine

Protok pare koji se vodi u prvu sekciju visokotlanoga dijela turbine je manji od onoga koji dovodimo
u regulacijski stupanj zbog proputanja kroz brtvu izmeu prve i druge sekcije visokotlanog dijela
turbine (slika 5.9). Ovo poputanje se moe izraunati po jednadbi (3.31):

3
70
5 . 0 1
020 . 0
10 8 . 15
10 1 . 14 73 . 0
1
2 6
4
2
0
0
=

=
=

g
g g g
z v
p
A m

& kg/s

Ovdje je pretpostavljeno da imamo z
g
= 70 brtvenih traka, promjer zazora je d
g
= 0.56 m, irina zazora
je
g
= 0.8 mm, koeficijent protoka
g
= 0.73 je preuzet iz slike 3.25, a ista povrina zazora je:

4
10 1 . 14 0008 . 0 56 . 0

= = =
g g g
d A m
2

Indeks Sekcije turbine
Tlak pare prije i nakon
sekcije p, MPa

Entalpija pare prije
sekcije h, kJ/kg
Efektivni toplinski pad
sekcije H
i
, kJ/kg
Udio oduzete pare

Relativni protok pare
kroz sekciju, 1-
Reduc. toplinski pad
sekcije, H(1-) kJ/kg
Uzima u obzir protok pare na pomone turbine
I
z

b
r
.

1

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

u

k
o
n
d
e
n
z
a
t
o
r

I
z

b
r
.

2

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

u

k
o
n
d
e
n
z
a
t
o
r

b
r
.

1

I
z

L
P
C

u
l
a
z

u

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

b
r
.

2

I
z

b
r
.

4

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

u

i
z
l
a
z

I
P
C

i

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

b
r
.

3

I
z

b
r
.

5

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

u

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

b
r
.

4

I
z

b
r
.

6

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

u

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

b
r
.

5

I
z

m
e
u
p
r
e
g
r
i
j
a
a

u

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

b
r
.

6

I
z

b
r
.

8

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

u

i
z
l
a
z

H
P
C

i

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

b
r
.

7

I
z

u
l
a
z
a

u

t
u
r
b
i
n
u

u

o
d
u
z
i
m
a
n
j
e

b
r
.

8

HPC - visokotlani dio turbine
IPC - srednjetlani dio turbine
LPC - niskotlani dio turbine
197

Slika 5.9 Tok pare kroz turbinu snage 800 MW odabranu za proraun
a - visokotlani dio turbine, b - jedan tok u srednjetlanom dijelu turbine, c - jedan od tokova u niskotlanom
dijelu turbine

Parametri pare ispred brtve su uzeti za stanje pare iza regulacijskog stupnja. Tlak iza brtve je uzet
jednakim onome ispred druge sekcije u visokotlanom dijelu turbine, za koji je grubo pretpostavljeno
da je jednak 7.9 MPa, tj. = 0.5. Prema tome, protok pare na ulazu u prvu sekciju visokotlanoga
dijela turbine je:

637 3 640 = = m& kg/s

Sada odreujemo broj stupnjeva u prvoj sekciji visokotlanoga dijela turbine. Promjer prvoga
nereguliranog stupnja je usvojen na d = 0.9 m, nakon ega odreujemo visinu lopatica statora po
jednadbi (5.23):

0812 . 0
14 sin 2 . 0 1 50 97 . 0 9 . 0
51 . 0 021 . 0 637
sin 1
2 2
1 1
2
1
1
=

=
=
o
ef
f r
n d
x v m
l

&
m

Specifini volumen v
1t
= v
2t
= 0.021 m
3
/kg je izraunat za toplinski pad:

( )
3 . 38
50
50
51 . 0
9 . 0
3 . 12
50
3 . 12
2
2
2
2
2
2
0
=
|
\
|
=
|
\
|
=
n
c u
d
H
f
kJ/kg

pri emu je pretpostavljeno da je kut izlazne brzine
1ef
= 14
o
, a stupanj reakcije je = 0.2. Uz
pretpostavku da je prekrivanje = l
2
- l
1
= 4.8 mm, visina lopatice rotora je l
2
= 86 mm. Promjer na
korijenu lopatice je d
r
=0.900-0.086 = 0.814 m i to je konstantno za cijelu sekciju.
198
Tablica 5.6 Rezultati prorauna parne turbine snage 800 MW

_
Protok pare m, kg/s
Parametri pare ispred stupnja:
Tlak p0, Ma
Temperatura T0,
o
C (ili sadraj
pare x0)
Entalpija h0, kJ/kg
Kinetika energija na ulazu c0
2
/2,
kJ/kg
Zastojni tlak ispred stupnja, p0, MPa

Raspoloivi toplinski pad za zastojne
parametre, H0, kJ/kg
Raspoloivi toplinski pad za statike
Srednji promjer d1, d2, m
Obodna brzina u1, u2, m/s
Omjer brzina u/cf
Stupanj reakcije:
korijen r
srednji
vrh t
Izentropski toplinski pad u
kaskadi H0n, H0m, kJ/kg
Teorijska brzina na izlazu
c1t, w1t, m/s
Parametri pare iza kaskada:
tlak p1, p2, MPa
spec. volumen v1t, v2t, m
3
/kg
udio pare x1t, x2t
M brojevi M1, M2
Koeficijenti protoka 1, 2
Povrine kaskade A1, A2, m
2

Izlazni kut, a1ef, 2ef, ()
o

Visina lopatica l1, l2, mm
Rel. visina lopatica l1/b1, l2/b2
Relativni promjer d2/l2
Koeficijenti brzine ,
Brzine c1, w2, m/s
Brzine w1, c2, m/s
Kutovi smjera ovih brzina
1, 2, ()
o

Gubici energije na kaskadi
Hn, Hm, kJ/kg
Gubici energije izlaznom brzinom
Hev, kJ/kg
Raspoloiva energija na stupnju
E0 =H0 - ev Hev, kJ/kg
Rel. st. djelovanja lopatica rb
Ekvivalentna povrine dijafragme i
vrna zranost brtvi, gAgzg,
dtt, 10
-4
m
2

Gubici proputanja
d
l,
b
l
Gubici fr + p + m
Relativni un. st. djelovanja ri
Efektivni toplinski pad Hi, kJ/kg
Unutarnja snaga Pi, kW
Entalpija iza sekcije turbine
hend, kJ/kg

_
_
_
Indeks
Stupanj br.
Regulacijski stupanj 1. sekcija visokotlanog dijela
Stator Rotor Stator Rotor Stator Rotor Stator Rotor Stator Rotor
199
Tablica 5.6 Rezultati prorauna parne turbine snage 800 MW (nastavak)

Protok pare m, kg/s
Tlak p0, Ma
Temperatura T0,
o
C (ili sadraj
pare x0)
Entalpija h0, kJ/kg
2
/2,
kJ/kg

Omjer brzina u/cf
Stupanj reakcije:
korijen r
srednji
vrh t
c1t, w1t, m/s
tlak p1, p2, MPa
3
/kg
udio pare x1t, x2t
M brojevi M1, M2
2

o

Brzine c1, w2, m/s
Brzine w1, c2, m/s
1, 2, ()
o

Hn, Hm, kJ/kg
Hev, kJ/kg
dtt, 10
-4
m
2

Gubici proputanja
d
l,
b
l
Gubici fr + p + m
hend, kJ/kg

_
_
_
Indeks
Stupanj br.
2. sekcija visokotlanog dijela
1. sekcija VT dijela
200

Protok pare m, kg/s
Tlak p0, Ma
Temperatura T0,
o
C (ili sadraj
pare x0)
Entalpija h0, kJ/kg
2
/2,
kJ/kg

Omjer brzina u/cf
Stupanj reakcije:
korijen r
srednji
vrh t
c1t, w1t, m/s
tlak p1, p2, MPa
3
/kg
udio pare x1t, x2t
M brojevi M1, M2
2

o

Brzine c1, w2, m/s
Brzine w1, c2, m/s
1, 2, ()
o

Hn, Hm, kJ/kg
Hev, kJ/kg
dtt, 10
-4
m
2

Gubici proputanja
d
l,
b
l
Gubici fr + p + m
hend, kJ/kg

_
_
_
Indeks
Stupanj br.
2. sekcija VT dijela
Srednjetlani dio turbine
201

Protok pare m, kg/s
Tlak p0, Ma
Temperatura T0,
o
C (ili sadraj
pare x0)
Entalpija h0, kJ/kg
2
/2,
kJ/kg

Omjer brzina u/cf
Stupanj reakcije:
korijen r
srednji
vrh t
c1t, w1t, m/s
tlak p1, p2, MPa
3
/kg
udio pare x1t, x2t
M brojevi M1, M2
2

o

Brzine c1, w2, m/s
Brzine w1, c2, m/s
1, 2, ()
o

Hn, Hm, kJ/kg
Hev, kJ/kg
dtt, 10
-4
m
2

Gubici proputanja
d
l,
b
l
Gubici fr + p + m
hend, kJ/kg

_
_
_
Indeks
Stupanj br.
Srednjetlani dio turbine
202

Protok pare m, kg/s
Tlak p0, Ma
Temperatura T0,
o
C (ili sadraj
pare x0)
Entalpija h0, kJ/kg
2
/2,
kJ/kg

Omjer brzina u/cf
Stupanj reakcije:
korijen r
srednji
vrh t
c1t, w1t, m/s
tlak p1, p2, MPa
3
/kg
udio pare x1t, x2t
M brojevi M1, M2
2

o

Brzine c1, w2, m/s
Brzine w1, c2, m/s
1, 2, ()
o

Hn, Hm, kJ/kg
Hev, kJ/kg
dtt, 10
-4
m
2

Gubici proputanja
d
l,
b
l
Gubici fr + p + m
hend, kJ/kg

_
_
_
Indeks
Stupanj br.
Niskotlani dio turbine
203

Slika 5.10 Trokuti brzina na srednjem promjeru stupnjeva za turbinu snage 800 MW

Regulacijski
stupanj
Visokotlani
dio turbine
Srednjetlani
dio turbine
Niskotlani dio
turbine
204
Obzirom da je promjer na korijenu lopatice uzet konstantnim, srednji promjer na zadnjem stupnju
sekcije moemo nai po jednadbi:

( ) ( ) ( ) 125 . 0
021 . 0
034 . 0
086 . 0 9 . 0
22
2
2 2 2 2 2 2
= = = = +
v
v
d l d l d l l
z
z r z z
m
2

Sada nalazimo i d
2z
= 0.946 m. Specifini volumen v
2z
za stanje iza sekcije nali smo iz h-s dijagrama
koji smo nacrtali ranije. Promjer prvoga i zadnjeg stupnja u sekciji nacrtamo u dijagram, kako bi
nacrtali krivulju promjene promjera du toka pare (slika 5.11). Krivulja promjene omjera brzina u/c
f

takoer je ucrtana u dijagram. Sada moemo odrediti raspoloive toplinske padove po stupnjevima:

2
0
3 . 12
|
|
\
|
=
f
c u
d
H

i prikazati ih u dijagramu na slici 5.11. U dijagram ucrtavamo i krivulje statikih parametara:

( ) | | ( ) | |
0
2
0 1
2
0
2
0
0 0
95 . 0 2 . 0 1 14 sin 1 1 sin 1
2
H H H
c
H H
o
= = = =

Srednji toplinski pad za stupnjeve prve sekcije nalazimo po dijagramu na slici 5.11: (H
0
)
av
= 37.2
kJ/kg. Sada moemo izraunati koeficijent meupregrijanja, za z = 5:

( ) ( ) 009 . 0
5
1 5
185 87 . 0 1 10 48 . 0
1
1
3
0
=
=

z
z
H k q
ri t t

Broj stupnjeva u sekciji nalazimo po jednadbi (5.27):

( )
( )
5
2 . 37
009 . 1 185 1
0
0
=
=
+
=
av
t
H
q H
z

gdje je H
0
toplinski pad na cijeloj sekciji. Nakon ovoga, pristupa se detaljnim proraunima, iji su
rezultati prikazani u tablici 5.6. Prorauni su izvreni po ranije opisanim metodama. Svi stupnjevi prve
sekcije visokotlanog dijela turbine raunati su s masenim protokom od 637 kg/s. Kut izlazne brzine iz
lopatica statora je usvojen jednak za sve stupnjeve i konstantan je po visini lopatice. Lopatice rotora
svih stupnjeva su uvinute, obzirom da je omjer d/l na stupnjevima ove sekcije izmeu 10 i 7. Lopatice
rotora svih stupnjeva imaju jednaki profil, tj. imaju jednaki nain veze na disk i razlikuju se samo po
duini lopatice. Zbog toga se izlazni kut brzine od stupnja do stupnja mijenja tek vrlo malo. Stupanj
reakcije na korijenu, irina statorskih lopatica (b
1
= 160 mm) i rotorskih lopatica (b
2
= 70 mm, na
srednjem promjeru) su jednaki za sve stupnjeve sekcije. Svi stupnjevi imaju na rotorskim lopaticama
cilindrinu bandau. Stupnjevi reakcije na srednjem promjeru
av
i na vrhu
t
nalazimo po
jednadbama (3.58) i (3.58a).

Raspoloivu energiju stupnja dobivamo po jednadbi
ev
H H E =
0 0
za prva etiri stupnja sekcije i
po jednadbi
0 0
H E = za peti (zadnji) stupanj sekcije.

Izraunavanje stupnjeva se provodi za parametre pare na srednjem promjeru; stupanj reakcije na vrhu
lopatice potreban nam je za izraunavanje gubitaka proputanja na zranostima bandaa.

Relativni stupanj djelovanja lopatica dobivamo pomou jednadbe

0
0
E
H H H H
ev m n
rb

=
205

Slika 5.11 Dijagram razdiobe promjera, omjera brzina i toplinskih padova
du toka pare za turbinu snage 800 MW
Ia, Ib - prva i druga sekcija visokotlanoga dijela turbine, II - srednjetlani dio turbine i
III - niskotlani dio turbine

i provjerava se po jednadbi:

( )
0
2 2 1 1
cos cos
E
w w u
rb

+
=

Gubitak proputanjem na brtvi dijafragme nalazimo po jednadbi (3.33):

rb
g
g g g d
l
z A
A k
1 1
=

gdje je za sve stupnjeve u sekciji usvojeno da je 2 . 2 =
g g g
z A cm
2
. Gubitak proputanjem na
bandai raunamo po jednadbi (3.35):

rb
av
n
eq n b
l
A
d
=
1
1

gdje je d
n
= d + l
2
, a odabrana je srednja zranost
eq
= 0.65 mm. Gubitke trenja raunamo po
jednadbi:

3
1
2
|
|
\
|
=
f
fr fr
c
u
A
d
k

Relativni unutarnji stupanj djelovanja, efektivni toplinski pad i snaga stupnja odreeni su jednadbom:

( )
fr
b
l
d
l rb ri
+ + =
ri i
E H
0
=
i i
H m P & =

Entalpija i statiki parametri prije (n + 1)-og stupnja raunaju se po jednadbi:

206
( ) ( )
n
in
n
n n
c
H
c
h h
|
|
\
|

|
|
\
|
+ =
+
2 2
2
2
1
2
2
0 1 0

a entalpija pare na izlazu iz sekcije je:

( ) ( )
iz
z
z z
H
c
h h
|
|
\
|
+ =
1
2
2
0 2
2

Detaljni proraun je imao tlakove iza sekcije malo drugaije od onih koji su bili preliminarno
odabrani.

c) Druga sekcija visokotlanoga dijela turbine

Protok pare kroz drugu sekciju visokotlanoga dijela turbine jednak je protoku kroz prvu sekciju plus
proputanje na brtvi izmeu prve i druge sekcije od 3 kg/s i minus proputanje kroz prednju brtvu
kuita u iznosu od 1.4 kg/s (ovdje je usvojeno da je d
g
= 0.56,
g
= 0.50 mm i z
g
= 49):

6 . 638 4 . 1 3 637 = + = m& kg/s

Proraun se nastavlja na isti nain kao i za prvu sekciju. Uz promjer na korijenu lopatica d
r
= 0.985 m,
broj stupnjeva u drugoj sekciji je 5. Razdioba toplinskih padova meu stupnjevima prikazana je na
slici 5.11. Entalpija pare na ulazu u sekciju izraunata je po jednadbi za mijeanje pod uvjetom da je
glavni tok pare zagrijan parom koja je proputena na brtvi izmeu sekcija, a ija je entalpija jednaka
onoj u regulacijskoj komori:

( )
4 . 3140
6 . 638
3 3303 4 . 1 637 6 . 3139
=
+
= h kJ/kg

Proraun druge sekcije ima i neto razliito od onoga u prvoj sekciji. Protok pare se smanjuje nakon
treeg stupnja u sekciji na 605.3 kg/s zbog regenerativnog oduzimanja pare (vidi tablicu 5.6).

Faktor lepeze u drugoj sekciji je povean (d/l = 5.0 - 6.9) tako da stupanj reakcije u presjecima po
visini lopatice raunamo po jednadbi:

8 . 1
1
1

|
|
\
|
=
r r
r
r

Stupanj reakcije na korijenu lopatice je usvojen na
r
= 0.07. irine profila su b
1
= 140 mm za lopatice
statora i b
2
= 90 mm za lopatice rotor. Za brtvu dijafragme usvojeno je 7 . 2 =
g g g
z A cm
2
, a
ekvivalentna zranost je
g
= 0.75 mm.

Ukupna snaga visokotlanog dijela turbine je P
HPC
i
= 258.490 kW. Unutarnji relativni stupanj
djelovanja je izraunat za stanje pare ispred glavnog ventila turbine kao
HPC
ri
= 0.853, a svedena na
stanje ispred regulacijskog stupnja je
HPC
ri
= 0.871.

d) Sednjetlani dio turbine

Obzirom da je srednjetlani dio turbine izveden s dva paralelna toka, protok kroz jedan tok je polovica
ukupnog protoka kroz taj dio turbine, tj. 570/2 = 285 kg/s. Kako bi smanjili temperaturu koja termiki
optereuje kuite turbine i prve lopatice rotora, raspoloivi toplinski pad na prvom stupnju
srednjetlanoga dijela usvojen je na H
0
= 100 kJ/kg. Obzirom da tehnologija kovanja iziskuje da
207
promjer na ovom stupnju ne prelazi 1.3 m, omjer brzina na ovome stupnju nije optimalan. Za sve
ostale stupnjeve pretpostavljeno je da je omjer brzina na njima optimalni.

Nakon razdiobe toplinskih padova po stupnjevima s promjerom na korijenu lopatice d
r

= 1.178 m
izraunat je broj stupnjeva z = 9. Svi stupnjevi srednjetlanog dijela turbine imaju promjenljivi profil
lopatice po visini, obzirom da je njihov faktor lepeze visok ( = 3.6 - 11).

Poto je brzina na izlazu iz kaskade lopatica statora na prvom stupnju vea od iste brzine na ostalim
stupnjevima, na kojima je toplinski pad jednak 71 kJ/kg, protona povrina A
1
prvoga stupnja mora
biti znaajno manja od one za ostale stupnjeve. Da bi se zadrala visina lopatica a slinoj razini, kut
1ef
za prvi stupanj je mnogo manji (oko 14
o
) od istoga kuta za ostale stupnjeve (oko 17
o
).

irine lopatica uredom: b
1
= 100 mm u prvom stupnju i b
1
= 140 mm u ostalim stupnjevima. Manja
irina lopatica statora na prvom stupnju omoguena je veom krutosti jarma koji nosi kaskade lopatica
statora. irina lopatica rotora je na svim stupnjevima b
2
= 60 mm.

Stupanj reakcije na korijenu lopatica je
r
= 0.08. Poveanje stupnja reakcije prihvaeno je za
srednjetlani dio turbine da bi se poboljale aerodinamike karakteristike lopatica rotora. Ovo
znaajnije ne poveava aksijalne sile, obzirom da je rotor ovog dijela turbine izveden sa simetrinim
rotorom.

Gubici proputanja na brtvama dijafragme izraunati su za 6 . 3 =
g g g
z A cm
2
, a ekvivalentna
zranost a brtve a bandaama je
eq
= 0.8 mm.

U svim stupnjevima, osim u zadnjem, u potpunosti se iskoritava izlazna brzina c
2
u sljedeem
stupnju. Obzirom na mali izlazni kut iz lopatica rotora prvoga stupnja (
2
= 66
o
), statorske lopatice
drugoga stupnja moraju biti izvedene za upadni kut
0
= 66
o
. U ostalim stupnjevima su lopatice statora
nastrujane pod kutom
0
= 90
o
.

Snaga srednjetlanog dijela turbine je 900 331 950 165 2 = =
IPC
i
P kW, a unutarnji relativni
stupanj djelovanja je
IPC
ri
= 0.905.

e) iskotlani dio turbine

Turbina ima tri niskotlane turbine u simetrinoj izvedbi s paralelnim tokovima (ukupno 6 paralelnih
tokova), tako da je protok pare kroz svaki tok jednak 72.2 kg/s. Broj stupnjeva i razdioba toplinskih
padova u niskotlanom dijelu turbine odreeni su na nain kako je to opisano u poglavlju 5.4. Za
zadnji stupanj su odabrane dimenzije: l
2
= 950 mm, d
2r
= 1.6 m, omjer lepeze = 2.38 i = 7.6 m
2
.

Za efikasni rad sustava regeneracije, za zadnji stupanj je odabran poveani toplinski pad H
0
= 200
kJ/kg prije kojega se oduzima para prema niskotlanim zagrijaima vode. Vezano uz to, zadnji stupanj
ima reducirani omjer brzina, koji je blizak optimalnome.

Kao i kod visokotlanog i srednjetlanog dijela, promjer na korijenu za sve stupnjeve u ovoj sekciji
uzet je kao konstantan na d
r
= 1.6 m, kako bi dobili bolje aerodinamike karakteristike toka pare pri
korijenu i vrhu lopatica. Obino je nemogue uskladiti da imamo jednake lopatice na niskotlanom
dijelu turbine. Visina lopatica je neto poveana (l
2
= 200 mm) kako bi dobili glatkiju meridionalnu
konturu toka pare.. U ovom sluaju je
1ef
= 10
o
. U sljedeim stupnjevima se ovaj kut poveava od
stupnja do stupnja ia na zadnjem stupnju iznosi 20
o
.

Obzirom na dijagram na slici 5.11, krivulja promjera se mijenja od prvog stupnja s d = 1.8 m do
zadnjeg stupnja d = 2.55 m, krivulja omjera brzina od u/c
f
= 0.58 na prvom stupnju do u/c
f
= 0.68 u
sljedeem i konano do u/c
f
= 0.633 u zadnjem stupnju.

Srednji toplinski pad po stupnju rauna se prema slici 5.11 i iznosi (H
0
)
av
= 133.4 kJ/kg.
208

Faktor meupregijanja je:

( ) ( ) 02 . 0
5
1 5
676 889 . 0 1 10 33 . 0
1
1 10 33 . 0
3
0
* 3
=
=

z
z
H q
ri t

gdje je H
0
ukupni toplinski pad na niskotlanom dijelu turbine. Broj stupnjeva je sada z =
6761.02/133.4 = 5.17, tako da se usvaja z = 5. Kinetika energija od izlazne brzine koristi se na svim
stupnjevima osim na zadnjem. Poto su izlazni kutovi
1ef
na stupnjevima razliiti, lopatice rotora na
svakom stupnju su profilirane po visini zasebno.

Ekvivalentna povrina brtvi dijafragme je 2 . 16 =
g g g
z A cm
2
. Ekvivalentna zranost na brtvi na
vrhu lopatica se poveava iz stupnja u stupanj.

Koeficijent protoka na zadnja tri stupnja je korigiran obzirom na utjecaj sadraja vlage. Gubitak
energije zbog sadraja vlage izraunavamo po jednadbi:

( ) | |
0 2 0
35 . 0 9 . 0 2 y y y
c
u
f
md
+
|
|
\
|
=

Poto na zadnjem stupnju imamo nadzvunu brzinu u statorskim i rotorskim lopaticama, povrine
statorskih i rotorskih lopatica nalazimo po jednadbama:

cr
cr
v
c m
A
1 1
1
1
&
= i
cr
cr
v
w m
A
2 2
2
2
&
=

Trokuti brzina nacrtani su uzimajui u obzir smjerove strujanja u odgovarajuim presjecima kanala
meu lopaticama.

( )
t
cr
cr
t
ef
ef
c
c
v
v
1
1
1
1
1
1 1
sin
sin
=
+

( )
t
cr
cr
t
ef
ef
w
w
v
v
2
2
2
2
2
2 2
sin
sin
=
+

Kutovi
1ef
,
1ef
+
1
=
1
,
2ef
,
2ef
+
2
=
2
su dani u tablici 5.6.

Relativni unutarnji stupanj djelovanja niskotlanog dijela turbine je
LPC
ri
= 0.804 i snaga na svih 6
paralelnih tokova je P
LPC
i
= 6..37.250 = 223.500 kW.

Unutarnja snaga cijele turbine je:

890 813 = + + =
LPC
i
IPC
i
HPC
i i
P P P P kW

Elektrina snaga generatora je

096 800 987 . 0 966 . 0 890 813 = = =
eg m i el
P P kW

Proces je u h-s dijagramu na slici 5.8 prikazan crtkanom linijom.

05 SteamGas Pare Koriscenje I DR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

05 SteamGas Pare Koriscenje I DR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

169

5 PRORAU PUTA PARE U TURBII S VIE

You might also like